Naslovnica Blog Stranica 566

Šta je sve potrebno odraditi prije sjetve rasada paprike?

Agrosavjet
-
0
Šta je sve potrebno odraditi prije sjetve rasada paprike?

Sami možemo da uzgojimo kvalitetan rasad različitih sorti paprike. Potrebno je obezbjediti klijavo sjeme, dobar supstrat, toplo mjesto sa odgovarajućim osvjetljenjem, optimalnu vlagu i naravno – strpljenje.

Uskoro nam slijedi sjetva rasada paprike. Ukoliko se uzgajanjem povrća bavite amaterski, možete i sami posijati rasad sorti koje želite, ne morate imati skupu opremu i plastenik sa sistemom za grijanje. Dovoljno će biti da imate toplo i sunčano mjesto u svom stanu ili kući i da se naoružate strpljenjem.

Pošto je paprika toploljubiva kultura, ona se u našem klimatskom području uzgaja na ovakav način kao jednogodišnja vrsta. Osim toga, mlade biljke su osjetljive na kolebanje temperature, ali i na štetočine i bolesti. Može se reći da je ona dama među povrćem.

Sjeme mora biti dezinfikovano

Za klijanje njenog sjemena, nicanje, rast i razvoj mladih usjeva potrebno je obezbjediti kvalitetan supstrat, toplo mjesto sa dobrim osvjetljenjem, umjerenu vlažnost podloge i vazduha.

Prije sjetve potrebno je obezbjediti kvalitetno i klijavo sjeme koje će se dezinfikovati. Samo takvo će dati jako i visokorodno povrće. Prije samog sijanja, vrši se dezinfekcija i naklijavanje. Na taj način će se omogućiti brže klijanje sjemenki jer će opna omekšati. Kada su dobro pripremljene, niknu već za tri do četiri dana. Treba znati da neke čili paprike traže nešto veću temperaturu i potrebno im je malo više vremena da klijaju.

Temperatura i vlaga ključni su faktori za rast i razvoj. Sjemenu paprike trebalo bi obezbjediti vrijednosti iznad 20°C kako bi se uspješno razvijalo. Ni suviše visoka mu ne odgovara. Ona optimalna za klijanje i nicanje ovog povrća kreće se oko 25°C.

Pikiranje pri visini biljke 5 – 6cm

Kvalitet supstrata takođe je od izuzetne važnosti. Što je on veći, to će proizvodnja rasada biti jednostavnija. Lakše je održavati optimalnu vlažnost, a biljke će pri tom biti zdravije.

Prilikom sjetve, posude napuniti supstratom do jednog centimetra ispod ruba saksije i nježno ga pritisnuti kako bi se istisnuli vazdušni džepovi. Nije potrebno jako ga zbijati. Neophodno je zaliti ga, a zatim posijati sjemenke paprike koje se prekriju tanjim slojem supsrtata. Prskalicom navlažiti površinski sloj.

Ukoliko je posijano više sjemenki u jedan sud i u planu je pikiranje pojedinačnih biljaka, to će se uraditi kada mlade biljčice dostignu visinu od pet do šest cantimetara. Ovo je visina kvalitetno uzgojenih presadnica, koje osim kotiledonih listića imaju dobro razvijene listove prve etaže.

Termin sjetve se određuje prema roku sadnje. Od sjetve do presadnica spremnih za sadnju potrebno je da prođe najviše dva mjeseca. Dužina ovog perioda zavisi od sorte i uslova tokom uzgajanja.

Prvo kaljenje pa presađivanje

Rasad paprike prije sadnje treba da prođe kroz period privikavanja na spoljašne uslove ili kaljenje. Ukoliko bi ga direktno posadili na otvoreno polje bez prethodnog kaljenja veliki broj mladih biljčica bi propao.

Stablo presadnica spremnih za rasađivanje treba da je visoko do 20cm i da ima od šest do deset dobro razvijenih listova.

Kvalitetan rasad prepoznaje se po prisustvu kotiledonih listova. Njihov nedostatak ukazuje da je biljka prošla kroz neki stres.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Kada započeti sjetvu rasada?

Proizvodnja rasada paradajza – Savjeti za uspješnu proizvodnju!

Prirodni preparat za ukorijenjavanje rasada

Zimski kupus se nije isplatio Sembercima

Agrosavjet
-
0
Zimski kupus se nije isplatio Sembercima

Pandemija je nanijela veliku štetu proizvođačima kupusa u Semberiji. Smanjena potražnja oborila je cijenu, a dio roda odnijela su bakterijska oboljenja i insekti.

Većina proizvođača je zdrav zimski kupus uskladištila do marta, kada se nadaju povoljnijoj ceni od trenutne, koja iznosi 20 feninga po kilogramu.

Od proizvedenih 300 tona zimca Rado Mihajlović imao je povećane troškove hemijske zaštite, pa je pitanje da li će s trenutnom cijenom na tržištu pokriti uloženo.

– Bar da je 30 feninga po kilogramu mogli bi se nečemu nadati. Ovako, em je godina teška za proizvodnju, em je cijena nikakva. I s plasmanom problemi, jer je prodaja zbog korone smanjena. Nema velikih veselja, ugostiteljski objekti su polupusti, a ni dijaspora ne dolazi. Sve se to odražava na potražnju – kaže ovaj semberski povrtar.

Do februara i marta usladištio je 250 tona kupusa, ali mu je u interesu da ga što prije proda, jer se troškovi gomilaju.

– Držimo ga u hangaru i hladnjači. Struja je skupa, pa nam povećava rashode – naglašava Mihajlović.

Bolesti

Slična priča je i u ostalim domaćinstvima. Mladen Mitrović je 70 tona lagerovanog  kupusa zimca bacio u martu, jer zbog pandemije nije bilo kupaca. Proizvodnju u 2020. je smanjio za skoro dvije trećine, jer iziskuje dosta ulaganja, vremena, radne snage, a dobit je u ovim uslovima neizvjesna.

– Daleko manje robe imam na lageru. Da bar cijena nije ispod 30 feninga po kilogramu, da ima neke zarade, jer je ogroman posao. Taj zimski kupus traži odmornu zemlju, čistu, mora da se radi kontejnerski. Sije se po jedna sjemenka, jer nemamo mašinu za sitna sjemena i ne možemo da obavljamo automatsku sjetvu. Potrebno je dosta vremena, posla, radnika… Kupus traži i dosta đubriva, 250 -300 kg po dunuma, a i zaštita je veoma skupa – objašnjava Mitrović.

Ove godine izgubio je bitku i s bolestima, pa je dio roda lošeg kvaliteta.

– Nikad kupus nisam počinjao prodavati do kraja februara, početka marta. Uvijek sam imao kupus koji je u kondiciji. U skladištu ima dobro provjetravanje, nije direktno izložen suncu. Međutim, ove godine nešto se desilo, obolio je u korijenu ili preko lista – žali se Mitrović, dodavši da ni kupaca nema ni za lijeka.

Nekada je kupus prodavao širom RS. Najveći dio plasiran je u Banjaluku, a bilo je, kaže, godina kad su izvozili za Sloveniju, Hrvatsku, u lošijim godinama i za Srbiju. Za izvoz je nekada išao kupus i po cijeni od jedne marke po kilogramu, a sada nema potražnje, pa se boji da će morati da baci i ovaj rod.

Otkup

Da je zbog lošeg kvaliteta i smanjene potražnje otkupljeno manje kupusa od planiranog potvrdili su nam i u Poljoprivrednoj zadruzi “Povrtarstvo” iz Crnjelova. Otkupili su oko 300 tona, od čega 60 tona za kiseli kupus. I njegov plasman je, kažu, pod znakom pitanja, jer nema velikih proslava.

Proizvođači koji su uspjeli da prodaju kupus otkupljivačima imali su bolju računicu nego na otvorenom tržištu, jer nisu moralu pakovati kupus. Tako, ostvaruju podsticaje od resornog ministarstva od šest feninga po kilogramu, a od gradskog Agrarnog fonda oko dva feninga.

– Otkupna cijena je bila 20 feninga. Mogli smo uzeti i jeftinije – za 10-15 pfeniga, međutim išli smo da uzmemo kvalitetniju robu i platimo skuplje proizvođačima. Onaj ko je uspio da proda nama robu zadovoljan je, ali nismo imali kapacitet da kupimo ogromne količine kako bi smanjili tržišne viškove. Cijela situacija je teška. Čak nas i neki svadbeni saloni zovu i nude kiseli kupus da prodaju. To je pokazatelj da je ogroman pad potrošnje kupusa u ovoj godini – ističe direktor PZ “Povrtarstvo” Crnjelovo, Mićo Živić.

Počela sjetva

Uprkos problemima, poljoprivrednici su već počeli sa sjetvom ranog kupusa. Cijene sjemena, supstrata i ostalog repromaterijala su na nivou prošlogodišnjih.

– Za sjetvu ranog kupusa potrebno je izabrati dobar sjemenski materijal, koji ima dobru energiju, klijavost, da bi ujednačeno nicao – objašnjava agronom Vanja Nestorović.

Ono na šta proizvođači moraju takođe obratiti pažnju jeste da ne žure sa sjetvom sjemena ranog kupusa, jer ako se niske temperature zadrže duže vrijeme može doći do procvjetavanja.

Optimalan rok za sjetvu je kraj decembra, ali mnogi poljoprivrednici ovaj posao rade i do kraja januara. Rasad se, u zavisnosti od vremenskih prilika, iznosi u plastenike u februaru.

Izvor: srpskainfo.com

PROČITAJTE:

Uzgoj mikrobilja umesto gastarbajterskih poslova – Proizvodnja mikro povrća u Austriji

Od onoga što bacimo kad pojedemo kajsiju i šljivu Ivana i Marko prave zdrav proizvod

“Izumire zanat od kog smo živeli kao kraljevi”

Ovako se pravilno konzumiraju orašasti plodovi i sjemenke

Agrosavjet
-
0
Ovako se pravilno konzumiraju orašasti plodovi i sjemenke

Svi znamo da su orašasti plodovi izuzetno zdravi, ali namjerno ih zanemarujemo zbog kalorija. Saznajte kako se pravilno koriste orašasti plodovi, da bi tijelo iz njih izvuklo maksimum

Orašasti plodovi su jedinstvena hrana koja je telu potrebna svakodnevno. Bogati proteinima, vlaknima, nezasićenim mastima i nizom vitamina i minerala, oni su neophodni u zdravoj ishrani. U ovom članku smo prikupili najpopularnije i najzdravije orašaste plodove i sjeme za koje se pokazalo da su efikasni u borbi protiv bolesti i njihovoj prevenciji.

Crni susam

Gram crnog susama sadrži više kalcijuma nego bilo koja druga hrana. Bogat je magnezijumom, bakrom i cinkom. Crni susam sadrži biljna jedinjenja koja se nazivaju „lignani“ – odličan izvor polifenola i nerastvorljivih vlakana. U digestivnom traktu lignani se pretvaraju u slab oblik estrogena, koji pomaže pri regulisanju ravnoteže hormona u tijelu.

Kako se koristi: 1 malu kašičicu crnog susama stavite u salatu, preko testenine, ili progutajte nakon što temeljno sažvaćete svako sjeme.

Sjeme lana

Sjeme lana je bogato omega-3 masnim kiselinama, u obliku antiinflamatorne alfa – linolenske kiseline. Lignani su nerastvorljiva vlakna i polifenoli koje tijelo pretvara u slabe forme fitoestrogena. Sjeme lana sadrži oko 10 puta više lignana od smjena crnog susama. Odličan izvor rastvorljivih i nerastvorljivih vlakana.

Kako se koristi: 1 supenu kašiku lana sameljite u mlinu za kafu, stavite u šolju jogurta i pojedite. Isto tako možete seme lana potopiti u vodi i nakon par sati popiti vodu i pojesti seme.

Čia sjeme

Čia sjeme je brz i lak izvor proteina, zdravih omega-3 masnih kiselina, dijetetskih vlakana, minerala, vitamina i antioksidanata – sve u jednom pakovanju. Jedna kašika čia sjemena sadrži 5 grama vlakana.

Kako se koristi: Čia sjeme ostavite preko noći u vodi. Sutradan mu dodajte malo kakaa, meda i lješnika i dobićete nevjerovatno dobar puding.

Sjeme suncokreta

Sjeme suncokreta bogato je vitaminom E, bakrom, vitaminom B, manganom, selenom, fosforom i magnezijumom. Vitamin E je moćan antioksidans koji štiti ćelijske membrane od oštećenja.

Kako se jede: Nikako nemojte da jedete pržene i slane sjemenke od suncokreta. Jedite oljušten, neslani suncokret ili sjemenke potopite u vodu, pa kad puste klice, jedite ih zajedno sa klicama.

Dodajte ih u salate ili ih grickajte kao međuobrok.

Sjeme bundeve

Sjeme bundeve je odličan izvor cinka. Cink utiče na funkcionisanje cijelog tijela, uključujući imunitet, rast i podjelu ćelija, san i raspoloženje. Cink je takođe veoma važan za održavanje zdravlja prostate.

Kako se jede: Sirovo sjeme bundeve dobro je da se gricka kao užina. Takođe je odlično u supama i salatama. Mogu se samljeti i dodati u smutije.

Pekan orah

Pekan orah je jedan od 15 vodećih namirnica koje su prepoznate kao visoko antioksidativna namirnica. Pekan orah ima obilje minerala, magnezijuma, koje se inače ne pronalazi u ostalim namirnicama u ovom obimu.

Kako se jede: Odličan je da se gricka za vrijeme užine i to jedna mala šaka ovih oraha. Dobro se kombinuje sa cimetom, čia sjemenom i sa malo stevije – tada se dobije odličan desert.

Ako želite slanu grickalicu, pekan orah prepecite na malo maslaca i uvaljajte u susamovo sjeme.

Brazilski orasi

Brazilski orasi su odličan izvor selena. Bogat je cinkom, ali obiluje i sa mnogo masti i malo proteina.

Kako se jede: Jedu se sirovi, ali umjereno zbog visokog sadržaja masti. Nikako ne smijete da izbacite iz ishrane brazilski orah, ali ograničite njegovu upotrebu na 3 puta nedjeljno.

Bademi

Bademi su dobar izvor kalijuma, minerala koji pomaže pri normalizaciji krvnog pritiska. Pazite da se ne prejedete badema jer sadrže puno proteina: četiri badema sadrže oko 1 gram proteina.

Bademi su bogati omega-6 masnih kiselina, 60% zasićenih masti i 10% mononezasićenih.

Prije konzumiranja, bademe dobro operite ili potopite u vodu na par sati. Nikako ne jedite više od 15grama badema dnevno.

Napomena: Kada jedete orašaste plodove: jedite 4 grama dnevno, a kada konzumirate sjemenke, jedite oko 13 grama dnevno. Toliko je zdravo, ostalo nije, piše sajt Econet.ru.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

SJEME KOPRIVE I MED – Izuzetan lijek za anemiju i jačanje imuniteta /RECEPT/

Chia sjemenke sadrže 6 puta više kalcijuma od mlijeka

Sjemenke suncokreta su dobre za mršavljenje

OVA MJEŠAVINA JE ČUDO IZ PRIRODE – Popravlja pamćenje, čisti jetru, poboljšava vid

Agrosavjet
-
0
OVA MJEŠAVINA JE ČUDO IZ PRIRODE – Popravlja pamćenje, čisti jetru, poboljšava vid

Jedan od najmoćnijih lijekova ne samo da će vam popraviti pamćenje za nevjerovtanih 80 posto, već ćete pri tome otopiti masne naslage s kojima se godinama borite. Ključni sastojak je ren koji je bogat vitaminom C, kalijumom, vitaminima B1, B2 i B6, kao i gvožđem, magnezijom i fosforom.

Zdravstvene prednosti rena:

1. Bijeli korijen rena prirodni je podizač otpornosti organizma. Sadrži vitamin C, kalijum, kalcijum, magnezijum i fosfor, kao i vitamine iz B grupe, te se smatra zaštitnikom od prehlada i drugih sezonskih bolesti.

2. Svoju ljutinu zahvaljuje materiji glikozid sinigrin koja otvara sinuse prilikom konzumacije, dok će inhalacija ovim korenom pomoći i pri ublažavanju raznih drugih disajnih problema.

3. Prirodni antibiotik i prirodni konzervans nadimci su koji krase ren, jer dokazano sprječava razmnožavanje bakterija.

4. Odlična je namirnica ako želite da uradite detoks, jer podstiče čišćenje jetre, kao i izbacivanje štetnih materija iz organizma.

5. Ovo ljutkasto povrće olakšava i stabilizuje probavu i podstiče rad crijeva, posebno ako ga konzumirate uz masne i slane namirnice poput prazničnih pečenja.

6. Obloge od narendanog rena smanjiće ukočenost mišića tijela, reumatsku bol i odagnati glavobolju (ako oblogu postavite na teme u trajanju od par minuta).

7. Ren je i čuvar srca koji podstiče cirkulaciju i deluje reventivno kod kardiovaskularnih bolesti.

Oprez

Aktivne materije u renu mogu da izazovu povraćanje i dijareju ako se konzumira u velikim količinama – posebno ako pripremate tinkture od svježeg korijena s više od 80 ml soka. Ren se najčešće renda svjež ili poslužuje u kockicama, jer kuvanjem gubi većinu svojih ljekovitih svojstava.

Sastojci:

125 grama rena, 4 limuna, 3 kašike meda, 2 kašike cimeta i komadić đumbira (oko 2 centimetra)

Priprema:

U blenderu ispasirajte ren i đumbir. Iscijedite sok iz limuna, dodajte u blender, dobro izmiješajte pa dodajte cimet i med. Dobro povezanu smjesu stavite u staklenu posudu. Dva puta dnevno uzimajte po jednu kašiku smjese prije obroka, a ako vježbate, prije treninga. Praktikujte ovo tri nedelje i nećete se pokajati kad vidite fenomenalne rezultate.

Napomena

Prirodni lijekovi na našem portalu služe kako bi pomogli ljudima. No, uvjek znajte. Ukoliko imate neki zdravstveni problem. Prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu. Bez stručnog mišljenje.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

Baš OVA mješavina sjemenki skida HOLESTEROL, topi SALO i čuva vas od bolesti!

Kako izliječiti prehladu za jedan dan! Najefikasnije rješenje

Nutricionisti otkrili kojih pet čajeva tope salo

Cvekla Chioggia ili cvekla crveno-bijele boje

Agrosavjet
-
0
Cvekla Chioggia ili cvekla crveno-bijele boje

Cvekla može poboljšati vašu cirkulaciju i ojačati kardiovaskularni sistem, dok istovremeno daje vašem tijelu dovoljno energije za dan. Ovo povrće sadrži betain i triptofan, retke supstance koje mogu umiriti vaše nerve i ublažiti stres. Ovo je cvekla crveno-bijele boje, mesa a daje ekstremno velike plodove, izuzetno slatka, ne farba ruke, izuzetno zdrava. Koristi se kao i obicna cvekla, a moze se koristiti za slatka kao i za pripremanje mnogih drugih jela, kao i za aranžiranje. Organska sorta, izuzetno je slatka i blaga.

Sije se od aprila do novembra. Sazrijeva za 50 dana. Najveca prednost joj je upravo njen izgled zbog mješavine dvije boje pa se veoma rado koristi za uljepšavanje salata i drugih jela. U  cvekli ima najvise vitamina C, pa karotina, zatim vitamina B1 i B2 i PP. Ovo povrce može da se pohvali i gotovo čitavim spektrom minerala koji su neophodni čovjeku za život i optimalno funkcionisanje.

Kalijum, natrijum, fosfor, kalcijum, magnezijum, gvođe, sumpor, jod, brom, litijum, rubidijum, cezijum i stroncijum. Za razliku od ostalog povrća, sadrži i određenu količinu kobalta, a kobalt je neophodan u sintezi vitamina B12. Cvekla se često preporučuje kao izuzetno povrće protiv anemije.

Zahtjeva sunčan položaj i lako, pjeskovito zemljište.

Izvor: agroinfo.rs

PROČITAJTE:

CVEKLA jača imunitet, ali dobra je i zbog OVOGA!

Cvekla se deformisala ili je suviše mala – Evo zbog čega se to dešava

5 grešaka zbog kojih vam je cvekla loša

Razmnožavanje crne ribizle nagrtanjem

Agrosavjet
-
0
Razmnožavanje crne ribizle nagrtanjem

Crna ribizla se može razmnožavati na više načina: zrelim i zelenim reznicama, položnicama, nagrtanjem, dijeljenjem žbuna, pupoljcima (okcima), sjemenom i kalemljenjem.

Razmnožavanje crne ribizle svim ovim načinima, sem kalemljenjem i sjemenom, zasniva se na postojanju „začetka žila“ na reznici, koji mogu dati grane ili se mogu diferencirati u žile, kada reznica dođe u pogodnu sredinu za ožiljavanje.

RAZMNOŽAVANJE NAGRTANJEM

Ovo je lak i jednostavan način razmnožavanja crne ribizle i obično ga primjenjuju voćari – amateri.

Za ovaj način razmnožavanja, žbunove ribizle treba rano u proljeće orezati u glavu, pa ih dobro pođubriti stajnjakom i složenim mineralnim đubrivom NPK (10:12:26).

Tokom proljeća iz glava tako orezanih žbunova izbiće puno novih mladara. Kada dostignu visinu 10-12 cm, treba ih prorijediti, pa onda nagrnuti zemljom do polovine njihove visine. Poslije 2-3 nedjelje ponovo se nagrnu zemljom tako da 1/3 dužine mladara bude nad zemljom.

U toku ljeta na donjem dijelu mladara razviće se žile.

U jesen se zemlja sa žbunova odgrne, pa se izbili ljetorasti zajedno sa žilama odsijeku do osnove i na taj način se proizvedu sadnice za sađenje na stalno mjesto.

Razmnožavanje crne ribizle nagrtanjem: a- početak vegetacije; b- u toku vegetacije; c- krajem vegetacije: d- po izvršenom skidanju: e- ožiljavanje mladice

Izvor: agrosavjet.com

Ishrana ovaca tokom zime

Agrosavjet
-
0
Ishrana ovaca tokom zime

Ishrana ovaca – Pravilna ishrana i nauka o ishrani ovaca daje veliki doprinos ovčarstvu, utiče na nivo proizvodnje, ali i na smanjenje utroška hrane po jedinici proizvoda i konačno na veću produktivnost i održivost ovčarstva.

 Ishrana je jedno od centralnih pitanja u ovčarstvu i direktno je povezana sa ekonomikom proizvodnje. Način ishrane i držanja ima veliki uticaj na rast, razvoj i vitalnost, a takođe i na zravlje i produktivnost ovaca.

U zavisnosti od prirodnih faktora na nekom području, postoje i različiti sistemi gajenja ovaca te proizvođačima u različitim prirodno – ekonomskim zonama ne možemo preporučiti isti sistem gajenja ovaca.

Ovca

Prilikom pravljenja režima držanja i ishrane treba imati na umu sve faktore koji utiču na organizam životinje

  • svjetlost,
  • temperatura,
  • vlažnost vazduha,
  • količina padavina,
  • promjena u pritisku i
  • strujanje vazduha

Veliki je stepen njihovog uticaja koje treba regulisati, odnosno prilagoditi životinjama putem pravilnog držanja. Ovo je jedan od najvažnijih činilaca uspijeha u ovčarstvu a posebno kod intenzivnog sistema gajenja.

Ovce ishrana tokom zime

Prevođenje ovaca sa pašnjačkog na stajski način ishrane mora biti postepen iz razloga što je organizam životinja navikao na svježu biljnu hranu u pašnom periodu.

U novim stajskim uslovima nova hrana je suva i ima drugačiju fizičku formu, pa je životinji potreban period prilagođavanja od 7-10 dana. Priprema se sastoji u tome, da ovce tokom prvih nekoliko dana ujutru dobiju malo sijena pa se tek onda izgone na pašnjak, a pred kraj perioda prilagođavanja, zadnjih par dana seno se daje i posle paše, povećanjem količina iz dana u dan, da bi nakon desetak dana ovo hranivo došlo kao glavni obrok ovaca, čime se sa pašom prestaje.

Uspjeh u prezimljavanju ovaca zavisi najviše od kvaliteta pripremljene hrane i njenog pravilnog korišćenja. Najvažnije je u ovom periodu sačuvati postojeći broj ovaca u stadu i njihovu kondiciju (uhranjenost ), pri racionalnom trošenju hrane.

Ovce pri dobroj ishrani lako podnose hladnoću pa i veći mraz, ali su veoma osjetljive na vlagu u ovčarniku, kako u vazduhu tako i u prostirci.

Kako bi objekat bio udoban za zimski boravak ovaca u njemu neophodno je izvršiti pripremu koja se sastoji u popravci krova, zidova, podova, prozora, vrata, jasala, pojilica itd. Posle toga treba izvršiti izđubravanje i detaljno čišćenje, a na kraju obaviti dezinfekciju svih zidova, podova i opreme.

Poslije toga pod ovčarnika se obilno zastre slamom u količini od 5 kg /m2, čime se stvara debeo sloj koji dobro upija mokraću, te u ovčarniku nema vlage.

Pre uzimljavanja ovaca potrebno je obezbijediti dovoljne količine svih hraniva, za sve kategorije i faze proizvodnje, uzimajući u obračun dužinu stajskog perioda.

Osim hraniva mora se obezbijediti dovoljna količina vode i ovcama obezbijediti da je uzimaju po volji. Ukoliko takvi uslovi ne postoje onda treba vršiti napajanje i to 2 puta dnevno. Optimalna temperatura vode za ovce je 12-18 ºC, a ona mora biti i higijenski ispravna.

Ne zaboravimo da od dobrog načina ishrane ne zavisi samo sitost ovce već i uspjeh ukupne proizvodnje tokom niza godina.

Primjera radi, navodimo jedan obrok, koji je sastavljen od raspoloživih hraniva kod ovaca koje su usmjerene na proizvodnju mesa:

Hranivo

Kategorija ovaca

OVCE

ŠILJEŽAD

Sijeno, kg

1.7

1.0

OVAN

2.0

Silaža, kg

2.0

1.0

2.5

Slama,kg

0.5

0.3

0.7

Kukuruz,kg

0.2

–

0.2

Koncentrat,kg

0.1

0.3

0.2

Kao značajan pokazatelj rada farme služi cijena koštanja koja se meri veličinom troškova po jedinici proizvoda (meso, mleko, vuna).

Od veličine ovih troškova zavisi i uspijeh u ovčarskom biznisu. U strukturi troškova hrana učestvuje sa oko 70% i zato obrok koji je sastavljen za stado u najvećoj mjeri utiče na cijenu proizvoda i visinu zarade.

Neđeljko Pipović, dipl.ing. stočarstva

Izvor: agroinfonet

PROČITAJTE:

Smještaj ovaca i izgradnja ovčarnika!

Njega jagnjadi nakon rođenja

Koji su to najbolji ovčarski psi?

Ishrana tovnih svinja i sastavljanje smjesa

Agrosavjet
-
0
Ishrana tovnih svinja i sastavljanje smjesa

Za pravilan razvoj, rast, zdravlje i ekonomičnost hrana za životinje  treba  da sadrži sve neophodne komponente: proteine, ugljene hidrate, masti, minerale i vitamine. Nedostatak bilo koje  komponente manifestuje se zaostatkom u razvoju, slabim prirastom i slabim imunitetom.

Većina hraniva koja se koriste u ishrani životinja sadrže sve neophodne materije  ali  u različitim  omjerima pa ih je neophodno miješati kako bi dobili zadovoljavajući i izbalansiran obrok.

Veliki broj naših farmera sami  prave smjese, posebno u svinjogojstvu, uglavnom od žitarica i drugih  proizvoda koji se proizvode  na vlastitom  imanju. Često ove smjese imaju određene nedostatke, najčešče manjak  proteina te minerala, često i vitamina, posebno vitamina A i D. Žitarice koje se koriste u ishrani bogate su ugljenim hidratima  i životinjama služe kao izvor energije, dok proteinski dio obroka koji stoka koristi za razvoj i rast proizvođači kupuju na tržištu. Da bi pripremili dobru koncentrovanu smjesu neophodno je poznavanje hranive vrijednosti  svih komponenti koje ulaze u njen sastav.

Osnovu smjese za svinje čine žitarice. Najzastupljeniji je kukuruz, a koriste se i ostala žita (ječam, pšenica, tritikale, u manjem obimu zob i dr.). To su energetska hraniva,  dok je sadržaj proteina u granicama 8-14% .

Soja, grašak, grahorica, bob,  peletirana  lucerka, suncokret i njihove sačme su proteinska hraniva  sadrže 18-44% proteina.

Stočna repa, repin rezanac i krompir sadrže lako probavljive ugljene hidrate, bogati su vitaminom D i kalcijumom, a siromašna u proteinu koga sadrže do 6%. Prije upotrbe poželjno ih je termički obraditi.

Stočno brašno, mekinje i drugi nusproizvodi mlinske indusrije sadrže do 14% proteina i vrlo važne amino kiseline, zato je poželjno ove komponente uključiti u obrok.

Djeteline i trave bogate su proteinima (do 18%), dobrog amino-kiselinskog sastava,  mineralima i vitaminima, a sadrže visok procenat  kalcijuma  (prije cvatnje).

Proteini su neiophodni za razvoj mišićnog tkiva (mesa), porast i ne mogu ih zamijeniti druga hraniva. Od 100 grama svarljivog proteina svinja usvaja 60-70%.

Ugljene hidrate svinja koristi za uzdržne potrebe, intramuskularno i podkožno  salo. Žitarice sadrže 40-70% svarljivih ugljenih hidrata, mahunarke 20-50%, uljarice 10-20%, mekinje 15-25%, a zelena masa 5-10% svarljivih uglenih hidrata.

Vitamini su neophodni za pravilan rast i razvoj. Vitamin A reguliše promet mineralnih materuja i sprečava noćno sljepilo.  Porast i iskorištavanje hranivih materija reguliše B vitamin, a sprečava  i nastanak beri-beri bolesti.  C vitamin prevencija je za pojavu  skorbuta. Pojava rahitisa je posledica nedostatka vitamina D, a nedostatak vitamina E za posledicu ima neplodnnost. Vitaminima su bogate leguminoze, zelena masa, paša, lucerka, ljuspice žitarica.

Minerali su neophodni za održavanje života, razvoj, formiranje kostiju i krvi,  zdravlje. Leguminoze sadrže dosta P i Ca, žitarice su bogate fosforom, ali siromašne kalcijumom, korjenasto krtolaste kulture sadrže dosta K i Na, a malo P i Ca.

Masti i ulja su sporedni u ishrani životinja. Deteline sadrže 0,1-1% , žitarice 3-6% , a uljarice do 45%.

Procenat proteina u smjesi  se izračunava: Procenat komponente u smjesi  puta procenat proteina u komponenti/100

Primjer  smjese

60 % kukuruz          sa     8%protrina                                   4,8

22% sojina sačma sa     44% proteina                                9,68

15% ječam                sa    9% proteina                                  1,35

3% premiks

Smjesa sadrži                                                                        15,83% proteina

Svinje u tovu hranimo po volji (ad libudum) ili obročno. Obročno hranjenje kako jutarnje  tako i večernje obavljati u isto vrijeme; 6-8 odnosno 15-17 časova. Ljeti vrijeme hranjenja pomjeramo ranije –  ujutru i kasnije uveče.

Ako hranimo jednom smjesom čitav period smjesa treba da sadrži oko 14% proteina. Ukoliko se tov odvija u dvije faze za uzrast 30-60kg koristi se smjesa sa 16%, a u drugoj fazi (60-120kg) koriste se smjese sa manjim sadržajem proteina, ali ne ispod 12%.

Sadržaj proteina u smjesi bitan je iz razloga  što svinje do težine 110-120kg formira mišićnu masu i muskulaturu  pa imamo najveće priraste i manju konverziju hrane  za kg prirasta kao i kvalitet polutki.

Orjentaciono svinje do 40 kilograma hraniti sa 2 kilograma koncentrovane smjese, a za svakih 20 kg prirasta količinu povećavati za 0,5kg. Uz smjesu životinje moraju imati čistu i pitku vodu po volji. Poželjno je pred kraj tova u smjesi povećavati učešće ječma radi poboljšanja kvaliteta slanine i mesa.

Autor: 

Izvor: pssrs.net

PROČITAJTE:

Ako smjesu za svinje pravite sami – Pazite na omjere!

Može li se domaće svinjogojstvo suprostaviti jakom uvoznom lobiju

Kako zagrijati objekte za svinje

Crni pasulj – Njegov značaj i upotreba

Agrosavjet
-
0
Crni pasulj – Njegov značaj i upotreba

Zrna pasulja mogu imati najrazličitiji oblik i boju. Ona mogu biti okrugli i mogu imati oblik bubrega, mogu imati belu, žutu, zelenu i crnu boju, a čak mogu biti i šarena. Jedan od najzanimljvijih i najukusnijih vrsta pasulja jeste crni pasulj.

Konzumiranje crnog pasulja može pomoći kod regulisanja nivoa šećera u krvi, zatim za različite funkcije nervnog sistema pa čak i spriječiti impotenciju kod muškaraca.

Kao i druge mahunarke, poput graška ili sočiva, i crni pasulj je cijenjen zbog visokog sadržaja proteina i vlakana. On takođe sadrži nekoliko drugih ključnih vitamina i minerala, za koji se zna da koriste ljudskom zdravlju.

Postoji šest glavnih tipova crnog pasulja, sa relativno sličnim izgledom i nutritivnom vrijednošću. Prilikom spremanja može se mijenjati bez gubitka hranljive vrijednosti jer dobro podnosi visoke temperature. Njegova rasprostranjenost i relativno niska cijena je ono što je u početku crnom pasulju donelo značajan status među ostalim mahunarkama.

Crni pasulj ima veoma visok sadržaj vlakana i proteina, bogat je vitaminima i mineralima, kao što su vitamin A, kalcijum, gvožđe i mangan. Takođe, ima visok nivo flavonida, koji poseduju antioksidantne sposobnost, posebno anthocianin, a sadrži i neke omega-3 masne kiseline.

Crni pasulj može da poboljša funkcije nervnog sistema kroz obezbijeđivanje potrebnih aminokiselina i molibdena. Crni pasulj ima mnogo vitamina i minerala, ali je primjetno veća količina vitamina B9 ili folne kiseline.

Crni pasulj je odličan za regulisanje digestivnih problema jer sadrži neobično visok nivo proteina i vlakana za tako malo zrno, što ga čini „super hranom“.

Crni pasulj ima visoku koncentraciju rastvorljivih vlakana, koji dokazano pomažu u smanjenju nivoa lošeg holesterola u krvi.

Još jedna od koristi folne kiseline, koja se nalazi u tako visokim nivoima u crnom pasulju, je njena uloga u zaštiti djece u materici.

Čuvajte crni pasulj na suvom mjestu, daleko od direktne sunčeve svjetlosti.

Pravilna upotreba crnog pasulja

Prilikom pripreme pasulja, važno je da se dobro sortira, a zatim da se dobo opere i potopi u vodu od 8 do 10 sati prije kuvanja u cilju postizanja optimalnog ukusa i teksture. Budite oprezni da ga ne potopite više od 12 sati, inače ćete dobiti blag ukus. Potapanjem mahunarke smanjujete količinu vremena potrebnog za kuvanje, a potapanje takođe pomaže da se uklone neki od oligosaharida.

Izvor: yumama.com

PROČITAJTE:

Pasulj je najbolja hrana za vaš organizam, a sve vrste su podjednako zdrave!

Ne morate ga više izbjegavati: Mali trik kako da se ne nadimate od pasulja

Najpoznatije vrste pasulja i njihove karakteristike

Bobice crne bazge: Da vam djeca budu zdrava tokom zime i da što lakše prebrode prehladu

Agrosavjet
-
0
Bobice crne bazge: Da vam djeca budu zdrava tokom zime i da što lakše prebrode prehladu

Poznata po mirisnom bijelom cvijetu bazga spada među najpopularnije ljekovite biljke. Nalazimo je uz gotovo sve seoske kuće čak i u malim kućnim vrtovima.

Crna bazga je biljka iz porodice (Adoxaceae).  Bobice odnosno plod bazge sadrži antioksidanse, vitamine  C i E, antocijane, flavonoide, terpene i druge ljekovite stvari koje deluju antivirusno, antibakterijski te kao diuretik.

Zrele ljubičasto-plave bobice najveći su prirodni izvor vitamina B, posebno vitamina B1 te sadrži više gvožđa čak i od cvekle i aronije.

Raste kao grm ili drvo, visoko oko 3 do 10 metara. Kora je raspucana, svijetlo-smeđa ili siva. Sistem korenja je površinski, ali dobro razvijen. Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene mekanom srži.

Nasuprotno smješteni listovi su neparno perkasti, jajasti i ušiljenog vrha. Na licu su tamnozeleni, a naličje je svijetlije boje i dlakavo.  U početku su zelene boje pa prelaze u ljubičasto crvenu i potpuno crnu boju. Plodovi su koštunjićave bobe s tri sjemenke i sadrže sočan crveni sok. Danas se najčešće koristi u prehrambene svrhe, ali je i vrlo ljekovita biljka. Za hranu ili lečenje koriste se listovi, cvijet i plod.

Bobice se koriste za negu kože, u sprječavanju bora i poboljšanju izgleda kože. Sirup od bobica bazge ima jaka antioksidantna svojstva, jača imunološki sustav, pomaže u borbi protiv virusa koji izazivaju prehladu, grip pa čak i herpes, pomaže kod upale sinusa i olakšava kašljanje.

Da vam djeca budu zdrava tokom cijele zime i da što lakše preprode prehladu i respiratorne smetnje, a možete ga napraviti sami.

Potrebni sastojci:
– 2/3 šolje sušenih bobica bazge
– 3 ½ šolje vode
– Komadić svežeg đumbira
– 1 ½ kašika cimeta u prahu
– Kašika karanfilčića u prahu
– Šolja meda
Bobice bazge prokuvajte u vodi zajedno sa narendanim đumbirom, procijedite, dodajte med i sve ostale sastojke. Spremite u staklenu flašicu, čuvajte u frižideru i pijte po potrebi.

Izvor: pereglin.com

PROČITAJTE:

Crna zova atraktivna voćka: Prerada zove u rakiju zovovaču i lakoća uzgoja

Crna zova – Biljka koja liječi i najopasnije bolesti

Zova: Čisti organizam i podiže imunitet

1...565566567...1.011Stranica 566 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia