уторак, јул 22, 2025
Naslovnica Blog Stranica 628

Najčešće greške u pripremi patlidžana: Zbog čega nije dobro da ga solite prije prženja

Budite pažljivi prilikom pripreme patlidžana i obratite pažnju na neke od najčešćih grešaka.

Veličina određuje ukus

Patlidžani koje najčešće možete pronaći na tržištu su oni doista velikih dimenzija, ali činjenica je da postoji čitav niz različitih sorti ovog ljubičastog povrća. Tu su na primjer bucmasti patlidžani sa Tajlanda, vitke sorte iz Japana, kao i oni vrlo popularni ljubičasti ili pak bijeli, piše living.msn.com. Međutim, treba znati i kako razlike u boji i veličini patlidžana takođe znače i razlike u ukusu, pa su tako manje sorte najčešće slađe i zbog toga bolje idu uz jela s krompirom, dok su veće sorte bolje za pečenje ili za namaze.

Mekani patlidžan nije dobar patlidžan

Kako znati da je patlidžan zreo? Valja obratiti pažnju na jasno vidljive znakove. Većina zrelo povrće traži tako da ga pomiriše i lagano stisne, ali patlidžani su sasvim druga priča. Naime, ako je patlidžan mekan na dodir ili ima rupice na kori, prošao mu je rok trajanja. Zreli patlidžani izgledaju savršeno, sa čvrstom, zategnutom i sjajnom kožom. Kako bi ostali svježi i nakon kupovine, patlidžane je najbolje držati u frižideru.

Patlidžane ne treba obavezno soliti prije kuvanja

Mnogi patlidžane prije kuvanja sole kako bi iz njih izvukli višak vlage i gorčine. Ali, prema riječima stručnjaka ovaj korak, koji nerjetko produžava vrijeme pripreme patlidžana, vrlo je često suvišan. Naime, kod većine patlidžana uzgojem je uklonjen taj gorki ukus, pa je tako i soljenje patlidžana često suvišno.

Prženje patlidžana

Prženi patlidžani su prava poslastica, ali treba biti oprezan. Naime, patlidžani su poput sunđera. Zato i najmanje greška prilikom pripreme vrlo lako bi mogla završiti s ljepljivom i masnom smjesom, a ne hrskavom poslasticom. Ovo povrće može da upije velike količine masnoće, pa je potrebno preduzeti preventivne mjere. Kriške patlidžana premažite jajima i/ili prezlama kako bi se stvorila barijera između ulja i patlidžana, pa ih lagano pržite na malo ulja sve dok ne potamne i ne postanu hrskavi.

Ne skrivajte divan ukus patlidžana

Premda patlidžane možete koristiti u raznim jelima, ovo povrće je jednostavno dovoljno samo za sebe. Nemojte taj divan ukus maskirati drugim namirnicama, osim toga, ne valja ni da preterate sa začinima i drugim sastojcima. Naime, oni bi trebalo da istaknuti ukus patlidžana, a ne da ga maskiraju.

Izvor: tportal.hr

PROČITAJTE:

Zašto jabuka tamni kad je ogulite?

Agronom objasnio kada grožđe postaje opasno po zdravlje – DVIJE STVARI MORATE ZNATI

7 namirnica koje će vas zaštititi od prehlade i gripa

Jesenja sadnja

Sve podloge koje se proizvedu na bilo koji način vegetativnim putem, sade se u jesen u rastilo u cilju kalemljenja. U rastilo se sade i one podloge ukoliko je riječ o proizvodnji sadnica bez kalemljenja, sa izuzetkom jagode, maline, ribizle, kupine,ogrozda, jer se one mogu odmah upotrebiti za sađenje na stalnom mjestu.

Rastilo po površini zauzima najveći dio rasadnika. Zemljište u njemu trebalo bi da je duboko i dovoljno plodno, rastresito i umjereno vlažno. Priprema zemljišta se sastoji u njegovom podmirenju važnijim hranljivim materijama. Voćne sadnice na zemljištu namjenjenom za rastilo ostaju dve vegetacije. Prve vegetacije razvijaju se podloge, a druge jednogodišnje sadnice.

S obzirom da se razvija velika vegetativna masa, a proizvodi se i do 80.000 sadnica po ha, potrebno je da se zemljište podmiri organskom materijom, kao i važnijim mineralnim sastojcima – prije svega fosforom i kalijumom. Zato je veoma bitno prije zasnivanja uraditi agrohemijsku analizu zemljišta. Ukoliko u zemljištu nema bar 3% humusa, oko 10 mg P2O5, i 20 mg K2O u 100 gr vazdušno suve zemlje, neophodno je do ovih normi izravnati bilans ovih elemenata. Samo agromeliorativno đubrenje izvodi se na način kako se radi prilikom podizanja voćnjaka.

Osnovna priprema zemljišta na parceli sastoji se u dubokom oranju, odnosno rigolovanju na dubini oko 60 cm. Nakon ovog oranja, obavlja se površinska obrada ravnanjem rotacionom drljačom, tanjiračom ili kultivatorima za predsetvenu pripremu.

Pripremu zemljišta za rastilo valjalo bi obaviti u ljetnjim mjesecima, kako bi se sađenje podloga obavilo u jesen, koje ima više prednosti od proljećnog zasnivanja. Sađenje podloga može se obaviti i tokom zime, samo ukoliko nije pojava mrazeva. Izuzetno se podloge sade u proljeće.

Najbolje su podloge starosti samo jednu godinu, sa dobro razvijenim korijenom. Suviše razvijene podloge, deblje od 8mm ne bi trebalo da se sade u rastilo. U narednoj vegetaciji one će suviše ojačati, tako da će biti nepodesne za proizvodnju sadnica.

Podloge za sadnju trebalo bi neposredno prije sađenja da se pripreme. Ovi postupci podrazumjevaju izdvajanje prve od druge klase, koje se odvojeno sade na posebnim parcelama. Sa podloga se uglavnom uklanjaju prevremene grančice, a korijen im se skraćuje. Takođe, uklanjaju se povređene i polomljene žile. Ukoliko se na podlogama primjete makar i sumnjivi simptomi oboljenja, naročito od raka ( Bacterium tumefaciens ) takve se podloge obavezno eliminišu. Takođe, korijen podloga trebalo bi zaroniti u pripremljeni rastvor radi dezinfekcije protiv bolesti. Nadzemni dio trebalo bi skratiti na oko 20-25 cm. Kod nekih generativnih podloga može i niže, da se kalemljenje vrši na novom ljetorastu.

Na početku sadnje obavezno trebalo bi formirati plan sađenja. Sađenje podloga u rastilo najčešće je u redove, a svaka podloga trebalo bi da se sadi na posebnim parcelama. Kalemljenje se lakše izvodi, podloge imaju isti hranljivi prostor, a i važni drugi postupci se brže obavljaju ( na primjer pinciranje, vezivanje i dr.).

Najčešće se podloge sade na međurednom rastojanju 90-120 cm, dok u redu na 10-20 cm. Poslije svakog šestog reda ostavlja se rastojanje za prolaz traktora, kojim se vrši potrebna obrada protiv bolesti i štetočina.

Izvor: domaćinskakuća.rs

PROČITAJTE:

Jesenja sjetva MRKVE – Savjeti za uzgoj bez greške

Jesenja sadnja/sjetva kelja i brokolija

Jesenja sadnja kupusa – Korisni savjeti za uspiješnu proizvodnju

SIRUP OD BORA: Stari recept narodne medicine koji podiže imunitet i suzbija kašalj, brzo i efikasno!

Preparat od borovih iglica je izvanredno prirodno sredstvo za jačanje imuniteta. Upotrebljava se protiv svih vrsta prehlada, nazeba, kašlja i drugih oboljenja disajnih organa, a koristi se i u liječenju skorbuta.

Mušmula je izuzetno ljekovita – Uvrstite je u svoju ishranu!

Mušmula (Mespilus germanica) je u narodu poznata i pod imenom divlja kruškica.

Rasprostranjena je kao divlji listopadni grm, visine od dva do pet metara ili kao kultivirano stablo koje može narasti i do osam metara u visinu.

Potječe iz jugozapadne Azije, odakle je prenesena u Europu, najprije na područje Grčke i Italije, a ubrzo se proširila i po cijeloj Europi.

Ljekovito voće

Mušmula je snažno protuupalno sredstvo koje blagotvorno djeluje na cijeli organizam.

Stoljećima se koristi za probavne tegobe – suzbija crijevne i želučane upale, eliminira nadutost.

Snažan je prirodni laksativ. Zbog svog antivirusnog i antibakterijskog djelovanja, pomaže pri ublažavanju upale krajnika i dišnih puteva.

Divlja kruškica bogata je hranjivim i ljekovitim sastojcima.

Sadrži bjelančevine, ugljikohidrate, tanin, pektine, organske kiseline (jabučna, vinska, limunska).

Obiluje vitaminom C te vitaminima iz B skupine.

Izvor je kalija, kalcija, željeza i magnezija.

Mušmula je prirodni lijek i poslastica koju možete iskoristiti na brojne načine.

Zreli plodovi su izvrstan laksativ i diuretik.

Blagotvorno djeluju na upalu želučane sluznice, ali i na mnoge druge želučane tegobe.

Zbog zavidne količine vitamina C,  preporučuju se za liječenje skorbuta.

Pektin prisutan u ovom voću pomaže u snižavanju kolesterola, pospješuje rad crijeva, sprječava zatvor te pomaže u liječenju raznih upalnih procesa u organizmu.

Zeleni plodovi nisu pogodni za konzumaciju, ali se u obliku čaja koriste za liječenje i ublažavanje mnogih zdravstvenih tegoba.

Zaustavljaju proljev i krvarenja.

Nedozrela mušmula je poznata i kao odlično protuupalno sredstvo. Pomaže pri liječenju afti u ustima.

List se u ljekovite svrhe sakuplja u proljeće, a u obliku čaja je vrlo djelotvoran u zaustavljanju krvarenja te u liječenju bolesti desni i usne šupljine.

Cvijet se bere u razdoblju od svibnja do lipnja, suši se na prozračnom mjestu te se također konzumira u obliku čaja za poboljšanje probave.

Kora s drveta se skida u proljeće ili u jesen.  U narodnoj medicini koristi se za liječenje malarije.

Sjemenke mušmule također imaju ljekovita svojstva. Sluz oslobođena iz sjemenki namočenih u vodi koristi se za pripremu obloga koji imaju vrlo djelotvorne učinke u saniranju kožnih ozljeda.

Koriste se i za eliminiranje bubrežnih kamenaca, no kod ove vrste terapije potreban je poseban oprez i stručan nadzor, jer sjemenke sadrže određeni postotak cijanovodične kiseline.

Ljekovito djelovanje mušmule:

  • poboljšava vid
  • jača jetru i bubrege
  • liječi vrtoglavicu
  • poboljšava probavu
  • pomaže kod impotencije
  • snižava kolesterol
  • pomaže kod upale krajnika i dišnih puteva
  • uklanja želučane tegobe
  • ublažava bolove
  • otklanja nesanicu
  • regulira niski tlak
  • •blagotvorno djeluje na kožu i kosu

Berba i primjena

Plod mušmule se bere u kasnu jesen, nakon prvih mrazeva.

Mnogi stručnjaci preporučuju berbu tek nakon što sve lišće opadne sa stabla, jer su tada ubrane mušmule najukusnije.

Za vrijeme jesenske berbe plod je tvrd i nejestiv.

Ukusan, sočan i pogodan za konzumaciju postaje tek nekoliko tjedana nakon berbe, kada fermentira i postane mekan.

Okus sasvim dozrelih plodova je slatko-kiselkast. Djelomično podsjeća na krušku ili pire od kestena.

Osim konzumacije u svježem obliku, plodove mušmule možemo iskoristiti i za pripremu ukusnih i zdravih marmelada i džemova te ljekovitih likera i rakije.

Osim zbog ukusnih i zdravih plodova, mnogi ovaj grm, koji inače pripada porodici ruža i botanički se nalazi između ruže i gloga, cijene i zbog njegovog atraktivnog izgleda i ljepote.

Krupni, bijeli cvjetovi su pravi ukras ove biljke, a pojavljuju se u kasno proljeće, tijekom svibnja i lipnja.

Mušmula je posebno atraktivna u jesen, kada mijenja lišće u raznim bojama. Plodovi, inače žutozeleni, postaju tamnosmeđi.

Domaća mušmula koju mnogi od vas zacijelo imaju u svom vrtu ili voćnjaku, slovi kao izdržljiva i zahvalna voćka, budući da može podnijeti temperature do -36 Celzijevih stupnjeva.

Izvor: alternativazavas.com

PROČITAJTE:

Kako upotrijebiti luk kao lijek – Narodni recept

BUNDEVA LIJEČI GLAVOBOLJU BOLJE OD TABLETA: Evo zašto treba da je jedete

Pobijedite anemiju ovom namirnicom

Evo šta sve liječi dunja – Sve što niste znali o mirisnoj dunji

Dunja je vitaminska bomba jeseni i od davnina je poznata u narodnoj medicini i koristi se prije svega kao sredstvo za ublažavanje kašlja i umirivanje stomačnih tegoba.

Ovo blagotvorno voće, porijeklom iz jugozapadne Azije, a ljekoviti dijelovi su joj plod, listovi i sjeme, a posebno sok i sirup ploda.

Plod dunje obiluje vitaminima i mineralima. Sadrži vitamin C u velikim količinama, zatim vitamin B1, B2, niacin, karoten, kalcijum, magnezijum, kalijum, bakar, natrijum, cink, gvožđe, mangan, natrijum, hlor i sumpor. Pored toga, sadrži i proteine, dijetalna vlakna i ugljene hidrate.

Sjemenke su njen najlekovitiji dio, i kada odstoje u vodi oslobađaju sluz koja pomaže kod problema s kašljem. One sadrže i velike količine amigdalina, odnosno vitamina B17, koji ima antikancerogeno dejstvo. Sjemenke su bogate i mastima, taninom, pektinom, šećerima, jabučnom kiselinom, emulzinom i protidom.

Zahvaljujući taninu i sluzi ova voćka povoljno djeluje na rad creva i sprečava infektivne bolesti. Takođe, dunja sadrži i dosta pektina, koji povoljno djeluje na krvni sistem, pomaže u snižavanju krvnog pritiska i pruža zaštitu od radioaktivnog zračenja.

Dunjin sok liječi kašalj, astmu i dijareju, dok se pečena ili kuvana dunja preporučuje anemičnim osobama, ali i za liječenje upala želudačne i crevne sluzokože. Dunja se upotrebljava i za liječenje sluzokože ždrela, krajnika, disajnih puteva kao i ublažavanje obilnih menstruacija. Čaj od dunjinih sjemenki leči nesanicu, ublažava napetost i otklanja neprijatan zadah, dok sluz od sjemenki liječi opekotine i rane. Čaj od listova dunje je odličan prirodan lijek za zaustavljanje proliva.

Čaj od ploda

Ovaj čaj blagotvorno djeluje na disajne tegobe, smiruje kašalj, promuklost i ublažava simptome bronhitisa.

Priprema: Operite, očistite i presijecite plod na četiri dijela. Odstranite sjemenke i tvrdi dio oko njih, a mesnati dio isijecite na listiće i odmah ih stavite u litar vode, da ne bi promijenile boju. Lagano kuvajte od 15 do 20 minuta, a zatim ostavite da se ohladi. Procijedite ga i pijte u gutljajima tokom cijelog dana.

Sirup za bronchitis

Narodni lijek protiv kašlja i upala disajnih organa možete napraviti vrlo jednostavno i od samo nekoliko sjemenki.

Priprema: Izdrobite pet sjemenki dunje i prelijte sa 100 ml vode. Kada se stvori gusta sluzasta masa, dodajte 15 g svježeg soka od bokvice i 100 g meda od žalfije. Uzimajte po jednu kašičicu tri puta na dan prije jela.

Sok za želudac

Tegobe sa varenjem možete lako eliminisati sokom od dunja.

Priprema: Operite i sitno narendajte kilogram dunja, pa ih procedite kroz gazu. Sok popijte odmah jer brzo oksidira. Najbolje je da ga pijete prije jela.

Melem za opekotine

Melem od sjemenki dunje može biti od pomoći za liječenje blažih opekotina i rana.

Priprema: Izdrobite 10 g sjemenki dunje, prelijte sa 200 ml vode i sačekajte da se stvori sluzava masa. Nanosite je na oboljeli dio tela, direktno ili kao oblog.

Sir od dunja

Francuzi vjekovima prave sir od dunja koji je odlična kombinacija sa pečenim mesom, piletinom, pačjim mesom, junetinom i mesom divljači. Ovaj sir je snažan izvor energije, a može da se uzima i kao lijek za poboljšanje varenja. Ne preporučuje se dijabetičarima i gojaznim osobama.

Priprema: Dva kilograma dunja skuvati, zajedno sa korom, dok potpuno ne omekšaju. Kada se ohlade, isjeći na komadiće i propasirati. Izmjeriti dobijenu masu, i u nju dodati odgovarajuću količinu šećera. Na kilogram i po pirea dunja dodaje se kilogram šećera. Sve ponovo kuvati na laganoj vatri 45 minuta, uz neprestano miješanje. Odmah po kuvanju sir od dunja sipati u odgovarajuću tepsiju, plitku staklenu posudu ili u posudice. Kada se ohladi, sir isjeći na kocke, uvaljati u prah šećer, i staviti na tamno i suvo mjesto da stoji.

Zaslađivač

Dunje možete konzumirati i u vidu zaslađivača za, na primjer, čajeve, i na taj način možete ublažiti brojne tegobe.

Priprema: Sameljite kilogram dunja, iscijedite sok, a zatim mu dodajte 2 kg šećera i kratko prokuvajte,  a kada se ohladi sipajte u sterilisane flaše.

Preparat protiv bora i ispucalih usana

Za lice bez bora i lijepo njegovane usne narodna medicina preporučuje sjemenke dunje. Priprema losiona od sjemenki: Sitno isjeckati 1 kašičicu sjemenki, a zatim ih usitniti u avanu i preliti sa dvije kašičice proključale vode. Dobro promiješati i ostaviti da odstoji 10 minuta. Ovim preparatom možete mazati i ispucale usne i mjesta na licu sa izraženim borama.

Priprema losiona od kore dunje: 200 gr kora dunje držati dvije sedmice u tri decilitra jače rakije, po mogućnosti komovice. Nakon toga procijediti rakiju i sipati u tri bočice i hermetički zatvoriti. Pripremljenim losionom mazati dijelove lica sa borama dva puta dnevno.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Dunja – Nabavka, čuvanje i ljekovitost

TRIK uz koji ćete DUNJE oljuštiti BEZ MUKE ( Plus – Kako se pravi slatko od dunja)

Tri dobra razloga zbog kojih bi trebalo da pijete kafu

Ako vam ništa na svijetu ne može nadmašiti miris svježe kuvane kafe, vjerovatno ste pomalo zavisni, ali to nikako nije loša stvar!

Sve je više istraživanja koja otkrivaju kako kafa (u umjerenim količinama) može biti prilično dobra za vaše zdravlje. U nastavku saznajte koje su još, osim toliko potrebne energije, koristi koje možete dobiti iz svoje jutarnje šoljice kafe.

Kafa smanjuje rizik od dijabetesa

Nekoliko šoljica kafe na dan može umanjiti rizik od pojave dijabetesa tipa 2. Razlog je kombinacija hemikalija koje se nalaze u zrnima kafe, a koje igraju važnu ulogu u vašem metabolizmu. Jedna od tih hemikalija, poznata kao hlorogenska kiselina, čak bi mogla da smanji nivo glukoze u vašoj krvi.

Kafa poboljšava vaše pamćenje

Istraživači na američkom univerzitetu „University of South Florida“ otkrili su kako kofein i kafa mogu povećati nivo hormona koji pomaže u proizvodnji novih nervnih ćelija, a to može umanjiti rizik od pojave Alchajmerove bolesti.

Studija objavljena u „Circulation: Heart Failure“ otkriva kako je umerena konzumacija kafe (oko 2 šoljice na dan) povezana sa smanjenim rizikom od otkazivanje srca.

Kafa umanjuje rizik od raka kože

Kafa (koja sadrži kofein) može umanjiti rizik od karcinoma baznih ćelija, najčešće vrste raka kože – tako barem kaže istraživanje objavljeno u Cancer Research. Treba spomenuti i da beskofeinska kafa nije imala ovakve učinke.

PROČITAJTE:

Šeflera – Savjeti za njegu ove sobne ljepotice

Šeflera, latinski naziv Schefflera je ime dobila u čast danskog botaničara Jakoba Kristiana Šeflera. Englezi su ovo cvijeće nazvali Umbrella tree – kišobran drvo, a kod nas je često nazivaju Medveđa šapa. Ona osim što uljepšava veći broj domaćinstava, je i odličan čistač vazduha, odnosno odlično apsorbuje štetne materije iz vazduha.

Porijeklo vodi iz suptropskih dijelova Australije i raste u drvoredima. Danas u svijetu postoji oko 200 vrsta u vidu zimzelenog grma. Mogu biti tamno zeleni i sjajni ili više i manje šatirani, odnosno od bijele, preko krem i žute do zelene boje.

Ima tanke i blago povijene stabiljke koje formiraju okruglu krošnju i karakteristično šakasto formiranje listova. Listovi se šire u vidu kišobrana, pa otuda i njen sinonimski naziv. Dok su biljke još uvijek mlade, listovi se sastoje od 3 do 5 liski, a broj liski se povećava sa godinama i može dostići i do 15 na jednom listu. Njeni cvjetovi su slični pipcima hobotnice, pa je tako nazivaju i biljka hobotnica. Ipak, u sobnim uslovima ne cvijeta tako. Na našim prostorima se mogu naći dvije vrste: sa tamno – zelenim i sa zeleno – žutim listovima. Kako god, održavanje je za sve isto.

Njega, uzgoj i orezivanje Šeflere

Šeflera je cvijet koji zahtjeva vrlo malo vremena za njegu. Odgovara joj svijetlo mjesto, bez promaje, a može se prilagoditi i polusjenci. Ipak, ne podnosi direktne zrake sunca. Ovo cvijeće može dostići visinu i preko 2 metara, a može se formirati po obliku i ostati manje visine. Da bi dostigla veću visinu, šefleru je potrebno odrezati u proljeće i presađivati svake godine kako bi se podsticao njen korijen. Ali, za niske i razgranate forme neophodno je odsjeći vrh biljke kada ona počne da se razvija u širinu.

Vrste sa prošaranim listovima treba držati blizu izvora svjetlosti, a sa tamno-zelenim listovima na polusjenovito mjesto. Šeflera u zimskom periodu podnosi temperature od 15 – 18 stepeni, a ljeti ne više od 24 stepena. Bolesti su veoma rijetke kod ove vrste cveća, ali zbog pretoplog ili suvog vazduha moze doći do opadanja lišća i pojave biljnih vaši.

U slučaju da se pojave biljne vaši, otklanite ih četkicom koja je prethodno namočena u denaturirani alkohol. Za otklanjanje prašine sa listova dovoljno je prebrisati vlažnom krpom.

Zalivanje

Šefleri više prija suva nego vlažna zemlja. Kada su veće temperature, odnosno u proljeće i ljeto zaliva se 2 – 3 puta nedeljno, a zimi jednom na svaka 5 – 6 dana. Presađivanje i razmnožavanje Mlade biljke treba presađivati svakog proljeća, dok ne dostignu veličinu saksije 20 – 25 cm. Starijim biljkama treba na svake dvije godine promjeniti gornji sloj zemlje. Razmnožavanje možete raditi iz sjemena ili reznicama koje su u vodi pustile žilice. Za presađivanje i razmnožavanje je najbolja mješavina humusa, treseta i pjeska. Šeflera se prihranjuje tokom proljeća i ljeta mineralnim đubrivom za zelene biljke. Šeflera spada u grupu otrovnih biljaka, pa je potrebno zaštiti djecu i kućne ljubimce.

Omiljene vrste Šeflere su: Scheffiera Amate, Diana, Dwarf, Gold Capella i Umbrela Tree.

Izvor: cvecarstvo.com

PROČITAJTE:

Ruzmarin u saksiji – Savjeti za uspiješno gajenje

Kako bezbijedno PRESADITI ORHIDEJE i KADA je PRAVO VRIJEME za to

Neuništiva biljka – Ne traži puno njege, a umiruje svojim izgledom!

Kako napraviti biljno đubrivo

Kada na duže vrijeme potopimo biljke u vodu, dolazi do vrenja i stvara se tečno đubrivo, odnosno zaštitno sredstvo.

Za pripremu đubriva i pesticida važi pravilo:

1 kg svježih biljaka na 10 l vode. Koristiti drvene bačve ili slične drvene posude. Poslužiće i plastične posude ako se priprema manja količina sredstva. Nikako se ne koriste metalne posude.

Možemo upotrijebiti svježe i sušene biljke. Pošto potopimo biljke pokrijemo posudu rupičastim poklopcem ili mrežicom, da bi vazduh nesmetano proticao.Posuda treba da bude na toplom i sunčanom mjestu i dalje od mjesta stanovanja, da ne bi smetao neprijatan miris koji se razvija u toku vrenja. Da bismo izbjegli neprijatne mirise možemo da dodamo manju količinu kamenog brašna.

Tečnost u toku vrenja dosta će pjeniti i zbog toga posudu ne puniti do vrha vodom.Vrenje traje oko tri nedelje. Za to vrijeme,  svakog dana tečnost dobro izmješamo. Poslije tri nedelje tečnost će postati tamna, tada prestaje vrenje i spremna je za upotrebu. Procijedimo je i razredimo vodom u razmeri 1:10 i mozemo da đubrimo zalivanjem.

Kopriva

Kopriva pripremljena na ovaj način koristi se za suzbijanje vaši koje napadaju lišće i istovremeno jača biljke i đubri ih .Ako koristimo suvu koprivu umjesto svježe ,količina je 200 gr na 10 l vode.

Pelin

Pelin možemo koristiti protiv rđe, grinja, gusjenica i mrava.U 10 l vode potopi se 300 gr svježih listova ili 30 gr suvih. Dovoljno je da pelin stoji 2-3 dana i ne treba razrjeđivati. Preslicom možemo otjerati crvenog pauka, zato što ona sadrži silicijumovu kiselinu. Koristi se i u cilju suzbijanja bolesti plijesni i rđe.

U 10 l vode 1 kg svježe preslice ili 150 gr sušene da odstoji 12 sati. Sljedećeg dana prokuvati tečnost pola sata i ohladiti. Jedan litar ove tečnosti razrediti sa pet litara vode, procijediti i prskati biljke.

Limunovu koru možemo da koristimo u borbi protiv bijele leptiraste vaši. Jednim litrom ključale vode preliti koru od 4-6 limuna koju smo prethodno isjeckali na kockice. Pokrijemo i ostavimo da se ohladi.Zatim procjedimo I tretiramo biljke napadnute insektima. Ove vaši napadaju baštenske i kućne biljke pri čemu biljke slabe ,vaši luče i mednu rosu koju naseljavaju gljivice čađavice .Vratić djeluje protiv grinja, lisnog moljca,rđe na biljkama, plijesni i pepelnice.

U 10 l vode potopiti 500 gr svježih listova,stabljika i cvjetova ili 30 grama suvih biljaka- kod ove tečnosti treba biti oprezan jer je otrovna za čovjeka. Sa vratićem zimi se prskaju biljke, a u toku vegetacije samo zemlja oko biljaka (voditi računa da tečnost ne dospe na biljke zbog otrovnosti).

Crni i bijeli luk mogu da spriječe nastanak plijesni. Koriste se kada se pojave grinje i plesan i u slučajevima kada lišće postane smeđe. U 10 litara vode potopi se 500 gr nasjeckanog crnog i bijelog luka. Kada tečnost prestane da pjeni, razrijedi se desetostrukom količinom vode. Prskamo sa ovim rastvorom zemlju oko biljaka. Od kuvanih ljuski luka može se pripremiti i tečnost za prskanje protiv insekata. Rabarbaru možemo koristiti protiv moljaca koji se hrane lišćem. Sa 6 litara prokuvane vode prelijemo 1 kg svježih listova rabarbare i ostavimo da odstoji 24 sata.

Procijedimo poslije tog vremena i prskamo ili zalivamo biljke.

Nedostaci biljnih pesticida su kratko vrijeme djelovanja i duži period početka djelovanja, što iziskuje veći broj tretiranja, a u nekim slučajevima potrebno je pažljivo rukovanje jer mogu izazvati trovanje ili alergijske reakcije (usljed izlaganja većim koncentracijama u kratkom periodu npr. za vrijeme prskanja gajenih usjeva).

Izvor: domaćinskakuća.rs

PROČITAJTE:

Jogurt kao ORGANSKO mikrobiološko đubrivo za bolji rast biljaka!

Zelenišno đubrenje u organskoj proizvodnji

Zašto je zečije gnojivo tako dobro za organsko povrtlarstvo

Kako uzgojiti nove biljke od ostataka voća i povrća

Jeste li znali da ostatke pojedinih kultura možete na jednostavan način reciklirati, odnosno iskoristiti za uzgoj novih biljaka?

Ovisno o biljci, za prvi korak, odnosno klijanje, bit će vam potrebno tek sasvim malo zemlje, pijeska ili šljunka. U nekim slučajevima dovoljna će biti i samo posuda s vodom. Pojedine biljke vrlo brzo će se razviti i biti spremne za konzumaciju. Ostale ćete nakon klijanja morati presaditi u zemlju kako bi se nastavile formirati.

Ovakav oblik uzgoja ima mnogobrojne prednosti:

– ne morate kupovati sjeme ili sadnice, čime štedite novac
– ne trebate obilaziti trgovine u potrazi za sjemenom ili sadnicama te tako štedite dragocjeno vrijeme
– ovako uzgojene biljke i “sadnice” su vam uvijek na dohvat ruke
– imat ćete pristup kvalitetnom i svježem ekološkom proizvodu tijekom cijele godine
– bit ćete sigurni da konzumirate hranu u kojoj nema pesticida, aditiva i ostalih štetnih supstanci

Otkrijte koje su to biljke čije ostatke ne bi trebali bacati jer iz njih možete uz minimalan trud uzgojiti novu, zdravu biljku.

1. Salata (puterica, kristalka)

Ostatke lišća salate koje inače bacate u kantu za otpatke stavite u posudu koju ste napunili s malo vode (2-3 cm). Posudu ostavite na toplom, dobro osvijetljenom mjestu. Tijekom sljedećih nekoliko dana lišće povremeno prskajte vodom. Ono će vrlo brzo proklijati i tada je spremno za sadnju u zemlju.

2. Rimska salata

Rimsku salatu možete uzgojiti i iz korijena. Odrežite korijen salate i stavite ga u posudu s vodom, toliko da samo donji dio korijena bude u vodi. Posudu ostavite na sunčanom prozoru i povremeno prskajte biljku. Uskoro će se pojaviti novi listovi koje možete konzumirati. Korijen rimske salate nakon što proklija možete posaditi i u zemlju. Biljka će u tom slučaju sporije rasti, ali će biti izdašnija.

3. Luk

Luk je povrće koje je najlakše uzgojiti. Odrežite korijen luka s tek sasvim malo ploda (1 cm). Stavite ga u posudu sa zemljom ili direktno u tlo i prekrijte s malo zemlje. Održavajte zemlju vlažnom i uskoro ćete uživati u vlastitoj, zdravoj biljci.

4. Mladi luk

Odrežite komadić korijena mladog luka i stavite ga u posudu s malo vode. U samo 5 do 7 dana iz korijena će izrasti cijela nova ukusna i zdrava biljka.

5. Češnjak

Češnjak kao samostalnu biljku vrlo lako ćete uzgojiti iz samo jednog njegovog režnja. Režanj možete posaditi direktno u tlo. Ako ga odlučite posaditi u posudu sa zemljom, posudu ostavite na toplom, vlažnom, osunčanom položaju što će ubrzati razvoj i rast češnjaka. Nakon što mlada biljka nikne, podrežite joj izdanak – tako će se pospješiti formiranje i rast glavice.

6. Poriluk

Umjesto da ga bacite, korijen poriluka također možete reciklirati. Stavite ga u posudu s malo vode i ostavite na osunčanom mjestu. Svakih 5-6 dana promijenite vodu. Kada izraste zeleni dio biljke, možete ga odrezati i upotrijebiti. Korijen ostavite u vodi jer biljka će nastaviti rasti i tako ćete uvijek pri ruci imati svjež i ukusan poriluk.

7. Krompir

Krompir se također može sasvim jednostavno uzgojiti iz njegove kore. Izaberite gomolj koji ima dovoljan broj “očiju” – to su područja iz kojih će se kasnije razviti klica. Izrežite krumpir. Svaki komad kore koji planirate posaditi mora imati po dva «oka» i debljinu barem 1 cm. Ostavite komade kore dva dana na prozračnom mjestu kako bi se rezovi osušili, što će spriječiti truljenje. Nakon što su se pripremljeni komadi kore osušili, posadite ih u vlažnu zemlju i redovito zalijevajte.

8. Kupus

Kupus se uspješno reciklira na isti način kao i salata, iz otpadaka lišća ili iz korijena. Možete ga uzgojiti u posudi s vodom ili korijen posaditi direktno u tlo. Ako ga sadite u zemlju, posadite ga plitko, a zemlju održavajte vlažnom kako bi se potaknulo klijanje i rast biljke.

9. Đumbir

Đumbir je poznat i kao lijepa ukrasna biljka, što je dodatni razloga da ga sami uzgajate. Posadite li ga u posudu sa zemljom, on će tijekom cijele godine biti prekrasan ukras vaše terase ili balkona. Odrežite komadić gomolja đumbira i posadite ga posudu sa zemljom. Posudu smjestite na svijetlo, osunčano mjesto (ne na izravno sunce) i zemlju održavajte vlažnom. Nakon što biljka izraste, možete ju u potpunosti izvaditi i s novim komadom gomolja ponoviti postupak.

Ako vam ne treba velika količina odrežite samo komadić gomolja, a ostatak biljke vratite u zemlju. Biljka će se nastaviti razvijati, a vi ćete uvijek imati svježu i zdravu namirnicu na dohvat ruke.

10. Ananas

Ananas se ubraja u skupinu voća koje se može ponovo uzgojiti od vlastitog otpadnog dijela. No, kod ove biljke to je vremenski dugotrajan proces.
Ako imate strpljenja čekati oko tri godine do berbe svog vlastitog ploda ananasa, pokušajte ga uzgojiti na sljedeći način. Sa “krune” ananasa skinite listove, a sredinu stavite u posudu s vodom i pričekajte da pusti korijenje. Nakon toga, biljku posadite u posudu sa zemljom i držite na toplom i svijetlom mjestu.

11. Avokado

Sjeme, odnosno košticu avokada očistite od mesnatog djela ploda i stavite u posudu s vrlo malo vode – tek toliko da donji dio koštice bude prekriven vodom. (Donji dio koštice je obliji, a gornji šiljastiji. Iz donjeg dijela koštice razvijaju se klice, stoga pripazite koju stranu koštice stavljate u vodu). Jednom tjedno promijenite vodu kako bi spriječili razmnožavanje bakterija i gljivica. Klijanje će nastupiti nakon 3 – 4 tjedna, a nakon što se pojavi izdanak, biljku posadite u zemlju. Pri sadnji vodite računa o tome da gornji dio koštice ostane iznad zemlje. Avokado voli sunce, stoga biljku smjestite na dobro osunčani položaj.

12. Celer

Nakon što ste iskoristili celer, njegov korijen potopite u posudu s vodom. U razdoblju od desetak dana korijen će proklijati i tada je spreman za sadnju u zemlju. Već nekoliko tjedana nakon sadnje formirat će se nova glavica celera koju možete iskoristiti u svojim kulinarskim majstorijama. Korijen svakako sačuvajte i ponovite postupak uzgoja.

13. Klice graška

Osim što ih je vrlo lako uzgojiti, klice graška su prepune vitamina, minerala i drugih prijeko potrebnih nutrijenata. Nisu li to sasvim dovoljni razlozi da se i sami okušate u njihovom uzgoju? Jednu šalicu organskog zrnja graška dobro operite i stavite u staklenu posudu. Na ovu količinu graška dodajte tri šalice vode i ostavite da stoji nekoliko sati kako bi se sjemenke “probudile”.

Nakon toga vodu procijedite, a staklenku s graškom zatvorite gazom koju potom učvrstite gumicom. Svaki dan zrnja nekoliko puta isperite čistom vodom, ali pripazite da vodu uvijek dobro procijedite, kako se ne bi razvila plijesan. Nakon 4-5 dana klice će biti spremne za “berbu” i konzumaciju. Osim graška, klice možete uzgojiti i iz drugog povrća – brokule, mrkve, luka, špinata, kupusa, rotkvice.

14. Začinsko bilje

Začinske biljke poput bosiljka i mente također je izuzetno lako uzgojiti. Dovoljno je odrezati komadić stabljike i staviti ga u vodu kako bi se razvilo korijenje. Nakon toga, biljku je potrebno posaditi u zemlju i redovito zalijevati. Zasigurno ćete se složiti – nema ništa ukusnije od domaćeg, svježe ubranog začinskog bilja.

Izvor: Alternativa-za-vas.com

PROČITAJTE:

Najbolji način da sačuvate sjeme paradajza za sljedeću godinu

Zimska proizvodnja povrća u plastenicima

Kako spriječiti širenje hrena u bašti?

Čuvanje čajeva na pravi način

Bez obzira da li kupujete čaj u kesicama ili u rinfuzi, nikako ga nemojte držati u frižideru

Čaj je najbolje čuvati u limenoj ili tamnoj posudi s hermetičkim poklopcem, smještenoj u ostavi ili ormaru. Čaj se ne smije čuvati u frižideru.

Suvo lišće čaja sadrži između tri i pet posto vlage. Budući da se dobro suši, to znači da je čaj hidroskopno, tj. lako će upiti vodu poput sunđera ako se ostavi u vlažnom okruženju. Zato je važno čaj čuvati u čistoj, suvoj, hermetički zatvorenoj posudi kako bi se spriječio prodor vlage.

Što se tiče čuvanja čaja s ostalim namirnicama, uvijek ga držite dalje od bilo čega što ima snažan miris ili ukus, jer će čaj lako upiti druge ukuse.

Što je čaj svježiji, to će biti bolji, bez obzira na to koliko je dobro čuvan. Zato je bolje kupovati manje količine.

PROČITAJTE: