Ponedjeljak, 27 Juna, 2022
spot_img
NaslovnicaMagazinZdravlje i ishranaIzbaciti određene namirnice ili ne - Zašto su naši preci bili zdraviji?

Izbaciti određene namirnice ili ne – Zašto su naši preci bili zdraviji?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Zdrava ishrana i odabir namirnica  oduvjek je bilo preporučljivo i važno, ali čini se da nikada u svojoj istoriji čovjek nije toliko vodio računa šta jede kao danas. Hraniti se zdravo postao je trend, savjeti pljušte sa svih strana, pa je teško snaći se u moru takvih informacija kojima smo zatrpani svakodnevno.

Šta je zapravo zdrava ishrana?

Odgovor na ovo, ali i brojna druga pitanja potražili smo od Milke Raičević, koja je jedna od naših najuvaženijih nutricionista i aromaterapeuta. Ona radi u Domu zdravlja Palilula i DZ Jedro, a ujedno je i predsjednik Udruženja „Svi na vagu“.

Zašto su naši preci bili zdraviji?

Nutricionista Raičević se zalaže da se hranimo onako kako su to činili naši preci, koji su bili mnogo zdraviji i vitalni od nas.

„Djete već u utrobi majke dobija informacije o namirnicama koje su jeli preci, o hrani s našeg podneblja, kao o novim namirnicama koje u trudnoći jede majka. Novorođenče upoznaje hranu putem majčinog mlijeka, dojenjem. Majkama se savjetuje da kod šestomjesečnih beba nove namirnice uvode postepeno, uz dodatak majčinog mlijeka. Svaka nova namirnica se unosi samostalno, da se djete navikne na novi ukus, otprilike po jedna na četiri-pet dana“- kaže za Agrobiznis magazin Milka Raičević. Ona smatra da su se naši preci hranili mnogo zdravije nego mi danas i objašnjava koja su prednosti domaće kuhinje.

Šta su jeli naši preci

„U srednjem vijeku naši ljudi su jeli žitarice, koštičavo voće, povrće, a sladili se medom, voćem, suvim voćem. Meso je bilo rijetko na trpezi, uglavnom za praznike, jeo se pasulj, geršla, kuvani kukuruz i radilo se mnogo. Pilo se kravlje, ovčje i kozje mlijeko. Životinje su pasle travu, živile na pašnjacima, sve je bilo okrenuto proizvodnji svakog domaćinstva ponaosob, a prodavalo se samo ono što je bilo višak ili trampilo za namirnice koje su nedostajale. Mlijeko, sir, kajmak, kiselo mlijeko i surutka su bili obavezan dio ishrane, nisu se dodavali začini osim soli. Suve proizvode, zimnicu, kiseo kupus osušeno voće su jeli zimi, a pršuta se obavezno ostavljala i za ljeto kada se kosilo, jer to zahtjeva teži fizički rad. Kada pogledate sve je imalo svoju logiku“, objašnjava Raičević i dodaje:

„Danas ne može da prođe ni jedan obrok bez suhomesnatih proizvoda, mesa, slatkiša, instant proizvoda, gotove hrane, pomfrita i pljeskavica. Cijele godine imamo povrće i voće iz plastenika ili drugih krajeva svijeta – sve je dostupno.“

Međutim, iako nam je danas sve na dohvat ruke u hrani se sve manje uživa, sve je postalo instant i brzo, pa i ishrana.

Šta zapravo znači zdrava ishrana danas?

„Zdrava hrana je cjelovita u izvornom obliku. Ako se namirnice termički obrađuju treba znati šta tom prilikom gubi od vitamina i minerala. Zdrava hrana je povrće, voće je desert, a što je voće kiselije to je zdravije. Prilikom pripreme hrane treba koristiti prirodne začine, jer njihovim unosom poboljšavamo varenje, smanjujemo unos soli i masnoća. Zdrava su biljna mlijeka, kiselo mlijeko, kefir, kozje mlijeko, surutka sa 3,2 ili 2,8 odsto masnoće, organska hrana. Svaka namirnica  bi trebalo da ima dekleraciju na kojoj jasno piše sastav, pa tako sami možemo da odlučimo da li tu hranu, odnosno proizvod, uopšte treba jesti i u kojoj mjeri“, ističe nutricionista Raičević i ističe:

„ Ako želite da se hranite zdravo zaboravite na brzu hranu, bijela peciva, instant napitke, plastične posude, pijenje vode iz plastičnih čaša, a flašu poslije ispijenog sadržaja obavezno baciti. Nije preporučljiva ni zapakovana ili podgrijana hrana, a ono što se ne pojede treba zamrznuti odmah,  a ne poslije tri dana.“

Izbaciti određene namirnice ili ne?

Danas se mnogi nutricionisti u svijetu pa i kod nas zalažu da se iz ishrane izbace određene namirnice,  kao što su hljeb i crveno meso. Međutim, Raičević smatra da treba ispoštovati piramidu ishrane unosom svih namirnica u dozvoljenoj količini.

„Treba imati svjest o hrani, a ukoliko ste vegeterijanac ili vegan,  pa jedete samo sirovu hranu ili ste na posebnom režimu ishrane,  kontrolišite se redovno kod ljekara, edukujte se. Hljeb treba jesti,  ali od cijelog ili proklijalog zrna i koristiti sve žitarice. Ako jedete bijeli hleb, onda je to tri kriške dnevno, istostiranog i izrezanog na kockice, da bi imali više parčića koje ćete što duže žvakati, jesti hljeb od juče ili praviti svoj hleb od integralnih brašna,  sa kombinacijom zrnevlja. Što se tiče crvenog mesa, dovoljno ga je jesti jednom nedeljno, ali nikako pohovano ili prženo. Treba dati prednost konjskom mesu, divljači kao i nojevom i ćurećem mesu“.

Stručnjaci upozoravaju da su so, bijeli šećer i bijelo brašno „tri bijele smrti“ koje treba izbaciti iz ishrane. Nutricionista Raičević smatra da je bijeli šećer „tihi ubica“,  koji nema ništa hranljivo u sebi.

„Svinjska mast je zdravija, pa umjesto da pojedete čokoladu,  namažete svinjsku mast na krišku integralnog hleba,  stavite odozgo papriku i dodajte sitno isjeckan luk. Ista je kalorijska vrijednost Milka čokolade i kriške hljeba namazane sa svinjskom mašću,  samo što je ovaj namaz zdraviji. So je veliko zlo kao i šećeri, a moja preporuka je što manje soli više zdravlja“- kaže  Raičević i ističe da je u ishrani najvažnija umjerenost,  i uobročenost kako bi organizam pravilno funkcionisao. Jelovnik treba uskladiti prema potrebama, zdravstvenom stanju, godišnjem dobu i fizičkoj aktivnosti tokom dana.

Obroci

„Tri glavna obroka i dve do tri užine su zakon. Ne preskačite doručak,  jer morate dati gorivo organizmu na početku dana. Automobil neće da krene ako nema goriva, dok je kod čovjeka obrnuto, on radi i bez hrane i bez vode sve do jednog dana.

I za kraj pitali smo Milku Raičević,  kako se ona hrani: „Pijem dosta vode, ne brojim kalorije već korake, šetam, uživam u svakom danu i to mi daje smisao u životu. Volim da kuvam, postim srijedom i petkom. Salate i povrće su moj adut zdravlja, suhomesnate proizvode izbjegavam,  osim kada mi to organizam traži, a ribu jedem jednom nedeljno, kao i druge vrste mesa. Obožavam divljač i konjsko meso, volim pikantne mirisne začine. Trudim se da svaki obrok lijepo aranžiram, da „jedem očima“, obožavam lijep stolnjak, servis, volim da popijem čašu vina. Dan počinjem sa salatom od kupusa,  a završavam sa zelenom salatom. Volim za doručak da ponesem na posao proju i to onu pravu, domaću. Umjesto jaja dodam čia sjemenke, koje prethodno potopim u vodu da puste sluz. Kajmak ili sir ponesem uz to, pa kombinujem.“

Izvor: domacinskakuca.rs

PROČITAJTE:

5 NAJVEĆIH MITOVA O HLJEBU – RAZOTKRIVAMO da li je ZAISTA toliko LOŠ?

Zlatno mlijeko – Dragulj alternativne medicine

DODAJTE OVU NAMIRNICU U KISELO MLIJEKO I DOBIĆETE PRAVI ELIKSIR ZDRAVLJA

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

kap po kap navodnjavanje

Kap po kap navodnjavanje – Prednosti i nedostaci

Jedan od najnovijih načina navodnjavanja jeste navodnjavanje kap po kap odnostno navodnjavanje kapanjem. Sistemi navodnjavanja kapanjem su proizvodi najmodernije tehnologije i opreme savremenog doba. Potpuno...