Naslovnica Blog Stranica 659

Jesen je pravo vrijeme za sadnju luka u plasteniku

Jesenji zasad luka u plastenicima zahtijeva adekvatno tretiranje zbog promjena u temperaturu i vlažnosti vazduha.

Jestivi lukovi koji su kod nas najzastupljeniji u proizvodnji, crnibijeli luk i praziluk, obrazuju pod zemljom pravu ili lažnu lukovicu, odnosno zadebljale rizome sa razervnim hranljivim materijama, koja se koristiti za ishranu ali i za proizvodnju mladog luka metodom pospiješivanja.

Mladi crni luk se za jesenju proizvodnju gaji pospiješivanjem iz krupnijeg arpadžika prečnika preko 22 milimetra ili sitne lukovice prečnika 30 milimetara. Pri povoljnim uslovima iz lukovice se brzo razvija korijen i listovi i obrazuje mladi luk (bijelo lažno stablo sa zelenim listovima).

Brzina rasta i broj mladih biljaka zavisi od krupnoće lukovice i broja tzv. gnijezda sa klicama, što je veći broj gnijezda, više mladih biljaka. Optimalna temperatura za rast mladog luka je 18 °C, a biljka podnosi i niže temperature. Rast mladog luka odvija se na račun rezervnih materija lukovica, zato se one mogu prilikm korišćenja za proizvodnju ređati gusto jedna do druge, plitko po površini zemljišta ili na samoj površini u tunelima i plastenicima.

Proizvodnja mladog luka pospešivanjem u zaštićenom prostoru, obavlja se kao čist usev ili se gaji između krastavca, paradajza i najčešće salate. Radi bržeg nicanja primenjuje se nekoliko načina za obradu lukovica.

Lukovice pokrivene slamom ili drugim materijalom mogu da se drže u toploj prostoriji 5 do 7 dana i zalivaju toplom vodom (40 – 45 °C). Lukovice mogu da se potapaju u vodu temperature 35 – 40 °C u trajanju od 12 do 15 časova. Osim kvašenja, lukovice mogu 5 do 7 dana da se drže na temperaturi do 30°C i relativnoj vlažnosti vazduha 80 – 90%.

Efikasan način obrade lukovica, za sadnju u oktobru i novembru, jeste odsijecanje od vrata do pleća lukovica, što omogućuje brzo nicanje. Svi načini za obradu lukovica imaju za cilj brže prorastanje listova i korijena. Pri pospešivanju najveći prinosi ostvaruju se gustom, plitkom sadnjom, lukovica do lukovice – bez razmaka redova, u lejama širine 120 centimetra. One i ne moraju da se pokrivaju slojem zemlje, nego se samo blago utisnu u zemlju.

U zavisnosti od veličine lukovica, potrebno je 8 do 10 kg sadnog materijala po metru kvadratnom. Posle sadnje lukovice se zaliju sa 10 l po metru kvadratnom tople vode (30 do 35 °C), što ubrzava prorastanje klica i rast mladog luka. U proizvodnji se primjenjuju redovne mjere njege.

Za brži rast mladog luka u plasteniku treba održavati temperaturu od 15 do 18 °C tokom sunčanih dana, odnosno oko 14 °C tokom oblačnih. Luk je kvalitetan i iz proizvodnje pri temperaturi od 10 °C, mada može da raste i pri niskim temperaturama od 2 do 5 °C.

Za sigurniju proizvodnju u toku zime u objektima bez grijanja treba koristiti dopunske tunele od PE folija ili neposredno pokriti luk agrotekstilom – agrilom. U takvom objektu luk uspiješno raste i pri niskim spoljnim temperaturama i do -10 °C.

Mladi luk brže raste ukoliko se u fazi 2-3 lista folijarno prihrani rastvorom tečnog đubriva tipa fertikare, sal, vuksal ili 0,2 % rastvorom azota.

Za kvalitet mladog luka bitno je da sadni materijal bude zdrav, tako da prije sadnje glavice treba potopiti 10-20 minuta u rastvor fungicida benlejta ili ditana, prema propisanoj koncentraciji za svaki rastvor, što spriječava razvoj gljivičnih oboljenja.

Tržišnu zrelost mladi luk pristiže u zavisnosti od sorte i temperaturnih uslova gajenja, za 20 do 45 dana od sadnje. Srednji prinos odnosno broj vezica sa 10 biljaka/m² ; u zaštićenom prostoru sa grejanjem kada je čist usjev mladog luka broj vezica je 22 do 25, ukoliko se u takvom objektu gaji sa salatom broj vezica je od 5 do 6, u objektu bez grijanja u čistom usievu je broj vezica 18 do 20.

Autor: dipl.ing. Slavica Kodžopeljić

Izvor: PSSS

PROČITAJTE:

Kako saditi jesenje lukovice cvijeća!

Stručnjaci otkrili koliko dugo bijeli luk može trajati

Trulež luka – Bolest koja napada luk u skladištu

Zelena stjenica pravi probleme u povrtnjacima – otjerajte je sirćetom i bijelim lukom

Naročito su u nepovoljnom položaju proizvođači koji ne žele da koriste insekticide u zaštiti povrtnih vrsta, bilo da su na otvorenom polju ili u plastenicima.

Tvrdnje stručnjaka, nažalost, obistinile su se. Zelena stjenica (Nezara viridula) pravi sve više šteta u povrtnjacima u Republici Srpskoj. Najviše su ugroženi paradajz i paprika.

Naročito su u nepovoljnom položaju proizvođači koji ne žele da koriste insekticide u zaštiti povrtnih vrsta, bilo da su na otvorenom polju ili u plastenicima. Najviše je stradalo najpopularnije povrće – paradajz i paprika, ali zelena stjenica može da načini veliku štetu i na krompiru, grahu, kukuruzu, soji, čak i na voću.

Najlakše je prepoznati po bijelim tačkicama

Jaja su bijele boje, položena u gornjem dijelu biljaka, na naličju listova. Odrasla jedinka je zelene boje. Najveću štetu pravi larva koja prolazi kroz nekoliko faza razvoja. U svakom stadiju, ona ima na sebi bijele tačkice i po tome je najlakše možete prepoznati.

Poznato je da štetočina luči materije u unutrašnjost ploda čime mu mijenja boju i ukus, dovodeći do značajnog smanjenja tržišne vrijednosti, odnosno, ne samo niže cijene već i nemogućnosti prodaje. Gorak ukus zrelog ploda sigurno neće privući potrošače, kao i promjena boje pokožice u svijetliju boju.

Otporna na insekticide

Stjenici odgovaraju visoke ljetnje temperature, naročito u avgustu i septembru. Klimatske promjene uzrokovale su njenu pojavu i brže širenje među usjevima jer je štetočina prije svega, rasprostranjena u tropskim i suptropskim zonama.

Poljoprivrednici koji vode računa o zaštiti zdravlja potrošača su u problemu jer svi insekticidi koji se upotrebljavaju protiv stjenice, daju slabe rezultate zbog duge karence, osim onih sa aktivnom materijom bifentrin, kod kojeg je ona samo sedam dana. Međutim, uočena je i veća otpornost insekta na aktivne materije preparata što će dodatno otežati borbu protiv nje.

Efikasne biološke mjere zaštite

Poznato je da postoje parazitske muhe i osice kojima se može koliko toliko kontrolisati prisustvo i brojnost Nezure viridule, ali one su dostupne malom broju farmera i pitanje je da li se mogu nabaviti u većim količinama.

U jednom velikom plasteniku, u okolini Banjaluke, ove godine pokušalo se sa prskanjem alkoholnim sirćetom, u dozi dvije litre na 100 litara vode. Primjećeno je da se populacija stjenice značajno smanjila, a ovih dana pokušaće se i sa dodavanjem fermentisanog ekstrakta bijelog luka. Sirće i bijeli luk trebalo bi da budu dobra kombinacija za smanjenje populacije štetočine jer, po svemu sudeći, pažnja bi trebalo da se obrati na odvraćanje insekta od usjeva, odnosno, da mirisi koji ostaju nakon prskanja, djeluju odbijajuće na štetočinu.

Tek slijede problemi sa njom

U svakom slučaju, sigurno je da će zelena stjenica, u narednim godinama, praviti sve više problema. Iako je nova i još uvijek nepoznata vrsta na našim prostorima, šteta koju pričinjava mora da bude dovoljan signal da se struka aktivno uključi u rješavanje poteškoća koje uzrokuje.

Vjerovatno nas u narednom periodu, čeka jača pojava i napadi hrastove mrežaste stjenice. Isto tako, azijska voćna mušica, (lat. Drosophila suzukii), nakon nekoliko godina prilagođavanja, u ovoj sezoni napravila je mnogo veću štetu u zasadima malina nego prethodnih godina.

PROČITAJTE:

Farmeri u RS pomoću aplikacije prave optimalne obroke za goveda

Mljekarski sektor u Republici Srpskoj konstantno bilježi rast, a savremena oprema i tehnologija daju vjetar u leđa proizvođačima mlijeka da budu još konkurentniji na tržištu.
Zahvaljujući opremi za vještačko osjemenjavanje krava farmeri će povećati stada i proizvodnju, a „recept“ za najkvalitetnije mlijeko će dobiti putem mobilne aplikacije.
Pomoćnik ministra za stručne usluge u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Goran Bursać rekao je da riječ o kvalitetnoj i skupoj opremi, koju su nedavno dobila 23 farmera u Srpskoj.
– U projektu, koji realizuju USAID i Vlada Švedske, učestvovalo je i resorno ministarstvo, pokazavši još jednom koliko je zainteresovano za razvoj mljekarskog sektora u Srpskoj. Mljekarski sektor je jedan od najbitnijih u poljoprivredi, zbog čega je veoma važno da obezbijedimo njegovu stabilnost i konkurentnost na tržištu – istakao je Bursać.
Dodao je da će ministarstvo i ubuduće podržavati ovakve projekte koji su značajni za cijeli agrarni sektor, jer stočarska proizvodnja troši 70% biljne proizvodnje.
– Resorno ministarstvo izdvaja značajna sredstva za mljekarski sektor kroz podsticaje. Samo za premije za mlijeko na godišnjem nivou izdvaja se više od 25 mil KM – rekao je Bursać.
Ministarstvo je u prethodnim godinama, podsjetio je Bursać, stabilizovalo isplatu ovog podsticaja, koja se obavlja svakog prvog u mjesecu, tako da proizvođači mogu da računaju na ovu podršku i da planiraju razvoj svoje proizvodnje.
– To nije jedina mjera. Sve mljekarske farme imaju pravo da se prijave i za mnoge druge vidove pomoći, između ostalog, za nabavku mehanizacije i izgradnju novih objekata – istakao je Bursać.
Viši stručni saradnik za EU integracije u oblasti stočarske proizvodnje u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Miljan Erbez kaže da je kroz ovaj projekat napravljena aplikacija za nadgledanje obroka.
– To je interaktivna platforma koja je dostupna putem pametnih telefona i računara, a cilj je da, uz obuku od nekoliko minuta, farmer zna na koji način može da napravi najoptimalniji obrok za proizvodnju mlijeka. To je nešto što je prije računato algoritmima i operacije su trajale sat vremena, a sad farmeri za deset minuta pomoću aplikacije mogu da naprave kalkulaciju za od pet do 50 litara proizvodnje, zavisno od broja grla u štali – kazao je Erbez.
Dodao je da je u okviru aplikacije napravljena i mala zanimacija za farmere, koji imaju mogućnosti da sa prijateljima podijele svoja iskustva.
– Takođe, uradili smo knjigu „Slobodan način držanja goveda“, koja je objavljena u 400 primjeraka. Knjigom od 200 strana obuhvaćena su najnovija istraživanja iz cijelog svijeta – rekao je Erbez i dodao da je cilj motivisati mlade da ostanu na selu.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac kaže da je nova oprema i te kako značajna za razvoj mljekarstva.
– Farmeri više neće morati da čekaju veterinara za vještačko osjemenjavanje goveda. Takođe, veoma je značajna i aplikacija za pametne telefone koja će farmerima pomoći da bez muke naprave optimalni obrok za goveda – rekao je Usorac.

Projekat

Direktor projekta Švedska/USAID „Farma dva“ Bil Mejs rekao je da će oprema koja je uručena mljekarima, kao i obuka koju su prošli u prethodna dva mjeseca, doprinijeti da se mljekarstvo u Republici Srpskoj i BiH dalje modernizuje te da budu povećani količina i kvalitet proizvedenog mlijeka.
On je ocijenio da je situacija u mljekarskom sektoru u Republici Srpskoj dobra te da je poljoprivredna proizvodnja na dobrom putu razvoja kojim treba da nastavi i u budućnosti.
Izvor: glassrpske

Stočarstvo na djedovini bolje od Njemačke

Trend napuštanja i izumiranja sela nije problem samo naših prostora nego globalni problem. Napuštene i prazne seoske kuće, neobrani voćnjaci, zapuštena zemlja čest su prizor na našim prostorima.

Upravo zato raduje primjer povratka mlade osobe na svoju djedovinu. Jedan od takvih je i Dragan Čabrić iz sela Paparaća u opštini Šekovići.

Otišao je u Njemačku da pokuša drugačije, ali to je kratko trajalo jer ga tamo ništa nije privuklo da bi ostao. Vratio se u selo, na porodično imanje, da bude svoj na svome. Onaj ko hoće da radi može da zaradi i više nego u gradu.

Recept za uspjeh je stalno unapređivanje imanja i svakodnevni rad, poručuje Dragan, s dubokom vjerom u ostvarenje svog cilja.

– Bio sam u Njemačkoj dvije godine, ali sam se vratio prošle godine u decembru. Кontam da je ovdje bolje, svoja zemlja, svoji ljudi. Imamo trenutno 30 grla, sa podmlatkom, sa kravama koje proizvode mlijeko. Sijemo oko 100 dunuma kukuruza koje pretežno stavljamo u silažu. Imamo djetelinu, sijeno, kabastu hranu. Trenutno smo na imanju samo majka i ja, otac radi u Novom Sadu, a brat mi je u Njemačkoj. Išao sam s njim tamo, malo probao, vidio kako je tamo i vratio se, kaže Dragan Čabrić za portal InfoBijeljina.

Sa 23 godine vratio se na porodično imanje, oženjen je i veoma posvećen ovom poslu. Planira proširenje farme, da izgradi novi, veći objekat u kojem će biti smješteno do 100 grla, jer je ovaj kraj, kaže, idealan za stočarstvo.

– Krenulo se od jedne krave i malo pomalo došlo se do nečega da kažeš da ima. Planiramo i nove mašine da uzmemo, svašta nešto planiramo, a vidjećemo na kraju šta će biti. Opredjelili smo se uglavnom za proizvodnju mlijeka. Što se tiče okoline nema nešto puno ljudi da se bave stočarstvom, jer znam po broju ljudi koji donose u našu stanicu mlijeko. Uglavnom ljudi imaju po kravu dvije, kaže Dragan.

Napuštene i prazne seoske kuće, neobrani voćnjaci, zapuštena zemlja čest su prizor na našim prostorima. Okružen proplancima, u selu udaljenom deset kilometara od Šekovića, 24-godišnji Dragan Čabrić našao je svoj mir i pokazao da se može drugačije na ovim prostorima.

Izvor: InfoBijeljina

GROŽĐE – Rješenje za 10 tegoba

Grožđe – Iskoristite sezonu, iskoristite zdrave, zrele grozdove, list loze, vino ili vinsko sirće i oslobodite se bolova, grčeva, anemije…

1. Oboljenja pankreasa
Prije doručka, ručka i večere pijte po 100 ml soka od grožđa tokom 10 dana. Prije tretmana ozbiljnijih bolesti obavezno se posavjetujte s ljekarom.

2. Bolovi u stopalima
Bolna stopala i donji dio noge svakog jutra navlažite krpom namočenom vinskim sirćetom, dobro izmasirajte i zamotajte dobrim zavojem koji se skida tek prije spavanja. Poboljšanja biste mogli da primjetite već za nekoliko dana, ali tretman je najbolje primjenjivati tokom dvije nedelje.

3. Cirkulacija
Dvije šake usitnjenih svježih listova vinove loze kuvajte 15 minuta u litri vode. Ovu smjesu dodajte u kupku i u njoj pola sata držite noge natopljene do koljena. Ponavljajte to svaki dan kroz mjesec dana, najbolje prije spavanja.

4. Prehlada
Protiv prehlade i groznice skuvajte 200 ml crnog vina sa kašičicom mljevenog bibera i popijte prije spavanja. Po želji možete da zasladite medom ili šećerom.

5. Bolovi u bešici
Prije spavanja pripremite vruću oblogu od vinskog sirćeta – na laganoj vatri zagrejte malo vinskog sirćeta u širokoj posudi i njime natopite lanenu ili pamučnu krpu. Smjestite se u udoban položaj, stavite oblogu na donji dio stomaka i dobro se utoplite. Pazite da obloga ne bude previše vruća. Ovaj tretman ponovite najmanje dvije večeri zaredom, pijte puno tečnosti, a ako sumnjate na upalu, pijte uvin čaj.

6. Grčevi u stomaku
U litar bijelog vina stavite 100 g usitnjenog bijelog luka i ostavite da stoji 5-10 sati, a zatim procijedite i pijte po čašicu, od pet do šest puta, tokom 10 dana. Lijek nije pogodan za djecu.

7. Anemija
U dva litra crnog vina stavite 200 g suvog lišća koprive, ostavite da stoji 24 sata, a zatim pijte po čašicu, svako jutro na prazan stomak i uveče prije spavanja, tokom dužeg razdoblja.

8. Slezina
Tokom 30 dana jedite crno grožđe s komadom jučerašnjeg pšeničnog hljeba. Prvih 10 dana po 300 g prije doručka, ručka i večere, drugih 10 dana po 400 g, a trećih 10 dana po 500 grama.

9. Protiv akni
Jednu kašičicu usitnjenog, suvog, neprskanog lista vinove loze kuvajte 10 minuta u 2,5 decilitra vode. Ostavite da se ohladi, procijedite i pijte tri puta dnevno između glavnih obroka. Pijte mjesec dana, a po potrebi terapiju ponovite nakon kraće pauze.

10. Uklanjanje bradavica
Tri kašičice sjemenki bijelog grožđa i sjemenki dunje usitnite u sjecku i prelijte sa dva decilitra prokuvane vode. Kad se sve ohladi, pripremljenom mješavinom natopite bradavice nekoliko puta dnevno. Nakon dvadesetak minuta bradavice obrišite vatom namočenom u mlaki čaj od kamilice.

Izvor: magicnobilje.com

PROČITAJTE:

DA LI JE BOLJE BIJELO ILI CRNO GROŽĐE?

Šira je sok od gržđa, a evo kako se pravi!

ČISTI TIJELO I DAJE ENERGIJU: Napitak od 2 sastojka koja će vas PREPORODITI za 4 dana!

Jesenje prskanje voćaka UREOM donosi krupnije i slađe plodove

Jesenje prskanje povećanom koncentracijom uree bit će djelotvorno jedino ako ga pravilno i na vrijeme provedemo. Naime, ako prskanje provedemo kasno, tj. nakon što lišće promijeni boju, odnosno nakon što se između peteljke lista i izbojka razvije separatni ili odvajajući sloj plutastih stanica, usvojeni dušik neće biti prebačen iz lišća u izbojke.

Ova će prihrana odraziti posebno povoljan uticaj na brži i bolji porast korijena. Naime, dobro je poznato da po završetku vegetacije nadzemnog dijela voćke počinje intenzivniji rast korijena. Dva su glavna vala rasta korijena, i to jesenski po završetku vegetacije i proljećni prije početka vegetacije.

Tada se skupljaju hranjive materije u korijenju. Te će zalihe u proljeće poslužiti za početak bubrenja pupova, listanje, cvatnju, oplodnju i prvi porast mladica. Dio azota, što je posebno važno, rasporediće se i u pupove pa će potpomoći bolji razvitak cvjetnih pupova. Iz dobro razvijenih cvjetnih pupova razvit će se snažniji cvjetovi, pa će oplodnja odnosno zametanje plodova biti bolje.

Voćari se ne trebaju bojati kad nakon nekoliko dana ugledaju, da je lišće sprženo ili ga je zahvatio palež. Nakon toga lišće će otpasti, a otpadanje će biti nešto ranije nego ako se ne provede prskanje ureom.

Priprema:

U deset litara vode dodati 6 dkg Uree i snažno miješati najmanje deset minuta jer ona jako rashlađuje vodu. Takvom otopinom prskati krošnju s lišćem, po rubu i u unutrašnjosti krošnje. Učinak – ovo tretiranje ubrzo unosi otopinu Uree u lišće i prenosi je provodnim snopovima, floemom i ksilemom po cijelom stablu, sve do korijenja.

Takvo tretiranje blago ofuri lišće, koje brzo otpadne na tlo i ubrzano se razgrađuje, uništavajući bolesti koje bi inače prezimile na lišću. Od ovog raspadnutog lišća se stvara humus.

Prenos Uree iz lišća u korijen potiče intenzivan rast debljeg , vlasastog korijenja i jednostaničnih korjenovih dlačica koje su vrlo sitne – na četvornom milimetru ih ima nekoliko stotina i ne vide se prostim okom. Ove dlačice imaju veliku specifičnu površinu i upijaju 90% vode i hraniva iz tla.

S ovakvom folijarnom prihranom u jesen se može stvoriti čak 17 miliona korijenovih dlačica na korijenu. One poredane jedna uz drugu imaju dužinu od 3 km. S ovim korijenovim sistemom, voćke su u idućoj vegetaciji otpornije na sušna razdoblja, te će donositi krupnije i ukusnije plodove.

Izvor: agroportal.hr

PROČITAJTE:

Zašto je jesenje prskanje bakrom bitno?

Opadanje plodova jabuka

Domaćin preminuo od opekotina – EKSPLODIRAO KAZAN ZA RAKIJU

Dragiša J. (76) iz Mislođina kod Obrenovca preminuo je u četvrtak u bolnici, dva dana nakon što je zadobio opekotine na 80 odsto tijela tako što mu je pukao kazan dok je pekao rakiju.

Kako saznaje „24sedam.rs“, kada je Hitna pomoć došla u utorak na adresu u Mislođinu, zatekla je teško povrijeđenog čovjeka sa ozbiljnim opekotinama, kog je prevezla u Beograd na Kliniku za plastičnu hirurgiju.

Policija je izašla na lice mjesta i kod kuće zatekla Dragišinog sina.

„Dragišin sin je rekao da je njegov otac pekao rakiju za svoje potrebe. U jednom trenutku, prema njegovim riječima, kazan je pukao i veća količnina vode koja je bila unutra izlila se na Dragišu i tako ga povredila“, kazao je izvor portala upoznat sa slučajem.

Nesrećni čovjek je pri pucanju kazana zadobio opekotine opasne po život, na 80 odsto tijela.

Dva dana nakon borbe, u četvrtak, preminuo je u bolnici.

Izvor: Bijeljina Danas 

PROČITAJTE:

Zašto treba popiti šolju mlijeka pred spavanje

Razlozi koje će vas natjerati da BOSILJAK češće dodajte u jela!

5 recepata za SLATKU zimnicu!

Očistite organizam prirodnim receptom naših baka

Najpoznatije vrste pasulja i njihove karakteristike

Po visini stabljike pasulj se dijeli na čučavac do 60 cm, polučučavac 60-130 cm i pritkaš preko 130 cm. Postoji jako puno vrsta pasulja, a na našim prostorima je zastupljeno oko 40 vrsta.

Prema veličini zrna imamo pasulj krupnog zrna, kao što su sorte rozalija, tetovac, panonski tetovac, pasulj srednjeg zrna, kao što su panonski gradištanac, zaltko i galeb, dvadesetica, slavonski žutozeleni i maksa, i pasulj sitnog zrna, kao što su sorte bijeli, žuti, bijelko i balkan.

Na našim prostorima najzastupljenije su sljedeće vrste pasulja:

Galeb – niska sorta, visine od 45 do 50 cm. Ima srednje krupno zrno, ovalno-izduženo, nepravilno romboično, bijele boje. Sazrijeva za 70-75 dana. Ova sorta je otporna na virus običnog mozaika pasulja i tolerantna je na antraknozu i bakterioze.

Dvedesetica – veoma rana sorta, vegetacija traje od 67-70 dana. Stablo ove sorte je visine preko 45 cm, čvrsto je i uspravno, razgranato. Ima zrno bijele boje, oblika je od valjkastog do polupljosnatog.

Biser – niska sorta pasulja, bujnog rasta. Ima srednje krupno zrno, okruglo i bijele je boje. Sazrijeva za 74-78 dana. Otporna je na virus obićnog mozaika pasulja, tolerantna na antraknozu i bakterioze pasulja.

Panonski gradištanac – ovo je niska, čučava sorta. Ima krupno zrno, bubrežastog oblika, bele boje. Sazrijeva za 85 do 90 dana. Otporan na virus običnog mozaika i tolerantan na antraknozu.

Panonski tetovac – čučava sorta, srednje bujnog rasta. Zrno je bubrežastog oblika, spljošteno, bijele boje. Otporan na virus običnog mozaika i tolerantan na antraknozu.

Poboljšani gradištanac 22 – poluvisoka, bujna, razgranata sorta. Raste do 110 cm. Ima zrno bijele boje, bubrežastog oblika. Pogodna je za gajenje u čistom usevu ili u međuusevu sa kukuruzom.

Zlatko – niska, žbunasta sorta, koja sazrijeva za 80-85 dana. Ima srednje krupno zrno, zlatno žute boje. Pogodan za gajenje u čistoj kulturi.

Sremac – Sorta kratke vegetacije. Izbjegava sušu krajem jula i početkom avgusta. Zrno je zelenkaste boje, od valjkastog do elipsastog oblika.

Sem gore navedenih sorti, potrebno je spomenuti i malorasprostranjene i malo slabije poznate sorte pasulja, kao što su:

Mnogocvjetni pasulj – sorta koja je otpornija na niže temperature (do -7°C), ali voli sunčane položaje. Za ishranu se korsite mlade mahune i zrna, a zbog lepog cveta, koji mogu biti crvene boje ili dvojbojni, koristi se i kao ukrasna biljka. Sije se u kućice, dimenzije (60×40 cm). Sadi se u krug (4-5 zrna) oko unakrst postavljenih potpornih kolaca, ili se sije uz sjeverni ili južni zid bašte i služi kao ograda. Mahune se ubiru za 60-70 dana od nicanja, dvaput nedeljno, kada su mlade. Ostvaruje prinos oko 3 kg/m2.

Patuljasti pasulj – ova sorta obrazuje kratko i snažno grmoliko stablo. Zahtjeva iste uslove kao i pasulj. Sjetva se odvija od maja do jula (40×8-10cm), a mahune se beru svaka tri dana, inače postaju tvrde i neukusne.

Mungo pasulj – ova sorta se gaji i zbog proizvodnje ponika. Pred sjetvu se sjeme drži u vodi da nabubri, od 1 do 2 dana, a zatim se rasprostre na vlažan papir ili tkaninu, koja se vlaži dva do tri puta dnevno. Klijanje se odvija na oko 20°C i za 7 do 8 dana ponik dostiže dužinu od oko 5cm.

Lima pasulj – ova sorta ima ili visoko, ili nisko stablo, sitno ili krupno zrno. Osjetljiva je na niske temperature i za njen optimalni rast neophodna je temperatura oko 25°C. Seje se u kućice po 3 do 5 sjemenki, sa razmakom između redova 100cm i između biljaka u redu 60cm. Bere se kada zrna, koja su blijedo zelene boje, dostignu veličinu, koja je tipična za ovu sortu (za 70-90 dana od sjetve).

Izvor: bastovanka.com

PROČITAJTE:

Kako zaštiti pasulj od žižka?

Kada je pravo vrijeme za berbu pasulja

Kako da vam pasulj dobro rodi?

Ricinus je ljekovita biljka, ali i veoma otrovna

Ricinus je jednogodišnja, a negdje i višegodišnja zeljasta biljka. Porijeklom je iz tropskih krajeva i odgovara mu toplo vrijeme, kao i dosta vlage. Ima atraktivne listove i cvjetove. Ogromni listovi u jesen pocrvene, takođe i plodovi, koji najviše podsjećaju na plod kestena koji čine ovu biljku pravim ukrasom vrta. Cvjeta sitnim bijelim cvjetovima koji su grupisani u cvasti. Ova biljka gaji se za ukras, kao i za sirovinu za proizvodnju veoma cjenjenog i traženog ricinusovog ulja.

Ricinus se može uzgajati u saksiji, ali će u bašti više narasti. Razmnožava se sjemenom. Pošto se u našim krajevima uzgaja kao jednogodišnja biljka, sije se svake godine obično u martu mjesecu. Sjemenke se potapaju u mlaku vodu na 24 h. Sjeme klija u roku od mjesec dana. U maju mjesecu kada biljka dostigne visinu od 15 cm, može se presaditi u vrt.

Ricinus je ukrasna i ljekovita biljka, ali i veoma otrovna. Stručnjaci tvrde da je jedna od najotrovnijih biljaka. Usljed kontakta sa ricinusom može doći do burne alergijske reakcije. Cijela biljka je otrovna, a posebno sjeme.

Sa druge strane, ricinus je poznat kao ljekovita biljka. Ljekovito je samo ulje iz sjemenki ricinusa. U narodnoj medicini ricinus je, odnosno ricinusovo ulje, tradicionalno sredstvo u liječenju opstipacije i tegoba crijeva, hemoroida, analnih fistula, polipa u crevima, katara želuca i crijeva.

Koristi se u liječenju oštećene jetre i slezine, groznice, glavobolje, lumbaga, reume, išijasa, bolova u zglobovima, nervnih bolesti, za čišćenje krvi nakon trovanja. Danas se ricinusovo ulje sve više primjenjuje u kozmetičkoj industriji. Najviše se koristi za kosu, obrve i trepavice. Ima regenerativna svojstva. Na kožu djeluje zaštitno, umirujuće i zacjeljujuće.

Pravljenje ricinusovog ulja treba prepustiti kvalifikovanim stručnim osobama. Ulje se dobija u postupku hladnog cjeđenja zrelog oljuštenog ricinusovog sjemena. Zatim se ulje kuva, kako bi se eliminisao ricin (otrov).

Izvor: domaćinskakuća.rs

PROČITAJTE:

Rješite se bolnih žuljeva na prirodan način

Ricinusovo ulje kao prihrana – Cvjeta i ono cvijeće za koje niste ni znali da ima cvijet!

Deset prirodnih rješenja za uklanjanje virusnih bradavica

Uz KANTARION zaboravićete na tablete za smirenje

Kantarion – Donosimo vam biljku koja je izrazito učinkovita za smirenje u obliku toplog čaja ili hladnog napitka.

Aktivne supstance u biljnim preparatima nisu agresivne i ne dovode do stvaranja navike, što predstavlja njihovu osnovnu prednost u odnosu na lijekove za smirenje.