Naslovnica Blog Stranica 668

Ljekoviti čaj od grančica kruške

Za 3-4 mjeseca redovnog konzumiranja čaja od grančica kruške nestaju „mušice“ pred očima, poboljšava se vid, a poboljšava se i rad bubrega

Iz ruske narodne medicine nam stiže još jedna izuzetno korisna receptura, a pomaže očima i čisti bubrege.

Grančicu kruške, dužine 10-15 cm sitno isjeckajte. Stavite je u neoštećenu, emajliranu šerpu i prelijte je sa jednim litrom vode.

Prokuvajte je na laganoj vatri 5-7 minuta. Skinite šerpu sa vatre i ostavite da se čaj ohladi, pa ga procijedite.

Pijte po jednu čašu ovog čaja tri puta dnevno. Za tri-četiri mjeseca redovnog konzumiranja ovog čaja nestaju „mušice“ pred očima, poboljšava se vid, a poboljšava se i rad bubrega.

www.kurir.rs

PROČITAJTE:

Kruška lubeničarka: Slatka domaća sorta!

Kruškina buva – Vrijeme je za tretman koji čuva voćnjak!

Turandot, nova ljetna sorta kruške

Kada je pravo vrijeme za berbu kupusa

Kupus treba brati u trenutku pune zrelosti glavica. Zrele glavice kupusa su kompaktne i ne ugibaju se pod pritiskom prsta. Osim toga, stepen zrelosti može se proceniti i na osnovu krupnoće koja je karakteristika same sorte. Ne treba odlagati berbu zrelih glavica jer to povećava opasnost od njihovog pucanja ili pojave bolesti. Ovo je posebno važno kod ranih sorti kupusa. Berba nezrelih glavica smanjuje prinos, a glavice su mekane i osjetljive na oštećenja prilikom rukovanja.

Berba se vrši oštrim noževima odsjecanjem korijena što bliže glavici. Prilikom berbe treba ukloniti ovojne listove, osim posljednja 2-4 lista koji imaju ulogu da štite glavicu tokom manipulacije. Sve požutele ili oštećene listove treba ukloniti do osnove.

Kupus se čuva:

Fermentisan (ukiseljen)
– Skladišten u kontrolisanim uslovima
– Kasne sorte kupusa se u hladnjačama na temperaturi od 0-0,5 °C mogu čuvati i do 6 mjeseci, srednje rane 3, a rane sorte 1 mjesec,
– Relativna vlažnost vazduha ne smije preći 90% uz stalnu cirkulaciju vazduha,
– Za vrijeme čuvanja kupus gubi na težini od 8 do 26,5%.
Zdrave, prilikom berbe, manipulacije i transporta neoštećene glavice kupusa će se lakše i duže čuvati.

Predugo čuvanje u neadekvatnim uslovima dovešće do žućenja listova, njihovog smežuravanja i uvijanja. Ukoliko se kupus čuva na višim temperaturama uz visoku vlažnost ubrzava se pojava truljenja u predjelu korijena. Osim pojave truleži, prilikom dužeg čuvanja na temperaturama iznad 0 ℃ primetan je i gubitak zelene boje usljed razgradnje hlorofila.

Izvor: domacinskakuca.rs

PROČITAJTE:

Berba kupusa u više termina zrelosti!

Kiseli kupus – Priprema i pravilan način spremanja!

Jesenja sadnja kupusa – Korisni savjeti za uspiješnu proizvodnju

Džem od šljiva sa čokoladom

Skoro svake godine kuvamo džem od šljiva, a ovog puta u njega možete stavliti čokoladu za kuvanje i biće izuzetno ukusan.

Potrebno je za džem od šljiva sa čokoladom:

7 kg šljiva
1 1/2 kg šećera
150 gr čokolade za kuvanje
malo ruma (a ne mora)

Šljive dobro operite, izvadite im koštice i stavite u veću šerpu da se kuvaju. Povremeno promješajte. Kuvajte oko sat i po, pa dodajte šećer. Nastavite sa kuvanjem uz mješanje i pri kraju kuvanja (vidjećete kada povučete varjačom po dnu šerpe, ostaje trag), dodajte izlomljenu čokoladu i mješajte dok se skroz ne istopi. Ja kuvam na šporetu na drva i potrebno mi je oko dva i po do tri sata ukupnog kuvanja. Sklonite šerpu sa šporeta i dodajte malo ruma. Vruć džem sipajte u vruće, dobro oprane i u rerni sterilisane tegle, stavite ih u vrelu rernu i ostavite da se uhvati odozgo korica. Kada se ohlade, dobro ih zatvorite original poklopcem i ostavite sa ostalom zimnicom.

Možete ih i onako vruće odmah zatvoriti, dobro „ušuškati“ i ostaviti da se tako postepeno ohlade, pa ih hladne smestiti u ostavu.

Izvor: zorinirecepti.blogspot.com

PROČITAJTE:

Neobična POSLASTICA: Probajte DŽEM od KRASTAVCA

Džem od JABUKA – Domaći RECEPT

Domaći džem od kajsija bez konzervansa /VIDEO/

Ko ne smije da konzumira kurkumu

Kurkumu bi pažljivo trebalo da konzumiraju pojedini ljudi. Za ovih 5 grupa ljudi ovaj začin može biti opasan.

Kurkuma je popularni začin koji je veoma zastupljen u istočnjačkoj kuhinji zbog mnogih zdravstvenih prednosti, ali i specifičnog gorkastog ukusa i arome senfa. Međutim, upotreba ovog žutog začina nije ograničena samo na kulinarski svijet.
Kurkuma ima nevjerovatna ljekovita svojstva i vjekovima se koristila u ajuverdi za liječenje nekoliko bolesti: efikasna je u liječenju bolova u koljenu, smanjuje nivo holesterola, smanjuje rizik od srčanih bolesti i sindroma nervoznih crijeva.
Glavni sastojak kurkume je kurkumin, biljno jedinjenje za koje se vjeruje da ima moćno antiupalno dejstvo.

Međutim, neki ljudi moraju biti posebno oprezni dok konzumiraju kurkumu, jer ona može imati neželjene efekte.

Trudnice i dojilje

Kurkuma se smatra odličnim sredstvom za jačanje imuniteta. Međutim, trudnice i dojilje bi trebalo da budu obazrive ukoliko koriste ovu biljku. Dok se smatra da je bezbjedno da unose kurkumu kroz hranu, jer je nivo kurkumina u kuvanoj hrani nizak, ne preporučuje se da se koristi ova ljekovita biljka u izbornom obliku jer može podstaći menstrualni ciklus ili uticati na red matericu, izlažući trudnoću riziku.

Osobe sa anemijom

Anemija je uzrokovana nedostatkom gvožđa. Pojavljuje se kada tijelo ne stvara dovoljno crvenih krvnih zrnaca, kao i ukoliko prekomerno izgubi crvena krvna zrnca usljed krvarenja ili ih uništi. Uzimanje kurkume u visokoj koncentraciji u takvoj situaciji može da spriječi apsorpciju gvožđa, pogoršavajući stanje.

Osobe sa poremećajima krvarenja

Ljudi koji imaju bilo kakve poremećaje krvi poput onih koji koriste lijekove za razrjeđivanje krvi ili često imaju krvarenje iz nosa, moraju biti oprezni dok konzumiraju kurkumu. Prekomerni unos može usporiti sposobnost zgrušavanja krvi, što može povećati rizik od pojave modrica i krvarenja.

Dijabetičari

Pacijenti sa dijabetesom treba da posvete puno pažnje svojoj ishrani. Moraju da kontrolišu nivo šećera u krvi koji ne bi trebalo da bude prviše visok niti previše nizak. Poznato je da kurkumin smanjuje količinu šećera u krvi. Ako se ne uzima oprezno, može dovesti do preniskog nivoa šećera u krvi, što može biti štetno.

Osobe sa kamenom u bubregu

Kamen u bubregu nastaje gomilanjem nataloženih kristala, uglavnom kalcijuma i oksalata. Kurkuma je takođe bogata oksalatom, koji se može povezati sa kalcijumom i prouzrokovati stvaranje kamenaca u bubrezima. Dakle, ako patite od problema sa kamenjem u bubregu, najbolje je preduzeti mjere predostrožnosti.

PROČITAJTE:

Jesenja sadnja/sjetva kelja i brokolija

Benefiti jesenje sjetve i sadnje povrtarskih kultura su višestruki, a kao dva najznačajnija izdvajaju se konzumiranje svježih plodova u rano proljeće i ekonomski efekat koji ovakav način proizvodnje obezbjeđuje, jer povrće u rano proljeće postiže veliku tržišnu cijenu.

Kelj

Po svojim biološkim osobinama, a samim tim i po uslovima proizvodnje kelj je sličan ostalim kupusnjačama i zbog relativno dobre otpornosti na visoke i niske temperature može se proizvoditi tokom cijele godine.

Gaji se na isti način kao i kupus, sa međurednim razmakom 60-70cm i razmakom u redu 40-60cm. Sjetva se obavlja u junu u otvorene leje, sadnja tokom jula a berba počinje u oktobru.

Jesenja sadnja kupusa – Korisni savjeti za uspiješnu proizvodnju

Kelj pupčar

Kelj pupčar je odličan izbor za jesenju i zimsku proizvodnju i potrošnju jer dobro podnosi mrazeve do -10°C i kratkotrajne mrazeve od -15 do -20°C bez većih oštećenja koje bi smanjile kvantitet i kvalitet proizvoda.

Gaji se iz rasada ali se može uspješno proizvesti i direktnom sjetvom sjemena. U klimatskim uslovima kakvi vladaju na našem području sjetva za zimsku proizvodnju obavlja se krajem maja u nađubrenoj leji koja se pokriva kompostom u sloju debljine 1-1,5cm a rasađivanje krajem juna i početkom jula. Zbog njegove duge vegetacije (period između rasađivanja i berbe traje četiri mjeseca) sadnja ne smije da kasni, jer u suprotnom plodovi odnosno glavičice ostaju sitne, nedovoljno formirane i slabijeg kvaliteta. Razmak sadnje između redova treba da iznosi 70-100 m, a u redu 50cm.

Kao što je već navedeno, kelj pupčar je veoma otporan na niske temperature, te se zbog toga preporučuje primena sukcesivne sjetve, rasađivanja i berbe, koja može da počne u oktobru, a traje sve do januara – februara.

Brokoli

Brokola daje najbolje rezultate na plodnim zemljištima sa visokim sadržajem organske materije koja se po strukturi svrstavaju u srednje teška. U plodoredu dolazi na prvo mjesto, a za proizvodnju jesenje brokole najbolji predusjev su strna žita.

Od ostalih kupusnjača razlikuje se po tome što zahtjeva niže temperature, ali je istovremeno osjetljiva na niske temperature i jak mraz.

Njenu proizvodnju je najbolje organizovati u rano proljećnom, jesenjem i zimskom periodu, jer najbolje uspijeva na temperaturama između 15 i 18°C, a optimalna temperatura je 13°C. Da bi brokola formirala dio koji se koristi u ishrani – ružu, mora proći period izloženosti niskim temperaturama nižim od 10°C. Međutim, usljed dugotrajnog (20 i više dana) uticaja niskih temperatura dolazi do fiziološkog poremećaja – pupoljčenja, odnosno manje cvjetne ruže se formiraju prerano, a dolazi i do formiranja bočnih izanaka. Do ove pojave dolazi i ukoliko su nerazvijene biljke izložene vodenom stresu nakon rasađivanja. Sa druge strane, izloženost visokim temperaturama dovodi do formiranja sitnih, rastresitih cvasti koje se brzo otvaraju.

Još jedan fiziološki poremećaj koji se javlja kod brokole manifestuje se kroz šupljikavost stabla i rezultat je nedostatka mikroelementa bora, te je zbog navedenog, prije proizvodnje na određenoj parceli poželjno uraditi hemijsku analizu zemljišta, i u skladu sa rezultatima izvršiti odgovarajući tretman đubrenja.

Razmak prilikom sadnje treba da je 60-80cm između redova i 40-60cm u redu. Nedelju dana poslije rasađivanja potrebno je popuniti prazna mjesta.

Izvor: agronews.com

PROČITAJTE:

Jesenja sjetva graška – Savjeti za bolji prinos

Jesenja sjetva spanaća

Jesenja proizvodnja crnog luka

Najbolji način da sačuvate sjeme paradajza za sljedeću godinu

Proces čuvanja sjemena počinje od berbe ploda paradajza.  Saznajte kada je pravo vrijeme za berbu u ove svrhe, kao i kako uz pomoć fermentacije možete da sačuvate seme paradajza. Kako da sačuvate sjeme paradajza pročitajte u narednom tekstu.

Mudro odaberite plod paradajza

Kada uzgajate paradajz, sjeme određene sorte će se razviti u biljku na temelju toga šta je oprašilo cvijet matične biljke. Ako su pčele oprašivači, pojedine sorte će razviti sjeme matične biljke, ali moguće je i da se međusobno (unakrsno) opraše, te da se ne dobije 100% indetična matična biljka.

Sam plod će imati izgled i ukus sorte koju ste posadili, ali sjemenke unutar ploda sada možda imaju osobine druge vrste. Tako se prirodnim putem prave hibridne vrste tokom više generacija biljaka.

Ukoliko želite sjeme matične biljke, preporuka je da se na određenoj lokaciji njeguje samo jedna sorta paradajza. Tako ćete pojačati genetiku te sorte, a vremenom će se bolje prilagoditi vašoj specifičnoj klimi.

Za sjeme izaberite samo najbolje, najveće i najupečatljivije prodove paradajza. Obilježite ih komadom kanapa, koji ćete vezati oko grane pored tog ploda. Nemojte da ga berete odmah, jer želite da dostigne punu zrelost, odnosno treba da postane malo prezreo i mekan.

Fermentacija sjemena paradajza

Fermentacija je proces koji služi da bi se sjeme oslobodilo pulpe koja je oko njega. Svaka sorta paradajza treba sama da se fermentiše, bez mješanja sa sjemenom drugih sorti.

Proces počinje temeljnim pranjem paradajza, kako bi se uklonile nečistoće sa spoljne strane ploda. Ovo smanjuje šanse da bakterije, koje se prenose zemljom, zaraze sjeme. Ako su plodovi postali veoma mekani, pripazite tokom pranja da vam ne puknu.

Zatim, paradajz presjecite na pola ili na četvrtine. Rukom istisnite sjeme i pulpu u posudu. Žrtvujte nekoliko paradajza da biste iscedili sok. Ovaj sok će da ubrza proces fermentacije.

Sve to stavite u teglu. U idealnom slučaju, u tegli treba da bude dovoljno soka kako bi se pulpa odvojila od sjemena. Ako nema dovoljno soka nemojte da dodajete vodu, jer ćete razređivanjem soka zapravo usporiti proces fermentacije.

Obavezno otvorite teglu barem jednom dnevno da biste pustili da izađu plinovi. Ovaj proces može trajati od tri do nedelju dana.

Na kraju fermentacije dodajte tri puta veću količinu vodu, promućkajte i pustite da odstoji sat vremena. Izbacite pulpu i kašastu vodu, dodajte još vode, opet promućkajte, pustite da se slegne sjeme i ponovo prospite ono sa vrha.

Na kraju sjeme operite u cjediljci i pustite da se osuši.

Izvor: Epic Gardening, Agromedia

PROČITAJTE:

Kokošije đubrivo za ukusan i sočan paradajz!

Kiseli zeleni paradajz – Jednostavan recept

Koje vitamine sadrži paradajz?

Fenomenalna maska za kosu od maslinovog ulja i jaja

Maslinovo ulje veoma dobro djeluje na zdravlje i ljepotu kože i kose te se često koristi za njegu tijela. Danas vam donosimo recept za fenomenalnu masku za kosu na bazi maslinovog ulja i jaja koja će vašu kosu učiniti sjjanom, glatkom i lijepom kao da ste tek izašli iz frizerskog salona.

Kako napraviti i koristiti ulje od kantariona

Ulje od kantariona je jedno od najpopularnijih biljnih lijekova za koje mnogi tvrde da liječi razne bolesti i stanja. Mi vas danas učimo kako da sami napravite ulje od kantariona i u koje svrhe ga možete koristiti.

Biljka kantarion je najpoznatija po svom blago sedativnom dejstvu, ali ulje napravljeno od ove biljke može da se koristi na mnogo različitih načina, obavezno ga nabavite i neka uvjek bude dio vaše kućne apoteke.

Ovo su najzdravije vrste mesa

Hamburgeri, kobasice i pileća krilca su mnogima omiljeni komadi mesa, ali oni nikako nisu najbolji izbor za vas.

Ali ne treba potpuno da se odreknete mesa, jer zdravi proteini koje nam meso pruža su uvijek dobrodošli.

Dobro je zapamtiti da je upravo meso ključan izvor vitamina i minerala poput vitamina B12 i gvožđa.

Sjledeće vrste mesa su najbolji izbor za zdravlje:

Meso bez masnoća

Svi nutricionisti će se složiti kako treba tražiti meso bez puno masnoća, a najbolje bi bilo da sadrži 10 grama masnoća po komadu. Ona smatra da nije loša ideja očistiti meso od masnoća, kože, te da se priprema kuvanjem ili prženjem bez ulja i puno soli kako bi taj komad mesa i ostao zdrav za konzumaciju.

Ćuretina bez kože

Ćuretina je meso s najmanje masnoća i jako dobar izvor vitamina B6 i B3. Ti nutrijenti pomažu srcu da ostane zdravo, poboljšavaju probavu, funkcionisanje mozga i pružaju energiju. Iako nije potpuno bezmasni dio ćuretine, bataci su dobar izvor gvožđa koji je ključan za pravilan rad metabolizma i srca, a manjak ovog minerala može dovesti do anemije.

Pileća prsa bez kože

Piletina je odličan izvor vitamina B6 i B3, a to je samo početak. Istraživanja ukazuju na to da piletina igra pozitivnu ulogu u održavanju željene tjelesne mase, ali i zdravog života. Uz to je belo pileće meso dobar izvor fosfora i riboflavina. Ako se pitate šta je sa tamnim pilećim mesom, ono se može pohvaliti većim količinama cinka od bijelog mesa.

Svinjski file

Meso bez puno masnoća je dobar izbor, a kada je u pitanju svinjetina onda svakako odaberite file.

Ramstek i mljevena govedina (95 posto mesa bez masnoća)

Iako je crveno meso na lošem glasu, ono može biti kvalitetan dio pravilne ishrane, a tako tvrdi studija sprovedena prije nekoliko godina od strane „Proceedings of the Nutrition Society“. Poput drugog mesa, govedina je dobar izvor proteina i esencijalnih nutrijenata. Ako je moguće, odaberite meso životinje koja je rasla na otvorenom i tamo se hranila, jer će tako meso sadržati više vitamina E i antioksidanata.

Pazite da meso ne pečete na visokim temperaturama jer istraživanja pokazuju da izgoreni dio mesa može biti i opasan za zdravlje.

Šta izbjegavati?

Salama, naresci i kobasice samo su primjer obrađenog mesa koje treba izbjegavati ili umjereno konzumirati. Naučna istraživanja su potvrdila kako ovakvo meso, ako se jede u velikim količinama, može biti jedan od uzroka razvoja raka crijeva. Često su puni soli i zasićenih masnoća, a to su sastojci koji se povezuju s bolestima srca, moždanim udarom i dijabetesom tipa 2.

Izbjegavajte i masno meso jer je puno masnoća koje utiču na porast holesterola. I rebarca se smatraju jako masnim mesom. Iako ovo meso nije dobro jesti u velikim količinama, ali ako ste umjereni, ne morate brinuti za zdravlje.

PROČITAJTE:

PAPRIKE PUNJENE SIROM za zimu – Recept koji ćete obožavati!

Kisele paprike iz tegle su jedna od omiljenih salata u svakom domaćinstvu. Ali paprike punjene sirom iz tegle nisu baš zastupljene na domaćim trpezama. Kada jednom probate to će se promijeniti.

Sastojci za paprike punjene sirom:

  • 1,5 kg slatke paprike
  • 1/2 kg ljutih paprika
  • 1,5 kg sira
  • 2 l surutke
  • 4 kašike soli

Priprema:

Surutku i so pomiješati i ostaviti da proključa, zatim ohladiti. Sir usitniti, pa puniti paprike.

Ređati u tegle, pa preliti skuvanu i ohlađenu surutku preko. Čuvati na tamnom i hladnom mjestu, prenosi „Letina kuhinja„.

Detalje pripreme pogledajte u videu:

PROČITAJTE:

Cjepkana paprika: Zimnica koju ćete obožavati

Paprika u senfu – Salata koja će vam uljepšati zimske dane

Paradajz paprika – Provjeren recept, ova paprika dobro stoji cijelu zimu