Zaoravanje strništa – Preventivna mjera u borbi protiv korova

Obrada zemljišta

Nakon žetve strnih žita zaostaje strnište na kome se nalaze žetveni ostaci gajene biljke, korovske biljke u raznim fazama razvoja, kao i sjeme gajene i korovskih biljaka.

Na nezaoranom strništu povećava se potencijalna zakorovljenost, dolazi do razmnožavanja korova, razvijaju se prouzrokovači biljnih bolesti i štetočina, gubi se zemljišna vlaga, pa je zbog toga teže kasnije obraditi zemljište. Zato se neposredno poslije žetve vrši obrada strništa koja se sastoji od plitkog zaoravanja na 10 do 15 cm.

Ovom mjerom uništavaju se nadzemni dijelovi biljaka, sjeme korova dospijeva u uslove sredine pogodne za klijanje, a kod višegodišnjih korova sasijecanjem nadzemnih dijelova aktiviraju se pupoljci za obnavljanje na organima vegetativnog razmnožavanja i usitnjavaju se plitko postavljeni organi vegetativnog razmnožavanja.

Uništavanjem nadzemnih dijelova jednogodišnjih i višegodišnjih korova eliminišu se korovi kao potrošači vode i mineralnih materija, čime se priječava isušivanje i osiromašivanje zemljišta.

Suština metode provokacije sastoji se u tome da se odgovarajućim mjerama obrade sjeme korovskih biljaka stavi u povoljne uslove za klijanje i nicanje. Plitkom obradom sjeme sa površine dospijeva u plitiki rastresiti sloj zemljišta, u povoljne uslove za klijanje i nicanje. Međutim efekat ove mjere nije veliki koliko se to očekuje.

Zahvaljujući biološkim osobinama dozrijevanja i periodičnosti klijanja veliki procenat sjemena ne klija već prolazi korz neophodni period mirovanja i dozrijevanja.

Ona pri povoljnim spoljašnjim uslovima masovno klijaju, i niču biljke koje se kasnije uništavaju mjerama obrade prije nego što donesu sjeme.

Kod višegodišnjih korova zaoravanje strništa izaziva sa jedne strane uvištavanje nadzemnih i plitko postavljenih podzemnih izdanaka, a s druge strane dovodi do iznurivanja biljaka.

Uništavanjem nadzemnih organa izazivaju se pupoljci za obnavljanje na ranije razviće, troše se rezervne hranljive materije i slabi se potencijal rasta i razmnožavanja ovih korova.

Kod nekih višegodišnjih korova, međutim, ova mjera nije efikasna jer oni završavaju vegetativni porast prije žetve stnina, a podzemni organi vegetativnog razmnožavanja su postavljeni duboko.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Preporuka za vas