Rane studije potvrdile su vezu između visokog unosa zasićenih masti iz mliječnih proizvoda i većeg rizika od srčanih bolesti. Ipak, punomasni mliječni proizvodi možda nisu tako nezdravi kao što se mislilo, prema novijim istraživanjima.
Evo koje se povrće najviše isplati da gajite isključivo u plasteniku
U našim krajevima u ranoj plasteničkoj proizvodnji, uglavnom, se gaje paradajz i paprika bez dopunskog zagrijavanja. Poslednjih nekoliko godina pojedini povrtari opredjeljuju se i za rani krompir, a poljoprivredni stručnjaci kažu da je plastenička proizvodnja isplativa, ali zahtjevna po pitanju ulaganja i konstantnog učenja.
– Za uspješnu ranu plasteničku proizvodnju potrebno je ispuniti neophodne uslove a to su optimalna toplota, osvjetljenje kao i dovoljna količina kvalitetne vode i hraniva. Prednosti koje nam donosi rana plastenička proizvodnja ne ogledaju se samo u dobroj zaradi već i mogućnosti da se cijele godine prodaju poljoprivredni proizvodi – kaže savjetodavac za povrtarstvo u Poljoprivredno savjetodavnoj i stručnoj službi u Jagodini Dragan Mijušković.
Sjetva i sadnja paprike i paradajza
– Sjetva semena obavlja se od 15. januara pa sve do prve polovine marta, to prije svega zavisi i od vremenskih prilika i učestalosti niskih temperatura. Sadnja rasada se obavlja od 25. marta pa do kraja aprila, a berbu očekujemo od 1. juna pa do kraja prve dekade jula mjeseca. Profitabilnost između paprike i paradajza je ujednačena, ali uvijek, ako postoji tržište, prednost treba dati ljutoj paprici – navodi Mijušković.
Poslednjih nekoliko godina povrtari se bave i plasteničkom proizvodnjom ranog krompira.
– Važno je da se odabere deklarisano sjeme veoma ranih i ranih sorti koje sadimo naklijale. Jako je bitno nastiranje zemljišta i prekrivanje agrilom. Naklijavanje je potrebno započeti mjesec dana prije sadnje, najbolje je da klice budu 1-2 cm dužine. Naklijavanjem dobijamo rano ujednačeno nicanje, ujednačen usjev i rano obrazovanje krtola.
– Naklijavanje počinje pakovanjem i klasiranjem sjemenskog krompira u plitke gajbe (mogu biti drvene ili plastične), njih slažemo jednu na drugu kako bi imali dobar dotok vazduha i svetlosti u periodu kaljenja.
U periodu od dvije nedjelje krtole izlažemo temperaturnom šoku 1-2 stepena dnevno tako da temperature treba da budu 18-20 stepeni. Proces se obavlja u mraku. U ovom periodu potrebno je održavati stalnu temperaturu i dobru ventilaciju tj. provjetrenost.
Visoki prinosi
U Pomoravskom okrugu postoji veći broj povrtara sa ranom plasteničkom proizvodnjom koji postižu visoke prinose. Treba istaći da oni prate trendove savremene plasteničke proizvodnje. Prinosi su znatno veći nego pre 10 godina, a napredak je vidan i u primjeni vodotopivih đubriva. I na kraju, poljoprivredni stručnjaci poručuju da je najbitnije za sve povrtare da steknu povjerenje kod mušterija, a to će najlakše postići kvalitetom svojih proizvoda.
– Ovakve krtole imaju povećan broj klica koje su slabe i krte. Zato ovakve krtole podvrgavamo procesu kaljenja, odlažemo ih u svijetloj prostoriji, dobro provjetrenoj sa temperaturom od 10 stepeni koja mora biti konstantna. Sve ovo ima za cilj da krtole ostanu kratke na 1-2 cm i očvrsnu, ne budu krte i lomljive – objašnjava Mijušković.
Posijte ovu biljku uz luk i pripremite se za bogat urod s odličnom aromom
Začinske biljke svojim mirisima odbijaju štetočine pa ih je dobro posaditi uz rub gredice, a prostor možete bolje iskoristiti tako da različite vrste povrća sadite jedne pokraj drugih.
U povrtnjaku je važno izmjenjivati biljke koje imaju različite zahtjeve. Tradicionalno se to rješavalo plodoredom, no danas sve popularnije postaju mješovite kulture. Sadnjom više različitih biljaka na istoj gredici bolje se iskorištava prostor, stoga su mješovite kulture posebno pogodne za manje bašte. Dok se na poljima biljke sade u ravne redove s mnogo prostora između njih kako bi se olakšao pristup teškim mašinama, u bašti nam nešto gušće posađene biljke neće smetati. Baš naprotiv.
U mješovitoj kulturi, kao i u prirodi, biljne zajednice tokom vegetacijskog perioda rastu neposredno jedna uz drugu. Tako njihovo lišće zasjenjuje tlo i štiti njegovu vlagu od isparavanja. Dobro promišljena mješovita kultura na jednoj gredici mora se nadopunjavati, kako nadzemno, tako i podzemno. Biljke moraju biti odabrane tako da se međusobno ne ugrožavaju svojim listovima i plodovima, a uvijek mora ostati dovoljno prostora za svjetlost i vazduh.
Pročitajte: Tajne uzgoja vrhunskog proljećnog bijelog luka
Harmonična dopuna osobito je važna u području korijena. Korjenasto povrće tako se odlično nadopunjuje s lisnatim povrćem, dok bi se s biljkama iste porodice moglo takmičiti za podzemni prostor. Važno je kombinovati i biljke koje iz zemlje ne crpe iste materije i nisu podložne istim bolestima.
Cvekla
Cvekla bolje raste ako se posadi uz luk, korabicu, bosiljak, pasulj, salatu, kupus ili paradajz. Ako je posađena uz luk, odbija neke kukce i korove.
Patlidžan
Patlidžan možete pokušati zaštititi od napada štetnika tako da kraj njega posijete amarant ili pasulj.
Luk
Luk se obično sadi uz mrkvu jer odbija mrkvinu, a mrkva lukovu muvu. Posijete li kamilicu pored luka, poboljšaćete mu aromu.
Paradajz
Bosiljak tjera bijelu mušicu (Trialeurodus vaporarium). Dobro se slaže s rajčicom. Kraj svake stabljike rajčice posadite tri sadnice bosiljka. Dobri susjedi rajčicama takođe su zelena salata, cikorija, bijeli luk, korabica, mrkva, kukuruz, grašak, rotkvice, suncokret, luk, češnjak, cikla, celer i kim. Loše se slaže s komoračem i graškom, a poželjno ju je saditi što dalje od krompira.
Pročitajte: Nikad ne sadite bijeli luk bez ovoga – Glavice će biti zdrave i krupne
Blitva
Nije pretjerano zahtjevna pa će joj dobri susjedi biti mrkva, niski pasulj, radič, rotkva i kupusnjače.
Bijeli luk
Posađen u blizini ruža tjera vaši. Sadi li se oko voćaka učinkovit je protiv voćnih moljaca. Štiti od kovrdžavosti lista breskve i krastavosti jabuke. U blizini paradajza odbija grinje. Ipak, pasulj, grašak i kupusnjače loše podnose njegovu blizinu.
Brokoli
Posađena uz kopar ili nanu bolje raste. Slaže se i s jagodama.
Pasulj
Niski pasulj dobro je saditi uz suncokrete ili čičoke jer voli djelimičnu sjenu. Sve vrste pasulja dobro je posaditi uz kukuruz, krompir, kukuruz i celer jer te biljke zahtijevaju mnogo hranjivih materija, a pasulj fiksira azot. Manje je izgledno da će ga napasti štetočine ako su uz njega posađene petunije. Raste snažnije uz čubar.
Tajna iskusnih domaćica: Zašto je dobro držati kašiku u posudi s brašnom
Brašno je jedna od namirnica koje domaćice masovno skladište i uvijek nabavljaju veće količine, a gotovo svakodnevno i koriste u domaćinstvu.
Kada kupujete veće količine brašna, obično ga odložite u kuhinji i na njega zaboravite. Da li ste znali da je brašno jedna od onih namirnica koje se može pokvariti, zbog čega vam u nastavku predočavamo nekoliko trikova kojima ćete brašnu produžiti vijek i spriječiti nastanjivanje moljaca.
Kako biste spriječili najezdu moljaca, kad donesete brašno kući, prvo ga stavite u zamrzivač na nekoliko sati ili preko noći kako biste ubili eventualna jajašca.
1. Kupujte samo onoliko koliko vam je potrebno
Teško je odoljeti sniženjima i akcijama, ali pokušajte da kupite onoliko brašna koliko mislite da možete iskoristiti u sledećih nekoliko nedelja. Brašno privlači vlagu, što znači da se može vrlo brzo pokvariti.
Najlakši način da održite svježinu brašna i zaštitite ga od insekata je da ga prebacite u plastične ili staklene posude sa hermetičkim zatvaračem. Skladištenje u papirnatim vrećicama može lako uzrokovati vlagu i tako pokvariti brašno.
3. Kašika u brašnu
Možda se sjećate iz djetinjstva kako je i vaša nana ili mama ostavljala kašiku u brašnu. Ovaj stari trik koristio se kad se brašno čuvalo u špajzu. Inače, brašno je najbolje držati u staklenim posudama, a ako mu se doda metalna kašika pomoći će u čuvanju brašna od štetočina, i insekata.
Umjesto kašike možete koristiti i aluminijsku foliju: od nje oblikujte kuglicu i ubacite u brašno.
4. Čuvajte ga na tamnom i hladnom mjestu
Ne ostavljajte posudu s brašnom na svijetlom mjestu. Toplina i sunčeva svjetlost mogu da uzrokuju kvarenje brašna. Umjesto toga, pronađite mjesto udaljeno od izvora toplote u stanu.
5. Zamrznite ga
Ako vam se dogodi da kupite više brašna nego što možete iskoristiti u nekoliko nedelja, napravite mjesta u frižideru ili zamrzivaču. Ne zaboravite da ga prethodno stavite u hermetički zatvorene posude. Ovakvo sačuvano brašno može trajati i do godinu dana.
Vrijeme je za sjetvu mrkve: Evo kako da vam izraste bujnije nego ikad
Početak marta vrijeme je za sjetvu mrkve. Mrkvu sijemo od početka marta do juna i to direktno na mjesto na kojem želimo da izraste, jer ovo povrće ne voli presađivanje. Evo nekoliko trikova kako da vam bolje uspije.
Budući da je sjeme dosta sitno, posijte ga gušće te kasnije razrijedite. Sijte na dubinu od jednog centimetra s razmakom od 15 centimetara među redovima. Ako želite da vam sjeme bolje klija, dodajte malo sjemenki kopra. Minimalna temperatura tla za sadnju i klijanje mrkve je 5°C.
Sjeme posadite u laganu, pješčanu i rahlu zemlju i nikada ga ne gnojite stajskim gnojem. Mrkvi nije potrebna dodatna gnojidba, ali će joj povremeno malčiranje organskim malčom od domaćeg komposta dobro doći.
Posijte je uz gredicu lukom, jer jedno drugom tjeraju štetne muve. Sjemenu da proklija u pravilu treba tri do četiri nedelje, a prvi rodmožete očekivati u maju.
Ako imate manju baštu preporučujemo vam da pročitate članak o gajenju mrkve u vrećama: Gajenje mrkve u vrećama
Malčiranje od novina i kartona: Uštedite vrijeme i novac
U svijetu baštovanstva, jedna od tajni uspijeha leži u malčiranju. Ova tehnika, koja se sve više popularizuje, ne samo da olakšava održavanje bašte, već i rješava nekoliko problema odjednom.
Zaštitni sloj za tlo
Jedna od ključnih prednosti malčiranja je stvaranje zaštitnog sloja, poznatog kao malč, koji zadržava toplotu i vlagu u zemlji. Ovaj sloj pomaže u zadržavanju hranjivih materija u tlu, dok istovremeno sprječava klijanje korova. To znači manje zalivanja i manje vremena provedenog u borbi protiv korova.
Različite metode malčiranja
Postoji nekoliko načina da se primijeni malčiranje u vašoj bašti. Jedna od njih je korišćenje novina ili kartona. Potrebno je samo da oko zasađenih kultura obložite novine u 3-4 sloja, ili karton ako ga koristite, i da ih dobro navlažite. Za one koji žele dodatnu zaštitu od korova, papir može biti efikasan dodatak. On se jednostavno sjecka i posipa po zemlji.
Ako vam je potrebno više malča nego što imate na raspolaganju, možete pomiješati usitnjeni papir sa drugom vrstom supstrata.
Druga metoda malčiranja uključuje postavljanje kartona ili novina u nekoliko slojeva po površini, sa napravljenim rupama za sadnju biljaka. Ovo je jednostavan način da se spriječi rast korova i održi vlažnost zemljišta.
Pročitajte: Malčiranje za početnike – Zašto, kada i kako?
Koristite sve resurse
Važno je napomenuti da se malčiranje ne završava samo na novinama i kartonu. Svježe pokošena trava takođe može biti odličan malč, posebno kada se nanosi u debelom sloju preko već postojećeg sloja malča.
Uz ove tehnike, baštovanstvo postaje lakše i efikasnije, sa manje vremena utrošenog na održavanje i više vremena uživanja u plodovima svoje bašte. Malčiranje je jednostavan korak ka zdravijoj i produktivnijoj bašti, piše AgroSavjet
Riblje brašno – koristi i upotreba u bašti
Upotreba organskih đubriva postaje sve popularnija među vrtlarima širom svijeta, a riblje brašno se ističe kao jedno od najefikasnijih i najsigurnijih prirodnih đubriva za vašu baštu. Ovo sušeno i mljeveno đubrivo nastaje kao otpad od prerade ribe, morskih sisara i rakova, i sadrži bogatstvo hranljivih materija koje biljke vole.
Prednosti ribljeg brašna
Riblje brašno je pravo bogatstvo hranljivih materija. Fosfor, azot, kalcijum, elementi u tragovima, vitamini i aminokiseline samo su neki od sastojaka koji čine ovu supstancu korisnom za biljke. Kvalitet proizvoda zavisi od tehnologije proizvodnje i vrste ribe od koje je dobijen, ali u prosjeku sadrži impresivne količine proteina, masti, fosfora, azota, kalcijuma i drugih hranljivih materija.
Kako riblje brašno djeluje na vašu baštu
Ovo prirodno đubrivo ima kompleksan uticaj na razvoj tla i biljaka. Podstiče razvoj korijenovg sistema, cvjetanje i formiranje plodova, povećava otpornost na bolesti, ubrzava metaboličke procese, povećava produktivnost biljaka i poboljšava karakteristike ukusa plodova. Takođe, poboljšava strukturu tla, neutrališe višak kiselosti i povećava rezerve humusa.
Kako primeniti riblje brašno u bašti
Riblje brašno je pogodno za ishranu povrtarskih kultura, voćaka, cvijeća i travnjaka. Može se primenjivati tokom cijele tople sezone, prije sjetve i nakon žetve, raspršivanjem po površini tla ili direktnim unošenjem u rupu prilikom sadnje. Važno je dobro ga izmiješati sa zemljom kako bi se osigurala ravnomjerna distribucija hranljivih materija.
Količine primjene
Za optimalne rezultate, koristite preporučene količine ribljeg brašna u skladu sa vrstom biljaka i tipom tla. Na primer, za povrće, voćke i bobice, prosječna količina primjene je 100-200 g po 1 m². Prilikom sadnje, dodajte određenu količinu ribljeg brašna u rupu zajedno sa zemljom i vodom.
Čuvanje i primjena
Riblje brašno treba čuvati na suvom mjestu u dobro zatvorenoj posudi, a nakon otvaranja preporučuje se iskoristiti ga u roku od mjesec dana kako bi se očuvao njegov kvalitet. Takođe, važno je pridržavati se preporučenih količina primjene i uzeti u obzir vrstu tla i ostalih gnojiva koja su korišćena.
Riblje brašno je prirodni izvor snage za vašu baštu. Koristeći ga pametno, možete poboljšati plodnost zemljišta, podstaknuti rast biljaka i uživati u obilju zdravog i ukusnog povrća, voća i cvijeća, piše AgroSavjet
Pripremite baštu za proljeće: 6 savjeta za uređenje – evo od čega treba početi
Dolazak proljeća donosi novu priliku za osvježavanje i unapređenje vaše bašte.
Uzgoj krompira u manjim povrtnjacima
Krompir je višegodišnja zeljasta biljka, koja zavisno o uslovima uzgoja i kultivara, najčešće doseže visinu do 1 m. Biljka krompira sastoji se od stabljike sa složenim neparno perastim listovima, cvjetova i plodova bobica sa sjemenkama, stolona, korijena i gomolja. Cijela biljka krompira, osim krtola, otrovna je jer sadrži otrovni alkaloid solanin.
Ovisno o navikama i udjelu u ishrani, različito pridonosi u osiguranju dnevnih potreba za kalorijama, ugljenimhidratima, proteinima i vitaminima. Jestivi dio krtole krompira sadrži prosječno oko 25 % suve tvari, a što se vidi u tablici.
| Sastav gomolja | Minimum | Maksimum | Prosjek |
| Voda | 65,4 | 80,6 | 72,4 |
| Suha tvar | 19,3 | 36,1 | 24,9 |
| Škrob | 11,6 | 28,7 | 18,9 |
| Šećer | 0,3 | 6,4 | 1,2 |
| Celuloza | 0,23 | 2,9 | 1,8 |
| Bjelančevine | 1,0 | 4,4 | 2,1 |
| Pepeo | 0,5 | 2,1 | 1,1 |
Klice krtole ne rastu na temperaturi nižoj od 4 ˚C, a na više od 5 ˚C klice počinju rasti. Korijen se ne razvija kod temperatura nižih od 7 ˚C. Nicanje krtole brže je kod viših temperatura i prosječno nicanje traje 25 do 30 dana. Biljka krompira zeljasta je i ne podnosi niže temperature, a oštećenje nastaje već na -1 ˚C. Optimalna temperatura za rast krtole je 15 do 20 ˚C.
Pročitajte: Kako uzgojiti mladi krompir u plasteniku?
Krompir ima velike zahtjeve za prozračnim, strukturiranim i dubokim tlom. Na lakim zemljištima zbog slabog vodnoh kapaciteta krompir trpi zbog suše, a na teškim zemljištima od nedovoljne aeracije korijena. Najbolja zemljišta za uzgoj su slabokisele reakcije pH 5,5 – 6,5. Za krompir je pored tipa tla jako važna i pravilna priprema tla za sadnju. Krompir zahtijeva širi plodored i kod suženog plodoreda dolazi do smanjenja prinosa i do veće pojave bolesti koje se prenose tlom.
Krompir ne bi trebalo saditi nakon drugih biljaka iz porodice pomoćnica kao što su paradajz, patlidžan, a ni nakon okopavina (kukuruz, šećerna repa, povrtne okopavine). Okopavine kasno napuštaju zemljište, a primjena teških strojeva zbija tlo, što u sljedećoj godini smanjuje prozračnost tla prema kojoj je krumpir jako zahtjevan. Dobar predusjev za krompir jesu ozime ili jare žitarice koje rano ostavljaju tlo slobodnim za obradu i pripremu tla tokom jeseni i zime.
Potreba za hranivima
Krompir je kultura koja izuzetno dobro reaguje na primjenu stajskog đubriva, kao i na mineralna đubriva. Stajsko đubrivo, pored unošenja hraniva, vrlo pozitivno djeluje na poboljšanje strukture tla i zadržavanje vode u tlu, a u proizvodnji ranog krompira pozitivno djeluje i na zagrijavanje tla. Pravilno đubrenje azotom za krompir je od velike važnosti jer visoke doze azota stimulišu rast čime odgađaju cvatnju i začinjanje krtola.
Nasad jestivog krompira ima 35 000-40 000 biljaka/ha, što izraženo u stabljikama iznosi 150 000 – 200 000 glavnih stabljika/ha. Cjelokupnu agrotehniku treba podrediti činjenici da krompir za sve vrijeme rasta ima potrebu za rahlim, prozračnim tlom, umjerene vlažnosti. Dobrom i kvalitetnom pripremom tla i oranjem se u tlo unose biljni ostaci, organska gnojiva i drugo. U jesensko-zimskom razdoblju potrebno je provesti oranje na dubinu 30-35 cm radi što boljeg promrzavanja tla i bolje predsjetvene strukture.
Pročitajte: Pravilan odabir rane sorte preduslov za kvalitetan krompir
Kod uzgoja u manjem povrtnjaku, na 100 m2 urod krumpira iznosi oko 500 kg. Budući da cijena krompira iznosi oko 1,30 eura/kg u maloprodaji, ovaj uzgoj je isplativ samo za vlastite potrebe u kućanstvu i manji dio za prodaju. Za kvalitetno i dugo čuvanje krumpira potrebni su specijalni toplinski izolirani prostori s aktivnom ventilacijom.
Važno je da se krumpir nakon berbe dobro prosuši na suncu i zraku, a potom se skladišti osušen u vreće ili rešetkaste sanduke. Ovisno o mogućnosti održavanja niske temperature i uz obaveznu ventilaciju, krompir će se npr. na 4 stepena čuvati oko 10 mjeseci bez klijanja.
Ekonomska isplativost u proizvodnji krompira ovisi o tržišnim cijenama inputa i ulaznih troškova, no s obzirom da potražnja i potrošnja krumpira raste, tržište otvara prostor za distribuciju. Tako je moguće i kod uzgoja za hobističke svrhe proizvesti zdravi domaći krompir i plasirati ga na kućnom pragu.
Uz pomoć ovog rastvora vaša orhideja će ponovo procvjetati
Osim svjetlosti i prihrane, zalijevanje orhideja pretvorilo se u posebnu „nauku“. Međutim, postoji jedan vrlo jednostavan trik koji će učiniti da vaša orhideja uvijek cvjeta i savršeno izgleda.
Tajna je u tečnosti koju ova kraljica među cvijećem voli više od vode.
Orhideja traži mnogo pažnje i njege. Za mnoge kraljica cvijeća, orhideja je posebno osjetljiva biljka.
Sve što treba da uradite da bi vaša orhideja „živnula“ i da bi se ponovo pojavili bujni i raskošni cvjetovi jeste da skuvate zeleni čaj.
Najbolje je koristiti onaj na mjeru iz prodavnica zdrave hrane, mada možete da upotrebite i onaj iz filter kesica.
Skuvajte zeleni čaj na uobičajen način – stavite jednu filter kesicu u dva decilitra provrele vode ili supenu kašiku zelenog čaja u rinfuzu, pa ostavite da odstoji desetak minuta. Potom izvadite kesicu ili procijedite čaj ako ste koristili onaj iz prodavnice zdrave hrane, pa ostavite da se ohladi.
Zalijevajte orhideju sa po dvije kašike hladnog čaja dnevno pet dana zaredom, a onda dva dana napravite pauzu u korišćenju ove tečnosti za zalijevanje biljke.
Ako orhideje pravilno gajite, uz ovaj „čarobni napitak“ vaše sobne ljepotice će sigurno ponovo procvjetati.
(Telegraf)