Naslovnica Blog Stranica 643

Kako i čime sačuvati masline nakon berbe?

BERBOM ODSTRANJUJEMO PLODOVE SA STABLA, MEĐUTIM, PREKID VEZE SA STABLOM NE ZNAČI KRAJ ŽIVOTA PLODOVA. Određeni fiziološki procesi se nastavljaju i dalje pa je stoga ubrane plodove potrebno u što kraćem vremenu transportovati od maslinika do uljare. Bilo bi zapravo idealno masline preraditi isti dan ili najkasnije unutar 48 sati. Maslinari će se složiti s tvrdnjom da zdrav i kvalitetan plod znači kvalitetan finalni proizvod, odnosno ulje.

Gljive i bakterije

Međutim šta napraviti u onim situacijama kada zbog određenih razloga ne možemo odmah u preradu, kako sačuvati plodove i spriječiti njihovo daljnje propadanje. Neke bolesti i štetočine masline osim što uzrokuju štete u samoj proizvodnji mogu sa svojim razvojem nastaviti i nakon berbe i tako dokrajčiti ono što je već prethodno započeto u polju. Aktivnost mikroorganizama je posebno izražena u onim plodovima koji su prethodno mehanički oštećeni npr. tokom berbe ili zbog prisutnosti štetnika.

U najznačajnije mikroorganizme ubrajamo vrste iz rodova Aspergilus, Alternaria, Cladosporium, Fusarium, Penicilium Rhizophus itd.

Većina ovih gljiva izlučuju mikotoksine. Mikotoksini mogu ozbiljno ugroziti zdravlje ili čak izazvati i smrt ljudi koji konzumiraju maslinovo ulje, konzervirane masline kao i ostale prerađevine.

Osim prethodno navedenih gljiva, u oštećenim plodovima može doći do pojačane aktivnosti i nekih bakterija kao npr. vrsta iz rodova Clostridium, Pseudomonas,  Enterobacter, ali i mnogih drugih.

Posljedica dugog i neadekvatnog skladištenja plodova masline je pojava truleži. U onim slučajevima kada iz bilo kojeg razloga nismo u mogućnosti odmah preraditi masline ili se berba jako odužila, plodove svakako treba skladištiti.

Često u svakodnevnim razgovorima i međusobnim raspravama maslinari suprotstavljaju svoja mišljenja i stavove kako i na koji način skladištiti ubrane plodove.

Bez obzira na sve preporuke o skladištenju plodova, dio proizvođača i dalje čuva plodove u vodi ili moru.

Istraživanja su pokazala da čuvanje plodova u običnoj vodi potiče stvaranje mikotoksina citrina.

Smanjivanje populacije mikroorganizama koji uzrokuju truljenje i stvaraju mikotoksine se može provoditi upotrebom mikrovalova i temperaturnih tretmana.

Pregled i sortiranje

Gdje god je to moguće bilo bi poželjno obaviti pregled plodova i sortiranje. Dakle, izdvojiti sve uništene, djelomično oštećene, nagnječene i trule plodove jer tim postupkom smanjujemo širenje zaraze. Važnu  ulogu u širenju i pojačanoj aktivnosti prethodno navedenih mikroorganizama ima maslinova muha.

Plodovi koje je oštetila larva muve imaju smanjenu mogućnost čuvanja. Prema tome, mogli bismo zaključiti da kvalitetna zaštita od muhe reducira razvoj ovih gljiva.

Bolest koja također napada plod, a može se razviti na lišću i grančicama, je antraknoza ili sušenje plodova.

Ovu bolest uzrokuju gljive iz roda Colletotrichum.

Do infekcije dolazi za vrijeme sazrijevanja plodova. Bitno je naglasiti da se osjetljivost plodova na antraknozu povećava stupnjem zrelosti plodova. Do pojave prvih simptoma uglavnom dolazi u jesenskom periodu kada plodovi počinju mijenjati boju. Početni simptomi su okrugle smeđe tačkice, a zatim trulež dijela ploda ili čitavog ploda.

Konačno, plod se osuši, smežura i mumificira. Dio zaraženih plodova, tzv. mumije, otpadne, a dio ostane na stablu. Mumije, posebno one koje ostanu u krošnji, predstavljaju izvor infekcije u idućoj vegetaciji.

Na žalost prilikom berbe dio plodova završi i u preradi. Ulje dobiveno preradom zaraženih plodova je mutno, često crvenkastih nijansi, te ima povećani sadržaj slobodnih masnih kiselina i peroksidnog broja, a smanjenu oksidativnu stabilnost, odnosno općenito je loših organoleptičkih svojstava.

Od naših domaćih  kultivara osjetljiva je oblica, a od introduciranih frantoio i gordales, dok leccino pokazuje relativnu otpornost. Neki autori navode mogućnost suzbijanja uzročnika antraknoze tretmanima vodom zagrijanom na 55˚C u trajanju od 5 min.

Limunska kiselina

Treba svakako imati na umu da visoke temperature u procesu prerade nisu bezazlene. Naime, temperaturne vrijednosti iznad 27 ˚C smanjuju kvalitetu ulja, a posebno utječu na fenolne spojeve. Istraživanja egipatskih znanstvenika spominju korištenje tzv. alternativnih fungicida, kao npr. askorbinsku i benzojevu kiselinu te kalijev sorbat.

Najlošiji rezultat u tretiranju pokazala je limunska kiselina. Borba protiv organizama koji naseljavaju plodove je kompleksna i uključuje upotrebu brojnih metoda, od odabira površina za uzgoj i sadnje otpornih ili tolerantnih kultivara, preko agrotehničkih mjera pa sve do kemijske zaštite.

Visoku učinkovitost su pokazala sredstva na osnovi bakra. Zaključno, mikroorganizmi koji naseljavaju plodove masline najčešće su posljedica nedovoljne zaštite od nekih vrsta štetnika, npr. maslinove muha, neadekvatne berbe (berba vibratorima i tresačima i tzv. berba s poda) i loših higijenskih uslova kod transporta, skladištenja i prerade.

Izvor: Maslinar – Saradnik Maslinara Kristijan Franin

PROČITAJTE: 

Deset dobrih razloga da jedete masline

GLJIVICE NA NOKTIMA: NEOČEKIVANO PRIRODNO REŠENJE

Eksperiment u PRIRODI koji u potpunosti potvrđuje štetnost GM HRANE!

Genetski modifikovana hrana (GM hrana ili biotehnološka hrana) jeste hrana proizvedena od organizama koji su bili podvrgnuti posebnim izmjenama unutar njihove DNK, korištenjem metoda genetičkog inženjerstva.

Zanimljiv eksperiment proveli su mladi studenti u Engleskoj.

Studenti su uzeli jedan genetski modifikovani kukuruz i jedan uzgojen na stari seoski način, bez GMO-a.

Ova su dva kukuruza stavljena na pribadače u lokalnom parku vjeverica. A na sljedecih par dana su rezultati eksperimenta bili, kako kažu, očiti.

Pogledajte fografiju:

PROČITAJTE:

Šta je GMO, a šta HIBRID ?

Razvijen prvi pouzdan metod za otkrivanje GM hrane

Znate li da se kupus može ukiseliti za samo 12 sati? Evo i kako

Postoji brz način da ga ukiselite za svega 12 sati. Pri samoj pomisli na sarmu vam voda već ide na usta, a niste ni počeli da kiselite kupus? Postoji brz način da ga ukiselite za svega 12 sati!

Sastojci:

1 veća glavica kupusa
3,5 dl bijelog vinskog sirćeta
3 dl vode
4 kašike soli
1 kriška hljeba

Priprema:

Isjeći korijen kupusa, a glavicu staviti u duboku posudu. U šupljinu gdje je bio korijen sipati 2 kašike soli. Hljeb iskidati na komade i rasporediti oko glavice, a jedan dio staviti preko soli.

Preliti vrelom vodom u koju je dodat ostatak soli. Zaliti sirćetom, poklopiti tanjirom i ostaviti da tako odstoji 8 sati.

Izvaditi kupus, sa njega ukloniti tragove izmrvljenog hljeba i prebaciti u duboki lonac. Procijediti tečnost, pa ponovo sipati preko kupusa i kuvati 10 minuta na srednje jakoj vatri, da tečnost proključa.

Skloniti s vatre i ostaviti da se ohladi. Izvaditi iz lonca. Listovi će se lako odvajati i kupus je spreman za sarmu.

Izvor: fokus.ba

PROČITAJTE:

Naučite koliko soli ide kada se kiseli kupus

Kiseli kupus – Priprema i pravilan način spremanja!

Ukiselite kupus po ovom provjerenom receptu

Evo kako da sačuvate muškatle preko zime

Muškatle su najpopularnije cvijeće na našim prostorima. Gotovo da nema kuće, terase koja nije okićena muškatlama. Lake su za njegu, nisu mnogo ni skupe, a ukrašavaju balkone, prozore, tremove i vrtove. Vole svjetla mjesta, zaštićena od podnevnog sunca.

Cvjetaju svake godine ponovo, ukoliko se unesu u zatvoren prostor pre prvih mrazeva. Pripremljene za zimu, one mogu da sačekaju naredno proleće u svetlim podrumima.

Muškatle imaju svoju simboliku u kući – Evo šta privlači omiljeno cvijeće mnogih dama

Praktični savjeti kako sačuvati muškatlu tokom zime. Optimalna temperatura prostorije od 7 do 15 C. Biljke ulaze u „zimski san“, malo zalivanja i mjesečno orošavanje. Ne smiju se prihranjivati.

Muškatle – Najvažnija pravila za njegu i rasađivanje, ovo morate da znate prije nego što ih iznesete napolje!

Savjete za čuvanje muškatli tokom zime poslušajte u videu ispod

Pčelinjak u oktobru: Završiti sve započete poslove i pripremu pčele za zimu

U oktobru treba zazimiti pčele i nastaviti i sve poslove na pčelinjaku koje su pčelari započeli u septembru. 

Oktobar je mjesec kada je temperatura u prosjeku niža za par stepeni u odnosu na prethodni period. Razdoblja sunčanih dana su kraća, temperatura osjetno brže pada, uz napomenu da su padavine učestalije i da je intenzitet vjetra češći tako da sve nabrojano ima kontraproduktivne efekte na radove i postupke na pčelinjaku koji nisu na vrijeme sprovedeni.

Pčele počinju pripreme za uzimljavanje

Poznato je da se u ovom mjesecu izvodi posljednje leglo, a matica praktično prestaje sa polaganjem jaja ili se polaganje svodi na najmanju mjeru, piše Dragoljub Krajnović iz Poljoprivredne stručne službe Srbije.

Pošto je vrijeme već osjetno hladnije pčele ređe izlaze u potragu za nektarom ili polenom i u košnici već uveliko počinju pripreme za uzimljavanje.

Primarna djelatnost pčela radilica u ovom periodu jeste da raspoređuju med u košnici tako da ga mogu najlakše koristiti kada formiraju klube u hladnom zimskom periodu godine. Neophodne količine i pravilan raspored zimskih zaliha hrane predstavljaju važan faktor u ovom mjesecu. Kao što je napomenuto matica na osnovu svog prirodnog instinkta obustavlja polaganje jaja u ćelije saća, ograničava se dalje uvećanje legla tako da dodatno prihranjivanje pčela u ovom periodu je nepotrebno tako da može samo da šteti zimskim pčelama.

Koliko zimskih zaliha je potrebno pčelama?

Postoji više faktora koji utiču na formiranje optimalne količine zimskih zaliha hrane za pčele, ali smatra se da količina od 15 do 25 kg meda može da zadovolji potrebe pčela u zimskom periodu.

Raspored hrane treba da je takav da ona bude lako dostupna pčelama tokom cijelog zimskog perioda.

Dobro snabdjeveno društvo hranom podrazumjeva formiranje i postavljanje okvira sa dobrim vijencem meda iznad klubeta dok sa jedne strane ramovi moraju biti dobro napunjeni medom i polenom. U isto vrijeme pčele propolisom (pčelinjim lemom-lepkom) zatvaraju sve nepotrebne otvore na košnici, učvršćuju ramove i poklopnu dasku i time ih povezuju u stabilnu kompaktnu cjelinu, podsjeća Krajnović.

Jasno je da će pčele sigurnije prevazići surove zimske uslove samo ukoliko im se obezbjedi povoljno sklonište – ispravna košnica, mir na pčelinjaku (i u neposrednoj okolini) uz preduslov da se košnice nalaze na stabilnim postoljima.

Izvor: poljosfera.rs

PROČITAJTE:

Kao se boriti protiv osa i stršljena na pčelinjaku

Iskoristite koprivu za suzbijanje Varoe u pčelinjaku

PČELINJAK – Posljednje pripreme za lakše prezimljavanje pčela

Dan i noć – Ovaj cvijet cvjeta čak i ispod snijega

Dan i noć je otporna biljka, ne traži posebnu njegu i prihranu, a gotovo je i jedini cvijet koji uljepšava balkone i bašte tokom zime.

Ova zemljasta biljka uspijeva u svakom zemljištu. Mogu da se posiju praktično bilo kada i bilo gdje. Ukoliko se to uradi krajem ljeta, cvjetaće tokom zime. Ukoliko se posade u proljeće davaće cvjetove sve do kraja ljeta. Ako se posiju u jesen, uspiješno će prezimiti i procvjetati u proljeće. Međutim, pošto je ovo jedna od rjetkih biljaka koje su sposobne da cvjetaju i ispod snijega, najbolje je presaditi je u jesen. Sadi se na razmak od 20 santimetara i brzo će prostor popuniti zelenim listovima i šarenim cvjetovima.

Ljubičica dan i noć se najviše koristi za jesenju i proljećnu dekoraciju vrtova i balkona, a veoma lijepo ukrašava ivičnjake u baštama i lejama. Koristi se i kao pokrivač tla između lukovičastih ukrasnih biljaka i između grmlja. Fantastično izgleda u prozorskim sandučićima, ali i u žardinjerama kao prvi red cvijeća sa visokim perenama.

Postoji i mini dan i noć sa sitnim cvjetovima koja se divno kombinuje i zauzima malo mjesta. Ljubitelji cvjeća sve više nabavljaju hibride koji imaju baršunaste cvjetove, a među njima je viola poljubac, koja je zaista posebna. Jedno je sigurno, viole – dan i noć zaslužuju drugačiju posudu od ostalog cvjeća, a najlepše su u vintidž kofama i posudama.

Zaliva se predveče, najbolje tri puta nedeljno i to direktno u zemlju, a ne preko listova. Ukoliko se sadi za ljeto onda je od proljeća treba zalivati svake večeri. Treba imati u vidu da iako hladnoća i mraz ovoj biljci ne mogu da naškode, dan i noć je veoma osjetljiv na vlagu. Zbog toga je najbolje da se saksija postavi na mjesto zaštićeno od padavina. Zemlja ne smije da bude suva, ali je treba kontrolisano zalivati.

Da bi se produžilo cvjetanje i da bi biljka bila zdrava, redovno treba uklanjati uvele i oštećene cvjetove i listove. Kada se viola lijepo primi, ne mora da se prihranjuje, ali će joj tečno đubrivo svakako koristiti da ljepše i duže cvijeta.

Raznožavaju se sjemenom ili diobom bokora. Treba imati u vidu da je ovo jednogodišnja biljka (iako stručnjaci tvrde da je dvogodišnja), pa je ljepše posaditi novu. Naime, već poslije nekoliko mjeseci cvjetanja stablo im se izdužuje, a cvjetovi su sve sitniji. Zbog toga se dan i noć gaji od jeseni do proljeća i onda zamjeni ljetnjim perenama.

Rđa, pjegavost, plamenjača, pepelnica, lisne vaši i još mnoge druge bolesti mogu napasti dan i noć. Ova biljka je prilično jeftina i lako se prima, pa je najjednostavnije nabaviti novu i odstraniti oboljelu biljku.

BOGAT SPEKTAR BOJA

Dan i noć dugo i veoma lijepo cveta, a pet latica je prilično veliko u odnosu na veličinu biljke. Gotovo da i ne postoji boja u kojoj ovo cvjeće nema latice. Pored bijele, žute, crvene i ljubičaste, mogu se naći i viole u crnoj ili dvije-tri boje. Klasična kombinacija je kada se dan i noć žute boje posade pored biljaka koje su plave, što je direktna asocijacija na ime. Lijepo je i kada se pomješaju crvena i žuta ili crvena i ljubičasta viola.

PROČITAJTE:

Borova smola – Zašto je toliko cijenjena i kako se sakuplja

Borova smola – Ako ste krenuli u šetnju po šumi gdje rastu borovi, ponesite sa sobom nožić i jednu staklenu teglicu. Trebaće vam da sakupite smolu. Nju stabla luče na mjestima gdje su oštećena kako bi se zaštitila od štetnih mikroorgnizama, jer ima izuzetno jako antiseptičko dejstvo. Zato su je travari i narodni vidari oduvjek koristili za liječenje rana i raznih kožnih, kao i disajnih tegoba.

KAKO SE SAKUPLJA BOROVA SMOLA

Budući da je veoma ljepljiva, najbolje je da je lagano odvojite nožićem i ubacite u staklenu teglicu ili plastičnu kutijicu. Prste i nožić najlakše ćete očistiti tako što ćete umočiti komad vate ili pamučnu krpicu u ulje, te ih trljati time sve dok se smola ne skine. A s odjeće je možete skinuti pomoću alkohola, jer je on rastvara. Nikad nemojte skidati svu smolu s mjesta odakle teče. Uzmite najviše četvrtinu, pa potražite drugo stablo.

ZAŠTO JE TOLIKO CIJENJENA

Vida rane

Kako smo već naveli, četinari (ne samo bor) luče smolu kako bi zacjelili svoje rane i zaštitili se od najezde bakterija, gljivica i insekata. Ako se zateknete u šumi, a usput ste se ogrebali, neće škoditi da ogrebotinu odmah premažete smolom. Tako ćete spriječiti infekciju.

Olakšava iskašljavanje

U slučaju gripa, prehlade i upale pluća, koristi se tinktura od borove smole, jer pospješuje izbacivanje šlajma. Osim toga, uništava bakterije koje su izazvale upalu.

U tu svrhu, vidari preporučuju da se dva-tri puta dnevno sažvaće i pojede komadić smole, ne veći od manjeg zrna graška. Za ubrzavanje izlječenja upale pluća, dva do tri puta dnevno treba masirati grudi melemom od borove smole (recept u nastavku teksta “univerzalni melem”).

Borova smola ublažava bol

Ako vas bole koljena ili osećate slabost u mišićima, istrljate ih univerzalnim melemom od borove smole . Smola zagrijeva, ubrzava cirkulaciju i ublažava bol.

NAPRAVITE SAMI

Univerzalni melem

Sastojci:

  • četvrtina šolje borove smole
  • pola šolje maslinovog ulja
  • 25 g pčelinjeg voska

Priprema:

Kuvajte na pari smolu i maslinovo ulje, uz stalno mješanje, sve dok se smola ne otopi. Zatim procijedite. Vratite mješavinu u šerpu i dodajte joj narendani vosak. Zagrijevajte sve dok se vosak ne otopi. Prespite melem u staklene teglice. Kad se ohladi, zatvorite i ostavite na mračnom i hladnom mjestu.

Napomena: Umjesto maslinovog, možete koristiti nevenovo ili kantarionovo ulje. U tom slučaju, melem će biti još efikasniji.

Mast za ekcem

Sastojci:

  • 1 dl maslinovog ulja
  • 1 dl kantarionovog ulja
  • 2 kašike domaćeg maslaca
  • 1 kašičicu smole
  • 1 kašika sjeckanog ruzmarina
  • 1 kašika sjeckanog lista bršljana
  • 1 kašika sitno sjeckane hajdučke trave

Priprema:

Sipajte sve sastojke u emajliranu šerpu i zagrijevajte ih na pari sve do ključanja, a zatim ostavite to da odstoji preko noći. Ujutru to zagrejte, a potom procijedite i naspite u staklenu teglu. Mažite time bolna mjesta ujutru i uveče.

Melem za podmlađivanje

Sastojci:

  • 30 ml nevenovog ulja
  • 50 g borove smole
  • 50 g kvalitetnog domaćeg meda
  • 25 g pčelinjeg voska

Priprema: 

Zagrejte ulje na pari i dodajte mu smolu i vosak. Mješati sve dok se sastojci ne rastope. Sklonite to sa šporeta, a kad se prohladi, dodajte med. Sipajte melem u staklene teglice, koje ćete zatvoriti i ostaviti u frižideru. Svako veče nanesite melem na prethodno očišćeno lice, vrat i dekolte. Lagano ga umasirajte u kožu i ostavite da djeluje preko noći.

Izvor: bilje&zdravlje.com

PROČITAJTE:

MOĆNA SMOLA RAVNA ZLATU: Da li ste znali za ova ljekovita svojstva tamjana

Zašto se kod ŠLJIVA javljaju KAPLJICE smole?

PROPOLIS: Lijek koji ubija sve što smeta organizmu

Pripremite vaše plastenike na vrijeme

U proizvodnji povrća u zaštićenom prostoru, naročito kod onih koji imaju dva ili više plastenika nema predaha jer jedna proizvodnja smjenjuje drugu. Tokom zimskog perioda gajiće se ono što ima dobru prolaznost u prodaji pri čemu je salata nekako najčešća, ali gaje se i rotkvice, spanać, a oni koji plastenike greju, mogu da razmišljaju i o gajenju onog povrća koga u toku zime nema i koje stiže iz redovne proizvodnje.

Nakon završetka jedne sezone i pred započinajnje nove proizvodnje, izuzetno je važno da se prostor adekvatno pripremi za sljedeći ciklus.

Uklanjanje svih biljnih ostataka je osnovna mjera pripreme. Nakon toga, vrši se zaoravanje tj. kultivisanje zemljišta i uništavanje eventualnih korova, a potom kao finalna mehanička mjera je i dobro ustinjavanje zemljišta kako bi se pripremilo za sjetvu, odnosno sadnju. Takođe, potrebno je provjeriti i eventualno popraviti ukoliko je potrebno sisteme za navodnjavanje.

Novi ciklus proizvodnje po pravilu se nastavlja u dezinfikovanom prostoru, koji se može dezinfikovati mehaničkim i hemijskim mjerama.

Od mehaničkih mjera, najčešće se primjenjuje dezinfekcija vodenom parom. Međutim, ova metoda je komplikovana i skupa i zahtjeva odgovarajući pribor kojim se obavlja.

Mnogo je elegantnija i jednostavnija hemijska mjera dezinfekcije odgovarajućim hemijskim preparatima. Najpoznatije i najdelotvornije su BASAMID GRANULE koje ispuštanjem otrovnih gasova vrlo jednostavno uništavaju sav potencijalni inokulum i tako mogućnost ostvarenja eventualne infekcije ili mogući napada nekih zemljišnih štetočuna praktično isključuju.

Upotreba ovog preparata zahtjeva obazrivost i vrlo je važno radi pravilne primjene da se pažljivo pročita uputstvo za upotrebu koje daje proizvođač. Jer samo pravilna primjena daje odgovarajući rezultat.

Izvor: boljazemlja.com

PROČITAJTE:

Jesen je pravo vrijeme za sadnju luka u plasteniku

Dezinfekcija zemljišta vodenom parom – Smanjite izvor bolesti u plasteniku i bašti!

Napravite plastenik od plastičnih flaša

Porodična tradicija heljdu vratila na trpeze – Milomir Ećimović najveći proizvođač ove žitarice u Rogatici

Iako joj narodna medicina pa čak i nauka pripisuje velika ljekovita svojstva, heljda među poljoprivrednicima u Rogatici nije mnogo popularna, ali je njen značaj u ishrani prepoznao Milomir Ećimović na čijem je imanju zasijana polovina ukupne proizvodnje te kulture u ovoj opštini.

Poljoprivrednici u Rogatici, ovu pomalo zaboravljenu biljku koja se danas u Srpskoj rijetko uzgaja, siju heljdu zajedno sa ostalim jarim strnim žitima, a ove godine biljka iz Azije zasijana je na svega jednom hektaru zemljišta.

Polovinu od toga zasijao je Ećimović u rodnim Grivcima u mjesnoj zajednici Stjenice, inače diplomirani inženjer šumarstva i ratni vojni invalid prve kategorije.

– Heljda je tradicionalno prisutna u mojoj porodici. Sijali su je u manjim količinama moj otac i majka, a ja je, znajući za njena ljekovita svojstva, sijem već pet-šest godina – kazuje Ećimović.

Kako ističe, ova biljka ne traži puno truda u uzgoju od sjetve do žetve, a prirodno je otporna na sve vrste biljnih štetočina.

Ećimović naglašava da je ove godine donijela rekordnih 200 kilograma po dunumu kvalitetnog zrna. Dodaje da je priprema za korišćenje u njegovom domaćinstvu, ali i za prodaju u punom jeku.

Pošto je žetva išla zajedno sa ostalim žitaricama koje na situ kombajna ostave dosta pljeve i urodica, potrebna je dorada heljde prije nego što stigne u mlin.

Ećimovići to rade na starom dobrom trijeru koga umjesto ruku „tjera“ elektromotor najvjerovatnije skinut sa neke stare veš-mašine.

– Interesantno je ovo raditi. Prve količine otići će pekarima u Rogatici sa kojim imam dogovor za dodatak hljebnom tijestu. Dio toga ostaviću za vlastite potrebe i za poklon prijateljima. Eventualni višak ponudiću onima koji žele da poprave kvalitet brašna od koga prave domaći hljeb. Cijena nije nešto, dvije marke po kilogramu, ali ja sam zadovoljan – rekao je Ećimović.

Zdravlje

Heljda sadrži brojne minerale i vitamine te se ubraja među namirnice koje odlično griju tijelo pa je poželjna u hladnim danima. Ne sadrži gluten pa je prikladna i za ishranu osoba koje boluju od celijakije.

Heljda – Savjeti za uspiješnu proizvodnju i dobar prinos

Izvor: eKapija

Uslovi uzgoja brokule

Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20°C dok je minimalna 5°C a maksimalna 35°C. Optimalna temperatura rasta je 15 – 18°C (nakon sjetve ili sadnje optimalne temperature su od 20 – 24°C) dok je minimalna temperatura rasta 5°C.

Kultivari za zimski i ozimi uzgoj (duže vegetacije) moraju proći kroz vernalizaciju u trajanju od 2 – 4 tjedna na temperaturama nižim od 10°C. Vernalizacija je potrebna kako bi iz vegetativne faze prešli u generativnu.

PROČITAJTE: Jesenja sadnja/sjetva kelja i brokolija

Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20°C dok je minimalna 5°C a maksimalna 35°C. Optimalna temperatura rasta je 15 – 18°C (nakon sjetve ili sadnje optimalne temperature su od 20 – 24°C) dok je minimalna temperatura rasta 5°C.

U povoljnim uvjetima cvat se zameće nakon 20 – 25 formiranih listova (ako su temperature više od povoljnih tj. iznad 20°C, produljuje se vegetativna faza te je broj razvijenih listova do početka generativne faze veći).

PROČITAJTE: Listovi brokolija: Bacamo ih, a oni su nevjerovatno zdravi

Ako su u vrijeme formiranja cvata temperature više od optimuma, cvatovi su sitniji, brže postaju rahli te prije procvatu.

U vegetativnoj fazi brokula je otporna na niske temperature dok cvat smrzava pri temperaturi od -5°C.

Srednje teško i dobro strukturirano tlo je najpovoljnije za uspješan rast i razvoj brokule, uz to optimalni pH je između 6 – 6,8. Brokula bolje podnosi zaslanjenost tla od cvjetače. Dobra opskrbljenost tla vodom neophodna je za uspješan uzgoj dok nasad brokule može stradati zbog stagnirajuće vode. U kontinentalnom području uzgaja se proljetna i jesenska brokula, u mediteranskom jesenska, zimska i ozima dok se ljetna može uzgajati u područjima gdje srednja dnevna temperatura ljetnih mjeseci ne prelazi 20°C

Izvor: agroportal.hr