понедељак, септембар 15, 2025
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 75

10 VRSTA BILJAKA KOJE SE POSADE JEDNOM I CVJETAJU NAREDNIH 10 GODINA: Bez okopavaja, plijevljenja i njegovanja

Toplo vrijeme je već pokrenulo cvjetanje i bujanje prirode, dok nam priroda poručuje da je vrijeme za baštovanstvo.

Ovih deset višegodišnjih biljaka su izuzetno zahvalne iz razloga jer nisu skupe ni za održavanje, ni za prvobitnu sadnju, a dobrobiti koje nam daju su ogromne.

Ako ste savladali način na koji možete da gajite biljke bez pesticida, danas je vrijeme da naučite koje su to biljke koje ne zahtijevaju specijalnu njegu:

1. Lavanda

lavanda
Foto: Pixabay

Ako imate suvu i osunčanu parcelu, posadite lavandu. Preporuka je da posadite sadnicu sa korijenom, ali možete da pokušate i sa sjemenom lavande. Izuzetno se lako održava, cvjeta cijelo ljeto, a osim divnog cvijeta, list se može koristiti kao sredstvo za rastjerivanje insekata i osvježavanje ormara.

2. Peršun

Peršun

Postoji nekoliko vrsta peršuna među kojima je onaj sa jakim korijenom i onaj koji daje mnogo lišća. Koji god da posadite, nećete pogrešiti. Ova višegodišnja biljka voli sunce i propusnu zemlju, ali morate ga redovno zalivati.

Jedan od najboljih antioksidanata preporučuje se u svakodnevnoj ishrani. Jedite ga svježeg, u supama, čorbama, salatama… Jednom posađen peršun, rast će godinama u vašem dvorištu.

3. Origano

Ulje divljeg origana

I on voli sunce i dobro dreniranu zemlju. Ali osim toga, nikakva druga njega mu nije potrebna. Cvjetaće i rasti i privlačiti pčele u vaše dvorište. Iako ne miriše kao origano iz kesice, na koji smo navikli, izuzetno je aromatičan, ukusan i zdrav. Od njega možete da kuvate čaj, stavljate ga u jela, berete kao ukrasnu biljku i stavljate u vazu, jer ima divne cvjetiće.

Origano je jedan od najboljih antioksidanata i koristi se kao prirodni antibiotik.

4. Vlašac

luk vlasac
Foto: pixabay.com

Bilo da ga sadite kao biljku sa korijenom ili kao sjeme, vlašac će brzo da se „primi“ i da se udomaći kod vas u bašti. Bere se 60 dana nakon sjetve, oštrim makazama. Koristi se kao salata, dodatak jelima i td. Izuzetno je zdrav, a ukus podsjeća na mladi, bijeli luk.

Kada odlučite da pustite vlašac da samostalno raste, nagradiće vas sitnim ljubičastim, okruglim, glavama – cvjetovima. Mnogi smatraju da je ovo najlepši cvijet u bašti.

5. Ruzmarin

ruzmarin
Foto: Pixabay

Nema zahvalnije biljke od ruzmarina. Ostavite mu dovoljno prostora u dvorištu i on će rasti i bujati „kao iz vode“. Vodite računa da ga redovno orezujete i formirate žbuniće. Kažu da podstiče kreativnost, pa se preporučuje u kancelarijskom prostoru.

Miris podsjeća na tamjan, pa ga vjernici rado beru i njime ukrašavaju kuće. Jednom kada ga dodate krompiru, nikad nećete moći da prestanete da ga koristite. Dodajte dve-tri grančice ruzmarina u maslinovo ulje i koristite ga za salatu. Ukus je nevjerovatan. Pčele obožavaju cvijet ruzmarina, a on će biti ponos vaše bašte.

6. Žalfija

Žalfija
Foto: AgroSavjet/Žalfija

Žalfija ili kadulja je biljka kojoj je potrebna pažnja. Ne voli mnogo suvo zemljište, ali ne podnosi previše vode. Pazite kako je siječete, da se ne bi osušila. Ali ova biljka je zaslužila svu pažnju svijeta, s obzirom na ljekovito svojstvo.

Ukoliko imate ginekološke ili probleme sa zubima, savjetuje se ispiranje čajem od žalfije. Ovo je biljka koju morate imati u bašti, pogotovo kada vidite kako lepe cvjetove ona daje.

7. Matičnjak

Matičnjak
Foto: AgroSavjet/Matičnjak

Ili limunova trava je aromatični cvijet koji se odlično slaže sa limunadom. Čaj od matičnjaka je poznat po tome što smiruje nerve, što ćete osetiti čim pomirišete ovu divnu biljku.

Pčele obožavaju matičnjak, a u bašti se širi kao korov. Jednom posađen matičnjak raste godinama u vašem dvorištu, samo vodite računa da se ne raširi previše.

8. Kamilica

Kamilica

Ima li jednostavnijeg i ljepšeg cvijeta od kamilice. Ona je simbol čistoće i zdravlja. Mnoge podsjeća na djetinjstvo, upravo zbog čaja koji smo pili. Izuzetno se lako gaji i svaka bašta mora da ima ovu divnu biljku.

9. Majčina dušica

Majčina dušica
Foto: AgroSavjet/Majčina dušica

Timijan ili majčina dušica ne voli previše brižne baštovane. Što manje pazite ovu biljku ona bolje raste. Odlična je u čaju, ali savršena kao dodatak jelima sa mesom. Nezamjenljiva!

10. Nana

NANA - MENTA

Slična matičnjaku, i nana će se raširiti u vašem dvorištu dok trepnete. Savjet iskusnih baštovana je da je sadite u zasebnoj saksiji, žardinjeri ili kanti. Odlična je jer zahtijeva minimum njege, dok daje tako mnogo. Osim čaja, nana je idealna za pravljenja ledenog čaja ili soka tokom ljetnjih mjeseci.

Sve o sjetvi krastavca

Krastavac je jednogodišnja zeljasta biljka i pripada porodici Cucurbitaceae. Uzgaja se kao salatni krastavac na otvorenom polju i u staklenicima i plastenicima, te kao industrijski (kornišon). Konzumira se u svježem stanju i kao kiseli krastavac, male je kalorične vrijednosti.

Krastavac ima slabo razvijen korijenov sistem, razmješten je vrlo plitko od 5-25 cm. Stablo (vriježa) je puzavo, razgranato, dužina stabla ovisi o sorti i uvjetu uzgoja. Dužina može biti i do 3 m. Listovi su krupni, a sa donje strane poneke sorte imaju i bodljikaste izrasline. U pazuhu listova izrastaju bočni izboji te se kod nekih sorata oni uklanjaju ili ostavljaju za plod.

Krastavac je biljka koja na istoj vriježi razvija muške i ženske cvjetove. Često se više razvijaju muški cvjetovi i prinos je tada vrlo nizak. Zato se za tržište uzgajaju hibridi krastavaca sa ženskim cvjetovima.

Pročitajte: Krastavci i tikvice vam cvjetaju, a ne daju puno plodova? 

U pripremi tla za sjetvu ili sadnju krastavaca treba koristiti organska đubriva. Dobro je stajski gnoj zaorati još u jesensko – zimskoj brazdi. Pri obradi i pripremi tla za sjetvu valja izbjegavati teške tanjurače jer jako zbijaju tlo. Frezanjem zemlju usitnjavamo od praškasto do sitno zrnate strukture na dubinu 10 – 15 cm. Treba voditi računa da od frezanja do postavljanja sadnih humaka (baula) ne dođe do padalina, jer se tako usitnjenoj zemlji kvari struktura i tekstura, tj. dolazi do sabijanja tla pa je onemogućena izrada sadnih humaka tj. gredica.

Sjetva sjemena ili sadnja presadnica krastavaca na pripremljene gredice uvijek ima prednost ispred ravnih površina jer se tlo se na gredicama brže zagrijava i mnogo je povoljnija prozračnost cijelog sjetvenog sloja.

Na velikim proizvodnim površinama sadni humci izrađuju se pomoću specijalnog stroja za izradu humaka (baulator). Na parceli se trebaju napraviti izmjere da bi gredica bila što ravnija, posebno prva u nizu jer se svaka sljedeće gredica naslanja na nju. Visina gredice trebala bi biti između 15 – 25 cm, a širina gredice ovisi o vrsti PVC folije koju ćemo koristiti. Za jednorednu foliju, čija je širina 120 cm a razmak između rupa 20 cm, širina vrha gredice trebala bi biti od 30 do 50 cm. Za dvorednu foliju, čija je širina 130 cm a razmak između rupa 30 cm, širina vrha gredice trebala bi biti od 40 do 60 cm.
Postavljanje cijevi za navodnjavanje kap po kap vrši se prilikom izrade gredica, a prije polaganja PE folije i to automatski. Baulator na sebi ima nosače za kolutove cijevi za navodnjavanje. Cijevi za navodnjavanje se spajaju na glavni vod (okiten) pomoću spojnica s ventilom, s jedne strane gredice. Na drugom kraju radi se čvor kako bi spriječili istjecanje vode.

Primjena polietilenske (PE) folije kao malča u povrtarstvu ima mnogostruke prednosti pa tako i pri uzgoju krastavaca. Najveću primjenu imaju crne ali uz njih koriste se još i prozirne (transparentne) i bijele (s jedne strane su bijele a s druge crne). Dok manju primjenu imaju PE folije drugih boja (smeđa, žuta, srebrna, zelen).

Pročitajte još:

Navodnjavanje, prihrana i zaštita kasnog krastavca salatara u plasteniku

Navodnjavanje, prihranjivanje i okopavanje krastavca u plastenik

Savjeti za uspješnu proizvodnju krastavca salatara: Đubrenje, zaštita i navodnjavanje

Šta simbolizuju narcisi?

Narcisi su jedne od najpopularnijih proljećnih lukovica zbog zapanjujuće zlatne boje. Oni simbolizuju ponovno rođenje i nove početke. Briga o narcisima je prilično jednostavna, a kada ih posadite, poželjećete da ih imate iz godine u godinu.

Porijeklom su iz sjeverne Evrope i uzgajaju se u umjerenoj klimi širom svijeta. Oni su zvanični cvijet Velsa i tradicionalno se nose na Dan Svetog Davida, koji se obelježava 1. marta.

Postoji između 13.000-25.000 sorti narcisa, ali najpopularnije su sorte trube. Postoji 13 glavnih vrsta narcisa koje se obično uzgajaju u baštama, ali otprilike 13.000-25.000 različitih sorti u svakoj diviziji. Najzastupljenije sorte uključuju već pomenute trubačke narcise, tu su i dupli narcisi, Triandrus i drugi.

Pročitajte: 6 RAZLOGA ZAŠTO NARCISI NE CVJETAJU: 1 jednostavan trik će učiniti da žuti cvjetići ponovo procvjetaju u buketima

Mnogima je ovaj cvijet omiljeni dio proljećne dekoracije, pa ako odlučite da svoj dom osvežite raskošnim buketom narcisa, evo kako da što duže traje: Kada isječete narcise iz bašte, stavite ih u kantu tople vode i ostavite na hladnom mjestu 2-3 sata da očvrsnu stabljike.

Pošto narcisi sadrže toksine u svojim stabljikama, obavezno držite cvijeće podalje od drugih sorti kako biste izbjegli ubijanje drugih biljaka. Kada su narcisi spremni za saksiju, odrežite svaku stabljiku da bi duže trajali. Obavezno isijecite stabljike pod toplom vodom i pod blagim uglom kako biste spriječili mjehuriće vazduha i omogućili cvjetovima da brzo upijaju vodu.

Rasporedite cvijeće

Napunite vazu toplom vodom i hranom za cvijeće i počnite da ređate narcise. Imajte na umu da ovo proljećno cvijeće sadrži mliječni sok koji može da otruje drugo cvijeće, pa ako želite da ih miješate sa drugim sortama, imate dvije mogućnosti: sačekajte 24 sata da napravite miješani buket ili stavite narcise u posebnu vazu.

Odaberite pravu sortu paradajza za plastenik

Plastenička proizvodnja je proizvodnja koja zahtijeva puno troškova, zbog čega je potrebno, prije kretanja u sadnju znati koje su biljke najbolje za to. Kad je u pitanju paradajz, selekcije se, u odnosu na visinu, dijele na tri grupe: visoki, niski i žbunasti. Od ostalih karakteristika bitni su prinos, veličina ploda, otpornost na bolesti, čvrstoća ploda koja određuje dužinu čuvanja i otpornost na nepovoljne uslove transporta.

Ukoliko biramo po visini biraju se selekcije indeterminantne (visoke) i poludeterminantne (srednje visoke).

Među poluvisokim se izdvajaju domaće selekcije marko, balkan, i inostrane agilis, galina, korvinus, minaret, grovnet.

Lista visokih selekcija je mnogo duža i za plasteničku proizvodnju se preporučuju: nada, danubijus, zlatni jubilej, pegaz, maraton, kazanova, medeno srce, volovsko srce, buran, bajkonur, amaneta, astraion, matijas, alfred, jidigo, amati, big bif, sprinter, tamaris, nemo tami, izmir, panekra, cinto, delfine, logistika, barbados, optima…

Pročitajte: Zašto se nedostatak kalcijuma javlja kod paradajza i paprike – Kako ga spriječiti?

Karakteristike pojedinih sorti

Minaret je vrlo rani, poluvisoki hibrid, koji na cvjetnoj grani ima četiri do šest plodova težine 200–300 grama.

Matijas je hibridna sorta koja raste relativno visoko, a osim u plasteniku, može se gajiti i na otvorenom. Daje otporne, čvrste plodove, težine od 200 do 250 grama. Poznat je po otpornosti na razne bolesti, ali i po izuzetno visokim prinosima, a dobro podnosi transport.

Big bif je rani hibrid poznat po optimalnoj kombinaciji tradicionalnog ukusa i hibridnih karakteristika. Lako se prilagođava klimi u kojoj se gaji, daje svijetle, velike plodove težine do 330 grama i dosta je otporan na razne bolesti.

Optima je srednje rana visoka sorta paradajza. Pored plastenika, može se gajiti i na otvorenom. Plodovi su okrugli, tamnocrveni, teški do 250 grama, otporni i čvrsti pa dobro podnose transport.

Volovsko srce je jedna od najstarijih kasnih sorti paradajza. Ovaj paradajz je jedinstven po ružičastom, veoma krupnom plodu, srcolikog oblika. Plodovi su ukusni, mesnati i sočni. Jedina mana je mek plod koji ne podnosi dobro transport i skladištenje.

Kazanova je hibridna, bujna sorta koja u adekvatnim uslovima gajenja može po biljci da da šest do sedam kilograma roda. Plodovi su teški do 230 grama, čvrsti, mesnati, pogodni za transport i duže čuvanje. Sije se u februaru i martu. Tokom gajenja, treba paziti da se ne pretera sa đubrenjem, jer u slučaju predoziranja, cvjetovi će opadati, a prosječan prinos će biti znatno smanjen.

Maraton je visok i veoma bujan hibrid paradajza koji daje krupne, mesnate i ukusne plodove prosječne težine oko 250 grama. Biljka se može gajiti i na dva, tri ili četiri stabla.

Optimalne temperature za rast i razviće paradajza

Optimalne temperature za rast i razviće paradajza – Paradajz za uspiješan rast i razvoj zahtijeva dosta toplote. Počinje da klija na 10-12ºC, ali optimalna temperatura za klijanje i nicanje je između 23ºC i 25ºC. Na temperaturama ispod 15ºC prestaje oplodnja, ispod 9ºC porast, dok na 0,5ºC mlade biljke uginu, a odrasle na -1,1ºC.

Optimalna temperatura za cvjetanje i oplodnju kreće se između 20 i 30ºC. Ukoliko dođe do većih oscilacija temperature između dana i noći, otpadaju cvjetovi, posebno u uslovima nedovoljne osvjetljenosti i prevelike vlage. Uopšteno rečeno, optimalna temeratura za rast i razviće paradajza do trećeg lista je oko 18ºC, a kasnije 25ºC u toku dana i 15-16ºC u toku noći, a posmatrano po godišnjim dobima to je različito, što se može vidjeti u tabeli ispod.

Tabela: Optimalne dnevne i noćne temerature za rast i razviće paradajza (Muller, H. i F. Presing)

Godišnje doba Dnevna tºC Noćna t ºC
Proljeće 17-22 11-14
Ljeto 22-28 14-18
Jesen 26-22 16-14
Zima 20-16 14-11

Temperatura zemljišta treba da bude oko 24ºC. Ukoliko je niža od 24ºC, biljka se sporije razvija, a kritična temperatura za razvoj je između 14 i 15ºC, ako temperatura pređe 35ºC, prestaje rast biljke.

Previsoke temperature u toku noći sprečavaju oticanje ugljenih hidrata stvorenih u listu, što dovodi do prekida faze nalivanja i zametanja novih plodova.

Uobičajena temperatura za asimilaciju pri uobičajenoj koncentraciji CO2, je 20ºC, dok na 30ºC intenzitet asimilacije naglo opada. Međutim ako se staklarama i drugim oblicima zaštićenog prostora vještački poveća koncentracija CO2 na 1,2%, optimalna asimilacija se u tom slučaju može odvijati i na povećanoj temperaturi (oko 35ºC).

Može se pouzdano reći da paradajz dobro uspijeva u područjima gdje je prosječna temperatura iznad 15ºC i koja u toku godine traje najmanje 150 dana. Ovakvi zahtjevi za gajenje u našem području su u ravničarskim područjima prirodno obezbjeđeni.

Mlade biljke paradajza u fazi rasada prolaze dvije važne životne etape: jarovizaciju i svjetlosni stadijum, u kojima i formiraju plodonosne pupoljke.

Stadijum jarovizacije je različit kod različitih sorti. Jedne sorte prolaze taj stadijum pri temperaturi između 2 i 3ºC, druge na temperaturi između 10 i 14ºC, dok neke sorte zahtjevaju i temeperaturu od 15 do 18ºC, a pojedine sorte čak od 22 do 25ºC u toku 15 do 20 dana.

Faza rasta kod paradajza zavisno od sorte, obično iznosi od sjetve do nicanja 6-15 dana, od nicanja do cvjetanja 30-40 dana, od plodova do početka berbe 33-45 dana.

Dužina pojedinih faza rasta zavisi od genetskih karakteristika, uslova proizvodnje, kao i načina gajenja paradajza.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Đubrenje paradajza – Vrijeme i način unošenja gnojiva

Koje biljke možete, a koje ne smijete saditi u blizini paradajza

Evo kako da napravite dobar supstrat za sjetvu i pikiranje paradajza

Rovašenje – Posutpak kojim se podstiče rast pupoljaka

U rezidibi, postoje još neki postupci kojima se podstiče razvoj pupoljaka koji inače ne bi potjerali ili, pak, usporava prejak rast mladica.

Često se događa da kod mladih voćnjaka pojedini pupoljci ne potjeraju upravo na mjestima gdje bi morale izrasti dobre mladice. To se najčešće događa s pupoljcima koji se nalaze na donjem dijelu izbojaka, a razlog tome je dominacija vrha.

Pupove je moguće potaknuti na rast jednostavnim postupkom rovašenja. Postupak se sastoji u tome da se u proljeće, u samom početku kretanja vegetacije, voćarskim nožem zareže kora u obliku obrnutog slova „V“ iznad samog pupa pazeći da se pri tome ne ošteti. Tako će oslabiti preticanje regulatora rasta iz gornjih pupoljaka, a iz pupoljka iznad kojeg je zarezana kora, razviće se dobra mladica. Postupno će zarezano mjesto zarasti pa rez neće biti vidljiv. Rovašenje se češće primjenjuje za jabuke i kruške, jer one bolje reaguju na ovaj postupak i lakše ga podnose u odnosu na ostale voćke.

rovašenje pupoljaka

Voćke koje se uzgajaju na vrlo bujnim podlogama  kasnije ulaze u rod od onih koje su kalemljene na podlogama slabije bujnosti. Razdoblje do početka rodnosi može se skratiti uzdužnim zarazivanjem kore debla voćarskim nožem tako da rez bude pod ugom od oko 30 º. Ovisno o promjeru debla, napravi se nekoliko zareza, razmaknutih 15-20 cm jedan od drugog.

Postupak treba obaviti krajem juna ili početkom jula, odnosno prije zametanja rodnih pupoljaka. Uzdužno  zarezivanje kore može se primijeniti za poticanje ulaska u rod oraha uzgojenog iz sjemena. Ovaj postupak nema smisla obavljati prije sedme ili osme godine nakon sadnje oraha, i to samo ako je stablo dobro razvijeno jer neće biti željenog učinka.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Povijanje grana ili rezidba bez makaza – Mjera kojom se postiže visoka rodnost

Šta je kalemljenje i njegova podjela?

Pravilno prikraćivanje ljetorasta tokom rezidbe

Obezrožavanje jaradi

S obzirom da rogatost odraslih jedinki koza nije poželjna osobina, preporučuje se obezrožavanje jaradi kako bi se izbjeglo odlučivanje rogatih grla iz priploda jer se prirodno šuta grla odlukuju nekim karakteristikama koje nisu poželjne.

Naime, utvrđeno je da su šute koze manje otporne, da donose na svijet više muške jaradi, da su jarad šutih koza manje tjelesne mase, kao i da je velika vjerovatnoća da će se parenjem oba šuta roditelja dobiti neplodno potomstvo. Zato je poželjno da barem jedan od roditelja bude prirodno rogat ali i da se obavi obezrožavanje jaradi.

Pročitajte: Njega jaradi za uspješnu proizvodnju mlijeka i mesa

Obezrožavanje jaradi najbolje je obaviti u prvim sedmicama života i to u periodu kada se rogovi tek počnu pojavljivati. Najčešće se za obezrožavanje jaradi koriste razna hemijska sredstva, te preparati na bazi jakih kiselina i baza, ali i probor za termičko obezrožavanje. Tom prilikom je potrebno da se rog koji je tek počeo da raste potpuno odstrani kako se više ne bi razvijao.

Postupak obezrožavanja je potrebno izbjegavati kod odraslih grla iz razloga što je obezrožavanje u starijoj dobi veoma bolno i neprijatno za životinje, jer se najčešće obavlja testerisanjem rogova ili uz pomoć jakih gumenih prstenova koji se stavljaju na osnovu roga.

Kasnog mraza se plaše svi koji UZGAJAJU VOĆE: Evo kada i zašto se kreči voćnjak i kako da sami napravite smješu za ZAŠTITU STABLA

Ovih dana se često govori o mogućem kasnom mrazu, budući da smo dobili prilično proljećni februar. Znamo da baba Marta umije da se oglasi i da nas rashladi, a nje se najviše plaše svi koji uzgajaju voće.

Mart u bašti – Mudri potezi za proljetnu sezonu

Mart je udarnički mjesec za radove u bašti, voćnjaku, povrtnjaku, zato je sada krajnje vrijeme da uđete u svoje bašte, i zasučete rukave kako biste započeli sa prvim radovima. Iskusni poljoprivrednici znaju šta im je raditi, ali mladi i početnici, kao i amateri koji se za kućne potrebe bave ovim poslom, često su u nedoumici šta je to što bi mogli sada da rade.

Priprema zemljišta

Mart je idealan mjesec za pripremu zemljišta za sadnju. Možete da ga okopate motikom ili koristite ašov, sve zavisi kog tipa je zemljište odnosno njegova zbijenost. Ukoliko je površina veća preporučuje se da to učinite poljoprivrednim mašinama. Prije okopavanja trebalo bi da stavite tanak sloj zrelog stajnjaka, onda prekopajte ili ga nakon okopavanja obogatite mineralnim đubrivom.

Ako kojim slučajem sadite na pjeskovitom i rastresitom zemljištu bilo bi poželjno da preko njega rasporedite sloj humusa, treseta ili zrelog stajnjaka, pa onda da prekopavate, pošto ćete na taj način popraviti fizičku strukturu zemljišta, a ujedno ćete zemlju obogatiti i mineralnim sastojcima.

Pročitajte: Uzgoj ranog kupusa – sadnja rasada, zalivanje i prihrana

Obogatite đubrivom

Ako kojim slučajem živite u brdsko-planinskim predjelima i imate ovaj tip zemljišta, obavezno ga obogatite organskim đubrivom, zrelim stajnjakom ili tresetom. Veliko kamenje i komade kamenja povadite iz zemlje, zatim dodajte još humusa, a onda ga pažljivo obradite.

Ako želite da imate povrće u svojoj bašti, sada je idealno da u prvoj dekadi posijete blitvu, luk, špinat, grašak, mrkvu, zelenu salatu, celer i čičoku. U drugoj polovini ovog mjeseca trebalo bi da posijete celer, rotkvice, kopar, peršin, pastrnjak. U trećem dijelu mjeseca je idealno vrijeme za sadnju kupusa, kelja i korabe.

Pripremite rasad

Mart je idealan mjesec za zasnivanje rasada sezonskog povrća, kao što su prokulice, brokula, karfiol, kupus, krastavci, paradajz, paprika, lubenica, dinja i patlidžan čije se sjeme može pronaći u poljoprivrednim apotekama. Za rasadu treba da pripremite stare gajbice ili sandučiće sa mješavinom pijeska i zemlje.

Nakon što ste to uradili rasporedite sjeme i blago ga sabijte u zemlju. Zalivajte ga i ostavite na osunčanom i toplom mjestu dok ne proklija.

Ukoliko nemate plastenik ili staklenik, sandučići odnosno gajbice mogu se pokriti i nekim staklenim ili plastičnim zvonom, pa čak i providnom folijom ili celofanom. Ovo je veoma bitno, jer na taj način obezbjeđujete veću vlažnost i toplotu, radi boljeg i bržeg klijanja. Ukoliko se odlučite za alternativu, što češće provjetravajte, pošto ovakvi uslovi pogoduju razvoju patogenih organizama.

Ukrasno bilje

Mart je takođe i idealan mjesec za sadnju pojedinih vrsta ukrasnog bilja, a posebno je pogodan za proljetnu sadnju ruža. Tokom ovog mjeseca trebalo bi da prorijedite i presadite ljekovito i začinsko bilje. U ovom mjesecu se orezuje voće i žbunasto bilje koje cvjeta tokom ljeta, a neke od njih su ruže, hortenzije, perena, kao i živa ograda.

Pročitajte: Proljećna sadnja RUŽA počinje već u martu

Još nije kasno da posadite voćnjake, ali pod uslovom da zemlja nije smrznuta i previše vlažna. Oko stabala starih voćaka možete da stavite stajnjak ili kompost. Na ovaj način ćete održati veću plodnost zemlje, suzbiti korove i omogućiti duže zadržavanje vlage. Sada je dobro vrijeme da počnete sa pravljenjem komposta.

Kompostiranje je savršen način za recikliranje svog biljnog otpada, kao i određenog smeća iz kuće, a zauzvrat dobijete idealno đubrivo.

Maslačak je najljepši proljećni dar – Evo kako da napravite zdravu salatu, čaj i sok

Dok je za neke običan, dosadni korov, za neke ljude maslačak je pravi eliksir.

Svi dijelovi ove biljke su ljekoviti – i listovi i korijen i stabljika, a oni koji imaju mogućnost da skupljaju čiste i zdrave biljke treba da znaju kada se šta bere. Listovi prije cvjetanja, a maslačak cvjeta od marta do maja, korijen se vadi u proljeće i u jesen, a stabljika u periodu cvjetanja.

Pri vađenju korijenja treba voditi računa da se korijen ne isiječe da maslačak ne bi ostao bez sokova. Izvađeno korijenje treba da se suši dva-tri dana na suncu.

Kako se pravi salata od maslačka?

Potrebno je:

  • svježi listovi maslačka
  • maslinovo ulje
  • morska so
  • limun
  • bijeli luk

Priprema:

Svježe listove maslačka operite, nasjeckajte i stavite u činiju. Prelijte ih maslinovim uljem, blago posolite i začinite s nekoliko kapi svježe iscijeđenog limuna i dodajte dva, tri čena bijelog luka.

Pročitajte: Ulje od maslačka – Pomoć kod raznih bolova

Sok od maslačka

Sok od maslačka upotrebljava se za ublažavanje stomačnih tegoba, a najbolje rezultate daje svježe iscijeđen sok.

Sok može da se napravi i kombinacijom listova i korijena koji se iscijede. Dvije kašičice tako dobijenog soka sipajte u čašu mlijeka, zasladite medom i pijte ujutro na prazan želudac tri nedjelje.

Sirup od maslačka za jačanje organizma

Sirup čisti krvne sudove, reguliše varenje i jača organizam, a priprema se jednostavno:

Dvije šoljice cvjetova maslačka prokuvajte u dva litra vode, procijedite, dodajte kilogram meda i sok od dva limuna. Smjesu kuvajte na tihoj vatri uz neprestano miješanje dok ne postane sirupasta. Sirup sipajte u flašu, zatvorite je i uzimajte dva-tri puta dnevno po jednu kašiku.

Čaj od maslačka

Priprema:

Preko dvije kašičice maslačka sipajte šolju hladne vode i kuvajte minut-dva. Sklonite s vatre i ostavite da odstoji 15 minuta, a zatim procijedite.

Čaj za čišćenje jetre

Potrebno je:

  • 20 g maslačka
  • 10 g smilja
  • 20 g mente
  • 10 g kantariona
  • 20 g nevena
  • 20 g koprive

Priprema:

U 4 dl vrele vode sipati 2 supene kašike bilja, ostaviti pod poklopcem pola sata, a onda procijediti. Pijte tri puta po jednu šolju na 10 minuta prije obroka. Ovaj čaj je odličan za čišćenje jetre.

Pročitajte: Maslačak kao narodni lijek, ipak se ne preporučuje svima

BLAGODETI MASLAČKA

  • Pomaže kod stomačnih problema
  • Djeluje na oboljenja žuči i jetre
  • Ublažava svrab, lišaje i osip
  • Djeluje kod alergija i čireva
  • Pospešuje rad bubrega i želuca
  • Snižava nivo lošeg holesterola
  • Reguliše neuredan menstrualni ciklus
  • Ublažava reumatske tegobe
  • Čisti organizam i popravlja krvnu sliku