Petak, 21 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneOrganska proizvodnjaBiofungicidi - Zaštita biljaka od bolesti na organski način!

Biofungicidi – Zaštita biljaka od bolesti na organski način!

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

U organskoj proizvodnji mogu se primijeniti biofungicidi – to su preparati na bazi korisnih mikrorganizama – gljiva, bakterija i kvasaca, koji napadaju ili kontrolišu razvoj prouzrokovača biljnih bolesti. Korisni mikroorganizmi mogu da zaštite biljku domaćina od patogena na četiri načina:

  1. direktnom kompeticijom,
  2. antibiozom,
  3. predatorstvom i
  4. indukcijom otpornosti biljke.

Direktna kompeticija znači da se korijen ili plod biljke domaćina naseli primenjenim organizmom prije nego što dođe do infekcije prouzrokovačem bolesti.

Antibioza znači da biološki agens luči toksin koji usporava rast patogena. Pod predatorstvom ili parazitizmom se podrazumijeva da biološki agens napada i hrani se patogenim organizmom. Indukovana ili izazvana otpornost biljke domaćina se javlja kada se u biljci aktivira odbrambeni sistem za usporavanje infekcije.

Biofungicidi pomažu u organskoj proizvodnji

Biofungicidi na bazi gljivica:

  1. Gljivica Ampelomyces quisqualis, u preparatu AQ 10 sa sporama gljivice – hiperparazit roda Erysiphaceae, prouzrokovača pepelnice. Njene spore klijaju kada je relativna vlažnost vazduha preko 60%. Kada prodre u hife parazita, posle 2-4 časa, hiperparazit se razvija nezavisno od uslova spoljne sredine. Na kraju se prekida razvoj pepelnice na jabučastom voću, vinovoj lozi, tikvama, ukrasnom bilju, jagodama i povrću. Ovaj hiperparazit parazitira sve prouzrokovače pepelnica.
  2. Spore gljivice Coniothyrium minitans, u preparatu CONTANS – koristi se protiv sklerocija gljive Sclerotinia u zemljištu. Klijanjem spore prodiru u unutrašnjost sklerocije kroz pukotine na površini, prorastaju je i uništavaju. Unosi se u zemljište inkorporacijom pre setve 2-8 kg/ha ili posle žetve 1-2 kg/ha.
  3. Candida oleophila – preparat ASPIRE, koristi se protiv truleži plodova u skladištu. Ima jaku kompetitivnu sposobnost za hranljive materije i prostor, pa kao antagonist ne dozvoljava razvoj prouzrokovača truleži ploda, mada ima podataka da sekrecijom raznih enzima vrši razgradnju njihovog ćelijskog zida.
  4. Trichoderma harzianum – preparati TRIANUM i TRIFENDER. Hife ove gljivice se obavijaju oko hifa parazita i luče enzime koji razgrađuju ćelijski zid (mikoparazitizam). Novijim istraživanjima je utvrđen direktan efekat na biljku domaćina, tako što prodiranjem u tkivo korijena izaziva niz biohemijskih promjena, koji pojačavaju odbrambeni mehanizam biljke. Klijavost se povećava za 30%, a porast korijena za 95%. Koristi se protiv zemljišnih patogenih gljivica – Pythium, Rhizoctonia, Fusarium, Sclerotinia, Verticillium itd, kao i protiv Botrytis cinerea na vinovoj lozi i jagodi. Poznat je podatak da je paprika uspješno gajena u monokulturi 17 godina na zemljištu koje je tretirano gljivicom Trichoderma.
  5. Pythium oligandrum – preparat POLYVERSUM. Koristi se protiv 20 vrsta patogenih zemljišnih gljivica, među njima i Verticillium, Alternaria, Sclerotinia, protiv patogena semena, sive truleži grožđa i maline. Ova gljivica djeluje na dva načina. Kao hiperparazit kolonizuje fitopatogene gljive na sjemenu i u rizosferi tretiranih biljaka. Drugi način je produkcija supstanci koje stimulišu ćelijski zid biljke da stvara morfološke i fiziološke barijere u odbrani od invazije patogena. Isto tako, stimuliše rast biljke povećanjem usvajanja fosfora.
  6. Aureobasidium pullulans – preparat BONI PROTECT, protiv Erwinia amilovora, zatim Botrytis cinerea, Penicilium expansum, Monilia fructigena na uskladištenom voću, a i protiv Fusarium i Alternaria.

Biofungicidi na bazi kvasaca

Rhodotorula glutinis i još preko 50 vrsta kvasaca izolovanih sa površine različitih plodova – deluju kao antagonisti protiv izazivača truleži voća, kompeticijom za šećere na površini ploda.

Biofungicidi na bazi bakterija:

  1. Streptomyces griseoviridis – u preparatu MYCOSTOP, zemljišna bakterija rizosfere, koristi se nanošenjem na sjeme protiv zemljišnih patogena – Fusarium, Alternaria, Phytophtora, Pythium, Rhizoctonia i Botrytis, potapanjem rasada, tretiranjem zemljišta i folijarno. Kolonizuje korijen biljke pre pojave patogena, lišavajući ih prostora i hranljivih materija, tako da se mora primeniti preventivno.
  2. Bacillus subtilis var. amyloliquefaciens – preparati BOTOKILLER, SUBTILEX, D-STOP, FITOSPORIN, RHIZOVITAL – koristi se protiv zemljišnih patogenih gljivica – Verticillium, Fusarium, Rhizoctonia, Aspergilus, i bakterija – Ralstonia, Xanthomonas campestris vesicatoria. Primijenjuje se nanošenjem na sjeme, a folijarno protiv Botrytis cinerea i pepelnice jagode. Mehanizam djelovanja se zasniva na kolonizaciji korijena biljke bakterijom i kompeticiji sa patogenim organizmima.
  3. Pseudomonas aureofaciens – preparat ELENA, u zaštiti ječma od truleži korijena (fuzarioza i helmintosporioza) i od plijesnivosti sjemena. Koristi se nanošenjem na sjeme.

Autor: Dragomir Radić, dipl. inž. polj.

izvor : psss.rs / agroinfonet

PROČITAJTE:

Domaće mikrobiološko đubrivo od banana, jaja, bundeva…

Bordovska čorba – Organska mješavina koja štiti biljke od mnogih bolesti

Da li bi organska poljoprivreda mogla da nahrani čovječanstvo?

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI