Naslovnica Blog Stranica 691

Pajasen ili kiselo drvo: Otrovni korov koji usporava rast drugih biljaka

Agrosavjet
-
0
Pajasen ili kiselo drvo: Otrovni korov koji usporava rast drugih biljaka

Kiselo drvo ili Pajasen (Ailanthus altissima, pajasen) vodi porijeklo iz Kine, tačnije iz provincije Ćili. U Evropu ovu vrstu je donio francuski jezuita Pierre Nicholas le Cheron d’Incarville 1751. godine na povratku iz Nankinga. 

Kiselo drvo je srednje visine i pravilne, rijetke, kišobranaste krošnje. Može se prepoznati po jarko crvenim listovima u jesen i metličastim cvastima sitnih, žućkastih cvjetova. Biljka je dvodoma, što znači da se razlikuju muške i ženske jedinke. Muški cvjetovi su upadljiviji nego ženski, a karakteriše ih i neprijatan miris. Razmnožava se na vise načina. Jedno dobro razvijeno stablo godišnje proizvede više od 300.000 sjemenki koje izrazito lako klijaju. Oprašivanje se može vršiti putem insekata ili vjetrom. Širi se i izdancima iz korijenovog sistema koji se pojavljuju i na 20 metara udaljenosti od matičnog stabla.

Ekologija vrste

  • brzi rast, uspijeva na svakom tlu
  • otporna na zagađenje i sušu, dobro podnosi visoku temperaturu i salinitet
  • ne napadaju je kukci

Stanište: pokraj putova, uz ceste, željezničke pruge, traži puno svjetla pa ne naseljava duboke šume

Razmnožavanje: sjemenom i vegetativno

Negativni učinci

Ekološki: Veoma brzo raste i nemilice se širi što ugrožava opstanak autohtonih biljnih vrsta, tačnije, potiskuje ih iz prirodnog staništa. Osim toga, toksini iz listova i izlučevina korijena (ailantin) otežavaju rast većem broju drugih biljnih vrsta. Mijenja izgled krajolika, a zbog rijetkog rasporeda grana onemogućava gniježđenje ptica.

Zdravstveni: otrovni sastojci u kori i lišću – dermatitis u ljudi i životinja, alergijske reakcije

Ekonomski: snažan korijen oštećuje cjevovode i kanalizaciju, rubnjake, građevine

Arboricidi – Sredstva za uništavanje drveća većeg prečnika, panjeva i šiblja!

PROČITAJTE:

Zaoravanje strništa – Preventivna mjera u borbi protiv korova

Jednostavno sredstvo za suzbijanje korova – Potrebna su samo 3 sastojka koja imate u svojoj kuhinji!

Zaoravaju kupus jer nije bilo kupaca /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Zaoravaju kupus jer nije bilo kupaca /VIDEO/

Zatanjirao sam osam dunuma kupusa, odnosno oko 50 tona ovog povrća, jer nisam imao kome da ga prodam, izjavio je Darko Ilić, poljoprivrednik iz Gornjih Karajzovaca, kod Gradiške.

Otkup povrća u Republici Srpskoj je počeo, ali to dijelu povrtara nije ulilo puno nade jer na nekim povrtarskim kulturama, umjesto profita, beru gubitke.

„Kupus je stigao, bio spreman za tržište, ali nije bilo potražnje. Onda su ga napale bolesti i došao mu je kraj. Da je bilo tržišta, naravno da bi se uspio prodati. To je roba prve klase“, priča Ilić.

Ovaj poljoprivrednik dominantno se ove sezone uz kupus bavio i proizvodnjom lubenice, krompira i luka.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, kaže za „Nezavisne“ da su s otkupom povrća počeli prerađivači, ali i firme koje mogu da ga otkupe pa izvezu.

U problemu su, ističe, poljoprivrednici iz Lijevča polja, gdje je višak nekoliko vrsta povrća, poput krompira, luka i kupusa, a prerađivača nema.

„Povrtari iz Semberije imaju kome da prodaju povrće, a kod nas nema nikoga ko bi se mogao uključiti u preradu. Imamo firmu koja bi mogla da se bavi izvozom povrća, ali njima je otežavajuća okolnost što povrća imate i u okruženju, a pritom je jeftino“, rekao je Mastalo.

Pita se kako izvesti, primjera radi, krompir ili kupus kad ga i u zemljama u okruženju ima u izobilju.

„Kupus se zaorava, ni za krastavce nema pomoći. Kome ih izvesti ako je cijena niska i u okruženju? Za izvoz ima i luka, krompira… Ali, kako ćemo ih izvesti ako su u drugim zemljama jeftiniji nego ovdje? Cijena krompira ispod 40 feninga i luka ispod 50 feninga ne opravdavaju proizvodnju i da vam nešto ostane“, pita lider povrtara u Srpskoj.

Podsjetimo, iz Vlade RS ranije je saopšteno da će, u cilju stabilizacije tržišta i zaštite domaće proizvodnje, iz Kompenzacionog fonda RS biti obezbijeđena 2.000.000 KM za finansiranje interventnog otkupa tržišnih viškova proizvedenog povrća u RS. Otkup povrća za izvoz je počeo, a za preradu startuje 15. avgusta.

„Mi smo proljetos govorili našim proizvođačima, ali i građanstvu, da ove godine posiju više nego što su planirali i da se poljoprivredom bave i oni koji to možda nikad nisu radili. Imamo povećanje u proizvodnji, posebno povrća, i nije fer da sad ostavimo te ljude u smislu da ne otkupimo te viškove koji su se stvorili, ne samo zbog povećanja obima sjetve, nego i zbog smanjenog konzuma, pošto nemamo velika okupljanja poput svadbi“, rekao je za RTRS Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Dodao je da su se odazvale najveće kompanije poput „Save“, „Vitaminke“, ali i nekoliko manjih. Istakao je da očekuju da će uspjeti da otkupe i prerade 11.000 tona povrća, te pokušati da se stimuliše izvoz određene količine, tako da bi do oko 20.000 tona povrća moglo da bude zbrinuto ili kroz preradu ili kroz izvoz.

Iz prehrambeno-prerađivačke industrije „Sava Semberija“ poručuju da su njihovi kapaciteti spremni da prerade dodatnih 8.000 tona povrća, bez obzira na to da li poljoprivredni proizvođači imaju sklopljen ugovor s ovom kompanijom. Direktor tog preduzeća Stevo Filipović, pozdravljajući odluku Vlade Srpske i resornog ministarstva da subvencioniše otkup povrća od domaćih poljoprivrednih proizvođača sa područja Srpske, istakao je da su spremni za ovaj posao i da će nastojati da preradi količinu koja bude dovezena.

„Ovo je velika stvar za poljoprivredne proizvođače. Svi znamo da, zbog globalnog problema izazvanog virusom korona, ne rade mnogi hoteli i restorani, te da je mogućnost plasmana tih proizvoda svedena na minimum. Mi smo tu da sve tržišne viškove koji nam budu dovezeni otkupimo i preradimo u finalni proizvod“, naveo je Filipović za Srnu.

Izvor: nezavisne novine / srna

BiH nije izvezla ni gram bijelog luka – Povrtari se ne usuđuju ulagati u neizvjesnu proizvodnju

Agrosavjet
-
0
BiH nije izvezla ni gram bijelog luka – Povrtari se ne usuđuju ulagati u neizvjesnu proizvodnju
BiH u prvom polugodištu ove godine nije izvezla ni gram bijelog luka, dok je vrijednost tog povrća koje je u domaće prodavnice stiglo iz inostranstva skoro udvostručena.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH vrijednost plasmana bijelog luka od januara do kraja juna ove godine jednaka je nuli, dok je vrijednost uvezenog bijelog luka 906.790 KM. U istom periodu prošle godine BiH je na inostrano tržište plasirala bijeli luk vrijedan 24.010 KM, dok je lanjski uvoz bio „težak“ 519.242 KM.
Domaći proizvođači koji su u uzgoju ovog povrća prepoznali šansu ističu da za proizvodnju treba dosta truda i ulaganja, ali da, za razliku od nekih drugih biljnih kultura, bijeli luk nije zahtjevan.
Petar Šolak iz Banjaluke na porodičnom imanju u Gerzovu u Mrkonjić Gradu već nekoliko godina bijeli luk uzgaja na oko tri dunuma.
– Ove godine imali smo oko tonu i po kvalitetnog luka koji smo već rasprodali. Imamo stalne mušterije koje od prvog dana pazare luk kod nas, tako da plasman nije problem. Cijena je 10 KM po kilogramu od prvog dana. Borimo se da zadržimo mušterije i da koliko-toliko zaradimo – rekao je Šolak i dodao da sve što proizvede plasira u Banjaluci i okolini. Za izvoz bijelog luka, ističe ovaj proizvođač, potrebno je registrovati gazdinstvo, obezbijediti sve potrebne dozvole, a to sve košta i mali poljoprivrednici teško mogu sami bez podsticaja i podrške institucija.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže za Glas Srpske da je nesigurnost plasmana najveći razlog zašto se poljoprivrednici teško odlučuju da povećaju sjetvene površine pod pojedinim kulturama.
– Povećan je uvoz bijelog luka iz Kine, Egipta i ko zna odakle još, zbog čega naši povrtari smanjuju sjetvene površine i ne usuđuju se da ulažu u proizvodnju koja je neizvjesna. Kao i u svim ostalim oblastima poljoprivrede uvoz potapa domaće proizvođače, tako da ne čudi što u prvom polugodištu izvoza bijelog luka nije ni bilo – rekao je Marinković, dodavši da kilogram domaćeg bijelog luka na tržnicama širom Srpske košta od deset do 13 KM.
Marinković dodaje da je zaštita domaće proizvodnje neophodna i u ovom segmentu.
– Čim se pojavi i mala zainteresovanost za nekom poljoprivrednom kulturom, odmah kreće prekomjeran uvoz tih proizvoda. Zaštita domaće proizvodnje i odgovarajuća podsticajna politika su ključ u opstanu poljoprivrede – naglasio je Marinković.
Dominantni proizvodi
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH izvoz povrća i prerađevina od povrća u prvih šest mjeseci ove godine bilježi pad za od 4,4%, dok je uvoz pao za oko 0,03%. U plasmanu povrća prednjačili su svježa salata i krompir, dok su u uvozu dominirali svježi paradajz i paprike.
Izvor: Glas Srpske

ADAM – Njega i održavanje

Agrosavjet
-
0
ADAM – Njega i održavanje

Adam, latinski naziv: Alocasia odora, je biljka koja potiče iz Indije gdje raste vrlo visoko, ali se kod nas gaji kao ukrasno sobno cvijeće.

Adam je zeljasta višegodišnja biljka koja ima podzemno stablo u vidu krtole i velike široke listove karakterističnog srcastog oblika. Cvast adama je klip sa spatom, bijele ili krem boje. Adam cvjeta jednom u godini zelenim cvijetom.

Plač Adama

Poznato je da ova biljka “plače” a zapravo je riječ o prirodnom procesu koji se zove gutacija i uz čiju pomoć se biljka oslobadja viška vode kada je transpiracija otežana a to se dešava kada je zalivanje prečesto i kadaje u prostoriji veća vlažnost vazduha. Inače, adamov sok je vrlo otrovan, i može da izazove alergijske reakcije.

Smanjenje gutacije postiže se zajedničkim gajenjem Adama i Eve. Još jedna karakteristika Adama je izumiranje njegovih donjih listova, dok se gornji postepeno, jedan za drugim razvijaju.

Njega i održavanje Adama

Uzgoj adama je osim u sobi, moguć i napolju ako ima dovoljno svjetlosti ali bez direktnih sunčevih zraka jer listovi mogu da počnu da žute.

Adam uspijeva i na sjenovitim mjestima, ali tada će imati dosta duže lisne drške pa ga zalivajte manje.

Adam dobro podnosi vrućine, može se držati u prostoriji sa centralnim grijejanjem ali traži svjež vazduh i redovno orošavanje. Gajenje Adama podrazumeva i svakodnevno brisanje listova vlažnim sunđerom.

Idealna temperatura zimi je 15 stepeni, a minimalna koju može da izdrži je 5 stepeni.

Presađivanje: Adam se presadjuje na svake dvije godine u veću saksiju. Pazite da ne oštetite korijen. Takodje, u maju ga možete presaditi u vrt.

Kada ga sa hladnim vremenom budete vraćali u kuću ili stan, vodite računa da sa njim iz vrtne zemlje ne unesete baštenske crviće ili bube. Adamu odgovara jaka, propustljiva plodna zemlja. Najviše mu prija kompost za lisnate biljke u koji ste dodali malo peskaibaštenske zemlje.

Njega Adama zimi: Vodite računa da tokom zime zemlja bude umjereno vlažna i da se ne osuši. Temperatura ne treba da bude ispod 18 stepeni . Ako tokom zime Adam “stane”, budite strpljivi i sačekajte proljeće kada će pustiti mlade listove.

Zalivanje: Adam traži dosta vode i često zalivanje, posebno u sobi gdje je centralno grijanje. U ljetnem periodu zalivajte ga na dva dana, a zimi dva puta sedmično. Iako supstrat treba da bude uvijek vlažan, ali voda se ne smije zadržavati u saksiji, jer korijen može početi da truli.

Prihranjivanje: Adam se prihranjuje na nedelju – dvije, a u zimskom periodu jednom u mjesec dana. Koristi se djubrivo koje se rastvara u vodi.

Bolesti i štetočine: Listove adama treba redovno prskati, zato što crveni pauk može da napadne donje strane. Na Adam štetno utiče i suv i stalno zadimljen vazduh što može da uzrokuje sušenje listova po ivicama. Preventiva od gljivičnih bolesti i napada insekata vrši se prskanjem kombinovanim insekticidima i fungicidima.

Razmnožavanje Adama

Adam se razmnožava reznicama ili dijeljenjem izdanaka. Pelcer se dobija skidanjem nožem sa matične biljke nakon čega se sadi u što manju saksiju. Za ožiljavanje mu treba temperatura od 20 do 23 stepeni. Adam se može razmnožiti i sjemenom. U cvijetu se formira sjemenka koja uspješno sijanjem daje novu biljku.

Izvor: cvecarstvo.com

PROČITAJTE:

KANA: Kako da je zalivate i razmnožavate

ORHIDEJA – Ako uradite ovo, cvjetaće 3 puta godišnje!

Osam SOBNIH biljaka samo za OZBILJNE ljubitelje cvijeća!

Čudo u Feričancima: Krava Sunčica otelila čak četiri telića

Agrosavjet
-
0
Čudo u Feričancima: Krava Sunčica otelila čak četiri telića

Sunčica je dobila čak tri ženke i jednog mužjaka, još nemaju imena, a telići su nastali umjetnim osjemenjivanjem, jer je to u današnje vrijeme najsigurniji način za krave i teliće

Ovo je dosta rijetko. Procjenjuje se da se takvo teljenje dogodi jednom naprema 11 miliona jer krava najčešće oteli jedno ili dvoje teladi. Četvero je zadnji put zabilježeno u Njemačkoj 2018. godine, rekla nam je Anamarija Crnoja (25), tehnolog farme na kojoj su se otelila četiri teleta.

Na farmi muznih krava u Feričancima kraj Našica prije tri dana otelila se krava Sunčica te dobila čak tri ženke i jednog mužjaka koji već veselo skaču oko svoje majke dok ih ona pere. Vlasnici teladi još im nisu stigli dati imena, no sigurno će biti vesela jer se mališani jako vole maziti sa zaposlenicima i posjetiteljima.

Ovi telići nastali su umjetnim osjemenjivanjem jer je to u današnje vrijeme najsigurniji način za krave i teliće te ih tako vlasnici mogu kontrolirati od početka do teljenja.

– Do sada na farmi nismo imali ovakav slučaj. Jednom smo imali trojke prije sedam godina, a dvojke su uobičajeni slučajevi koje imamo jednom do dva puta godišnje. Telići su zdravi, vitalni, dobro piju mlijeko. Trenutačno piju oko četiri litre, ne mogu još popiti svih šest litara jer su dosta mali. Mama je isto dobro, oporavlja se na terapiji. Bilo je to dosta naporno teljenje. I inače kad imamo dvojke, također dajemo kravama terapiju. Sunčica je pod konstantnom skrbi – dodala je Anamarija.

Kroz tu terapiju Sunčica i ostale krave nakon težeg teljenja dobiju dovoljno glukoze, kalcija i preventivno antibiotik ako veterinarski tehničar smatra da je to potrebno kako bi se što brže i lakše oporavile.

Telići će se imati s kime igrati kad budu malo stariji jer se na ovoj farmi nalazi čak 160 telića, a sveukupno oko 600 krava. Tehnologinja Crnoja istaknula je kako za slučaj četvorki ovisi i kvaliteta bika.

– Ovdje na farmi koristimo vrhunske rasplodne bikove, otac ovih telića je vrhunski bik simentalske pasmine – kaže za našice.com Anamarija.

Prilikom teljenja na farmi bila je prisutna i radnica Božica Prša, za koju je ovo bilo veliko iznenađenje.

– Došla sam u štalu gdje je bilo prisutno jedno tele, a krave nema nigdje. Kad smo ustanovili koja se krava otelila, pregledao ju je tehničar i ustanovio da ima još dvoje teladi. I nakon tri teleta stiglo je i četvrto iznenađenje – rekla je Prša za nasice.com.

Izvor: www.24sata.hr

LOVAČKA SALATA: Bolja od ajvara i pinđura /RECEPT/

Agrosavjet
-
0
LOVAČKA SALATA: Bolja od ajvara i pinđura /RECEPT/

Lovačka salata se radi od svega što vam ostane od izrade ajvara – paradajza, patlidžana, paprike, luka i mrkve. Ukus ove salate, koja zapravo nije salata, je nešto između slatkastog i kiselog. Može se koristiti za razna mesna pečenja kao umak ili preliv, ali i u kombinaciji bez mesa za tjestenine. Najčešće se pravi dosta ljuta, odakle joj dolazi i ime lovačka.

lovačka salata – recept

Za ovaj recept bit će vam potrebno:

  • 1 l soka od paradajza
  • 2 kilograma crvene paprike roge
  • 500 grama crvenog luka
  • 500 grama mrkve
  • 100 grama soli
  • 100 ml jabukovog sirćeta
  • 100 ml ulja
  • 2 kašičice peršina
  • list lovora
  • 6 glavica bijelog luka
  • konzervans
  • 2 žličice soli
  • pola vrećice (dvije žlice papra)
  • 2 režnja češnjaka

Postupak:

Sameljite crveni luk i dodajte ga u sok od paradajza. Tako u posudi kuhajte oko 30 minuta na srednje jakoj vatri. Povremeno pomiješajte. Za vrijeme kuhanja narežite papriku na kockice, a mrkvu na kolutiće. Sameljite i bijeli luk u komadiće.

Nakon što se paradajza skuva, dodajte papriku, mrkvu, bijeli luk, lovorov list, sol, peršin, ulje i češnjak. Promiješajte i ostavite da se kuva još od 90 – 120 minuta. Dužina kuvanja zvisi o tome koliko tečnosti ostaje te koliko je paprika svježa i sočna.

Nakon sat i pol provjerite koliko se zgusnulo. Uzmite u obzir da će se dodatno zgusnuti kada se ohladi. Gustoća treba biti kao kada radite ajvar. List lovora možete izvaditi iz mješavine. Kada mislite da je dovoljno gusto sklonite s vatre, dodajte peršun i konzervans. Ostavite da odstoji 10-ak minuta.

Dok čekate, pripremite staklenke za skladištenje. Ovom količinom smjese dobit ćete oko 5 velikih teglica. Staklenke pripremite tako da ih stavite u posudu za pečenje i u peć na 60°C. Ostavite tako da stoji par minuta. Kada smjesa malo odstoji počnite ju stavljati u staklenke i to malo po malo. Pri kraju prvo prekrijte prozirnom folijom, stavite gumicu i onda poklopac.

Staklenke s lovačkom salatom držite na tamnijem i hladnijem mjestu kao što bi čuvali i ajvar.

Nutritivna svojstva lovačke salate

S obzirom na to da u lovačku salatu ide dosta paprike i paradajza, konzumiranjem ove zimnice pomoći ćete svom zdravlju.

Paprika je bogata vitaminom C, više nego ostala poznata voća kao što su narandže. Takođe sadrži i visoku količinu karotenoida zeaksatina. Paprika će pomoći u popravljanju vida, kod muškaraca će smanjiti rizik od raka prostate, pomoći će zdravlju kože i kose. Osim toga ublažit će nesanicu, stres i predmenstrualne tegobe. Također je dobra za sagorijevanje kalorija.

Rajčica u sebi sadrži bioflavonoid koji umanjuje alergijske reakcije i razne upale. U njoj se također nalazi leptin koji će pozitivno uticaj na metabolizam i pomoći kod mršavljenja. Uz mnoge vitamine A, C i E sadrži i folnu kiselinu pa će štiti kožu. Uz to smanjit će mogućnost nastanka raka jajnika, razne bolesti srca i kroničnih plućnih bolesti.

Mrkve su odavno poznate kao bogate beta karotenom, K vitaminom i antioksidansima. Mrkve u lovačkoj salati će pomoći u smanjivanju rizika od glaukoma i sive mrene, kod ljudi oboljelih od raka, a poseban pozitivan uticaj imaju i na zdravlje srca i krvnih žila. Uz to ne postoji ni jedna biljka koja bolje od mrkve zaustavlja proljev.

Izvor: Magazin.hr

PROČITAJTE:

Turšija – Recepti za najukusniju salatu!

Cvekla bez konzervansa – Recept za najzdraviju salatu

Kako spremiti CVEKLU za ZIMNICU! /RECEPT/

Kako se čuvaju kajsije poslije berbe?

Agrosavjet
-
0
Kako se čuvaju kajsije poslije berbe?

Kajsija se čuva samo interventno, do prerade ili isporuke, i to od 1 do 6 nedelja. Čuvaju se potpuno zdravi plodovi koji još nisu omekšali, ali su skoro zreli. Najpovoljnija temperatura varira od sorte do sorte i kreće se u intervalu od 0 do 3°C. Relativna vlažnost vazduha treba da bude oko 85 %. Na temperaturi od –1°C može doći do pojave fizioloških oboljenja ili izmrzavanja.

Prehlađivanjem plodova kajsije slično kao i kod breskve period čuvanja se značajno produžava. Istovremeno se smanjuje pojava gljivičnih oboljenja, smanjuju gubici mase, smekšavanje plodova i njihovo prezrijevanje. Najpovoljnija temperatura u većini slučajeva je oko +1°C, uz određene korekcije prema sortnim osobinama. Posle završenog čuvanja plodovi dozrijevaju na 10-15°C.

Izvor: domacinskakuca.rs

PROČITAJTE:

Ljetna rezidba breskve i nektarine

Kajsije za zdravo srce, lijepu kožu, zube i kosti

Kada je plod kajsije spreman za branje

Trik, pomoću kojeg se kukuruz kuva za samo 8 minuta

Agrosavjet
-
0
Trik, pomoću kojeg se kukuruz kuva za samo 8 minuta

Kuvani kukuruz je nešto što sa velikim zadovoljstvom pripremamo ljeti. Pomoću trika, koji možete vidjeti ovdje, pripremićete ga za samo 8 minuta, i neće biti potrebno da čekate da biste osjetili njen predivan ukus.

Većina domaćica zna da je za zaista ukusane kukuruze potrebno čekanje. S druge strane, ako se kuva predugo, korisna svojstva se mogu izgubiti.

Zato vam predstavljamo trik, pomoću kojeg ćete imati kuvani kukuruz za samo 8 minuta

Prvo podijelite klip kukuruza na dvije polovine, a nakon toga da prelijte vodom. Kada voda provri, nalijte 1 čašu svježeg mlijeka i 1 parče maslaca.

Smjesu ostavite da vri 8 minuta, a nakon toga je sklonite sa vatre. Na kraju posolite po ukusu i uživajte u maslenom kukuruzu sa mliječnim ukusom.

Osim što je ukusan, kukuruz je i vrlo koristan za zdravlje crijeva. Snižava i visok holesterol, poboljšava pamćenje i smatra se prevencijom za dijabetes tipa 2.

Sadrži ugljene hidrate, magnezijum, folnu kiselinu, proteine i mnoge druge hranljive sastojke, koji smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Prema stručnjacima, ukoliko jedete 1 klip kukuruza svaki dan, unosićete 22% vlakana, neophodnih tijelu za zdrav režim ishrane.

Izvor: bonapeti.com

PROČITAJTE:

Kukuruz, najzdravija ljetnja grickalica

KUVANI KUKURUZ: Greška koju pravimo kada ga kuvamo

Kako zamrznuti tikvice za zimu

Agrosavjet
-
0
Kako zamrznuti tikvice za zimu

Delikatnog ukusa, lagane, osvježavajuće, zasićujuće tikvice mogu biti sjajna hrana tokom proljećnih i ljetnih dana. Čuvanje im je slično kao kod krastavaca i dobro je da stoje u frižideru dok ne budu pripremljene. Čuvanje duže vremena iziskuje pažljivu obradu.

Da bi se radovali njihovoj vazdušastoj strukturi u supama, na primer, i tokom zime, treba da ih zamrznemo.

Evo nekoliko jednostavnih pravila za zamrzavanje tikvice

Prvo uzimamo nekoliko tikvica. Operemo ih pažljivo. Odstranimo krajeve ali ih ne ljuštimo, da bi sačuvali oblik tikvice tokom zamrzavanja i odmrzavanja.

Isječemo ih po dužini ili na deblje okrugle parčiće. Tako obrađene ih ostavimo da malo odstoje. Nakon toga kuhinjskih ubrusom blago uvijemo parčiće tikvica i nježno upijamo što više može vodu koju su pustile.

Kad upijemo suvišnu tečnost, stavimo ih u najlon kesu, najpogodnija je tvrda kesa s zatvaračem. Dobro je da pogledamo da li se odvojeni parčići spuštaju i skupljaju samo u jednom kraju kese ili su natrpani u jednom pravu. Treba da raspodelimo parčiće tikvice po celoj unutrašnjosti najlon kese.

Kada završimo s tom pripremom tikvice su spremne za zamrzavanje. Pri odmrzavanju treba da ih ostavimo na sobnoj temperaturi da izbegnemo da se raspadnu i postanu kao kaša.

Možemo da isečemo omiljeno povrće na kockice, ali tada je verovatnije da će pri odmrzavanju tikvica još više biti neoblikovana i rastopiće se u jelu. Obično se smatra da tako zamrznute i sačuvane za zimu tikvice, ne mogu da budu korišćene za prženje.

Zato je bolje da zamrznemo već ispržene tikvice. Prvo treba da ih operemo i dobro osušimo. Nakon toga se isjeku na veće krugove i sačuva se kora na krajevima. Blago ih propržimo, nakon čega ih ostavimo da se ohlade, upijemo suvišnu tečnost i masnoću kuhinjskim ubrusom i stavljamo ih pažljivo u kesu za čuvanje u zamrzivaču.Kada budu odmrznute, treba da se začine s više začina, da se pojača njihov ukus.Koju god varijantu da izaberemo za čuvanje, dobro je da se rukovodimo time da je tikvica jedno povrće sa velikim sadržajem vode i da je dobro da maksimalno izvučemo tečnost prije njenog zamrzavanja. Zato je preporučljivo da uvjek sačuvamo koru koja drži cjelinu tikvice i da koristimo parčiće tikvice u pripremi jela gde će se ona obraditi i skuvati dovoljno dobro.

Izvor: bonapeti.rs

PROČITAJTE:

Kako da zamrznete maline i kupine na najbolji način

Zamrznute, svježe ili konzervirane namirnice: Koje su najhranjivije

Ova namirnica potpuno mijenja ukus u zamrzivaču: Bolje ne pokušavajte da je zamrznete!

Sve što niste znali o bundevama

Agrosavjet
-
0
Sve što niste znali o bundevama

Ovi neodoljivi plodovi veselih i živih boja pravo su osvježenje u tmurnim jesenskim danima. Osim što izvlače poglede svojim prekrasnim šarama te raznolikim, interesantnim oblicima, bundeve su ukusne i hranjive, a nadasve zdrave i višestruko korisne za ljudski organizam.

Vjerojatno se upravo iz svih ovih razloga za njih od davnina vežu i razne zanimljivosti, legende i tradicije. Pa hajdemo zajedno saznati neke interesantne činjenice vezane uz svima nam dobro znane bundeve.

Kraljica zdrave prehrane

Bundeva nosi titulu jedne od najzdravijih namirnica na svijetu. Sadrži vitamine A, C, D, E, K, B1, B2, B3, B6, minerale kalij, kalcij, željezo, fosfor, selen, cink, magnezij, bor, kobalt. Obiluje i prehrambenim vlaknima te masnoćama, bjelančevinama i ugljikohidratima. Sadrži i folnu kiselinu, karotenoide, triptofan te linolnu i oleinsku kiselinu.

Priznajte, bundeva je zaista zavidno bogata dragocjenim nutrijentima pa stoga i ne čudi što se nalazi na samom vrhu ljestvice zdravih namirnica. U prošlosti bundeva je uzgajana za ishranu životinja, a kada je konačno pronašla svoje mjesto na ljudskom jelovniku bila je etiketirana kao hrana za siromašne. No, s vremenom su otkrivene mnoge njene čari te se ova ljepotica iz skromnih domova polako uvukla u najelitnije svjetske restorane.

Mnogi specijaliteti od bundeve stekli su planetarnu popularnost i danas se pripremaju u svim kulinarskim kulturama.

Najpoznatije vrste bundeva

Na svijetu ima čak 800 vrsta bundeva i većina ih je jestiva. U našim krajevima najpoznatije su sljedeće vrste:

– Obična bundeva (Cucurbita pepo)
– Azijska bundeva (Cucurbita ficifolia Bouche)
– Zimska bundeva (Cucurbita mixta Pangalo)
– Zentner (Cucurbita maxima)
– Muškatna bundeva (Cucurbita moschata)
– Butternut (Cucurbita moschata)

Zanimljiva i bogata istorija

Arheološki nalazi potvrđuju da su stari Egipćani od bundeva izrađivali zdjele i tanjire, zbog čega se i smatra da je Afrika pradomovina nekih vrsta bundeva. U nekim kulturama od sušenih komada bundeve tkanjem su se izrađivali tepisi. U Kini, bundeve su se smatrale simbolom zdravlja te su stoga nerijetko bile predmet raznih umjetničkih djela. Indijanci su se prema bundevi odnosili s takvim poštovanjem da su mrtve pokapali s njom, kao hranom na njihovom posljednjem putovanju. U prošlosti su bundeve bile cijenjeno sredstvo za uklanjanje pjega te liječenje zmijskog ugriza.

Noć vještica uz maštovito izrezbarene bundeve

Noć vještica ili Halloween obilježava se 31. novembra. Halloween je popularan širom svijeta, a posebno u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricu, te Australiji i Novom Zelandu. I kod nas je ovaj običaj posljednjih godina sve popularniji. Dakako, najpoznatiji simbol Halloweena su upravo izrezbarene bundeve. One se najčešće oblikuju u razne zastrašujuće likove, a potom se u tako izrezbarene bundeve postavlja goruća svijeća (Jack O’Lantern).

Dan zahvalnosti u društvu bundeva

Prema nekim statistikama u SAD-u i Kanadi Dan zahvalnosti (Thanksgiving) je praznik koji se cijeni gotovo koliko i Božić. U Americi se obilježava četvrtog četvrtka u novembru, a u Kanadi drugog ponedjeljka u oktobru. U istoriji se na taj dan izražavala zahvalnost Bogu zbog dobre žetve, a danas se obilježava kako bi se odala zahvalnost za sva životna dobra. Povodom Dana zahvalnosti Amerikanci svoje domove ukrašavaju bundevama, a jedno od tradicionalnih jela koje se priprema za taj dan je pita od bundeve.

Pite od bundeve

Prvi recepti pripreme pite od bundeve sežu u daleku prošlost. Pripremala se tako da se bundevi odrezao vrh, zatim su se uklonile sve sjemenke, a potom bi se punila mlijekom, medom i začinima. Nakon toga pekla se u vrućem pepelu. U prošlosti meso bundeve nije korišteno kao punjenje za pitu već kao sastojak za pripremu kora za pitu. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda najveća pita od bundeva težila je čak 916 kg. Tvorac ove divovske poslastice predstavljene na festivalu bundeva u New Bremenu (Ohio) bila je tvrtka New Bremen Giant Pumpkin Growers.

Bundeva u književnim djelima

Bundeva je našla svoje mjesto i u književnosti. Neka od književnih djela u kojima se spominje su:

– Pepeljuga (Jacob i Wilhelm Grimm)
– Legenda o sanjivoj dolini (Washington Irving)
– Čudesna zemlja Oz (Baum Lyman Frank)
– Alisa u zemlji čuda (Lewis Carroll)
– Kalvin i Hobs (Bill Watterson)
– Gruffalo (Julia Donaldson)
– Sjećanja jedne gejše (Arthur Golden)
– Mahovina sa stare kuće (Nathaniel Hawthorne)
– Divna stvorenja (Kami Garcia i Margaret Stohl)
– Vesele žene Windsorske (William Shakespeare)

Najpoznatiji festival bundeve

U Ludwigsburgu, njemačkom gradu koji se nalazi u saveznoj državi Baden-Württemberg svake se godine održava festival bundevi. Upravo on slovi kao najveći festival bundeva na svijetu. Ove godine, festival je otvoren 04. septembra i trajaće do 08. novembra. Između ostalih, tradicionalni događaji ovog festivala su maštovito rezbarenje bundevi, kuhanje supe od bundeve, regata u bundevama.

Naravno, kakav bi to bio festival bundeva kada se na njemu ne bi održavalo i takmičenje najveće bundeve. Prošle godine titulu je ponijela bundeva od čak 1054 kg, a ponosni vlasnik ove divovske ljepotice je Beni Meier iz Neftenbacha, Švicarska.

Izvor: alternativazavas.com

PROČITAJTE:

Džinovsko povrće na festivalu u Jorkširu

Med od bundeve – Pravi melem za vašu jetru, a evo i kako ga napraviti

BUNDEVA: Biljka koja liječi mnoge bolesti

KAKO KUPITI DOBRU BUNDEVU?

1...690691692...1.012Stranica 691 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia