Naslovnica Blog Stranica 643

15 ljekovitih recepata od šipka – liječi gripu i anemiju, smiruje

Agrosavjet
-
0
15 ljekovitih recepata od šipka – liječi gripu i anemiju, smiruje

Od divlje ruže (Rosa canina) u biljnoj se medicini najčešće rabi njezin plod, odnosno šipak. Ova biljka raste kraj šuma, uz živice i plotove, na pašnjacima, među grmljem i šikarom, u ravnici i po planinama. Pojavljuje se u velikom broju oblika, a rasprostranjena je gotovo u svim krajevima naše zemlje.

Plodovi divlje ruže iskorištavali su se za jelo već od starog vijeka, pa ih kao jestive spominje i rimski liječnik Galen. Služili su i kao narodni lijek od mnogih bolesti. Stari su Rimljani vjerovali da šipak, među ostalim, liječi i bjesnoću pasa, pa odatle potječe i latinski naziv biljke – pasja ruža. 

U novije je doba upotreba šipka ponovno dobila na popularnosti jer je ustanovljeno da mesnato usplođe sadrži mnogo vitamina C. Šipak je, uz zeleno usplođe oraha, najbogatiji prirodni izvor ovog važnog vitamina. Ustanovljeno je također da se u osušenom šipku, a i u proizvodima dobivenim prerađivanjem ovih plodova, može zadržati znatan dio tog inače nestabilnog vitamina.

PROČITAJTE: Jednostavan način za gajenje ŠIPKA!

Najviše vitamina C ima u zrelom šipku koji još nije omekšao i počeo gubiti svijetlocrvenu boju. Šipak je pored toga bogat izvor karotina i vitamina P. U šipku ima još i vitamina B1, B2, E i K. U  košticama ima dosta vitamina E i vanilina, od čega stučene koštice imaju ugodan miris. Čini se da je šipak iz naših sjevernijih, hladnijih i vlažnijih područja bogatiji vitaminom C, dok je u plodovima iz toplijih, suhih i sunčanih krajeva nađeno više šećera.

Zbog visokog sadržaja vitamina C pripravci od šipka služe kao sredstvo za jačanje imuniteta. Zbog toga se propisuju kao dodatno sredstvo tijekom liječenja i oporavka, a jačaju i otpornost na infekcije poput prehlade i gripe. Šipak sadrži i trjeslovine koje imaju sposobnost stezanja, a to olakšava probleme s proljevom, osobito onim koji je izazvan groznicom.

Pektini i organske kiseline iz šipka imaju diuretički učinak, a organske kiseline potiču izlučivanje probavnih sokova te tako ublažavaju gastritis. Novija su istraživanja pokazala da bi šipak mogao pomoći ublažavanju bolova i povećanju pokretljivosti zglobova zahvaćenih artritisom.

Čaj od šipka rabi se i kod upalnih procesa bubrega, osobito za sprečavanje novih oboljenja. Ljudi kod kojih lako dolazi do skupljanja pijeska i kamenaca u bubrezima ili mokraćnome mjehuru trebali bi dulje piti čaj od šipka. Čaju od šipka nije potrebno dodavati šećer jer je šipak sam po sebi slatkast. Može se miješati i s drugim biljkama. Zbog kiselkasta okusa šipkov čaj je ugodno osvježenje kod bolesti s vrućicom.

Sjemenke se u narodnoj medicini koriste kod kamenca, bolesti bubrega i mjehura, kod reume i uloga. Marmelada od šipka zimi je dobar dodatni izvor vitamina C. Zreli šipak bere se u rujnu i listopadu, zatim se suši i drobi u sitnije dijelove. Čaj od šipka nema nikakvih štetnih učinaka, pa ga se može dulje piti.

Protiv anemije

Pomiješajte 2 žlice šipka, 2 žlice boba crnog ribiza i 2,5 dl hladne vode. Usitnjeni suhi šipak i suhe bobe ribiza prelijte hladnom vodom, zakuhati i lagano kuhajte 10 minuta. Popijte tri ovako pripremljene šalice čaja na dan kod manjka željeza u krvi.

Gripa i prehlada

30 g šipka, 20 g cvjetova lipe, 20 g cvjetova bazge, 10 g pelina, 2,5 dl kipuće vode i 1 žlicu čajne mješavine preliti kipućom vodom. Pokriveno ostaviti da odstoji 10 minuta i procijediti. Čaj po želji zasladiti medom. Uzimati 2-3 puta na dan.

Domaći pekmez

Zreli i na suncu omekšani šipak očistiti od sjemenki i dlačica (nije nužno). Mesnato usplođe samljeti te pomiješati s jednakom količinom šećera i vode. Kad voda ispari i šipak omekša, propasirajte ga i ponovno zakuhajte dok se ne zgusne. Možete dodati po želji i malo limunova soka ili vitamin C.

Pekmez od šipka – Poduhvat vrijedan truda

Mješavina za čišćenje krvi

Pomiješajte 20 g šipka, 10 g listova breze i 10 g pirike. Prilikom pripreme čaja žličicu mješavine prelijte šalicom kipuće vode, ostavite da pokriveno stoji 15 minuta i procijedite. Pijte tri šalice čaja na dan.

SVEMOGUĆI ŠIPAK: Kad vidite šta sve liječi, odmah ćete ga nabaviti

Čaj od ružinih latica

Čajnu žličicu suhih ružinih latica prelijte s 2 dl kipuće vode. Poklopite, ostavite da odstoji 20 minuta, a zatim procijedite. Ovaj čaj vrlo je ugodnog, cvjetnog okusa, a koristi se za čišćenje krvi te kao lagani laksativ. Pije se i kod žutice, prekomjerne menstruacije i glavobolje.

Čaj od šipka – Evo zašto i kako ga treba piti

Kamenci

Čaj od zdrobljenih sjemenki kuhamo pola sata, a zatim ostavimo da pokriven odstoji još jedan sat. Ugodna je okusa jer sjemenke sadrže vanilin. U narodnoj medicini koristi se kod kamenaca, bolesti bubrega i mjehura te reume.

Diuretički čaj

50 g šipka, 20 g korijena zečjeg trna, 10 g listova breze, 10 g preslice, 2,5 dl kipuće vode i 1 žlicu čajne mješavine preliti kipućom vodom. Pokriveno ostaviti da odstoji 10-15 minuta i procijediti. Čaj uzimati 2-3 puta na dan.

Protiv reume

Pomiješajte po 30 g cvjeta ruže, lipe i bazge te 10 g cvijeta borača. Dvije velike žlice mješavine prelijte litrom kipuće vode, poklopite te ostavite da tako odstoji 20 minuta. Procijedite čaj, popijte ga topao i po želji zaslađen medom. Ovaj čaj također pomaže u liječenju prehlade jer potiče znojenje.

Laksativ

Prelijte 1-2 žlice šipka i 1/4 limuna s korom s 2,5 dl hladne vode. Zakuhajte i lagano kuhajte 5 minuta. Pokriveno ostavite da odstoji 5-10 minuta i procijedite. Topli ili hladni čaj pijte 2-3 puta na dan, prije jela.

Mirisni čaj

Potrebno vam je 12 g šipka, 12 g meda, 2 g cimeta, 2-3 gorka badema, 5 dl vode i 3 dl mlijeka. Dobro oprane i osušene zdrobljene plodove i sjemenke šipka močite oko 6 sati da se izduže, pa ih u toj vodi kuhajte 45 minuta. Procijedite, a kad se ohladi, čaju dodajte med, cimet, gorke bademe i mlijeko te ostavite da još jedanput zakipi. Piju se 1-2 šalice čaja na dan.

Imunitet

Pomiješajte 10 g šipka, 20 g kamilice, 20 g bazge, 10 g matičnjaka, 10 g lista borovnice, 10 g koprive, 10 g stolisnika, 5 g nevena i 5 g hibiskusa. Žličicu mješavine prelijte šalicom vruće vode, ostavite da odstoji 10 minuta i procijedite.

Ružino sirće/ocat

Prelijte 125 g svježih latica ruže litrom bijelog vinskog octa i ostavite da odleži devet dana. Upotrebljavajte za obloge i umivanje kod lošeg tena. Osobito je učinkovit za ublažavanje svrbeža raznog podrijetla, pri ispiranju upaljenih desni i uklanjanju staračkih pjega.

Šipkovo vino

Za pripremu šipkova vina potrebno je 3 kg ploda, 4 l prekuhane vode i 2 kg šećera. Plodovi šipka se operu, očiste od peteljki, po dužini razrežu i stave u posudu sa širokim otvorom. Iz vode i šećera pripremi se šećerna otopina. Čim se izbistri, nalije se na plodove. Posuda se zatvori čepom za vrenje ili lanenom krpom te se sadržaj prepusti vrenju na toplome mjestu. Nakon potpunog vrenja tako dobiveno vino se procijedi i napuni u boce te čuva dobro začepljeno, najbolje u hladnom podrumu.

Liker od šipka

Potrebno vam je 250 g šipka, 250 g šećera i litra lozovače s 45 posto alkohola. Šipak usitnite i stavite u staklenku od 1,5 litara. Prelijte lozovačom, dodajte šećer pa ostavite da odstoji deset dana na toplome mjestu. Povremeno promućkajte. Procijedite i ulijte u boce. Uzimajte oko 0,4 dl na dan, za jačanje imuniteta.

Medeni liker

U 5 dl kipuće vode otopite 300 g meda, dodajte 50 g ružinih latica i poklopite. Nakon deset minuta procijedite, dodajte litru rakije i promiješajte. Kad se tekućina sasvim ohladi, ulijte u boce i začepite plutenim čepom.  Liker se čuva mjesec dana na hladnom i suhome mjestu te se tek nakon toga može poslužiti.

Izvor: 24sata.hr

Kako da izbistrite vino?

Agrosavjet
-
0
Kako da izbistrite vino?

Vrijeme potrebno da se vino samo od sebe izbistri i dostigne stabilnu kristalnu bistrinu je oko 2 godine. Pod bistrenjem se podrazumijeva dodavanje vinu raznih sredstava kojima se vrši odstranjivanje čestica mutnoće vina, kao i onih materija koje bi mogle da izazovu mutnoću vina.

Čestice mutnoće maskiraju ukus i miris vina, pa ono bistrenjem postaje izraženijeg i „čistog“ ukusa i mirisa, a time pogoduje za sazrijevanje i ostavljanje za duže čuvanje u bocama. Ne treba suviše rano bistriti vina jer će se ona sigurno kasnije mutiti.

Potrebno je sačekati da protekne određeni vremenski period u toku kojeg se, pod dejstvom alkohola novog vina, prirodnim putem istalože sluzaste materije (tzv. zaštitni koloidi), koji otežavaju, ili u potpunosti onemogućavaju bistrenje vina.

Vina koja će se ranije potrošiti treba bistriti najranije u toku marta mjeseca, neposredno prije pretakanja, a visoko kvalitetna vina namjenjena za čuvanje u toku ljeta ili čak u jesen.

Sredstva koja se koriste za bistrenje vina moraju biti potpuno čista, da ne mijenjaju hemijski sastav vina, niti da mijenjaju ukus i miris i dijelimo ih na organska i mineralna ili rastvorljiva i nerastvorljiva. Organska sredstva su: želatin, tanin, bjelance jajeta, obrano mlijeko itd. u mineralna spadaju bentonit, kaolin i dr.

Bistrenje vina bentonitom (Klarolom)

Vina razlivena u boce često su sklona mućenju, koje se javlja usljed prelaska termolabilnih bjelančevina u nerastvorljivo stanje. Ukoliko se šira tretira bentoninom, u velikoj mjeri se uklanjaju bjelančevinaste materije i vino brže bistri. Međutim, bjelančevinaste materije prelaze u vino, a jedan dio se oslobađa iz ćelija vinskog kvasca pa je neophodno vršiti bistrenje vina prije razlivanja u boce, ukoliko su one namjenjene dužem čuvanju.

Bistrenje vina bentonitom obično se prije drugog pretakanja (februar-mart). Količina Bentonita potrebna za bistrenje vina kreće se od 50 do 200 gr/hl. Tačna količina bentonita utvrđuje se ogledom u malom.

Prije samog izvođenja ogleda u malom, vino se podvrgava sljedećem testu: u čistu bijelu bocu od litra nalije se vino i ostavi na t od 60° C (u termostatu) u toku 24 časa. Ukoliko se vino zamuti, obavezno se mora bistriti Bentonitom.

Ogled u malom se izvodi tako što se uzmu 6 boca od 1 litar, naliju se vinom. Predhodno se pripremi 10% suspenzija bentonita : 100 g Bentonita sipa se u 1 litar destilovane vode, sve se dobro izmiješa da nema grudvica i ostavi do sutradan. U prvu bocu se dodaje 5 ml suspenzije, u drugu 6 ml, u treću 7 ml, u četvrtu 8 ml, u petu 9 ml i u šestu 10 ml suspenzije.

Poslije 24 časa vrši se filtriranje vina iz boca preko filter-papira postavnjenog na lijevak, a ukoliko se sav dodati Bentonit staložio u bocama, tada se može i bez filtriranja vina, da se proceni kojom najmanjom količinom bentonita se postiže zadovoljavajuća bistrina.

Da li su datom količinom bentonita uklonjene nestabilne bjelančevinaste materije vina, provjerava se toplotnim testom. Na osnovu rezultata ogleda u malom, odmeri se potrebna količina Bentonita radi bistrenja raspoložive količine vina u podrumu za koju je rađen ogled u malom – na svakih 100 gr bentonita uzima se litar što mekše vode.

Bentonit se dodaje u vodu i to bez miješanja i ostavi do sutradan, kada se uz intenzivno miješanje prevodi u stanje suspenzije.

U tankom mlazu se dodaje u sud sa vinom uz intenzivno miješanje oko 15 min ( ukoliko se radi o relativno manjim količinama vina). Najranije nakon 7 dana, vino se može odvojiti pretakaljem od taloga.

Dipl.ing Goran Varjačićć

Izvor: PSSS

PROČITAJTE:

Naučnici uspjeli da pronađu način da eliminišu filokseru u vinogradima?

Siva plijesan vinove loze

Greške prilikom kuvanja zamrznutog povrća – Sačuvajte hranljivost i boju!

Agrosavjet
-
0
Greške prilikom kuvanja zamrznutog povrća – Sačuvajte hranljivost i boju!

Mnogim ljudima se dogodilo da prekuvaju zamrznuto povrće, zbog čega izgubi svoju hranljivost, teksturu i boju.

A upravo je to bitno zadržati i nakon kuvanja. Kako izbjeći te greške?

Važan je odabir zamrznutog povrća

Kad uzmete pakovanje povrća, provjerite da li se širi u kesici ili ostaje skupljeno na jednom mjestu. Ako je u pitanju jedna ili više većih komada smrznutog povrća, to uglavnom znači da je tokom transporta bilo odmrzavano, te ponovo zamrzavano, što uzrokuje gubitak hranjivosti i dehidraciju koja utiče na boju, ukus i čvrstoću.

Svježe povrće je dok još ima najveći nivo hranjivosti, a kada osjetite svaki pojedinačni komadić povrća u kesici to znači da je proizvod zadržao svoj početni kvalitet.

Naravno, bitno je i s čim poslužujete povrće. Jela koj se peku u rerni i supe obično sakriju teksturu smrznutog povrća.

Stručnjaci ne preporučuju mješanje svježeg i zamrznutog povrća

Nemojte da otapate povrće prije kuvanja jer će tako biti gnjecavo. Povrće će se otopiti tokom kuvanja. Jedini izuzetak su zeleno povrće i kukuruz.

Ali, postoje recepti za koje ćete morati unapred otopiti povrće bez obzira bilo bilo zeleno ili ne.

Vodite računa i da smrznuto povrće u pravom trenutku dodate jelu koje kuvate. Imajte na umu da se smrznuto povrće brže kuva od svježeg.

Izuzetak su veliki komadi povrća koji su zamrznuti u sredini.

Izbjegavajte mikrotalasnu prilikom kuvanja povrća.

  • Još jedna česta greška je predugo držanje smrznutog povrća u zamrzivaču. Smrznuto povrće gubi ukus i boju u zamrzivaču, ali tek posle dužeg vremena npr. 8 do 12 mjeseci.

Izvor: tportal.hr

PROČITAJTE:

Načini čuvanja povrća tokom zime

Kako da zamrznete maline i kupine na najbolji način

Zamrznute, svježe ili konzervirane namirnice: Koje su najhranjivije

Ovo je najzdraviji čaj na svijetu: Sprječava sve od obične prehlade do kancera! (RECEPT)

Agrosavjet
-
0
Ovo je najzdraviji čaj na svijetu: Sprječava sve od obične prehlade do kancera! (RECEPT)

Uradite nešto dobro za sebe: svaki dan popijte šolju ovog čaja

Bez obzira da li se koristi svjež ili sušen, origano je popularan ljekovit začin koji se koristi hiljadama godina. Zato što je antioksidativni, antitumorski, antiinflamatorni lijek, origano pomaže u liječenju raznih bolesti.

Najčešći način liječenja origanom je ispijanjem čaja od ove biljke. Čaj od origana može da se priprema od svježe biljke ili od sušene. 1 do 2 kašike origana sipaju se u ključalu vodu.  Ostavi se da odmori oko 5 minuta, a zatim se procijedi i pije. Preporuka je da se ovaj čaj pije 3 puta dnevno.

https://agrosavjet.com/evo-kako-da-uspijesno-gajite-origano-u-saksiji/

Da biste se riješili gljivica na stopalima, jednostavno namažite noge razblaženim uljem origana.

Pošto je antikancerogen, preporučuje se ispijanje jedne kašičice origana svakodnevno kako bi se spriječila pojava teških oboljenja.

Čaj od origana može da izliječi ili ublaži:

  • Gušenje
  • artritis
  • kašalj i prehladu
  • probavne smetnje
  • bol u mišićima
  • zubobolju
  • akne
  • alergije
  • nadimanje
  • umor
  • glavobolju
  • bol u uhu
  • srčane smetnje
  • gorušicu
  • infekcije mokraćnih puteva
  • menstrualne grčeve

Čaj od origana:

4 – 6 kašika suvog lišća origana

3 šolje vode

jedna kriška limuna

malo meda

U ključalu vodu stavite origano, pustite da vri a onda sklonite sa ringle i ostavite da odstoji oko 4 minute. Sklonite sa ringle i ostavite da se prohladi. U procijeđen i prohlađen čaj sipajte limun i med. Pijte tokom cijelog dana.

Izvor: stil.kurir.rs

Dunja – Nabavka, čuvanje i ljekovitost

Agrosavjet
-
0
Dunja – Nabavka, čuvanje i ljekovitost

Dunje uglavnom nisu dostupne u prodavnicama, češće ćete ih naći na tržnicama. Oblikom poput jabuke ili kruške, odaberite dunje koje nisu premekane i imaju jednoličnu zlatnožutu boju. Tokom godine dostupne su od oktobra do decembra.

Dunje čuvajte u zatvorenoj vrećici do dva mjeseca ili ih stavite u zdjelu za voće i čuvajte na sobnoj temperaturi, a u tom će slučaju prostor poprimiti njen raskošan miris.

PROČITAJTE: TRIK uz koji ćete DUNJE oljuštiti BEZ MUKE ( Plus – Kako se pravi slatko od dunja)

Dunje prilično kasno dozrijevaju i treba ih brati kada plod počne mijenjati boju iz jarkozelene u blijedožutu. Ukoliko dunju planirate iskoristiti za pravljenje džema, bolje je ubrati je dok nije potpuno zadobila žutu boju, jer će na taj način sadržavati veću količinu poželjnog pektina.

Za razliku od drugih voćki iz iste porodice, dunja ne omekšava zrenjem ploda. Mekoća ploda je za dunju ponajprije znak pokvarenosti ili crvljivosti iznutra. Kora, koja je inače vrlo tvrda, pokrivena je mekom, paperjastom patinom koja se lako skida.

PROČITAJTE: Domaće slatko od dunja

LJEKOVITOST DUNJE I RECEPTI

1. Sirup za bronhitis – Izdrobite 5 g sjemenki dunje i prelijte ih sa 100 ml vode. Kada se stvori gusta sluzasta masa, dodajte 15 g svežeg soka od bokvice i 100 g meda od žalfije. Uzimajte po jednu kašičicu tri puta na dan prije jela.
2. Protiv čireva na organima za varenje – Po 1 kašiku lanenog i dunjinog sjemena prelijte 1 šoljom hladnog čaja od kamilice, dobro promješajte, procijedite posle 1 sata i pijte nezasladeno pola sata pre jela 2-3 puta dnevno.
3. Kod zapaljenja debelog crijeva – Pomješajte po 20 g lanenog i dunjinog sjemena, srčenjaka, islandskog lišaja i plodova borovnice, pa 3 kašike mješavine prelijte sa pola litre hladne vode, ostavite 3 sata, što češće miješajte, zagrijte u poklopljenom sudu do ključanja, ostavite da se ohladi i pijte 3-4 puta dnevno po 1 čašicu na pola sata prije jela.
4. Protiv proliva – Po 20 g drenjina, oskoruša, šipuraka, dunja i mušmula dobro isitnite, od te smješe uzmite 3 kašike i kuvajte 10 minuta u pola litre vode, a kad se ohladi procijedite i pijte umjesto vode.
5. Kod zapaljenskih procesa na ustima – 2 kašike mješavine jednakih dijelova kamilice, žalfije i sjemena dunje prelijte sa četvrt litra ključale vode, ostavite 2 sata, procijedite i ispirajte usta.
6. Melem za opekotine – Izdrobite 10 g sjemenki dunje, prelijte sa 200 ml vode i sačekajte da se stvori sluzava masa. Nanosite je na oboljeli dio tijela, direktno ili kao oblog.

Matovilac – Salata koja raste tokom cijele godine u vašim vrtovima

Agrosavjet
-
0
Matovilac – Salata koja raste tokom cijele godine u vašim vrtovima

Matovilac može da se gaji tokom cijele godine. Salata se može saditi od septembra, svakih 7-10 dana. Da li ste nekada sijali matovilac, salatu koja ima višestruko veću količinu C vitamina nego obična salata puterica. Veliki broj vrsta salata se uzgaja širom svijeta, dok u našim krajevima se može uspiješno gajiti matovilac tokom zime.

Gotovo u cijeloj Evropi, sve do 60° severne geografske širine, u vinogradima i voćnjacima, na njivama i uz živice, nekad je, dok nismo tako intenzivno u poljoprivredi koristili herbicide i posvuda samoniklo rastao divlji matovilac, lat. Valerianella locusta, jednogodišnja zeljasta biljka koja na kratkoj stabljici od duguljasta zelena lišća tvori malu rozetu.

PROČITAJTE: Salata tokom cijele sezone

Brali smo ga od jeseni do proljeća i jeli kao omiljenu vrlo zdravu salatu ugodna okusa što po količini vitamina C višestruko nadmašuje zelenu salatu. Danas ga češće uzgajamo u povrtnjacima, i to kultivirane sorte, npr. holandski, ljubljanski, žličar, gala, cirilla, juwabel i druge, s mesnatijim i većim lišćem, što ne znači da je i bogatije vitaminima i mineralima.

Matovilac tokom cijele godine za vaše vrtove

Posejati ga možete gdje god u povrtnjaku pronađete malo mjesta, u septembru ili u rano proljeće, a prije sjetve tlo, lagano, pjeskovito – ilovasto i krečno, valja plitko preašoviti – dovoljno je 20 cm, jer korijen matovilca ne prodire duboko – unijevši najmanje 1 kg/m2 zreloga stajnjaka ili komposta. Prije sjetve tlo dobro usitnite i lagano ugazite jer sjeme bolje niče na zbijenu nego na rastresitom tlu.

Za svaki metar  kvadratni pripremite 1 – 2 g sjemena, plodova matovilca, pa ih posejte iz zamaha. Sijete li u redove, razmak neka bude 10-20 cm, a brazdu za sjeme utisnite daščicom. Njome i zagrnite te malo pritisnite kako bi tlo dobro prileglo uza sjeme. Jedan gram sadržava oko 1.000 sjemenki koje zadrže dobru klijavost 4-5 godina. Posejete li i starije sjeme, dvogodišnje ili čak trogodišnje, nećete pogrešiti, jer ono čak i bolje niče od svježeg.

U malim vrtovima, želite li što bolje iskoristili površinu povrtnjaka, matovilac posijejte uz praziluk te ispod visoke brokule ili kelja pupčara. Matovilac nikne 8-14 dana nakon sjetve, a za berbu dospijeva za 60-80 dana. Veoma je otporan na niske temperature pa se zimi, osobito ako su blage kao prošlih godina, lišće vrlo rijetko smrzne.

Kad se počnu oblikovati bočne rozete, berite ih, od početka decembra, pa sve do početka aprila, kad matovilac stvara cvijetnu stabljiku sa šiljastim sjedećim listovima i sitnim, bijelim ili plavkastim cvjetićima. Pri berbi ne čupajte cijele rozete nego ih režite nožićem, jer će se iz prikraćenih stabljika razviti novi izdanci. Na jednom redu možete ubrati najmanje 0,5-0,6 kg vrlo zdrava lišća matovilca koje uz vitamin C, karotin i druge vitamine, sadržava i mnogo gvožđa te drugih minerala. Upotrijebite ga za pripremu različitih miješanih salata…

Jasna Šalić, dipl. ing. agr.

Izvor: agroinfonet

Pogledajte nevjerovatnu sjekiru koja cijepa drva skoro sama! /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Pogledajte nevjerovatnu sjekiru koja cijepa drva skoro sama! /VIDEO/

Finci – ko će drugi da se dosjeti da napravi revoluciju u oblasti cijepanja drva. Ipak je više od 70 odsto njihove države pod šumama, a čak 60 procenata su u privatnom vlasništvu.

Pronalazač se zove Hejki Karna, a njegov pronalazak je efikasniji od tradicionalne sjekire, zahtijeva manje snage pri radu, ne zaglavljuje se u drvetu i zove se „Vipukirves Leveraxe“.

Sjekira je bezbjednija za upotrebu jer se s njom, za razliku od starinske, drvo napada od ivice ka centru, a nema bojazni da će skliznuti i udariti radnika u nogu ili ruku. Sekira „Vipukirves Leveraxe“ ima dva modela koja koštaju 195, odnosno 223 evra.

Izvor: beo365grad.info

PROČITAJTE:

Električne makaze za orezivanje voćaka /VIDEO/

Argentina prva u svijetu odobrila GMO pšenicu

Agrosavjet
-
0
Argentina prva u svijetu odobrila GMO pšenicu

BUENOS AJRES – Argentina je danas zvanično postala prva država na svijetu koja je odobrila gajenje i upotrebu genetski modifikovane (GMO) pšenice otporne na sušu.

U odluci Ministarstva poljoprivrede, objavljenoj u službenom listu zemlje, navodi se međutim da seme neće biti u prodaji prije nego što Brazil, glavni kupac argentinske pšenice, ne odobri uvoz tog proizvoda, prenosi Rojters.

„Transgenetska pšenica HB4 koju su razvili Bioceres i francuski Florimond Depre otporna je na sušu i herbicid glufosinat natrijum“, navodi se u službenom listu.

Ni jedna zemlja još nije odobrila uvoz GMO pšenice, što argentinskim farmerima ne daje baš mnogo razloga za sjetvu te nove sorte, ocjenjuje britanska agencija.

Organizacije za zaštitu životne sredine upozorile su da se još uvijek ne zna dovoljno o GMO usjevima, tretiranim sredstvima za unišavanje korova poput natrijum-glufosinata, i o tome da li su bezbjedni za ljudsku upotrebu.

Prošle godine je 45 odsto od 11,3 miliona tona pšenice koju je izvezla Argentina otišlo u susjedni Brazil, koji se nije za sada izjasnio o potencijalnom odobavanju kupovine sorte HB4.

„Čak da Brazil da ‘zeleno svjetlo’, to neće navesti kompaniju Bioceres da odmah komercijalno lansira novu tehnologiju prije nego što dobije odobrenje sa drugih tržišta“, rekao je glavni izvršni direktor Federiko Tručo za Rojters.

Izvor: nezavisne novine

Osnovno đubrenje kupina u kasnu jesen

Agrosavjet
-
0
Osnovno đubrenje kupina u kasnu jesen

Kompleksno mineralno NPK đubrivo rastura se u novembru ili decembru u količini od 500 do 700 kg/ha. Nakon đubrenja treba obaviti dublju obradu po sredini međurednog prostora.  

Savremeni zasadi kupine su visokointenzivni i vrlo rodni, pa ih treba redovno i obilno đubriti. Za đubrenje kupine koriste se organska i mineralna đubriva, a po potrebi i folijarna (preko lista).

Osnovno đubrenje obavlja se u kasnu jesen i izvodi se kompleksnim mineralnim đubrivima i stajnjakom. Razlog za to je što je korijen kupine dublji nego kod maline. S obzirom na to da su kod nas zemljišta dosta oskudna u humusu, veoma je korisno zasade đubriti stajnjakom. Dobro zgorjelo goveđe ili ovčije stajsko đubrivo dodaje se svake druge godine u količini 30- 40 t/ha. Količine su veće (50 t/ha) ako se dodaje svake treća godine.

PROČITAJTE: Vrste kupine i njihove karakteristike

Poslije rasturanja ovog đubriva obavezno je freziranje ili plitko oranje.

Stajnjak se može dodati i u proljeće, prije prve obrade, ali se mineralno kompleksno đubrivo mora dodati blagovremeno u kasnu jesen.

Kompleksno mineralno đubrivo

Kompleksno mineralno NPK đubrivo rastura se u novembru ili decembru (što zavisi od tipa zemljišta) u količini od 500 do 700 kg/ha. Nakon đubrenja treba obaviti dublju obradu (10-12 cm) po sredini međurednog prostora.

Kombinacije koje najviše odgovaraju kupini su NPK 10:12:26+3% MgO ili NPK 8:16:24 ili NPK 7:14:21. U godini kada se unosi stajnjak ove se količine mogu smanjiti do 3 odsto. Ukoliko se đubrivo ubacuje samo u redove, količine se smanjuju za polovinu. Za tačnu dozu đubriva najbolje je uraditi agrohemijsku analizu zemljišta.

Kupina je voćna vrsta koja za svoj razvoj i plodonošenje zahtijeva veliku količinu kalijuma, nešto manje azota, a zadovoljava se znatno manjim količinama fosfora. Najveće potrebe za kalijumom kupina pokazuje od početka vegetacije pa do kraja sazrijevanja plodova, a za azotom u prvoj polovini vegetacije kada je intenzivan porast izdanaka i rodnih grančica.

Na alkalnim zemljištima koristiti od azotnih đubriva amonijum-sulfat, a na kiselim KAN. Kod fosfornih đubriva, na alkalnim zemljištima dodavati superfosfat, a na kiselim tomasovo brašno. Što se tiče kalijumovih đubriva, treba imati u vidu da joni hlora u zemljištu veoma negativno utiču na razvoj i plodonošenje kupine, pa je potrebno, kad god je to moguće koristiti kalijum-sulfat, a ne kalijum hlorid.

Prihranjivanje

Prihranjivanje se obavlja u proljeće u dva navrata. Prvi put u fazi kretanja vegetacije, odnosno poslije vezivanja i rezidbe (sredinom pa do kraja marta). Nakon prvog prihranjivanja treba obaviti dublju obradu (10-12 cm) po sredini međurednog prostora. Drugo prihranjivanje treba obaviti pred sam početak cvjetanja (u zavisnosti od potrebe). Prvo prihranjivanje obaviti sa 200-250 kg/ha KAN-a ili 300 kg/ha amonijum-sulfata ili 150 kg/ha uree. Drugo prihranjivanje (zavisi ako ima potrebe za njim) obaviti sa 200 kg/ha KAN-a. U godini u kojoj je upotrebljen stajnjak drugo prihranjivanje može izostati da se ne bi unijela prevelika količina azota. Ako se đubrivo rastura samo duž reda, količine treba prepoloviti.

Sa primjenom azotnih đubriva se ne smije kasniti jer to ima za posljedicu kasniji završetak vegetacije, posebno kod puzećih sorti. U pojedinim godinama posljedice mogu biti katastrofalne, jer se povećava osjetljivost na mrazeve, a to je u Srbiji čest slučaj. U slučaju pojave hloroze lišća ili bilo kakvog drugog simptoma nedostatka hranljivih elemenata, može se upotrijebiti kompleksno folijarno đubrivo preko lista.

Autor: Dejan JOCIĆ, dipl. ing.

Izvor: agroplaneta

TRIK KOJI TJERA PAUKOVE

Agrosavjet
-
0
TRIK KOJI TJERA PAUKOVE

Ako se plašite paukova ili vas nerviraju svaki put kad se pojave u uglu sobe, postoji rešenje koje će ih zauvijek otjerati iz vašeg životnog prostora.

Kako piše britanski časopis The Sun, neimenovana žena objavila je fotografije stana i tvrdi da se rešila paukova jednostavnim trikom koji je počela redovno da primjenjuje.

PROČITAJTE: Nova vještačka paukova svila: Snažnija od metala i sačinjena od 98 posto vode

Na Fejsbuk strani Family Lockdown Tips & Ideas, ova žena je napisala: „Ako ovo niste probali sad morate, naročito ukoliko imate paukove. Imam rješenje!“

Naime, ona koristi ulje od peperminta i stavlja ga u osvježivač prostora. Savjet je da djeca ili ljubimci ne budu blizu osvježivača ili činije u kojoj se nalazi ulje.

Izvor: magičnobilje

1...642643644...1.012Stranica 643 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia