Zelenišno đubrenje je najstariji način održavanja plodnosti zemljišta. Zelenišno đubrenje je zaoravanje nadzemnih biljaka koje se namjenski gaje kako bi se zemljište obogatilo humusom i drugim hranljivim materijama. Pomoću ovog načina đubrenja poboljšavaju se fizičke, hemijske i biološke osobine samog zemljišta.
Ovakav vid đubrenja pogodan je kako za konvencionalnu, tako i za organsku proizvodnju, ali nije toliko zastupljen zbog djelimičnog ograničavanja perioda proizvodnje – prenosi Bolja Zemlja
Savjeti stručnjaka
“Usjevi pogodni za zelenišno đubrenje su oni koji u kratkom vremenskom periodu formiraju veliku biljnu masu i zahvaljujući razvijenom i dubokom korjenovom sistemu, usvajaju hranjive materije iz dubljih slojeva zemljišta i premještaju ih u oranični sloj. Kao rezultat djelovanja zelenišnog đubrenja na zemljište može doći do povećanja prinosa narednog i u velikom broju slučajeva i sljedećeg usjeva. Efekat zelenišnog đubriva zavisi od uslova pod kojima se primjenjuje”, objašnjava savjetodavac PSSS-a Vladimir Stanković.
Kako dalje navodi, kao zelenišno đubrivo najčešće se koriste leguminozne biljke koje mogu da fiksiraju atmosferski azot i prenesu ga u zemljište.
“Za zelenišno đubrenje najčešće se koriste detelina, grahorice, stočni grašak, a mogu se koristiti i neleguminozne biljke kao što je facelija, ljulj i uljana repica. Gaje se kao prethodne kulture, međuusjevi i naknadne kulture. Zelenišno đubrivo, kao naknadna kultura, sije se u jesen, a to može biti uljana repica, grahorice, deteline. U proljeće kao prethodna kultura, može se sijati smješa obične grahorice i jarog ječma, lucerka. Kao međukulture mogu se gajiti facelija, stočni grašak”, kaže Stanković.
Ovakav vid đubrenja podrazumjeva ukopavanje biljaka u gornji sloj zemljišta, to se radi na dubini od 10 do 15 cm nekoliko nedelja prije korišćenja zemljišta. Zelenišno đubrenje može da se primjeni i bez ukopavanja, tako što se biljke samo posijeku i ostave da istrule na površini zemljišta.
Efekti
“Zelenišno đubrenje daje bolje efekte kada se primjenjuje zajedno sa drugim vrstama đubriva kako organskim, stajnjak i kompost, tako i mineralnim. Stajnjak primjenjen zajedno sa zelenišnim đubrenjem potpomaže i ubrzava dejstvo zelenišnog đubriva. Unošenjem fosfornih i kalijumovih mineralnih đubriva zajedno sa zelenišnim đubrivom se može postići optimalna količina hraniva u zemljištu”, rekao je naš sagovornik.
Kako ističe Stankvić, povećanje prinosa gajenih usjeva nakon primjene zelenišnog đubrenja je sporo, dok se značajnije povećanje zapaža poslije njegove uzastopne primjene od nekoliko godina. Ovo vrsta đubrenja je veoma značajna zbog jeftine proizvodnje sa malim ulaganjima rada i zbog nepostojanja trasportnih troškova koje imamo pri đubrenju drugim vrstama organskih đubriva.
PROČITAJTE:
Mikrogranulisano đubrivo – Za jak korijen i brži porast biljke
Živinsko đubrivo – najjače, a organsko!
Top 5 najefikasnijih prirodnih đubriva!
