среда, август 27, 2025
Naslovnica Blog

Ovo je najlakši način da se rešite gorčine u krastavcima

Agrosavjet
-
0
Ovo je najlakši način da se rešite gorčine u krastavcima

Ta neprijatna gorčina potiče od prirodnih supstanci koje biljka proizvodi kada je pod stresom, ali srećom postoji način da je se rešite.

Krastavci su nezaobilazni deo letnje trpeze – osvežavaju, puni su vode i minerala, a uz to su lagani za varenje. Međutim, ništa ne može da pokvari salatu ili osvežavajuću užinu kao gorak krastavac.

Ta neprijatna gorčina potiče od prirodnih supstanci koje biljka proizvodi kada je pod stresom, ali srećom postoji način da je se rešite.

Kako se radi trik?

– Odsecite vrh krastavca sa strane gde se nalazila peteljka – baš tu se najčešće nakuplja gorčina.

– Uzmite odsečeni vrh i trljajte ga kružnim pokretima o ostatak krastavca.

– Videćete kako se na preseku pojavljuje bela pena – veruje se da upravo ona „izvlači“ gorčinu iz ploda.

– Kada se više ne stvara pena, obrišite krastavac ili ga operite, i spreman je za jelo.

Da li trik zaista radi?

Iako naučnici nemaju potvrdu da ovaj postupak u potpunosti uklanja kukurbitacin (supstancu odgovornu za gorčinu), mnogi tvrde da im je ukus krastavca nakon ovoga znatno blaži. Zato je metoda i dalje popularna i prenosi se s kolena na koleno.

Kada koristiti ovaj trik?

– Kada niste sigurni u svežinu kupljenih krastavaca.

– Ako primetite da krastavac ima jaču koru ili neprijatan miris kod peteljke.

– Kao brz test – ako pena ima intenzivan miris, krastavac verovatno nije dobar za jelo.

Izvor: 24sedam/A. M.

Najbolja domaća prihrana za cvijeće, bujaće kao ludo

Agrosavjet
-
0
Najbolja domaća prihrana za cvijeće, bujaće kao ludo

Da bi cvijeće zablistalo u punom sjaju, potrebna mu je povremena prihrana, a oni koji se bave uzgojem sobnog i baštenskog bilja tvrde da su za tako nešto najbolja domaća prihrana iz kućne radinosti.

Stručnjaci preporučuju da je najbolje da napravite prirodnu prihranu sa najobičnijim kvascem. Zašto baš sa kvascem? Fitohormoni, vitamini B grupe i biljni hormoni, koje se nalaze u njemu, aktivno stimulišu diobu ćelija i rast biljaka.

Evo kako da pripremite ovu najbolju domaću prihranu.

Sastojci:

  • 10 grama svježeg kvasca
  • 1 litar tople vode
  • 1 kašičica šećera

Priprema:

Rastopite kvasac u vodi, dodajte šećer i promiješajte. Ostavite da odstoji najmanje dva sata.

Koliko često da zalivate cvijeće ovom prihranom?

Kada su ljeto i proljeće jednom u deset dana zalivajte, a u zimskom periodu dva puta mjesečno. Cvijeće ćete preporoditi, prenosi Krstarica.

Fitnes za svinje – Trčanje na traci za bolje zdravlje i kvalitet mesa

Agrosavjet
-
0
Fitnes za svinje – Trčanje na traci za bolje zdravlje i kvalitet mesa
Umjesto dosade u svinjcu, više vježbanja i bolja kondicija. Naučnici iz Instituta za biologiju domaćih životinja u Damerstorfu kod Rostoka testiraju neobičan metod: svinje dobrovoljno treniraju na traci za trčanje. Cilj je jednostavan: poboljšati dobrobit životinja, a istovremeno koristiti i poljoprivrednicima, piše Agrarheute.
Specijalni senzori mjere otkucaje srca, disanje i opterećenje vježbanjem tokom treninga. Rezultati pokazuju da se svinje ponašaju veoma različito, pri čemu su neke prave „sportske zvijezde“, dok se druge ponašaju kao tipični „kauč krompiri“.

Pročitajte: Kanibalizam, griža repova i nervoza svinja!

Princip je jednostavan: životinje same pomjeraju transportnu traku pritiskom na dugme njuškama, a u budućnosti bi mogle same da otvaraju i vrata uređaja. Kada im je dosta, svinje izlaze sa transportne trake ili je zaustavljaju pomoću svjetlosne barijere. Sve se dešava bez prisile, potpuno dobrovoljno.
Istraživači vjeruju da ovaj oblik kretanja može značajno doprinijeti boljem zdravlju i kondiciji svinja. Istovremeno, automatski sistem praćenja mogao bi pomoći farmerima u ranom prepoznavanju bolesti, dok se kao dodatna korist pominje poboljšani kvalitet mesa.
Za sada je to eksperimentalni projekat, ali ako se pokaže uspješnim, „teretane za svinje“ bi za nekoliko godina mogle postati novi standard u stočarstvu.
Izvor: agroklub

Vjerovali ili ne: U jednom mjestu u BiH jutros bilo minus jedan

Agrosavjet
-
0
Vjerovali ili ne: U jednom mjestu u BiH jutros bilo minus jedan

GORNJI FAKUF – Iako smo i dalje u avgustu i do kraja ljeta ostalo je nešto manje od mjesec dana, jesen je već ozbiljno pokucala na vrata, a o tome svjedoči da je u selu Pidriš kod Gornjeg Vakufa jutros osvanuo mraz praćen temperaturom od minus jedan stepen celzijusa.

Hladno jutro dočekalo je i stanovnike drugih opština i gradova širom BiH, a kako piše na Facebook stranici BHMETEO.ba i u pojedinim nizijama BiH mjerilo se samo 4 stepena.

Dnevne temperature i dalje nam potvrđuju da smo u ljetu, ali one jutarnje svakako ne.

To su na svojoj koži i te kako mogli osjetiti skoro svi građani BiH koju su jutros poranili, što na posao, što u neke druge obaveze, jer je u većini krajeva osvanuo mraz i izuzetno hladno vrijeme sa niskim temperaturama.

Izvor: nezavisne novine

Domaći sok od paradajza za imunitet i detoks: Recepti i savjeti

Agrosavjet
-
0
Domaći sok od paradajza za imunitet i detoks: Recepti i savjeti

Sok od paradajza se smatra jednim od najzdravijih prirodnih sokova jer u sebi spaja snažne antioksidanse, vitamine i minerale.

Bogat je likopenom koji je jedan je od najjačih antioksidanata – štiti ćelije od oštećenja, usporava starenje i smanjuje rizik od nekih hroničnih bolesti. Posebno je dobar za srce i krvne sudove. Ovaj sok jača imunitet, dobar je za probavu i prirodnu detoksikaciju. Možete ga spremati kuvanjem, ali i na nešto brži način bez stajanja za šporetom.

Potrebno je:

  • 5 kg zrelog paradajza (najbolje mesnatog – volovsko srce, jabučar, šljivara)
  • 2–3 kašike soli (po ukusu)
  • 2–3 kašike šećera (po želji, radi balansa ukusa)
  • svjež bosiljak, celer ili peršun (opciono, za aromu)

Paradajz dobro oprati, odstraniti petljike i isjeckati na krupne komade. Staviti u veliki lonac i kuvati na umjerenoj vatri 20–30 minuta, dok se potpuno ne raspadne. Potom, skuvani paradajz propasirati kroz cjediljku ili ručno da se odvoje kore i sjemenke.

Procijediti u isti lonac, dodati so, ako želite šećer i začine. Kuvati na tihoj vatri dok se ne zgusne. Vruć sok sipati u sterilisane staklene flaše ili tegle, dobro zatvoriti.

Da bi sok duže trajao flaše poređati u veću šerpu, naliti vodu do 2/3 visine i zagrijavati oko 20 minuta od momenta kada voda provri. Tako ćete imati pasterizovan domaći proizvod.

Sok bez kuvanja

Potrebno je

  • 3–4 zrela paradajza
  • prstohvat soli
  • malo svježe mljevenog bibera (opciono)
  • 2–3 kapi maslinovog ulja (za puniji ukus)
  • listić svježeg bosiljka ili celera (po želji)

Paradajz dobro oprati i isjeći na komade. Staviti u blender i izmiksati u potpunosti. Po želji procijediti kroz cjediljku ako želite bistar sok bez sjemenki i kore, ili ostaviti gust za više vlakana. Dodati so, biber i nekoliko kapi maslinovog ulja. Poslužiti odmah, dobro ohlađen, prenosi Politika.

Krpelji bježe od ovog mirisa: Djeluje deset puta bolje od hemikalija

Agrosavjet
-
0
Krpelji bježe od ovog mirisa: Djeluje deset puta bolje od hemikalija

Krpelji u dvorištu ili vrtu nisu samo neprijatni, već mogu biti i opasni – prenose bolesti poput lajmske borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa.

Ipak, postoji prirodan i jednostavan način da ih otjerate, bez upotrebe agresivnih hemikalija. Sve što vam treba jeste jedna biljka, čiji miris ovi paraziti ne podnose.

Tajna biljka koja tjera krpelje

Naučnici su otkrili da mačja metvica (Nepeta cataria) odbija krpelje čak deset puta efikasnije od hemijskih repelenata koji sadrže DEET. Ključ je u supstanci nepetalakton, čiji miris krpelji izbjegavaju u širokom luku.

Ako ovu biljku zasadite oko dvorišta ili vrta, primijetićete značajno smanjenje broja krpelja. Osim toga, mačja metvica je dekorativna, lako se uzgaja i privlači pčele i leptire, što dodatno doprinosi zdravlju ekosistema.

Druge biljke koje pomažu

Iako je mačja metvica neprikosnovena u odbijanju krpelja, postoje i druge mirisne biljke koje pomažu:

Lavanda – ugodnog mirisa za ljude, ali odbojnog za insekte i krpelje.

Bijeli luk – intenzivan miris odbija mnoge štetočine, uključujući i krpelje.

Mnogi vrtlari potvrđuju da kombinacija ovih biljaka stvara prirodnu zaštitnu barijeru.

Dodatne mjere zaštite

Samo sadnja biljaka nije dovoljna. Stručnjaci preporučuju i sljedeće korake:

Nosite odjeću dugih rukava i nogavica pri boravku u visokoj travi.

Koristite repelente s najmanje 20% DEET-a na izloženim dijelovima kože.

Ako imate krvnu grupu A ili 0, budite posebno oprezni – istraživanja pokazuju da krpelji češće napadaju osobe s ovim krvnim grupama.

Ulaganjem u nekoliko sadnica mačje metvice i malo preventivnih mjera, možete uživati u vrtu bez straha od ovih opasnih parazita.

Izvor: nezavisne

Prirodno đubrivo za obilan rod paradajza sve do jeseni

Agrosavjet
-
0
Prirodno đubrivo za obilan rod paradajza sve do jeseni

Želite da vaš paradajz rađa krupne, sočne i zdrave plodove sve do prvih mrazeva?

Ključ je u pravilnoj njezi i ciljanoj prihrani, posebno u avgustu, kada biljke zahtjevaju više kalija i fosfora za optimalan razvoj plodova.

Predstavljamo vam jednostavan recept za potpuno organsko đubrivo koje podstiče rast, jača biljke i produžava sezonu plodonošenja, bez štetnih hemikalija.

Zašto je avgust ključan za paradajz?

Mnogi baštovani prestanu njegovati paradajz čim se pojave prvi plodovi, što je česta greška. Upravo u ovom periodu biljke zahtjevaju najveću podršku kako bi nastavile da cvjetaju i rađaju.

Redovno uklanjanje korova, obezbjeđivanje dovoljno svjetlosti i održavanje ravnoteže vlage u tlu su ključni.

Međutim, najvažnije je pravilna prihrana koja hrani plodove, a ne samo lišće.

Recept za prirodno đubrivo

Ovo organsko đubrivo je lako za pripremu, a sastojci su dostupni i prirodni.

Evo kako da ga napravite:

Sastojci:

Heljda (1 kašika): Sameljite heljdu u fini prah. Bogata je fosforom, kalijem i kalcijumom, koji podstiču razvoj korijena i otpornost biljaka na stres i bolesti. Ako nemate heljdu, možete koristiti rižu ili zobene pahuljice.

Drveni pepeo (1 kašika):

Prirodan izvor minerala koji jačaju biljke i neutrališu kiselost tla, pomažući apsorpciju hranjivih materija. Takođe štiti od štetočina i bolesti.

Surutka (100 ml):

Bogata kalcijumom, fosforom i magnezijumom, surutka spriječava trulež plodova, podstiče cvjetanje i podržava fotosintezu.

Soda bikarbona (opciono, 1/2 kašičice): Pomaže u prevenciji gljivičnih oboljenja poput pepelnice i plamenjače.

Priprema: Sameljite kašiku heljde u prah i pomiješajte sa 300 ml tople vode.

Dodajte kašiku drvenog pepela i ostavite smjesu da odstoji 24 sata.

Procijedite tečnost, pa dodajte 100 ml surutke i, po želji, pola kašičice sode bikarbone.

Razblažite smjesu sa 2 litre vode.

Upotreba:

Zalivajte svaku biljku sa oko 300 ml prihrane svakih 10 dana.

Primjenjujte u korijen biljke, izbegavajući lišće, za najbolje rezultate.

Prednosti ovog đubriva

Povećava rod: Kalij i fosfor podstiču stvaranje krupnih, sočnih plodova.

Jača biljke: Kalcijum i magnezijum pomažu u prevenciji bolesti i stresa.

Ekološki prihvatljivo: Bez hemikalija, sigurno za biljke, zemljište i životnu sredinu.

Produžava sezonu: Vaš paradajz će rađati sve do jeseni, dok druge biljke već odumiru.

Dodatni savjeti za njegu paradajza

Održavajte vlažnost tla: Zalivajte redovno, ali izbjegavajte prekomjerno zalivanje.

Uklonite korov i orezujte lišće: Obezbijedite dovoljno svjetlosti i prostora za plodove.

Pratite biljke: Obratite pažnju na znake gljivičnih oboljenja i reagujte na vrijeme.

Zašto ovo funkcioniše?

Heljda i surutka obezbjeđuju esencijalne minerale i prirodne regulatore rasta, dok drveni pepeo i soda bikarbona stvaraju optimalne uslove za apsorpciju hranjivih materija i zaštitu od štetočina.

Ovaj recept je testiran i preporučen od strane baštovana, a inspirisan je savjetima sa YouTube kanala Prirodno zdravlje.

Zaključak

Uz ovo jednostavno, prirodno đubrivo, vaš paradajz će nastaviti da buja i rađa obilno sve do jeseni.

Isprobajte ovaj recept i uživajte u zdravim, ukusnim plodovima bez hemikalija.

Crvenilo lista kukuruza kao ozbiljna prijetnja smanjenju prinosa silaže i zrna kukuruza

Agrosavjet
-
0
Crvenilo lista kukuruza kao ozbiljna prijetnja smanjenju prinosa silaže i zrna kukuruza

eriod mliječne zrelosti kukuruza, kraj jula i početak avgusta mjeseca je i period kada se uočavaju simptomi crvenila lista kukuruza. Prvi simptomi se manifestuju pojavom crveno – ljubičaste boje na lišću biljaka, djelimično na lisnim rukavcima, komušini i pojedinim dijelovima stabla. Ono što je karakteristično je da prvo pocrveni glavni lisni nerv iznad klipa što je i osnovni pokazatelj da je u pitanju ovo oboljenje. Nakon toga simptomi se šire na ostale dijelove biljaka.

Do faze mliječne zrelosti simptomi su u potpunosti neuočljivi, biljke ne zaostaju u porastu, a cvjetanje i oplodnja se odvijaju normalno do pojave prvih simptoma bolesti.

Crvenilo kukuruza je bakterijsko oboljenje prouzrokovano fitoplazmom Candidatus Phytoplasma solani koja se putem vektora cikade Reptalus panzeri širi sa biljke na biljku. Na istoj parceli se mogu naći biljke sa različitim intenzitetom crvene boje. U sušnom periodu i pri visokim temperaturama, a nakon pojave prvih simptoma, biljke brzo venu. Sa sušenjem biljke gube crveni pigment i poprimaju karakterističnu sivu ili crnu boju stabla. Kod zaraženih biljaka zrna su nenalivena i smežurana. U slučaju nastupanja vlažnijeg i hladnijeg perioda, može doći do privremenog oporavka biljaka i usporavanja procesa uginuća, čak i djelimičnog povlačenja crvenog pigmenta iz lista.

Bolest je ove godine detektovana na području Semberije, mada na ovom području već duži niz godina predstavlja problem. Ako izuzmemo uzak plodored, razlog za to je i manjak padavina, ako se ima u vidu da je početkom avgusta mjeseca na području Semberije palo svega oko 15 l/m2 padavina.

Borba protiv ove bolesti je jednim dijelom bazirana i na tolerantnosti hibrida kukuruza. Pojedini hibridi ispoljavaju pasivnu otpornost prema ovom oboljenju. Naravno, najznačajnije mjere kontrole same bolesti je pravilan plodored, uvoditi tropoljni ili višepoljni plodored, a izbjegavati dvopoljni, naročito strna žita nakon kukuruza u slučaju da je bolest registrovana u tekućoj godini. Suzbijanje korova po rubnim dijelovima parcela, kanalima i uvratinama, naročito sirka je obavezna mjera jer su ova mjesta prirodni izvor fitoplazme. Hemijske mjere suzbijanja vektora nisu pokazale dovoljnu efikasnost pa je nužno vršiti monitoring i ozbiljno se posvetiti primjeni preventivnih mjera. Činjenica je da crvenilo kukuruza ozbiljno može umanjiniti prinos od 40 %, a prema podacima sa terena od 50 % do 90 %. Ratari se sad u ovom periodu uveliko susreću sa gubicima prilikom skidanja silaže.

Ono što je za proizvođače bitno istaći kako ne bi prijevremeno donosili zaključke o prisustvu oboljenja je da do pojave crvenog pigmenta može doći i usled nedostatka pojedinih makro ili mikroelemenata u zemljištu poput fosfora ili magnezijuma. Biljke kod kojih je odstranjen klip ispoljavaju crvenu boju zbog nemogućnosti odlaganja šećera u sjeme ili usled oštećenja stabla iznad klipa od kukuruznog plamenca.

Izvor: pssrs.net

Stare sorte voća – bogatstvo tradicije i potencijal budućnosti

Agrosavjet
-
0
Stare sorte voća – bogatstvo tradicije i potencijal budućnosti

U savremenom voćarstvu, koje je sve više usmjereno na visoke prinose i uniformnost plodova, stare sorte voća ponovo dobijaju na značaju. Njihova vrijednost se ne ogleda samo u istorijskom i kulturnom nasljeđu, već i u potencijalu koji nude u savremenim izazovima poljoprivrede. U doba klimatskih promjena i sve veće potražnje za autentičnim i zdravim proizvodima, stare sorte se nameću kao važan resurs, kako sa aspekta genetike, tako i sa tržišnog i ekološkog stanovišta.

Značaj i prednosti starih sorti

Stare sorte voća često posjeduju veću prirodnu otpornost na bolesti i štetočine, što omogućava smanjenu upotrebu hemijskih sredstava u proizvodnji. Takođe su tokom generacija postajale sve prilagođenije lokalnim agroekološkim uslovima, što ih čini pogodnim za uzgoj na tradicionalnim voćarskim područjima bez potrebe za intenzivnim agrotehničkim mjerama. Osim toga, njihove specifične organoleptičke osobine – poput izraženog mirisa, ukusa i teksture ploda – čine ih izuzetno vrijednim za preradu u tradicionalne proizvode kao što su rakije, džemovi, sokovi i sušeno voće.
Ove sorte doprinose očuvanju biološke raznolikosti i predstavljaju vrijedan genetski potencijal u kontekstu klimatskih promjena i buduće selekcije sorti. Njihova prisutnost u voćnjacima doprinosi ekološkoj ravnoteži, a ujedno i očuvanju ruralnog identiteta.

Na prostoru Bosne i Hercegovine i šireg regiona postoji veliki broj starih i autohtonih sorti koje su decenijama, pa i stoljećima, uzgajane na seoskim imanjima. Među njima se ističu

• Jabuka: Petrovača, Kolačara, Šarenika, Paradija, Zimnjara, Kožara, Bobovac, Senabija,
• Kruška: Takiša, Budaljača, Karaman, Ječmenka, Mrkaljuša, Krakača, Šećerka, Turšijača
• Šljiva: Mađarice, Trnovače, Bilske rane, Požegače, Dragačice i Zeleni ranke
• Trešnja i višnja:Oblačinske višnje (koja se i danas koristi u preradi), Kiselača, Krupnjača i Klašnjača

Stare sorte voća imaju značajan potencijal u organskoj proizvodnji, jer zahtijevaju manje zaštite i đubrenja. Njihov autentičan karakter može se iskoristiti u ruralnom turizmu, kroz organizaciju voćarskih manifestacija, degustacija ili kao dio etno-ponude. Takođe se otvara mogućnost brendiranja proizvoda i zaštite geografskog porijekla, čime se povećava tržišna vrijednost finalnih proizvoda.

U preradi, stare sorte su nezamjenjive – upravo one daju prepoznatljiv kvalitet rakiji, tradicionalnim džemovima, sokovima i suhom voću koje potrošači sve više traže na tržištu. Uprkos brojnim prednostima, stare sorte se suočavaju sa izazovima. Nedostatak kvalitetnog sadnog materijala, slab interes tržišta i odsustvo sistematskog pristupa njihovoj revitalizaciji predstavljaju glavne prepreke. Potrebno je organizovati mapiranje i identifikaciju sorti, osnivati kolekcione voćnjake i banke gena, te kroz ruralni razvoj podržati proizvođače koji žele da ih uzgajaju. Važno je i raditi na edukaciji, kako proizvođača tako i potrošača, o vrijednosti i potencijalu starih sorti.

Stare sorte voća ne treba posmatrati kao relikt prošlosti, već kao značajan resurs budućnosti. Stare sorte voća predstavljaju most između prošlosti i budućnosti — one su svjedoci tradicije, ali i ključni nosioci održivosti i otpornosti u voćarskoj proizvodnji. Njihov značaj se ogleda u širokom spektru vrijednosti koje nude: od otpornosti na klimatske i biološke stresove, preko nutritivnog i organoleptičkog kvaliteta, do potencijala za razvoj specijalizovanih tržišta i očuvanje lokalne baštine.

Njihova obnova ne smije biti samo ideja, već dio ozbiljnih strateških planova u poljoprivredi, ruralnom razvoju i očuvanju genetskih resursa.

Ulaganjem u stare sorte jeste ulaganje u raznolikost, otpornost i kvalitet — tri vrijednosti koje sve više nedostaju savremenoj poljoprivredi.

Izvor: pssrs.net

Evo zašto bogomoljku nikad ne smijete ubiti

Agrosavjet
-
0
Evo zašto bogomoljku nikad ne smijete ubiti

Ako ste ikada ugledali bogomoljku kako se mirno šeta po vašem domu ili dvorištu, znajte da to nije slučajnost.

U mnogim kulturama, pojava ovog insekta simbolizuje nešto više – strpljenje, unutrašnji mir, pa čak i prilike koje ne smijete propustiti. Baš kao što sova nosi poruku mudrosti, a bubamara sreću, bogomoljka je tihi glasnik univerzuma.

Ne ubijajte je, ona donosi prosperitet

Bogomoljka se nikako ne smije povređivati. Prema vjerovanjima, ona je simbol bogatstva, prosperiteta i harmonije u domu. Njena pojava može biti podsjetnik da usporite ritam života, smirite misli i posvetite se onome što volite. U svijetu gdje stres i ubrzan tempo svakodnevno preplavljuju našu pažnju, bogomoljka nas podsjeća da mir i tišina imaju moć transformacije.

Simbolika i poruke

Za bogomoljku se vjeruje da donosi mir, ali i podstiče introspektivno razmišljanje. Ako je vidite češće nego inače, ili se iznenada pojavljuje u vašoj blizini, možda šalje poruku: neka vaši postupci budu promišljeni, neka vaše odluke budu vođene strpljenjem i pažnjom. Njena pojava često označava priliku koju ne bi trebalo zanemariti, bilo da je riječ o ljubavi, poslu ili unutrašnjem razvoju.

Mali vodič kroz svakodnevni život

Njena pojava može biti znak da je vrijeme da oslobodite negativnu energiju, da se okrenete hobijima i ljudima koji vas inspirišu, i da ne žurite kroz život, već da cijenite svaki trenutak.

Ukoliko je ugledate, posmatrajte je sa pažnjom. Ona dolazi da vam pokaže vrijednost strpljenja, unutrašnje ravnoteže i da vas podsjeti da su male stvari u životu često one koje donose najveće promjene.

(Ona.rs)

123...1.016Stranica 1 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia