Pripremite sladoled od breskve po receptu koji dolazi negde sa orijenta ili Turske, ali i danas se koristi na krajnjem jugu Srbije, Preševu, Bujanovcu i Vranju.
Napomena: U originalnom recepu umjesto pavlake, koristi se domaći ušećereni kajmak, iskusne domaćice odlično znaju o čemu se radi.
Potrebno je:
3-4 zrele, veće breskve
2 kašike soka od limuna
1-2 šoljica prah šećera i kašika meda
2 šoljice kisele pavlake ili slatkog kajmaka
Priprema:
Breskve ogulite i izvadite koštice iz breskve.
Izmjerite 400 grama mesa od breskvi i narežite ih na kockice.
Breskve i sok od limuna izmiksujte u blenderu ili ispasirajte, sve dok ne dobijete glatku smjesu.
Dodajte šećer, med i kiselu pavlaku i ponovo izmiksajte.
Smjesu izlijte u plitku posudu, prekrijte i zamrznite.
Problemi konstipacije, odnosno zatvora, mogu se rješiti laksativima, a možete i sami napraviti prirodne preparate i rješiti se neprijatnih simptoma.
Maslinovo ulje
Ne samo da je zdravo i ukusno, maslinovo ulje vam može pomoći da rješite problem konstipacije. U jutarnjim satima popijte kašičicu maslinovog ulja, a najbolji efekat ima ukoliko se uzme na prazan stomak. Možete dodati i malo limunovog soka da poboljšate ukus, jer je i limun inače odlična pomoć kod zatvora.
Kafa
Kofein je prirodni stimulans sistema za varenje, zato će vam šoljica kafe dobro doći ukoliko imate probleme sa zatvorom. Međutim, nemojte pretjerivati, jer previše kafe može imati sasvim suprotan efekat. Dovoljno je da u toku dana popijete dvije šoljice kafe.
Hrana bogata vlaknima
Vjerovatno znate da je za prevenciju konstipacije veoma važna zdrava ishrana. Međutim, i neke zdrave namirnice mogu doprinjeti konstipaciji, zato je dobro da u organizam unosite i dovoljno vode. Namirnice koje povoljno utiču na rad crijeva su: mahunarke, kajsije, hljeb od celog zrna žitarica, bobičasto voće, šljive, kruške, jabuke, orašasti plodovi, krompir…
Soda bikarbona
Soda bikarbona je odličan lijek protiv konstipacije i stomačnih problema uopšte. Rastvorite kašičicu sode bikarbone u 1/4 šolje tople vode i popijte.
Šljive
Vjerovatno najpoznatiji prirodni lijek protiv zatvora su šljive. Ovo voće je veoma efikasno jer sadrži dosta vlakana i sorbitol, prirodni šećer. Sorbitol je prirodni ugljeni hidrat koji ima sposobnost razmekšavanja stolice. Međutim, budite oprezni, previše sorbitola može izazvati gasove. Kako biste ublažili simptome, popijte čašu soka od šljiva (ili kompot od suvih šljiva) ujutru i jednu čašu u večernjim satima. Šljive možete jesti u svježem stanju ili osušene.
Ovaj džem možete mazati na hleb i jesti za doručak.
Sastojci:
2 kg kajsija
500 g kristal šećera
200 ml vode
sok od jednog limuna
Priprema:
Kajsije očistite od koštica, a u šerpu stavite šećer i vodu, pa kuvajte dok se ne otopi. Zatim dodajte kajsije i limunov sok i kuvajte sa konstantnim mešanjem do željene gustine. Poželjno oko 45 minuta. Vruć džem sipajte u vruće tegle i dobro zatvorite. Nakon toga tegle stavite u rernu na 90°C sat vremena, zatim iskljičite i ostavite tegle da prenoće. Prijatno!
Značaj vode u savremenoj stočarskoj proizvodnji posebno je izražen. Pored hrane, voda predstavlja drugi neophodan činilac opstanka.
Dovoljno o ovome govori i podatak da, zavisno od vrste, kategorije i starosti, 44 do 88% tjelesne mase životinje ĉini voda. U njoj se rastvaraju organske i neorganske materije, prenose rastvoreni elemenati i jedinjenja, to je sredina u kojoj se odigravaju svi biohemijski procesi, voda učestvuje u nekim biohemijskim procesima i igra važnu ulogu u termoregulaciji .
Voda je ključna za obavljanje više tjelesnih funkcija, među kojima su regulacija tjelesne temperature, rast, reprodukcija, proizvodnja mlijeka, za sluh i za vid. Ipak, često proizvođači griješe pa napajanje stavljaju u drugi plan, iako je je napajanje stoke i živine podjednako važno kao i njihova ishrana.
Napajanje stoke može da predstavlja i značajnu stavku u ukupnim troškovima uzgoja. Životinjama je neophodan neometani pristup vodi, a takođe bi trebalo da su u mogućnosti da lako dođu do potrebnih količina.
KRAVE
Kravlje mlijeko sačinjeno je od blizu 90% vode, pa ne čudi što je proizvodnja mlijeka usko povezana sa unosom vode.
Kako bi mogle da piju više, jedu više, kao i da proizvode više mlijeka, krave zahtijevaju neometan pristup svježoj i čistoj vodi. Dnevna količina vode za krave najpre zavisi od unosa suve materije obroka. Za svaki kilogram suve materije obroka krava bi trebalo da unese 4 -6 litara vode, a da bi proizvele 1 litar mlijeka njima je potrebno najmanje 4 litara vode.
To znači da visoko proizvodne mliječne rase moraju unijeti oko 150 l vode svakog dana, a unos vode direktno zavisi i od spoljašnje temperature, pa se potreba za vodom povećava sa porastom temperature. Krave mogu da u jednom minutu popiju i do 20 litara vode,a produkcija mlijeka zavisi od brzine ispijanja vode. Ukoliko se unos vode smanji 40%, smanjiće se i proizvodnja mlijeka i to za 25%. Iz ovih razloga, neophodno je da izađete u susret potrebama krava u vašem domaćinstvu za vodom.
Krave vodu piju dok jedu, kao i neposredno nakon muže. Odgovaraju im velike vodene površine sa kojih mogu da piju brzo i neometano.
Obezbijedite im ovakve uslove, a vaše krave ješće više, imaće još veću potrebu za vodom, pa će se i prinos mlijeka povećati.
OVCE
U zavisnosti od količine suve materije u obroku, temperature vazduha i fiziološkog stanja organizma, potrebe za vodom kod ovaca variraju tako da u proljeće ovcama je neophodno obezbijediti 3,5 do 4 litara, a u ljeto 5 do 6 litara vode, dok je u jesn potreba za vodom manja i iznosi 3 do 3,5 litara.
SVINJE
Svinje uglavnom unose vodu tako što je piju, ali se izvesna količina unosi i kroz hranu, mada i njihov metabolizam takođe stvara vodu. Svježa pitka voda trebalo bi da bude dostupna svinjama, a oprema za napajanje mora biti prilagođena broju grla tako da je jedna pojilica dovoljna za 15 svinja.
Dnevni unos vode kod svinja zavisi od najrazličitijih faktora, kao što su temperature spojašnjosti, način ishrane, te telesna temperatura. . Trebalo bi da imate na umu da prikazane vrijednosti oslikavaju potrebe svinja za vodom u termoneutralnom okruženju, kao i u idealnim uslovima, a što nije lako obezbediti u stvarnosti.
KOKOŠKE
Kokoške unose od 1,5 do 2 puta više vode u odnosu na hranu. Ovaj odnos ponajviše zavisi od uslova držanja, a u slučaju da se naruši normalan unos vode, trebalo bi prekontrolisati stanje u jatu, a posebno obratiti pažnju na sastav smješe i nivo natrijuma ali i drugih minerala u hrani.
Najčešće se nalazi u vrtovima i (organskim) poljima krompira.
Gruđanin je tokom rada u polju krompira, naišao na nametnika neobične boje i oblika. “Krompir je dobro rodio, ali ovakvog crva nisam vidio u svojih 60 godina života, a u krompirima sam od pete godine. Uzeo sam travku i čvrsto je stisnuo. Ovakvi nametnici su mi uvijek bili zanimljivi i volim ovo zabilježili, ali ovako nešto vrijedi podijeliti s ljudima“, rekao je poljoprivrednik za Grude.com. Iako je grudski mediji nametnika naziva Pokemonom, riječ je o gusjenici moljca stručnog naziva Acherontia atropos, ili u izravnom prijevodu, moljac sokolaste mrtvačke glave.
Gusjenice su, prema pisanju stručnog portala, vrlo velike, a u dobroj imigracijskoj godini može se vidjeti na poljima krompira, koja puže pod zemljom, od avgusta do septembra. Odrasli puštaju škripu kada su alarmirani, izbačeni zrakom kroz svoj proboscis (jezik), koji ima strukturu koja vibrira poput trske puhačkog instrumenta. Vrsta je noćna, vidi se obično u svijetlim zamkama, a ponekad i u košnicama u potrazi za medom. Pripada porodici jastreb-moljac (Sphingidae), a ima raspon krila od 80 do 120 milimetra. Moljac je, navodi stručni portal, uobičajen na području južne Evrope. Najčešće se nalazi u vrtovima i (organskim) poljima krompira. Listovi biljke krompira sadrže kalistegine, grupu polihidroksi alkaloida, koji su toksični. Larva A. atropus koja se hrani krompirovim lišćem nakuplja ove alkaloide.
Ako možete da nabavite list neprskane breskve, iskoristite ga na neki od ovih načina.
PROTIV POVRAĆANJA U PERIODU TRUDNOĆE
Čaj pripremati uveče. 50 grama osušenog breskvinog lišća preliti sa 5 dcl vrele vode, pustiti poklopljeno dok se ne ohladi, procijediti i preko noći ostaviti u frižideru, ujutro zagrijati i uzimati ujutro na prazan želudac, a zatim istu količinu svaka 2 sata.
BRESKVIN ČAJ
Za jačanje jetre, želuca i pluća. 30 grama cvijeta preliti s pola litra ključale vode ili mlijeka. Posle 5-10 minuta, procijediti i piti tri puta dnevno po jednu šolju.
DIURETIK
Uzeti 30 grama breskvinog lišća i 30 grama cvijeta. Preliti ovu mješavinu s litrom ključale vode i ostaviti da stoji 15-tak minuta. Procijediti i piti umjesto vode.
ZA NEGU LICA
Šminku i nečistoću s lica skinuti bademovim uljem, a zatim staviti masku od svežih, zrelih bresaka. Nakon 20 minuta masku skinuti i lice oprati u mlakom čaju od breskvina cvijeta. Nakon nekoliko ovakvih “tretmana” koža postaje čista i glatka.
Svjedoci smo činjenice kako pri skladištenju krompira gomolji nerijetko i pozelene. Riječ je o neželjenoj pojavi koja čak može imati i štetne posljedice po ljudsko zdravlje.
Naime, takav krompir ispod svoje pokožice može sadržavati otrovne glikoalkaloide solanin i kakonin. Stručno gledano-pozelenjavanje krtola krompira samo po sebi ne bi bilo štetno da se paralelno ne odvija i proces sinteze ili nastajanja glikoalkaloida solanina i kakonina koji čine 95 posto od ukupne količine glikoalkaloida prisutnih u gomolju.
Jednostavno rečeno, ukoliko u svojim kućnim zalihama uočite gomolje koji su poprimili zelenu boju, svakako ih uklonite jer se sa zdravljem ipak nije igrati.
A navedeno pozelenjavanje krumpira nastaje zbog izlaganja gomolja suncu, odnosno, svjetlu. Tako se na samoj njivi često zna uočiti nekoliko zelenkastih gomolja/krtola, a radi se o krompiru koji je loše ogrnut ili gomoljima koji u cijelosti nisu bili prekriveni zemljom te su uslijed toga bili i izloženi svjetlosti. Napomenimo kako zelenu boju krtole mogu poprimiti i zbog dugotrajnog stajanja s tim da se ovakav krompir prepoznaje po izrazito gorkom ukusu. Ni ovaj krompir nije podesan za konzumaciju.
Stoga krompir nepotrebno ne izlažite svjetlu i čuvajte ga u papirnatim ili jutenim vrećama te kartonskim kutijama na hladnom i mračnom mjestu. U kućnom ambijentu idealan prostor za to je upravo vaš podrum!
Prinos ječma je odličan, ratari su zadovoljni i on se kreće oko šest tona po hektaru. Prinos pšenice kreće se u prosjeku oko šest do sedam tona po hektaru, što nije bilo u zadnjih 10 godina
Trenutno se žetva ječma i pšenice privodi kraju, a započinje vršidba tritikala i uljane repice. Kompletna žetva završit će, prema procjenama, u narednih nekoliko dana. Vremenski uvjeti ove godine omogućili su da se žetva strnih žita na području Posavskog kantona obavi na vrijeme i u kontinuitetu, što je rezultiralo dobrim urodima i kvaliteti.
Prinos ječma je odličan, ratari su zadovoljni i on se kreće oko šest tona po hektaru. Prinos pšenice kreće se u prosjeku oko šest do sedam tona po hektaru, što nije bilo u zadnjih 10 godina. Vlaga ječma i pšenice uznosila je od devet do 13 posto, a hektolitarska masa pšenice u prosjeku iznosi 80 do 81 kg, a dostizala je i do 85 kg, što je dokaz nalivenosti, punoće, jedrine i zdravlja zrna, piše Business magazine.
Cijena pšenice od 0,27 do 0,32 KM
Ratari ističu da je ova godina što se tiče samog uroda i kvalitete jedna od najboljih u zadnje vrijeme. Sve zanima i cijena pšenice, koja se trenutno kreće od 0,27 do 0,32 KM, izvijestio je šef odsjeka Poljoprivredne savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Muhidin Emić.
Ove godine u odnosu na prethodnu godinu površine pod strnim žitima su nešto manje i iznose cca 5.000 ha, pšenica je zastupljena na cca 4.000 ha, dok je uljana repica zastupljena na površini od cca 250 ha.
Odluka je doneta nakon što je otkriveno da je većina životinja zaražena koronavirusom.
Farma u selu La Puebla de Valverde u regiji Aragon, 200 kilometara istočno od Madrida, bila je pod nadzorom vlasti nakon što je supruga jednog od radnika bila pozitivna na koronavirus.
Joaquin Olona, šef poljoprivrednog sektora u regiji Aragona, rekao je novinarima u četvrtak da je još sedam radnika na farmi naknadno pozitivno testirano na koronavirus, među kojima je i suprug prvozaražene.
Vlasti su prvotno naložile izolaciju životinja, no nakon nekoliko nedelja, te nakon nekoliko rundi testiranja, odlučili su usmrtiti vidre koje su se uzgajale u svrhu krzna. Više od 80 posto uzoraka krvi životinja je pozitivno na koronavirus.
Secapiel, kompanija koja vodi jedinu farmu vidri u regiji, nije bila dostupna za komentar. Vlasti su javile da će kompanija dobiti finansijsku kompenzaciju.
Već je potvrđeno da se virusom mogu zaraziti i drugi sisavci, uključujući mačke i pse. Ranije su slučajevi zaraženih vidri pronađeni u Danskoj, koja je najveći svetski proizvođač krzna od vidri. Danske vlasti naredile su da se 11.000 životinja usmrte sredinom juna.
Slučajevi su pronađeni i u Holandiji i životinje su usmrćene kako bi se sprečilo širenje zaraze na ljude. One su pokazivale minimalne respiratorne probleme, a od prve pojave slučajeva sredinom aprlila usmrćeno je preko 500.000 vidri s 13 od 115 različitih farmi u zemlji, prema izveštaju Vašington posta.
Holandija će takođe zabraniti farme vidri od 2023. godine zahvaljujući zakonu koji je izglasan pre izbijanja krize koronavirusa.
ZAGREB – Iako su gotovo svi trgovački lanci i industrijski prerađivači povrća za vrijeme prve koronakrize najavljivali povećani i poboljšani otkup domaćeg povrća, podaci o uvozu u prva tri mjeseca pokazuju da se uvoz čak i povećao.
„Zbog straha od nedostatka povrća njegova proizvodnja je ovog proljeća u Hrvatskoj povećana, što je i bio cilj, da se podigne samodostatnost u ovoj proizvodnji. Urod je ove godine dobar, ali ga proizvođači u trenutku kada ono dolazi na tržište nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše otkupne cijene ispod proizvođačke cijene. Nažalost, izostao je turizam i turistička potrošnja kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljeni su rast uvoza i plasman jeftinog povrća i tržišnih viškova iz EU i tržišta regije kroz trgovačke lance. Kupujete domaće povrće, gledajte deklaracije, obratite se svojim susjedima poljoprivrednicima koji proizvode domaće povrće jer je to jedan od načina da zaštitimo domaću poljoprivrednu proizvodnju“, kaže predsjednik HPK Mladen Jakopović.
„Domaći proizvođači su očajni jer danas nemaju svoju robu kome prodati i prijeti nam situacija da urod ostane na poljima umjesto da se prodaje na trgovačkim policama i na tržnicama. Nažalost, na tržištu se i dalje pojavljuje uvozna roba niske cijene koja dovodi u pitanje opstanak i dalju budućnost ove proizvodnje“, kaže Vjekoslav Budanec, predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krompir HPK.
Hrvatska je tako u prva tri mjeseca ove godine uvezla 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 miliona evra i ostvarila minus u spoljnotrgovinskoj razmjeni povrća od čak 41,28 miliona evra jer je hrvatski izvoz bio samo oko 6.000 tona u vrijednosti malo višoj od pet miliona evra.
