Naslovnica Blog Stranica 73

Recept za bordovsku čorbu

Agrosavjet
-
0
Recept za bordovsku čorbu

Bordovska čorba je fungicid i baktericid koji se koristi za zaštitu različitih vrsta povrća, voća i vinove loze od raznih bolesti. Mnogi poljoprivredni proizvođači i baštovani ne kupuju gotove smješe bordovske čorbe, već koriste plavi kamen u kombinaciji sa krečom i sami pripremaju smješu, kao jeftiniju varijantu. U nastavku su opisani postupci da dobijanje kvalitetne bordovske čorbe na ovaj način.

Bordovska čorba se koristi već 136 godina, a nastala je i dobila ime po Bordou u Francuskoj, gradu koji je najpoznatiji po proizvodnji vina, gde vinogradi datiraju još iz rimskog doba. Danas se koristi širom svijeta za suzbijanje preko 50 biljnih bolesti na voćkama, vinovoj lozi, povrtarskim i ukrasnim biljkama.

Koje bolesti suzbija bordovska čorba

U nastavku ćemo nabrojati samo najčešće bolesti koje ovaj preparat suzbija, jer je lista zaista dugačka. Kod jabuka i krušaka suzbija krastavost ploda, kod koštičavog voća (šljiva, breskva, kajsija, višnja i trešnja) uzročnika monilioze, kod maline kestenjastu pegavost. Kod vinove loze suzbija plamenjaču i truljenje bobica, a kod povrća je izuzetno efikasno u suzbijanju plamenjače kod krompira, luka i paradajza.

Kako se pravi bordovska čorba

Prednost bordovske čorbe u odnosu na druge fungicide jeste izražena postojanost, odnosno, što se dobro prilepi za biljke i sporije ispira u periodima godine kada su pojačane padavine, kao što su jesen i proleće. Tada se i primenjuje.

Na koštičavom voću se koristi u jesen, tokom perioda mirovanja. Na jabučastom voću nakon cvjetanja. Na vinovoj lozi i u fazi mirovanja i nakon cvjetanja.

Mjere za 1% bordovske čorbe:

  • 1 kg  bakar-sulfata (plavi kamen) – najbolje koristit u kristalu, jer je najčistiji,
  • 0,4 kg negašenog („živog“) kreča ili 1,2  kg gašenog kreča ili 0,55 kg hidratisanog kreča, u prahu koji se mora prethodno gasiti.
  • 100 litara vode.

Mere za 2% bordovske čorbe:

  • 2 kg plavog kamena,
  • 2,4 kg gašenog kreča ili 0,8 kg negašenog (živog) kreča ili 0,95 kg hidratiziranog kreča u prahu.
  • 100 litara vode.

Koristiti plastičnu ili drvenu burad za pripremu čorbe, jer metalna pod dejstvom bakra mogu da korodiraju.

Priprema bordovske čorbe

Pripremi se bure sa 100 litara vode. Odatle se u kantu odovoji 10 litara vode da se rastvori plavi kamen. U drugu kantu odvoji se drugih 10 litara vode da se gasi kreč (negašeni ili hidratizirani) ili se samo doda već gašeni kreč. Nakon što se kreč razmuti, mora da se procijedi kroz platno, a nakon toga se presipa u bure sa preostalom vodom kako bi se napravilo krečno mlijeko. Nakon toga se u bure dodaje rastvoren plavi kamen, uz miješanje.

Postoji i drugi način pripreme koji je mnogima lakši.

U plastično bure sa 50 litara vode potopi se plavi kamen koji je prethodno stavljen u platnenu vrećicu ili vrećicu napravljenu od gaze. Potopi se tako što se vrećica objesi na štap koji se zakači na bure. To se uradi uveče, kako bi se cijelu noć otapalo. Na ovaj način nečistoće će ostati u vreći.

Zatim se pripremi još jedno bure, ali od 100 litara i napuni se do pola sa vodom i tu se gasi kreč ili sipa gašeni ili hidratisani kreč kako bi se napravilo krečno mlijeko. U tako pripremljeno krečno mlijeko sipa se rastopljeni plavi kamen, uz stalno miješanje.

Primjena bordovske čorbe

Bordovska čorba mora da bude neutralne reakcije, a to se može provjeriti sa plavim lakmus papirom. Čim pocrveni – čorba je spremna za upotrebu. Ukoliko je čorba napravljena sa malo kreča biće kisele reakcije i to može da dovede do ožegotina na listovima. Ukoliko se doda više kreča, onda se čorba previše alkalizuje što joj umanjuje dejstvo.

Preporuka stručnjaka je da se bordovska čorba odmah primjenjuje, jer stajanjem gubi kvalitet i dejstvo. Ipak, ukoliko iz različitih razloga prskanje mora da se prekine, možete dodati 1 litar prokuvanog mlijeka ili 100 grama šećera na 100 litara bordovske čorbe i neće izgubiti kvalitet narednih 14 dana.

Takođe, još jedna važna preporuka, a neki je nazivaju i nedostatkom bordovske čorbe jeste da se ne miješa sa insektidicima i akaricidima, već da se tretmani obavljaju zasebno.

Bordovska čorba i karenca

Kao i svaki preparat i bordovska čorba ima karencu. Ukoliko ne znate šta je karenca, obavezno pročitajte članak: Šta je karenca i zašto je važna kod upotrebe preparata za zaštitu bilja. 

Koliko će iznositi karenca zavisi od vrste biljne kulture:

  • 4 dana za krompir i paradajz,
  • 21 dan za luk i stone sorte vinove loze,
  • 28 dana za vinske sorte vinove loze i povrće (izuzev kupusnjača),
  • 42 dana za kupusnjače,
  • Za voćke je karenca obezbeđena vremenom primjene.

Izvori:  Berićet, Mr Gordana Jovanović PSSS Leskovac,“Bordovska čorba” autora: prof. dr Mirko Ivanović  Poljoprivredni fakultet, Zemun

Preuzeto sa: agrosaveti.rs

Šta jesti pred spavanje – Istraživanje otkriva koje namirnice su zdrave i ne debljaju

Agrosavjet
-
0
Šta jesti pred spavanje – Istraživanje otkriva koje namirnice su zdrave i ne debljaju

Nova istraživanja ukazuju na to da nije važno samo šta jedete, već je važno i kada jedete. Objedovanje kasno uveče povezano je sa većom stopom gojaznosti, čak i kada su svi drugi faktori pod kontrolom.

„Otkrili smo da kada se jede četiri sata kasnije to pravi značajnu razliku za naše nivoe gladi, način na koji sagorijevamo kalorije nakon što jedemo i način na koji skladištimo masti“, rekla je Vujović za „Harvard Health Publishing“.

6 NAJBOLJIH hibridnih rasa kokoški!

Agrosavjet
-
0
6 NAJBOLJIH hibridnih rasa kokoški!

Skoro sve moderne kokoške koje danas znamo rezultat su pažljivo ukrštenih vrsta u prošlosti. Međutim, priča se tu ne završava – postoji toliko mogućnosti za ukrštanje koje imaju mnogo prednosti. Ponekad miješanje dve sjajne rase rezultira još boljom piletinom, zbog čega se ukrštanje dešava neprestano, čak i danas u masovnim komercijalnim razmjerama.

Cornish Cross

Korniš kros potiče iz Kornvala u Engleskoj, a spada u brojlere. Nastala je ukrštanjem crvenog korniša i bijele plimutske kokoške.

Ovu vrstu je razvila Silija Stil iz Delavera, kako bi proizvela velike količine mesa za vrlo kratko vrijeme. Da je uspjela u tome govori i činjenica da su korniš kros džinovske bijele ptice koje su za trpezu spremne za svega šest do devet nedelja od momenta kad se izlegu. Većina je dostupna u tri varijante, Ross 308, Cobb500 ili Ross708.

Ross308 i Cobb500 su prilično slični, sa većim grudima i više bijelog mesa, i spremni su za obradu nešto brže od Ross708. Ross708 ima više tamnog mesa, a meso im je bolje raspoređeno po cijelom tijelu, imaju i velike noge i krila, sa manjim naglaskom na prsa.

Ako odlučite da uzgajate korniš kros, morate biti spremni da ih iskasapite najkasnije za devet ili deset nedelja. Rastu nevjerovatno brzo, a njihove noge i organi neće pratiti njihovu stopu rasta nakon ovog perioda. Ove ptice su odličan način da brzo napunite svoj zamrzivač domaćom piletinom.

Mnogi ljudi odlučuju da uzgajaju pedeset do sto godišnje, tako da mogu da jedu jednu do dvije kokoške nedeljno, tokom cijele godine. Ovo možete da uradite u jednom jatu ili da gajite nekoliko manjih grupa periodično tokom cijele godine.

Većina da od 1,3 do 2,3 kg čistog mesa, nakon se iskasapi 2,7 do 4,5 kg žive vage.

Golden comet

Zlatna kometa (golden comet) se javlja u više varijacija, a obično je svijetlo-smeđa. Poznata je po izuzetnoj sposobnosti da da velike količine jaja.

Zlatne komete polažu oko 330 srednjih do velikih svijetlosmeđih jaja godišnje. Ako niste svjesni, to je PUNO jaja. Za kontekst, pogledajte koliko jaja njihove „roditeljske rase“ obično polažu godišnje:

Rhode Island Reds polažu oko 300 jaja godišnje
New Hampshir Reds polažu oko 300 jaja godišnje
Cherri Eggers polažu oko 300 jaja godišnje
White Rocks polažu oko 280 jaja godišnje
Rhode Island Whites polažu 200 do 250 jaja godišnje

Zlatne komete su razvijene za komercijalnu upotrebu, ali su ušle u dvorišta širom svijeta. Počinju da nose oko četvrtog mjeseca i polažu u prosjeku jedno jaje dnevno dok ne napune dvije godine; nakon toga njihova proizvodnja naglo opada. Većina živi samo do četiri godine.

Black star

Ova rasa kokoški je veoma druželjubiva, umiljata, tiha i odlična je opcija za domaćinstva sa malom djecom jer je veoma tolerantna.

Ova rasa pilića je takođe kreirana u cilju povećanju proizvodnje jaja. Stvorene 1945. godine, odmah po završetku Drugog svjetskog rata, ove ptice su trebale da učine racionalnu ishranu mnogo podnošljivijom. Naučnici u živinarstvu su ukrstili crvenog pijetla sa Roud Ajlenda ili crvenog petla iz Nju Hempšira sa kokošom Plimouth Rock. Polažu 250 jaja godišnje.

Iako ovo nije količina koju postiže Golden Comet ili Rhode Island Reds, ova jaja su velika i imaju najbolji odnos konverzije hrane, što znači da nećete morati da hranite ove kokoške ni približno toliko da bi ostale zdrave.

Povrh svega, ovim pticama uopšte ne smeta kada ih držite unutra.

Pearl Star Leghorn

Ove kokoške imaju prelepo šareno perje koje je braonkastocrno u blizini vrata i bledi u kremasto, smeđe-sivo tijelo sa suptilnom crvenkastom nijansom.

Svake godine polažu 250 do 300 velikih krem jaja, što je dosta s obzirom na njihovu malu veličinu od oko 2 kg. Iako su male, bolje se snalaze u hladnijim klimatskim uslovima nego u toplim.

Ako želite manju kokošku koja će vam obezbijediti puno jaja i pratioca da vam skače u krilo kada sedite na verandi, Pearl Star Leghorn je kokoška hibridne rase za vas.

Dominant Copper

Dominant copper se uzgaja zbog njihove boje jaja i količine jaja koju proizvodi.

Dominant Copper svake godine polažu impresivnih 250 do 200 jaja, tamno braon do bakarne boje. Same ptice su lijepe – imaju crni, mesingani izgled sa ultra-sjajnim perjem koje reflektuje mnogo svjetlosti i sjaja.

Ponekad imaju ljubičasti ili prelivajući zeleni sjaj na krilima, leđima, vratu i repnom perju. Neki imaju pernate noge, dok drugi nemaju.

One su tihe, lako se održavaju i sjajni su sakupljači hrane koji će očistiti dvorište od buba i stvaraju mnogo lijepih jaja svake godine.

Blue Plymouth Rock

Andaluzijski pijetao paren sa kokošom Barred Rock stvara neverovatnu Plimouth Blue Rock. Ova ptica je prilagoljiva toplim i hladnim temperaturama i ima divno izraženu plavkastu, sivkastu, lavandastu boju. Glava joj je tamnija, kao gruela, a noge tamnije smeđe nijanse.

Većina kokošaka Blue Plimouth nosi nevjerovatnih 300 velikih, do izuzetno velikih smeđih jaja. Ovaj vrsta osigurava da će vaša korpa za jaja ostati puna skoro cijele godine.

Uspijevaju u skoro svakom okruženju, bilo da su zatvorene ili im je dozvoljeno da slobodno lutaju cijeli dan.

Izvor: The Happy Chicken Coop Preuzeto sa: agromedia.rs

Čudesni čaj od kore nara: Ruski travar otkriva tajni recept za liječenje stomačnih bolesti!

Agrosavjet
-
0
Čudesni čaj od kore nara: Ruski travar otkriva tajni recept za liječenje stomačnih bolesti!

Već vam je poznato koliko je nar zdrav, ali dok se u ishrani najviše koriste sjemenke, kora nara je nepravedno zapostavljena a ona je nevjerovatno ljekovita, pogotovo za stomačne bolesti, o čemu je svojevremeno pisao i poznati ruski travar.

Koristio ga je i sam Hipokrat, a ovaj nevjerovatan lijek pomoći će vam kod svih stomačnih infekcija i oslobodiće vas crijevnih poremećaja.

Najpre je ruski travar G. I. Gluboki 1996. godine patentirao lijek, čemu je prethodila obavezna provjera u medicinskoj ustanovi i njegova sposobnost inhibiranja patogene bakterije “in vitro”.

Tri načina usoljavanja mesa za sušenje – pazite na temperaturu

Agrosavjet
-
0
Tri načina usoljavanja mesa za sušenje – pazite na temperaturu

Pored količine mesa i soli, bitna je temperatura koja ne bi smjela ići ispod 5 i iznad 12°C. A šta ako presolite meso i koja tri načina usoljavanja mesa možete koristiti pročitajte u nastavkuz teksta.

Salamurenje ili soljenje je tradicionalni način pripreme mesa za sušenje. Neophodno je da se nakon klanja i obrade trupa svježe meso ostavi da se ohladi. Najbolje je da se usoljavanje obavi sljedećeg dana.

Pored soli, mogu se dodavati i drugi začini koji poboljšavaju aromu i ukus finalnog proizvoda. Komadi trebaju biti približno iste veličine. Prodiranje soli zavisi od količine, odnosno njene koncentracije u salamuri, samog postupka salamurenja, kvalitete mesa, trajanja procesa, a posebnu ulogu ima temperatura.

Pročitajte: Razlike u izgledu mesa zdravih i bolesnih životinja

Tri načina usoljavanja mesa

Kako bi se procesi odvijali kako treba, neophodno je da so dođe u neposredni kontakt. Razlikuju se tri načina.

Suvo usoljavanje se obavlja jednostavnim utrljavanjem, naročito oko kostiju. Orijentacijska količina za 1 kg mesa je 100 g soli, odnosno uzima se 10 posto soli na količinu. Usoljeni komadi se odlažu u plastičnu posudu u kojoj trebaju odležati određeno vrijeme.

Kod salamurenja ili mokrog usoljavanja pripremljeni dijelovi se prelijevaju salamurom koja predstavlja otopinu soli, kalijevog nitrata, šećera i drugih začina. Kalijev nitrat se dodaje kako bi se održala ružičasta boja. Rjeđe se radi ubrizgavanje salamure. Obično ljudi koji rade salamuru uzmu količinu vode koja odgovara težini mesa, a otopina treba biti 10 postotna. Na dno posude se stavljaju šunke ili veći komadi, a zatim redamo manje. Na vrh se stavlja slanina i prelijevamo salamurom. Sve treba pritisnuti kako bi bilo potopljeno u tekućini.

Kod kombiniranog načina obavlja se suho usoljavanje i dodaje se kalijev nitrat.

Temperatura je bitna

Ovaj proces je ključan kada je u pitanju miris, ukus, boja i kvaliteta konačnih proizvoda. Temperatura je bitan faktor. Ne smije pasti ispod 5ºC, jer tada se teže usvaja so jer se meso stegne. Takođe, temperatura iznad 12ºC loše utiče na procese.

Ostaje potopljeno u salamuri sve dok se u njemu ne postigne sadržaj soli od oko dva do tri posto. Zavisno od temperature, obavlja se pretakanje salamure ili se kod suvog salamurenja obavlja okretanje u posudi. Dio s vrha stavljamo na dno, a donje dijelove na vrh. Ne treba predugo stajati usoljeno, jer će doći do presoljavanja.

Pročitajte: Koje začine koristiti u pripremi mesa za zimnicu

Odsoljavanje toplom vodom

U slučaju da ste pretjerali možete obaviti odsoljavanje. Taj postupak se odvija pomoću tople vode u koju se na 2 do 3 h potapaju presoljeni komadi.

Postupak se ponavlja zavisno od slanosti. Ostavimo meso da okapa i onda se prenosi u sušnicu.

Nar, plod pun zdravlja

Agrosavjet
-
0
Nar, plod pun zdravlja

Plodovi nara kriju pravo bogatstvo vlakana, vitamina, minerala… Osim visokih količina vitamina C, nar sadrži i nekoliko vitamina B grupe, kao i nekoliko antioksidanasa, te minerale kalcijum, kalijum, bakar i mangan, kao i vitamin K, pantotensku kiselinu i folate.

Sa izuzetnim mogućnostima da potpomogne mnoge aspekte zdravlja, nar zaslužuje da postane sastavni dio naše ishrane, pogotovo tokom hladnijih mjeseci kada ga ima u izobilju.

Nar obiluje hranljivim materijama

Male crvene sjemenke unutar nara (poznate kao arile, naziv koji uključuje sjeme i sok oko njega) jestivi su dio voća. Iako nije baš lako da se dođe do ovih sočnih sjemenki, vrijedne su truda, jer se u njima kriju mnoge stvari korisne za zdravlje.

Pola šolje arila (87 grama) daje 72 kalorije, 16 grama ugljenih hidrata, 3,5 grama vlakana, gram masti i 1,5 grama proteina.

Treba imati na umu da se informacije o nutritivnim vrijednostima za nar i arile razlikuju od onih za sok od nara, koji ne pruža mnogo vlakana ili vitamina C. Ovi podaci se odnose na samu voćku, jer konzumiranje cijelog ploda obezbjeđuje više vlakana.

Bogat antioksidansima

Antioksidansi su jedinjenja koja pomažu u zaštiti ćelija našeg tijela od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima. Slobodni radikali su uvijek prisutni u našem tijelu, ali njihovo prisustvo u većem obimu može da bude štetno i da doprinese brojnim hroničnim bolestima. Nar je bogat antioksidansima i polifenolnim jedinjenjima koja pružaju zaštitu od ovog oštećenja. Dobijanje antioksidanasa iz povrća i voća, kao što je šipak, odličan je način za podršku opštem zdravlju i prevenciju bolesti.

Dobar za zdravlje urinarnog sistema

Sprovedene naučne studije otkrile su da ekstrakt nara može pomoći u smanjenju stvaranja kamena u bubregu, što je prednost koja se u velikoj mjeri pripisuje njegovom antioksidativnom djelovanju.

U jednoj studiji, odrasli od 18 do 70 godina, kojima se ponavljala pojava kamena u bubregu, dobijali su 1.000 mg ekstrakta nara tokom 90 dana. Utvrđeno je da ovo pomaže u usporavanju ili onemogućavanju djelovanja mehanizma kojim se formira kamenje u tijelu. Pored toga, studije na životinjama otkrile su da ekstrakt nara može da pomogne u regulisanju koncentracije oksalata, kalcijuma i fosfata u krvi, koji su uobičajene komponente kamena u bubregu.

„Prijatelj“ mozga

Nar sadrži jedinjenja koja se zovu elagitanini, koja djeluju kao antioksidansi i smanjuju upale u tijelu, a kao takvi, oni nude i zaštitne prednosti za naš mozak od stanja na koja utiču upale i oksidativni stres.

Neke studije su otkrile da elagitanini mogu da pomognu u zaštiti mozga od razvoja Alchajmerove i Parkinsonove bolesti smanjenjem oksidativnog oštećenja i povećanjem preživljavanja moždanih ćelija. Oni takođe mogu da pomognu u oporavku od hipoksično-ishemične povrede mozga.

Vjeruje se da elagitanini u naru pomažu u proizvodnji jedinjenja u crijevima pod nazivom urolitin A, koji je proučavan zbog njegove sposobnosti da smanji zapaljenje u mozgu i odloži početak kognitivnih bolesti.

Šta je mitarenje i kako možete pomoći svojim pilićima?

Agrosavjet
-
0
Šta je mitarenje i kako možete pomoći svojim pilićima?

Mitarenje je prirodan proces u kome pilići i kokoške gube perje. Evo šta se dešava, kao i nekoliko načina da pomognete pticama da prođu kroz ovaj neugodan proces.

Većina vlasnika pilića zna kada njihovo jato ulazi u mitarenje. To je zanimljiv, ali prirodan proces koji takođe može biti veoma stresan za životinje.

Ptice se mitare i to je prirodna jesenja pojava, sezonska promjena, diktirana svjetlošću, u kojoj osipaju staro perje i izrasta im novo. Njihova gola koža čini ih ranjivim. A pošto se perje sastoji od 85 procenata proteina, a proizvodnja perja postavlja velike zahtjeve za energiju i zalihe hranljivih materija, proizvodnja jaja opada ili se potpuno zaustavlja dok se mitarenje ne završi, obično unutar 4 do 12 nedelja. To znači da za one kojima su kokoške u dvorištu proizvodnja jaja je najvjerovatnije na čekanju.

Šta je mitarenje?

Jednostavno rečeno, mitarenje je fiziološki proces koji se javlja kod vrsta ptica gdje one mitare i zamenjuju svoje perje. Mitarenje se uglavnom reguliše različitim hormonskim promjenama u tijelu i obično uključuje period kada reproduktivni sistem prestaje.

Tokom ovog vremena, ptice obično gube i ponovo izrastu svoje perje u gradijentu. Prvo gube od unutrašnjeg do krajnjeg spoljašnjeg perja.

Zašto se ptice mitare?

Glavni razlog zbog kojeg se ptice mitare je da im perje dobro funkcioniše.

Perje igra veoma dinamičnu ulogu u životu kokoške. Ono:

  • pomaže u regulisanju temperature;
  • štiti ptice od ogrebotina, rana i kanibalizma;
  • koristi se za komunikaciju i privlačenje partnera; i
  • perje je pokazatelj zdravlja ptice.

Istraživanja su pokazala da mitarenje može biti korisno za zdravlje pilića i poboljšati kvalitet jaja. Pokazalo se da linjanje izazvano fotoperiodom povećava sposobnost života kokošaka nosilja (Brake i Thakton, 1982) i poboljšava proizvodnju jaja i kvalitet jaja (Koelkebeck i Anderson, 2007).

Smanjenje ili pauziranje proizvodnje jaja daje reproduktivnom traktu kokoši vrijeme da se podmladi, što rezultira jačim jajima i boljom proizvodnjom. Osim toga, bez mitarenja, nedostatak perja kod ptice bi doveo do lošeg perja, što je povezano sa strahom i stresom i pilićima.

Kada se javlja mitarenje?

Ptičje vrste se obično mitare u bilo koje vrijeme kada im je potrebno zdravo perje, kao što je sezona parenja, zima ili migracija. Godišnje doba kada se mitarenje javlja može pomoći da se utvrdi da li je više povezano sa prirodnim linjanjem ili se može pripisati stresu navodi se na Hobby Farms.

Prirodno mitarenje kod pilića se javlja sezonski, tokom jeseni, gde je primarni okidač smanjenje dužine dana. Ovo smanjenje dužine dana mijenja cirkadijalni ritam ptice, što pokreće razne fiziološke procese kao što su smanjena reproduktivna funkcija i upravo mitarenje perja. Kod ptica selica to bi povećalo tov i izazvalo neki nemir. Sa druge strane, u proljeće, kada se dužina dana produži, reproduktivni trakt povećava proizvodnju jaja i stoga obično ne vidimo da se pilići mitare.

Dakle, postoji jaka veza između mitarenja, dužine dana i proizvodnje jaja. U stvari, patke i kokoške koje su sterilisane imaju tendenciju da ostanu u produženom stanju mitarenja. Međutim, kada se dodaju polni hormoni, mitarenje prestaje.

Nedostatak polaganja jaja i dobrovoljna anoreksija dovode do osipanja i zamjene perja, što sugeriše da kokoške koje legu jaja mogu takođe doživeti mitarenje. Kada se pilići izlegu, kokoš će nastaviti da jede i pije, a njeno perje će ponovo izrasti.

Mitarenje uzrokovano stresom koje se javlja u drugim periodima godine može biti povezano sa neadekvatnim unosom hranljivih materija ili teškim stresom. Mitarenje se takođe može izazvati ograničenjem vode i hrane, zbog čega možemo videti malo linjanja tokom ljeta.

Podržite svoje jato tokom njihovog godišnjeg linjanja sledećim savjetima.

Više proteina

Hranite kokoške sa više proteina, posebno izvora bogatih cisteinom. Perje se sastoji od oko 80 procenata proteina i predstavlja oko 3 do 6 procenata ukupne telesne težine pilića.

Proteini su napravljeni od gradivnih blokova poznatih kao aminokiseline. Cistein je obično najograničenija aminokiselina tokom sinteze perja, tako da suplementacija može pomoći da se ubrza ponovni rast perja. Cistein je takođe važan jer formira veze unutar perja koje ih čine izdržljivim i otpornim na habanje.

Podržite varenje i imunitet

Tipično, problemi sa kvalitetom perja u bilo koje doba godine su često rezultat loše ishrane ili neiskorišćenosti hranljivih materija. Ključno je osigurati da pilići koji su u fazi mitarenja mogu probaviti i apsorbovati hranljive materije koje su im potrebne za ponovni rast perja.

Takođe se pokazalo da mitarenje potiskuje imuni sistem kod pilića i povezano je sa porastom patogenih bakterija, kao što je salmonela. Snabdevanje ptica suplemenatima koji jačaju imuni sistem i podržavaju digestivni trakt može osigurati to da one ostanu zdrave tokom ovog stresnog perioda.

Udobnost je ključna

Učinite im okruženje udobnim i smanjite njihov stres. Tokom ponovnog rasta perja, koža pilića postaje osetljivija. Ova osetljivost obično dostiže vrhunac 8 do 11 dana nakon početka mitarenja. Pored toga, mitarenje je vrijeme kada su kokoške ranjivije i, kod nekih rasa, to može dovesti do više agresije i stresa.

Možemo pomoći u smanjenju stresa tako što ćemo minimizirati rukovanje tokom mitarenja kako bismo pomogli u ograničavanju povreda i nelagodnosti, i nastavljajući da pružamo negu kao što je nuđenje svježe vode i hrane čak i ako ne konzumiraju mnogo. Osim toga, ako primijetite da je kokoška koja se mitari povređena, izolovanje od jata može pomoći u sprječavanju daljih povreda.

Nadamo se da ste uz ove informacije spremniji i bolje opremljeni da podržite vaše piliće i kokoške kako bi bili revitalizovani i snažniji u narednim mesecima.

Stari dobri recept za šarenu salatu

Agrosavjet
-
0
Stari dobri recept za šarenu salatu

Ako volite recepte za turšije i zimske ukišeljene đakonije, onda morate makar jednom da spremite i čuvenu šarenu salatu.

Osim što je i ukusna i mirisna, savršen je izvor vitamina za hladne jesenje i zimske dane, a pravi se veoma jednostavno.

Neko voli da je sjecka, neko da je renda, neko da je sprema „na tračice“… koji god da je vaš izbor, ako je spremite obogatićete vašu trpezu.

Sastojci za šarenu salatu od sedam kilograma:

  •     1 kg paprika
  •     1 kg kupusa
  •     1 kg krastavčića
  •     1 kg karfiola
  •     1 kg zelenog paradajza
  •     1 kg šargarepe
  •     1 kg crvenog luka

za presolac za salatu:

  •     3 l vode
  •     1 l sirće razblaženo 9%
  •     9 kašika soli
  •     9 kašika šećera
  •     1 kom vinobran

Priprema:

Temeljno operite i očistite povrće.

Kupus izribajte (isjeckajte na tračice), papriku isjeckajte (na rezance ili veće kvadratiće), krastavčiće i šargarepu na kolutiće, paradajz na kriške, luk ili na tračice kao i kupus ili pak kupite baš male glavice, pa ih stavite cijele. Karfiol iscjepkajte na cvjetiće.

Isječeno povrće stavite u veću plastičnu posudu i dobro ga izmiješajte.

Napravite presolac tako što ćete da pomiješate sve sastojke ida pustite da prokuva. Dok je još tečnost vrela, prelite povrće.

Pročitajte: Carska salata – Fantastična za zimsko meze!

Pokrite posudu sa čistom krpom i zamotajte u ćebe.

Ostavite povrće tako da stoji 24 sata. Promiješajte ga dva do tri puta za to vrijeme.

Pripremite čiste tegle (da ne budu vruće).

Dobro stisnite povrće da „ne pliva“, već da stoji čvrsto u tegli i da presolac bude naliveno tako da ga potpuno prekrije.

Povrće možete da spakujete i u plastičnu posudu, ili manje bure, ali takođe da bude dobro složeno i jako pritisnuto da ne pluta, potopljeno u potpunosti sa tečnošću u kojoj će da stoji.

Ostavite ovako spremljeno povrće da odstoji neko vrijeme na tamnom i hladnom mjestu i imaćete salatu u kojoj možete da uživate cijelu zimu, prenosi Telegraf.

Uzgoj salate u plasteniku: Savjeti za optimalno navodnjavanje, prihranu i zaštitu

Agrosavjet
-
0
Uzgoj salate u plasteniku: Savjeti za optimalno navodnjavanje, prihranu i zaštitu

Uzgoj salate u plasteniku zahtijeva pažljivo planiranje i pravilnu primjenu tehnika navodnjavanja, prihrane i zaštite. Kombinacija optimalnog poljskog vodenog kapaciteta (PVK), pravilnog đubrenja i efikasne zaštite od bolesti i štetočina ključni su faktori za postizanje visokog prinosa i kvalitetnih plodova.

1. Navodnjavanje prilagođeno tipu zemljišta i mjestu proizvodnje

Optimalni poljski vodni kapacitet (PVK) varira od 60% do 70%, ovisno o tipu zemljišta i lokaciji proizvodnje. U zbijenim zemljištima, intervali navodnjavanja su kraći s manjim normama, dok su u rastresitim zemljištima norme veće, ali intervali ostaju isti. Prilagođavanje navodnjavanja ovisi o sposobnosti zemljišta zadržavanja vode ili propuštanju u dublje slojeve.

2. Prihrana u tri ključne faze rasta

Prihrana salate odvija se u tri faze: ukorijenjavanje, intenzivan porast i formiranje glavice. U prvoj fazi dodaje se NPK vodotopivo đubrivo (1:4:1) do 50 kg/ha. U drugoj fazi koristi se NPK đubrivo (1:1:1) do 40 kg/ha, prilagođeno fazi razvoja biljke. U fazi formiranja glavice, koristi se NPK đubrivo (2:1:4) do 40 kg/ha, s dodatkom kalcijum-nitrata (20 kg/ha). Ova kombinacija osigurava dovoljnu količinu azota i kalijuma, ključnih za rast i razvoj glavice.

Pročitajte: Pravilno presađivanje salate za optimalan razvoj biljke

3. Pravovremena zaštita od bolesti i štetočina

Zaštita salate u plasteniku počinje već u fazi rasada. Prvi tretman fungicidima i insekticidima preporučuje se sedam dana nakon presađivanja. Korišćenje bakar-hidrihlorida, azoksistrobina, ciprodinila, piraklostrobina, deltametrina, acetamiprida, flonikamida pruža efikasnu zaštitu od gljivičnih oboljenja i štetočina.

Sledeći tretmani obavljaju se u intervalima od 10 do 15 dana ili prema potrebi, prateći pojavu simptoma koji ukazuju na mogući razvoj bolesti ili prisustvo štetočina.

Usklađivanje ova tri ključna elementa – navodnjavanje, prihrana i zaštita – osigurava optimalne uslove za uzgoj zdrave i visokokvalitetne salate u plasteniku. Pravilna briga o ovim faktorima povećava otpornost biljaka, smanjuje rizik od bolesti i štetočina te doprinosi postizanju visokog prinosa.

Šta ako pac (salamura) ima čudan miris?

Agrosavjet
-
0
Šta ako pac (salamura) ima čudan miris?

Šta ako pac ima čudan miris – Na dužinu paca djeluju stanje životinje, kvalitet mesa, količina soli, način usoljavanja ili salamurenja, veličina komada, temperatura. Može li se meso spasiti ako pac ima čudan miris?

Usoljeno ili salamureno meso namijenjeno sušenju može ponekad dobiti neprijatan miris. Mnogobrojni su faktori koji mogu uzrokovati nepoželjne procese.

Vrijeme provedeno u pacu

Na dužinu paca djeluju stanje životinje, kvalitet mesa, količina soli, način usoljavanja ili salamurenja, veličina komada, temperatura. Meso starijih životinja, čvršće i žilavije stoji duže vrijeme. Muške životinje je potrebno kastrirati prije klanja, jer hormoni negativno djeluju na miris i okus mesa. Već tri sedmice poslije kastracije ovi mirisi nestaju iz mesa, a tek 2 do 2,5 mjeseci iz sala, masti.

Izbor hrane kojim su životinje hranjene i uslovi držanja u periodu pred klanje imaju veliki uticaj. Repa, cikla, uljne pogače, kisele jabuke, riba i proizvodi od ribe (brašno, ulje i otpad), začinske trave mijenjaju karakteristike svježeg, ali i osušenog mesa. Ne treba zaboraviti ni djelovanje lijekova. Zbog toga za sušenje koristiti meso od zdravih životinja za koje znamo kako su držane i hranjene, kakvo je njihovo zdravstveno stanje.

Pročitajte: Kako pravilno čuvati suvo meso?

Količina soli može smanjiti, odnosno produžiti odležavanje. Način na koji obavljamo soljenje odražavaju se na sam proces i kvalitet. Salamurenje u tečnom rastvoru skraćuje vrijeme. U posljednje vrijeme se često koristi nitritna so koja ima svoje prednosti i mane. To je proizvod nastao miješanjem obične kuhinjske soli i natrijevog nitrita. Označava se kao E250. Pojačava aromu, daje bolji okus i boju i produžava se rok upotrebe proizvoda. Kod upotrebe je potrebno paziti na količinu doziranja i temperaturu.

Tanji i manji komadi, poput tanke slanine, rebara i nogu stoje šest do 12 dana. Komadi koji su deblji mogu da stoje duže od 20 dana, a šunke oko pet sedmica.

Dinamika procesa koji se odvijaju u mesu je pod velikim uticajem temperature. Viša skraćuje vrijeme, a optimalna je 6 do 8ºC.

Šta ako pac ima čudan miris

Nekada se može desiti da odležavanje predugo traje, da ste koristili premalu količinu soli, da je meso lošeg kvaliteta, da su svinje hranjene hranom koja negativno djeluje i dolazi do pojave neugodnog mirisa. Zbog toga je neophodno da provjeravamo u kakvom su stanju komadi koji odležavaju.

Najlakše je reći da sve bacimo, ali možemo spasiti i takvo meso. Bitno je da se promjene uoče u početku, čim dođe do prvih naznaka promjene boje i mirisa. Često se dešava da meso u pacu ostane predugo ili da je temperatura previsoka.

Pročitajte: Kako prepoznati pokvareno suvo meso

Kada je miris blago kiselkast možemo spasiti meso. Komadi se operu u toploj vodi, okače se da se iskapaju i odmah nose na dimljenje. Drugi način je da se interveniše marinadama sa začinima, voćem, ljekovitim biljem. Komadi se isperu toplom vodom, a zatim se na 1 h potope u jak rastvor limunovog soka ili se potope u sok od nara ili bijelo vino. Takođe, potapanje se obavlja u rastvor sirćeta i vode u odnosu 1:1. Koristi se i rastvor soli, u 1 l vode rastvore se dvije kašike obične ili morske soli. Čim se okaplje nosi se na dimljenje.

Oprez! Kada se jasno osjeti kiseo i miris pokvarenog, trulog mesa takvo meso više nije za upotrebu.

1...727374...997Stranica 73 of 997

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia