Naslovnica Blog Stranica 594

Pet problema u kući koje može riješiti šećer

Šećer nas odmah asocira na nešto slatko poput kolača, ali može nam pomoći i oko nekih problema u kućanstvu

1. Svježina cvijeća

Proljeće je pred vratima, a ako vas mirisi cvijeća u vazi podsjećaju na tople dane koji dolaze, evo kako ga učiniti što trajnijim. U litru mlake vode usipajte tri kašike bijelog sirćeta/octa i dvije kašike šećera pa će cvijeće u vazi duže ostati svježe.

2. Biljke u vrtu

Ako vam se čini da su vaše biljke u vrtu napali paraziti odnosno sitni crvi, šećer može pomoći da ih se riješite, savjetuje Reader’s Digest. Takva vrsta parazita stvara sitne čvorove na korijenu biljke, a šećer im smeta.

3. Prljave ruke

Masnoća i prljavština na rukama često se teško skidaju običnim sapunom, a uz to se umivaonik zaprlja jače no inače. Probajte recept s malo maslinovog ulja i šećera. Maslinovo ulje će hidratizirati kožu, a šećer djelovati kao abrazivno sredstvo i ukloniti masnoće. Emulziju dobro utrljate na ruke, a nakon nekoliko minuta isperite toplom vodom.

4. Zamka za insekte

Umjesto skupih sprejeva šećer može biti izvrsna zamka za muhe, dosadne mušice i insekte. U loncu prokuhajte dvije čaše mlijeka, 115 grama šećera i 60 grama mljevenog papra 10 minuta, povremeno miješajući. Sipajte u plitke zdjele i postavite na mjesta na kojima vam dosađuju insekti.

5. Istrijebite žohare

Žohara se uopće nije lako riješiti, ali prije nego pozovete stručnjaka za dezinsekciju probajte složiti mješavinu jednakih dijelova šećera i boraks praha te posipati preko zaraženih područja. Šećer će privući žohare, a boraks će ih ubiti.

Izvor: www.tportal.hr

PROČITAJTE:

Ušećerene jabuke na štapiću: Napravite najukusniji praznični slatkiš /RECEPT/

Sirup od smokve – Otkrivamo recept za legendarni lijek protiv kašlja

Neugodni kašalj vrlo je čest u ovom djelu godine, no postoji lijek koji se krije u vašem domu. Saznajte kako napraviti odličan sirup za kašalj od suve smokve.

Sirup protiv kašlja možete napraviti sami i to po starom, ali itekako učinkovitom receptu. Sve što vam je potrebno su suve smokve i šećer.

Suve smokve nalaze se na vrhu ljestvice zdravih namirnica i veoma su korisne za naše zdravlje.
Smokve su bogate beta karotenom, A, C, E i K vitaminima, kalcijumom, gvožđem i drugim mineralina. Imaju nešto više kalorija od svježih, ali su takođe visoko koncetrovani izvori antioksidanata, vitamina i minerala.

Sirup od smokve

Potrebni sastojci:

zdjelica smokava
zdjelica šećera
jedna do dvije zdjelice vode
Postupak:

Suve smokve zajedno sa šećerom stavite u lonac i dodajte vode, ali samo toliko da prekrije sve sastojke.
Mješavinu kuvajte sve dok se šećer u potpunosti ne istopi, a smjesa ne postane gusta masa poput sirupa. Izvadite smokve, a sirup pretočite u šoljicu.
Pijuckate ga u malim gutljajima tokom cijelog dana i vaš problem s kašljem će postepeno nestati. I smokve se mogu iskoristiti i to protiv bolova u prsima pa ih možete pojesti dok su još mlake.

Za sve one koji ne smiju jesti šećer postoji i jednostavniji recept.

Zakuvate litru vode te dodajte šest većih suvih smokvi. Kuvajte ih oko četiri minute te ih izvadite iz vode. Dobijeni napitak takođe je vrlo koristan i zdrav jer je bogat željezom, kalijumom i kalcijumom kao i antibiotskom materijom koja nastaje pri sušenju, a oslobađa se pri kuvanju.

Ostavite da se ohladi i pijte ga takođe u malim gutljajima tokom cijelog dana.

Pripravak protiv grlobolje

Suve smokve mogu vam pomoći da se riješite neugodnog peckanja u grlu. Usitnite ih u mikseru i pomiješajte s domaćim medom. Polako cuclajte ovaj pripravak kad osjetite tegobe s gutanjem ili za ublažavanje kašlja.

Za probavu suve smokve

Isijecite tri do četiri suhe smokve i tri do četiri suve šljive te sve prelijte s 200 g vode i ostavite da odstoji tokom noći. Ujutro ocijedite i popijte, a plodove pojedete. Ovo pomaže protiv zatvora i podstiče redovnu probavu.

Izvor: narodnilijek.com

PROČITAJTE:

Čaj od matičnjaka – prirodno sredstvo za smirenje i dobar san

Ulje cimeta – Napravite sami i iskoristite mnoga ljekovita svojstva

Pet razloga zašto je dobar CRNI ČAJ

ZIMSKA BUĐ – Ova pojava uništava vaš travnjak, evo kako da je spriječite!

Zimska buđ je bolest travnjaka koja se obično javlja po hladnom i vlažnom vremenu, na temperaturama oko 3 stepena i to je jedna od najčešćih uzroka bolesti na travnjacima.

Iako bolest nosi u svom nazivu reč „zima“, jesenje kišno vrijeme sa niskim temperaturama takođe može da podstakne širenje ove bolesti travnjaka. Izraz „zimska buđ“ često dovodi ljude u zabludu jer se bolest može javiti i kada nema snijega, odnosno nije ograničena samo na zimske mjesece, mada se tada najčešće javlja – pa otud i ime.

Gljivice vrlo lijepo napreduju u hladnim uslovima i nakon temperaturnih oscilacija. Posebno dobro rastu na temperaturama između 0 i 8 stepeni, ali se ne šire čim temperatura pređe 20-i podeok. Ova bolest se često javlja u kombinaciji sa drugim zimskim bolestima.

Uslovi za nastanak bolesti

Kao mnogi patogeni koji uzrokuju bolest i ove gljivice su uvek prisutne. Međutim, bolest izbija samo ako su za nju povoljni uslovi.

  • Vlažnost i temperaturna kolebanja;
  • Posebno blago i kišovito vrijeme;
  • Reznice trave i jesenje lišće na travi;
  • Održavana vlaga kroz rosu i maglu;
  • Nedostatak cirkulacije vazduha (zbog zidanih ili živih ograda);
  • Hodanje po travnjaku kada je pokriven mrazom;
  • Nedostatak kalijuma.

Obrazac bolesti

Ukoliko je napadnut gljivicama, travnjak će prvo da pokaže male okruglje mrlje koje se polako povećavaju i šire, smeđe boje sa sivo-bijelom ivicom. Ova pojava će da se širi od sredine ka spolja.

Rješavanje problema

Kako temperature rastu, gljivice prestaju da se razmnožavaju i mrlje na travnjaku će se automatski smanjivati. Da biste ubrzali oporavak, ove površine možete ponovo zasijati sjemenom trave.

Prevencija

Zdrav, dobro negovan travnjak otporniji je na sve bolesti. Iz tog razloga, optimalna prevencija je pravilna njega travnjaka.

Nakon sezone aktivnog korišćenja, hodanja i igranja na travi, njegovo čišćenje na jesen poboljšava prozračnost i omogućava da se brže osuši. Takođe, u jesen nahranite svoj travnjak sa đubrivom koje sadrži dosta kalijuma.

Visok sadržaj kalijuma pospješuje snagu ćelijiskih zidova i povećava sadržaj soli u biljnim ćelijama. Na ovaj način, kalijum smanjuje tačke smrzavanja ćelijskih sokova i smanjuje štetu od mraza.

U jesen i zimu lišće treba redovno uklanjati.

U proljeće mahovina i mrtvi organski materijal moraju da se uklone sa travnjaka uz pomoć grabulja. Na taj način uklanja se i zaraženi biljni materijal i podstiče cirkulacija vazduha i svjetlosti.

Izvor: Agromedia, Gardena

PROČITAJTE:

Da bi vaš travnjak ponovo zablistao URADITE OVO!

Popravak štete na travnjaku i u bašti poslije obilnih kiša

Da li treba kositi travnjak u rano proljeće?

Božje drvce – Raste pored vode i u baštama, a ne znamo koliko je ljekovito

Pokraj potoka i rijeka, na zapuštenim zemljištima i u baštama od juna do oktobra raste i cvjeta ljekovito mirišljavo i gorko – božje drvce, Artemisia abrotanum, pišu Novosti.

Drvenasta stabljika okićena tankim usko perasto razdjeljenim listovima i sitnim cvjetićima u obliku cvasti, može da dostigne visinu do 1 m. Protrljani među prstima listovi ove trajne biljke oslobađaju miris nalik mješavini limuna i pelina. Često se i koristi umjesto pelina, jer je manje gorka a prijatno miriše. Sadrži eterična ulja, tanin, alkaloid abrotin, gorke materije. Ima ukus sličan Koka koli.

Potiče iz centralne Azije. Cvjetovi su blijedožuti i okruglog oblika. Stablo je uspravno. U narodnoj medicini su preparate od božjeg drvceta upotrebljavali kod probavnih smetnji i upale sluznice opne crijeva, kod upala i zaraza. Uz to ubrzava izlučivanje znoja i mokraće. Pomaže takođe kod anemije, kašlja, nedostatka apetita i dijareje. Upotrebljava se i za obloge u slučaju udaraca i smrzavanja. Od božjeg drvceta su ranije proizvodili i žutu boju za bojenje vune, a koristila se i za teranje moljaca.

Za potrebe lečenja beru se grančice u fazi cvjetanja božjeg drvceta. Suše se na toplom i provjetrenom mjestu u senci. Za liječenje se koriste u obliku čaja, tinkture i kupki.

Čaj i tinktura se preporučuju protiv akutne upale crijeva, za podsticanje apetita, regulisanje zatvora, kod groznice, žutice i drugih bolesti jetre, bubrega, kao dobar diuretik. Tradicionalna medicina ističe da sastojak abrotin snižava temperaturu, pa se čaj primenjuje i kod tegoba disajnih organa, katara bronha i pluća, astme, tuberkuloze. Kod bronhitisa i kašlja čaj je djelotvorniji sa medom. Reguliše i menstrualne tegobe, bilo da se radi o pojačanom ili smanjenom krvarenju.

Mazanjem i utrljavanjem čisti kožu, a pomaže i kod mnogih kožnih bolesti kao i kod uboda insekata.
Biljne kupke sa grančicama božjeg drvceta opuštaju tijelo i smiruju živce, zbog čega se posebno preporučuju kod psihičkih oboljenja. Sedativno dejstvo ima i čaj.

Sok iz usitnjene biljke nanijete u vidu kaše pomaže u slučaju grčenja tetiva i dijelova ekstremiteta i pojave čvorova na tim mjestima. Narodni ljekari kažu da treba biti uporan u nanošenju i utrljavanju usitnjene biljke na mjesta zahvaćena promjenom. Od svježe biljke može da se iscijedi samo sok i koristi za iste namjene.

Sok može da se pomiješa i sa alkoholom, u srazmeri 2 prema 1 (dva dijela soka a jedan dio alkohola), i tako koristi na duži rok za kožne promene.

Bez obzira na izuzetnu delotvornost božjeg drvceta, neophodan je oprez u kontaktu sa ovom biljkom zbog moguće pojave alergije. Osim toga, za trudnice je ona kontraindikovana u ma kom obliku.

Recept za čaj od božjeg drvceta

Dvije velike kašike osušenih grančica u cvatu (30 g) u posudi za čaj poparite litrom ključale vode. Poklopljen čaj ostavite da odstoji sat vremena i potom procijedite. Pijte po jednu šoljicu ujutro i uveče prije jela. Čaj možete da pripremite i od svježe biljke, ali se u tom slučaju stavi duplo manja doza grančica biljke – 15 g ili jedna supena kašika.

Recept za tinkturu od božjeg drvceta

200 g grančica u cvatu potopite u litar 96-procentnog alkohola ili rakije, u staklenoj posudi. Zatvorite poklopcem i ostavite da odstoji 10 dana uz češće mućkanje. Zatim procijedite i pijte po jednu rakijsku čašicu tri puta na dan, pola sata prije obroka, po mogućstvu sa čajem ili sokom.

Novosti, Stil

PROČITAJTE:

Značaj i upotreba ljekovitog bilja, jestivih gljiva i šumskih plodova

Čaj od matičnjaka – prirodno sredstvo za smirenje i dobar san

Pet razloga zašto je dobar CRNI ČAJ

Ovako će vaša jelka ostati svježa i mirišljava duže vrijeme

Uz ovih nekoliko savjeta, vaša jelka može ostati svježa i mirišljava duže vrijeme.

Ako ove praznične sezone kupujete živu jelku, sigurno želite da vam ona potraje što duže. Prave prirodne jelke uz sebe nose neki šmek koji vještačkim jelkama nedostaje, bilo da je u pitanju njen zimzeleni, osvježavajući miris ili samo njen prirodni izgled. Ovakve jelke ne mogu trajati dugo u svim okruženjima i potrebno im je malo njege i pažnje kako bi uspjele uveseljavati vas tokom cijele praznične sezone. Mi vam predstavljamo nekoliko savjeta uz koje će vaša jelka uspjeti preživjeti sve praznike.

Izbor jelke

Najbolja jelka koju možete kupiti je ona koju možete sami izrezati ili ona koju će neko izrezati za vas, pred vama. Na taj način osiguravate svježinu svoje jelke, za razliku od onih odavno rezanih koje možete kupiti po gradu. Ako možete, uvjerite se da ljudi od kojih kupujete jelku ne koriste pesticide, jer su takve jelke najzdravije i na taj način podržavate održive resurse i čuvate naše prirodno okruženje.

Ipak, ako morate kupiti prethodno narezanu jelku, pokušajte saznati kada je jelka rezana i odakle je došla. Ako vam odgovori ne zvuče realno i ako niste zadovoljni, produžite dalje i kupite svoju jelku na nekom drugom mjestu. Takođe, možete i sami provjeriti koliko dugo je vremena jelka provela izrezana provjeravajući njene iglice – one trebaju biti savitljive, ne suve i krhke. Što svježiju jelku kupite, duže će vam trajati.

Njega jelke

Kada kupite svoju jelku, vrlo je važno da odmah počnete brinuti o njoj. Primjera, za put do kuće, omotajte svoju jelku plastikom ili najlonom. Ako ste kupili prethodno narezanu jelku, valjalo bi odrezati jedan dio s donje strane, jer kada je isječena, jelka ispušta smolu koja će spriječiti upijanje vode.

Zalijevanje

Smjestite vašu jelku u vodu što je prije moguće. Možete je za početak smjestiti u kantu s vodom ako je nećete odmah obrađivati ​​i ukrašavati. Baza drveta nikada ne smije biti suva kako bi iglice ostale svježe i mirisne. Ako vam se ipak jelka osuši prije nego što stignete do kuće i prije nego što imate vremena da se pozabavite njome, izbušite nekoliko plitkih rupa na njenoj bazi i smjestite je u kantu s vodom.

Prihrana – da ili ne?

Neki ljudi se stalno okreću prihrani za jelke koju sipaju u vodu u kojoj se jelka nalazi. Drugi se okreću metodi sa šećerom – sve što trebate učiniti je da sipate kašiku šećera u vodu u kojoj se jelka nalazi, i to će joj biti sasvim dovoljno. Ipak, neki stručnjaci kažu da ništa što dodano vodi ne može produžiti život vaše jelke i da je to sasvim nepotrebno. Na kraju, izbor je sasvim vaš.

Postavka jelke

Držite svoju jelku što dalje od direktne sunčeve svjetlosti, grijalica ili ventilatora jer će njihova blizina ubrzati proces njenog sušenja. Ako je moguće, u prostoriji gdje se nalazi jelka koristite ovlaživač zraka, jer će tako iglice vaš jelke duže zadržati svoju svježinu. Što se tiče dekorativnih lampica, prije nego što ih postavite na jelku, bilo svježu, bilo djelomično suvu, uvjerite se da one rade kako treba, jer one predstavljaju pravu opasnost od požara, posebno ako ih ostavljate uključene tokom cijele noći. LED lampice su za nijansu skuplje od običnih, a znatno umanjuju opasnost od požara, pa su tako sjajna investicija.

Čišćenje

Kada završite sa svojom jelkom i praznicima, nemojte je tek tako izbaciti pored kontejnera, već je odnesite do mjesta koje se bavi reciklažom. Jelke se pretvaraju u gnojivo koje je vrlo pristupačno, što će dobro doći svim ljudima koji se vole baviti vrtlarstvom.

Uz malo brige i pažnje, vaša praznična jelka može ostati svježa mjesec dana ili čak i duže.

Izvor: Dizajn doma

PROČITAJTE:

Božićna pšenica – Savjeti kako da bude lijepa i bujna

Šišarke – Četiri načina da ih iskoritite u vašem domu

Super trik! Iscijedite limun BEZ REZANJA!

Bolesti jabuke i kruške u skladištu

Nakon berbe, plodovi, skoro svih voćnih vrsta, su podložni napadu bolesti. Iako su u skladištima kontrolisani uslovi, dolazi do propadanja plodova usljed pojave određenih bolesti. Jabuka i kruška se najčešće čuvaju u kontrolisanoj atmosferi i ta tehnologija skladištenja ne sprječava propadanje plodova ako oni na sebi nose latentni inokulum patogena koji je prenesen iz voćnjaka.

Bolesti koje se razvijaju i nakon berbe su Monilinia fructigena, Glomerella cingulata, Penicillium expansum, Botrytis cinerea i Colleteotrichum spp. Ono što je zajedničko ovim bolestima je da mogu značajno da umanje kvalitet ploda i utiču na pojavu truleži i propadanja plodova. Karakteristični simptomi na plodovima ispoljavaju se u vidu pojave plijesni ili truleži, zaraženo tkivo postaje mekano na dodir, smeđe je do crne boje, plodovi gube tržišnu vrijednost i praktično postaju neupotrebljivi.

Prije skladištenja često je neophodno da se plodovi tretiraju da bi se izbjegli mogući rizici od pojave fizioloških promjena na plodovima i pojave oboljenja u toku čuvanja. U nedostatku kalcijuma plodovi brzo propadaju čak i kada su zadovoljeni svi uslovi u skladištu. Tretiranje kalcijumom vrši se zbog sprječavanja pojave gorkih pjega i drugih fizioloških promjena na plodovima. Za tu namjenu koriste se različita jedinjenja kalcijuma.

Primjena fungicida za ovu namjenu je jako stroga, zbog mogućnosti ostataka rezidua pesticida. Za suzbijanje prouzrokovača skladišnih bolesti primjenjuju se fungicidi pred berbu sa što kraćom karencom. Primjenom fungicida može se značajno smanjiti gubitak propadanja plodova u skladištima i produžiti vrijeme skladištenja. Zaštita bi trebala biti provedena preventivno zadnjih mjesec dana prije berbe, npr. primjena preparata na bazi aktivne materije fludioksonil, preventivni fungicid sa kontaktnim djelovanjem koji suzbija prouzrokovače bolesti Colletotrichum spp., Penicillium spp., i Botrytis spp.

Autor: Bojana Malović

Izvor: pssrs.net

PROČITAJTE:

Savjeti za pravilno čuvanje povrća tokom jeseni i zime

Savjeti za pravilno čuvanje jabuka tokom zime!

Ljuska od jajeta u ljudskoj ishrani – Tri ljekovita recepta!

Ljuska jajeta sadrži 90 odsto kalcijuma i najbolji je prirodni izvor tog minerala, osim kalcijuma, ljuska jajeta sadrži za ljudsko tijelo važne elemente u tragovima: željezo, bakar, mangan, cink, fluor, fosfor, krom i molibden.

Zbog toga mnogi stručnjaci preporučaju mljevenu ljusku jajeta kao prirodnu i vrlo djelotvornu nadopunu kalcijuma.

Zavisno o životnoj dobi, preporučena dnevna doza je 1,5 – 3 g mljevene ljuske jajeta. Pri tom je važno znati da 1 kaškica ljuski u prahu sirovog jajeta ima oko 5 g i sadrži 1600 – 1800 mg kalcija, piše Ljekoviti recepti.

Rad štitne žlijezde

Ljuske od 8 jaja dobro oprati i osušiti. Ljuske zdrobiti, preliti sokom od 2 limuna i ostaviti u hladnjaku nekoliko dana. Kad se ljuske otope, tekućinu procijediti i pomiješati s 1 l rakije i 1 kg meda. Ostaviti da odstoji 7 dana prije upotrebe. Uzimati 2-4 puta na dan po 1 kašku, poslije jela.

Tegobe (gastritis, čir)

1kašiku mljevenih ljuski jaja pomiješati sa 1 kašikom šećera i 1 kašikom mljevenog muškatnog oraščića. Uzimati 20 dana, 3 puta na dan po 1 kaškicu.

Na vrh noža mljevenih ljuski jaja pomiješati sa 2 kašike limunovog soka. Kad se ljuske otope u soku, dodati 1 dl toplog mlijeka. Uzimati 2 puta na dan, ujutro na prazan želudac i navečer prije spavanja.

Za jačanje organizma i čišćenje krvi

Ljuske od 4-5 jaja dobro oprati, zdrobiti i staviti u 3 I vode. Vodu s ljuskama čuvati u hladnjaku do nedelju dana i koristiti kao vodu za piće. Dnevno uzimati 2-3 čaše vode s malo limunovog soka.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Da li je sigurno jesti jaja sa crvenim mrljama, čudnim ljuskama, duplim žumancima

LJUSKA OD JAJETA KAO ĐUBRIVO

Biofungicidi – Zaštita biljaka od bolesti na organski način!

U organskoj proizvodnji mogu se primijeniti biofungicidi – to su preparati na bazi korisnih mikrorganizama – gljiva, bakterija i kvasaca, koji napadaju ili kontrolišu razvoj prouzrokovača biljnih bolesti. Korisni mikroorganizmi mogu da zaštite biljku domaćina od patogena na četiri načina:

  1. direktnom kompeticijom,
  2. antibiozom,
  3. predatorstvom i
  4. indukcijom otpornosti biljke.

Direktna kompeticija znači da se korijen ili plod biljke domaćina naseli primenjenim organizmom prije nego što dođe do infekcije prouzrokovačem bolesti.

Antibioza znači da biološki agens luči toksin koji usporava rast patogena. Pod predatorstvom ili parazitizmom se podrazumijeva da biološki agens napada i hrani se patogenim organizmom. Indukovana ili izazvana otpornost biljke domaćina se javlja kada se u biljci aktivira odbrambeni sistem za usporavanje infekcije.

Biofungicidi pomažu u organskoj proizvodnji

Biofungicidi na bazi gljivica:

  1. Gljivica Ampelomyces quisqualis, u preparatu AQ 10 sa sporama gljivice – hiperparazit roda Erysiphaceae, prouzrokovača pepelnice. Njene spore klijaju kada je relativna vlažnost vazduha preko 60%. Kada prodre u hife parazita, posle 2-4 časa, hiperparazit se razvija nezavisno od uslova spoljne sredine. Na kraju se prekida razvoj pepelnice na jabučastom voću, vinovoj lozi, tikvama, ukrasnom bilju, jagodama i povrću. Ovaj hiperparazit parazitira sve prouzrokovače pepelnica.
  2. Spore gljivice Coniothyrium minitans, u preparatu CONTANS – koristi se protiv sklerocija gljive Sclerotinia u zemljištu. Klijanjem spore prodiru u unutrašnjost sklerocije kroz pukotine na površini, prorastaju je i uništavaju. Unosi se u zemljište inkorporacijom pre setve 2-8 kg/ha ili posle žetve 1-2 kg/ha.
  3. Candida oleophila – preparat ASPIRE, koristi se protiv truleži plodova u skladištu. Ima jaku kompetitivnu sposobnost za hranljive materije i prostor, pa kao antagonist ne dozvoljava razvoj prouzrokovača truleži ploda, mada ima podataka da sekrecijom raznih enzima vrši razgradnju njihovog ćelijskog zida.
  4. Trichoderma harzianum – preparati TRIANUM i TRIFENDER. Hife ove gljivice se obavijaju oko hifa parazita i luče enzime koji razgrađuju ćelijski zid (mikoparazitizam). Novijim istraživanjima je utvrđen direktan efekat na biljku domaćina, tako što prodiranjem u tkivo korijena izaziva niz biohemijskih promjena, koji pojačavaju odbrambeni mehanizam biljke. Klijavost se povećava za 30%, a porast korijena za 95%. Koristi se protiv zemljišnih patogenih gljivica – Pythium, Rhizoctonia, Fusarium, Sclerotinia, Verticillium itd, kao i protiv Botrytis cinerea na vinovoj lozi i jagodi. Poznat je podatak da je paprika uspješno gajena u monokulturi 17 godina na zemljištu koje je tretirano gljivicom Trichoderma.
  5. Pythium oligandrum – preparat POLYVERSUM. Koristi se protiv 20 vrsta patogenih zemljišnih gljivica, među njima i Verticillium, Alternaria, Sclerotinia, protiv patogena semena, sive truleži grožđa i maline. Ova gljivica djeluje na dva načina. Kao hiperparazit kolonizuje fitopatogene gljive na sjemenu i u rizosferi tretiranih biljaka. Drugi način je produkcija supstanci koje stimulišu ćelijski zid biljke da stvara morfološke i fiziološke barijere u odbrani od invazije patogena. Isto tako, stimuliše rast biljke povećanjem usvajanja fosfora.
  6. Aureobasidium pullulans – preparat BONI PROTECT, protiv Erwinia amilovora, zatim Botrytis cinerea, Penicilium expansum, Monilia fructigena na uskladištenom voću, a i protiv Fusarium i Alternaria.

Biofungicidi na bazi kvasaca

Rhodotorula glutinis i još preko 50 vrsta kvasaca izolovanih sa površine različitih plodova – deluju kao antagonisti protiv izazivača truleži voća, kompeticijom za šećere na površini ploda.

Biofungicidi na bazi bakterija:

  1. Streptomyces griseoviridis – u preparatu MYCOSTOP, zemljišna bakterija rizosfere, koristi se nanošenjem na sjeme protiv zemljišnih patogena – Fusarium, Alternaria, Phytophtora, Pythium, Rhizoctonia i Botrytis, potapanjem rasada, tretiranjem zemljišta i folijarno. Kolonizuje korijen biljke pre pojave patogena, lišavajući ih prostora i hranljivih materija, tako da se mora primeniti preventivno.
  2. Bacillus subtilis var. amyloliquefaciens – preparati BOTOKILLER, SUBTILEX, D-STOP, FITOSPORIN, RHIZOVITAL – koristi se protiv zemljišnih patogenih gljivica – Verticillium, Fusarium, Rhizoctonia, Aspergilus, i bakterija – Ralstonia, Xanthomonas campestris vesicatoria. Primijenjuje se nanošenjem na sjeme, a folijarno protiv Botrytis cinerea i pepelnice jagode. Mehanizam djelovanja se zasniva na kolonizaciji korijena biljke bakterijom i kompeticiji sa patogenim organizmima.
  3. Pseudomonas aureofaciens – preparat ELENA, u zaštiti ječma od truleži korijena (fuzarioza i helmintosporioza) i od plijesnivosti sjemena. Koristi se nanošenjem na sjeme.

Autor: Dragomir Radić, dipl. inž. polj.

izvor : psss.rs / agroinfonet

PROČITAJTE:

Domaće mikrobiološko đubrivo od banana, jaja, bundeva…

Bordovska čorba – Organska mješavina koja štiti biljke od mnogih bolesti

Da li bi organska poljoprivreda mogla da nahrani čovječanstvo?

Ovo je spisak namirnica koje definitivno nisu posne, a uporno ih jedete

Iako strogo pazimo šta jedemo, tokom posta se dogodi da ponekad konzumiramo nešto za šta nismo bili sigurni da li je životinjskog porijekla. Poznato je da post nije samo uzdržavanje od hrane, već i od loših misli i dijela, ali mnogi vjernici ne vole da dođu u situaciju da se “ogreše” hranom, naročito ako su bili uvjereni da se u potpunosti pridržavaju svih pravila.

Ovde smo, zato, da ukažemo na zablude mnogih vjernika o hrani za koju mnogi ljudi misle da je posna, ali je u stvari životinjskog porijekla. Danas, kada imamo šnicle i gulaš od soje, biljnu mast, sir i mlijeko na bazi biljnih proizvoda, posni margarin, posni eurokrem… post postaje gotovo neprimjetan. I zaista, vjernici koji počnu da proučavaju, da pažljivo čitaju sitna slova sastojaka na proizvodima, zapadaju često u nedoumice, koju hranu treba smatrati za posnu i upotrebljavati je, a koja je sumnjiva i nje se kloniti. Ispostavilo se da većina tih “biljnih imitacija mrsne hrane” zapravo nije posna.

Postan je jedino sir od soje, a većina drugih koji se tako deklarišu sadrže kazein, protein koga ima jedino u mlijeku. Veoma je važno da pročitate deklaraciju, jer i mnogi biljni sirevi mogu da sadrže neki sastojak životinjskog porijekla – kazein. Ako kupujete biljni kačkavalj, provjerite da li sadrži kazein.

Čokoladne bananice nisu posne jer se želatin, koji se nalazi unutar njih pravi od životinjskih kostiju. Isto važi i za gumene i žele-bombone.

Takođe, u mnogim pecivima i tjestenini ima jaja ili jaja u prahu, zato nije svaka testenina posna. Na primjer, hljeb se u nekim pekarama premazuje smjesom koja sadrži jaja, kako bi dobili sjaj i hrskavost.

Šokantno je i saznanje da svaka riblja pašteta nije posna, pa se i tu preporučuje da se pročita deklaracija. Mnogi misle, takođe, da je smoki kao i ostale grickalice slične smokiju posna hrana, međutim nije. On i većina ostalih sadrže mlijeko u prahu i kakao maslac, a ovi sastojci nisu posni.

Dobro obratite pažnju i na napolitanke, jer čokoladni prelivi nisu samo od kakaa, koji je postan, nego sadrži i mleko ili mleko u prahu. Takođe, alkoholna pića ne smatraju se posnim, naročito u danima kad se posti samo na vodi. Samo je vino dozvoljeno u danima kada i riba, a to je nedeljom i o velikim praznicima.

Sveštenici savetuju da je najbolje kad se u postu koristi sveža i neobrađena hrana, dakle svježe voće i povrće, koje ćete sami pripremiti, sa ili bez dodatka biljnog ulja, po vašem izboru. Margarin je u principu postan, kao i biljna mast i sve vrste zejtina. Međutim, u tom traženju posne hrane treba paziti da se ne upadne u opasnost formalizma. Umjesto da nam post bude sredstvo radi postizanja molitvenog raspoloženja i duhovnog usavršavanja, on prođe u cjepidlačenju promila nekog mliječnog proizvoda. Jer, mnogo je važnije i koliko ćemo unijeti posne hrane u organizam, nego njen hemijski sastav. Post se sastoji ne samo u određenoj hrani, već i u uzdržavanju od prejedanja. Sam tjelesni post ne doprinosi duši, ako nije vezan sa nastojanjima da se čovjek promijeni, da suzbije svoje nagone, da obuzda svoju volju i njene prohteve, a da pojača molitvu, da razbukta u sebi ljubav prema Bogu i bližnjemu, da otvori dušu svoju za praštanje i srce svoje za pomoć potrebitima.

www.alo.rs

PROČITAJTE:

Ovo je najzdravija riba na svijetu: Jedna porcija nedeljno štiti srce, snižava holesterol, popravlja memoriju!

Ribarstvo i akvakultura u Bosni i Hercegovini

Galangal: Tajlandska zamjena za đumbir kiselkastog ukusa

Galangal je veoma popularan začin u cijeloj jugoistočnoj Aziji. Posebno je omiljen kod mnogih kao dio tajlandske kuhinje. Zemlja porijekla galangala je ostrvo Hajnan u Kini.

Ovaj začin često se koristi u Indiji, Maleziji, Indoneziji, Kambodži i Vijetnamu, a dio je i kineske mješavine five spice powder. Galangal je botanički blizak đumbiru, ali se ne može koristiti kao zamjena za njega.

Postoje dvije glavne vrste galangala: greater (veliki) galangal (A. Galanga), koji potiče s Jave, i lesser (mali) galangal (A. Officinarum), porijeklom iz kontinentalnih regija južne Kine.

Aroma je blago đumbirna i opora: okus ima limunastu kiselost s mirisom koji podsjeća na pomiješanost đumbira i kardamoma.

Može stajati do dvije sedmice i takođe se može zamrznuti. Više su rasprostranjene sušene ploške ili galangal u prahu. Galangal u prahu, u dobro zatvorenoj posudi može stajati do šest mjeseci; u ploškama ili cijeli može zadržati okus najmanje godinu dana.

Konzervirani galangal može zamijeniti svježi, ali dobro ga isperite prije upotrebe.

U jugoistočnoj Aziji greater galangal se upotrebljava u karijima i složencima, u sambalima, čorbama i umacima. U Tajlandskoj kuhinji upotrebljava se u jelima u kojima bi druge azijske kuhinje upotrijebile đumbir, naročito kako bi se neutralisali mirisi ribe i morskih plodova.

Dobar je u čorbama i mnogim ljutim i kiselim potažima.

Kao i đumbir, svježi galangal lako se čisti, riba ili sjecka.

Uvijek se radije koristi svježi nego sušeni, iako se sušene ploške uvijek mogu dodati čorbama i složencima (prvo ih namačite u toploj vodi 30 minuta), a te bi ploškice trebalo izvaditi prije posluživanja, jer su neugodno drvenaste za žvakanje.

Ribani galangal i sok od limuna upotrebljavaju se za pravljenje popularnog tonika u jugoistočnoj Aziji.

Proces pripreme začina počinje sakupljanjem galangala i odvajanjem nadzemnog dijela biljke od rizoma, zatim je potrebno ukloniti gornju crvenu kožu. Pročišćeni galangal se reže u obliku pravougaonih komada dužine 5-8 cm i suši u tom stanju. Sušenje se obavlja nekoliko dana u vrlo prozračnom prostoru, potom se čuva u tom obliku ili se melje.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Napravite sami ljekovito ulje od đumbira

Đumbir na vašem prozoru – Kako gajiti đumbir kod kuće