Jesenja sadnja

Sve podloge koje se proizvedu na bilo koji način vegetativnim putem, sade se u jesen u rastilo u cilju kalemljenja. U rastilo se sade i one podloge ukoliko je riječ o proizvodnji sadnica bez kalemljenja, sa izuzetkom jagode, maline, ribizle, kupine,ogrozda, jer se one mogu odmah upotrebiti za sađenje na stalnom mjestu.

Rastilo po površini zauzima najveći dio rasadnika. Zemljište u njemu trebalo bi da je duboko i dovoljno plodno, rastresito i umjereno vlažno. Priprema zemljišta se sastoji u njegovom podmirenju važnijim hranljivim materijama. Voćne sadnice na zemljištu namjenjenom za rastilo ostaju dve vegetacije. Prve vegetacije razvijaju se podloge, a druge jednogodišnje sadnice.

S obzirom da se razvija velika vegetativna masa, a proizvodi se i do 80.000 sadnica po ha, potrebno je da se zemljište podmiri organskom materijom, kao i važnijim mineralnim sastojcima – prije svega fosforom i kalijumom. Zato je veoma bitno prije zasnivanja uraditi agrohemijsku analizu zemljišta. Ukoliko u zemljištu nema bar 3% humusa, oko 10 mg P2O5, i 20 mg K2O u 100 gr vazdušno suve zemlje, neophodno je do ovih normi izravnati bilans ovih elemenata. Samo agromeliorativno đubrenje izvodi se na način kako se radi prilikom podizanja voćnjaka.

Osnovna priprema zemljišta na parceli sastoji se u dubokom oranju, odnosno rigolovanju na dubini oko 60 cm. Nakon ovog oranja, obavlja se površinska obrada ravnanjem rotacionom drljačom, tanjiračom ili kultivatorima za predsetvenu pripremu.

Pripremu zemljišta za rastilo valjalo bi obaviti u ljetnjim mjesecima, kako bi se sađenje podloga obavilo u jesen, koje ima više prednosti od proljećnog zasnivanja. Sađenje podloga može se obaviti i tokom zime, samo ukoliko nije pojava mrazeva. Izuzetno se podloge sade u proljeće.

Najbolje su podloge starosti samo jednu godinu, sa dobro razvijenim korijenom. Suviše razvijene podloge, deblje od 8mm ne bi trebalo da se sade u rastilo. U narednoj vegetaciji one će suviše ojačati, tako da će biti nepodesne za proizvodnju sadnica.

Podloge za sadnju trebalo bi neposredno prije sađenja da se pripreme. Ovi postupci podrazumjevaju izdvajanje prve od druge klase, koje se odvojeno sade na posebnim parcelama. Sa podloga se uglavnom uklanjaju prevremene grančice, a korijen im se skraćuje. Takođe, uklanjaju se povređene i polomljene žile. Ukoliko se na podlogama primjete makar i sumnjivi simptomi oboljenja, naročito od raka ( Bacterium tumefaciens ) takve se podloge obavezno eliminišu. Takođe, korijen podloga trebalo bi zaroniti u pripremljeni rastvor radi dezinfekcije protiv bolesti. Nadzemni dio trebalo bi skratiti na oko 20-25 cm. Kod nekih generativnih podloga može i niže, da se kalemljenje vrši na novom ljetorastu.

Na početku sadnje obavezno trebalo bi formirati plan sađenja. Sađenje podloga u rastilo najčešće je u redove, a svaka podloga trebalo bi da se sadi na posebnim parcelama. Kalemljenje se lakše izvodi, podloge imaju isti hranljivi prostor, a i važni drugi postupci se brže obavljaju ( na primjer pinciranje, vezivanje i dr.).

Najčešće se podloge sade na međurednom rastojanju 90-120 cm, dok u redu na 10-20 cm. Poslije svakog šestog reda ostavlja se rastojanje za prolaz traktora, kojim se vrši potrebna obrada protiv bolesti i štetočina.

Izvor: domaćinskakuća.rs

PROČITAJTE:

Jesenja sjetva MRKVE – Savjeti za uzgoj bez greške

Jesenja sadnja/sjetva kelja i brokolija

Jesenja sadnja kupusa – Korisni savjeti za uspiješnu proizvodnju

Preporuka za vas