Naslovnica Blog Stranica 553

PIJETLOVA KRIJESTA – Biljka sa stotinu šarenolikih cvjetova

Agrosavjet
-
0
PIJETLOVA KRIJESTA – Biljka sa stotinu šarenolikih cvjetova

Pijetlova krijesta potiče od latinske riječi kelos, što znači gorući, a simbolizuje vatrenu boju cvijeta. Ova biljka porijeklom je iz Indije. Njeno stablo nije razgranato i dostiže visinu od 20 do 70 cm, a žbun dotiže širinu do 45 cm. Bogata je listovima, koji su široki, zeleni ili tamno crveni i obično su prekriveni sitnim dlačicama.

Cvjetovi celosie su sitni, srasli su u cvast koji izgledom liči na pijetlovu krijestu. Može biti krem, žute, oranž, crvene i ljubičaste boje. Cvjetovi ove biljke traju i do 8 nedjelja. Pijetlova krijesta cvijeta od jula pa na dalje. Hibridne sorte se razlikuju po veličini, formi žbuna i boji cvjetova. Danas imamo visoke i niske sorte, koje su pogodne za bašte i javne površine, kao što je recimo Jewel Box sorta koja može imati bordo i zelene listove. Varijeteti su danas jako zastupljeni na tržištu. One pripadaju nižim biljkama do 20 cm. Odlične su i za javne površine i za saksije.

Takođe poznata je Geisha, sorta koja je visoka oko 25cm i ima širu i čvršću cvast kod same osnove. Isto tako popularna pijetlova krijesta starije sorte je Apricort Brandy, koja je veoma pogodna za rezanje, s obzirom da dostiže visinu do 45cm. Varijeteti Exsotic ima jaku tanjirastu cvast, koja se nalazi na njenoj izrazito jakoj cvjetnoj dršci. Njena cvjetna drška doseže do visine od 100 cm. Varijateti Martine je i te kako popularna i atraktivna, pošto ima šakastu, ravnu cvast i izdužene listove tamno zelene boje. Za nju se preporučuje da se uzgaja u staklenicima kao rezani cvijet.

Njega i gajenje

Ovom božanstvenom cvijeću potrebna je redovna prehrana tečnim đubrivom za cvijeće. Uglavnom se uzgaja da bi se koristilo kao rezano cvijeće u cvjetnim aranžmanima i iz dekorativnog razloga. Ono se takođe koristi i osušeno. Ukoliko uklonimo precvjetalo cvijeće, podsticaćemo našu biljku na ponovno cvjetanje. Za njenu pravilnu njegu neophodno nam je hranljivo tlo. Celosia voli na bude na sunčanom položaju u dvorištu i zaista dobro podnosi sušu.

Razmnožavanje

Celosia – Pijetlova krijesta razmnožava se sjemenom. Razmnožavanje se vrši u rano proljeće. Ukoliko joj temeratura odgovara, tačnije ako iznosi između 18 i 25 stepeni biljka nikne za desetak dana. Nakon toga pakuje se u lonce. Njeno sjeme se inače jako lako prikuplja. Uzmemo jednu širu posudu, postavimo je ispod precvjetalih cvjetova i polako ih protresemo, tako da nam sjeme upada u činiju. One se međusobno ukrštaju i iduće godine imaćemo pregršt boja u svom vrtu.

Sadnja pijetlove krijeste

Ova biljka sadi se i u saksijam i na zelenim površinama. Kada se sade u baštama, to je obično u manjim grupama na rastojanju od 30 do 40 cm, ukoliko su u pitanju visoke sorte, dok kod niskih vrsta razmak mora da bude 20 cm. Ukoliko je sadimo u saksije, ona treba biti od 8 do 10 cm. Možemo je saditi u tacne iz kojih ćemo je, kada prestanu mrazevi, saditi u spoljašnje zemljište. Ovakvoj vrsti biljke odgovara bogato humusno zemljište. Presađivanje jako dobro podnosi. Za 1000 komada rasada trebamo posijati 2 grama sjemena.

Održavanje

Pijetlova krijesta se jako lako održava. Jedino zahtjeva sunce, prija joj. Jako je izdržljivog karaktera i zahtjeva redovno umjereno zalivanje.

Izvor: cvecarstvo.com

PROČITAJTE:

Zimski jasmin – Gdje ga posaditi i u kojim situacijama je koristan?

Rododendron – Zimzelena biljka koja cvjeta već krajem zime

KLIVIJA – Ljepotica koja će vas častiti raskošnim cvjetovima

Da li nas mačke zaista manje vole?

Agrosavjet
-
0
Da li nas mačke zaista manje vole?

Prije nekoliko godina objavljeno je istraživanje u kojem se pojavilo mnogo radova koji su pogrešno protumačeni. Zaključak je da mačke manje vole svoje vlasnike nego psi.

Pet helt netvork odlučio je da predstavi istraživanje i da objasni zaključke koje su doneli kako bi ohrabrili vlasnike mačaka da vjeruju u svoje ljubimce i da ne vjeruju u „dopadljive“ napise na internetu koji više idu u korist pasa.

Istraživanje, koje su sproveli Alis Poter i Danijel Mils, uključivalo je 20 parova, vlasnike i njihove mace. Mačke su stavljene u sobu s dvije stolice i nekoliko igračaka, a prozori su bili potpuno prekriveni. Kamera je snimala interakciju između svake mačke, vlasnika i stranca – odlazak vlasnika, vraćanje vlasnika, odlazak i vraćanje stranca itd. Istraživači su koristili test koji je poznat kao Ejnsvortova neobična situacija (Ainsworth Strange Situation) kako bi odredili ponašanje mačaka i tako odredili kolika je povezanost mačaka s vlasnicima.

Rezultati su pokazali da su mačke bile glasnije kada su vlasnici napuštali prostoriju nego kada je to činio stranac, ali da nisu videli nikakve dodatne dokaze koji su sugerisali da je povezanost mačke i vlasnika neraskidiva.

Otkrili su da mnogi aspekti ponašanja mačaka nisu u skladu s karakteristikama povezanosti. Međutim, primijetili su da test nije ispitivao postoje li razlike u vezivanju mačaka koje su samo u zatvorenom prostoru ili i u zatvorenom i u otvorenom, prema tome, ovaj test nije bio najdelotvorniji instrument za utvrđivanje povezanosti mačaka za njihove vlasnike.

Zaključak istraživača je da, kako su izjavili, ne žele da impliciraju da mačke ne mogu formirati neki oblik bliskog odnosa ili povezanost sa svojim vlasnicima, ali da odnos koji mačke imaju sa svojim vlasnicima ne može biti tipično okarakterisan. To znači da mačke ne pokazuju istu vrstu povezanosti kao psi. Pas vidi vlasnika kao izvor sigurnosti, dok mačke pokazuju više vrsta ponašanja koja bismo nazvali „nezavisnim“. To ne znači da mačke ne uživaju sa svojim vlasnicima, već jednostavno traže ljudsko društvo iz drugih razloga, navodi Petmagazine.

Za razliku od pasa, koji se druže i žive sa ljudima, mačke ne traže ljudsku „pomoć“ kako bi zadovoljile svoje dnevne potrebe. Jasno oblikuju društvenu povezanost sa svojim vlasnicima i pokazuju određeno privrženo ponašanje. I na kraju, ne dozvolite da vam razni naslovi ubace sjeme sumnje u ljubav koju vaša mačka osjeća prema vama.

Izvor: b92

PROČITAJTE:

Nevjerojatne dobrobiti predenja mačke na ljudski organizam

Dokazano da su MAČKE naklonjenije ženama – Evo ZAŠTO!

Koliko često treba da hranimo mačku?

Pet zdravih namirnica koje “voli” vaša koža, a da to i ne znate

Agrosavjet
-
0
Pet zdravih namirnica koje “voli” vaša koža, a da to i ne znate

S obzirom na to da živimo u vremenu kada smo skoro svakodnevno izloženi stresu, dio nakupljene nervoze sigurno se odražava i na stanju naše kože. Na to vrlo često ne možemo utjecati, ali ono što možemo jeste obratiti pažnju na to šta jedemo, jer dokazano je da neke namirnice imaju pozitivan učinak na stanje i zdravlje kože.

U nastavku vam donosimo nekoliko namirnica koje već danas trebate uvrstiti u ishranu:

Krastavac

Krastavac je odličan za hidrataciju što je ujedno i ključni faktor zdrave i lijepe kože, a takođe sadrži i vitamine B i C, folnu kiselinu kao i željezo, cink, magnezij i kalij, što ga čini savršenim dodatkom ishrani. Njegovo antiupalno dejstvo nam je takođe dobro poznato u formi isječenih kolutića koje stavljamo preko očiju prilikom uradi-sam tretmana lica.

Kelj

Ovo zeleno povrće je izvor vitamina A, C i E koji sprječavaju starenje kože i podstiču obnavljanje ćelija u organizmu. Kelj je takođe pun minerala kao što su magnezij i kalcij koji su neophodni za očuvanje zdravlja kože. U svoj meni ga možete uvrstiti na razne načine, napravite svježe cijeđeni zeleni sok, dodajte ga u salatu ili probajte neki od mnogobrojnih interesantnih recepata za pripremu kelja za zdrav i ukusan ručak.

Kupus

Kupus je saveznik lijepe kože, bilo da je u svojoj prirodnoj formi ili fermentisan kao kiseli kupus. Listovi kupusa su bogati vlaknima, imaju antioksidantno svojstvo i sadrže veliku dozu C vitamina, dok u je u kiseloj varijanti odličan probiotik koji podstiče rad crijevne flore, čime se proizvodi B vitamin. Uz kupus – salata je vaše oružje za ljepotu.

Limun

Kad vam život da limune, napravite limunadu ili ih koristite kao dodatak jelima. Naš žuti prijatelj koji ima toliko široku i raznovrsnu primjenu u kuhinji istovremeno predstavlja i odličan izvor vitamina C, a sadrži i enzime koji pomažu pri obnovi ćelija jetre i kolagena u koži.

Bundevine sjemenke

Ova popularna, a zdrava grickalica je bolja od bilo kakvih preparata za jačanje kose, kože i noktiju jer ujedno sadrži i vitamin B i bioten, sastojak koji je zaslužan za to dejstvo. Bundevine sjemenke su takođe bogate mineralima poput cinka, čiji deficit u organizmu može da dovede do pojave akni i sličnih problema sa kožom. Kada ih ne konzumirate uz film ili seriju, možete ih koristiti kao dodatak u salati, žitaricama za doručak, pa čak i prilikom pravljenja kolača.

Ljepota & Zdravlje

Orezivanje smokve – Pravila koja morate poštovati za visok prinos

Agrosavjet
-
0
Orezivanje smokve – Pravila koja morate poštovati za visok prinos

Smokva je biljka koja rano stupa na rod, već u drugoj godini. Da bi rodnost bila visoka i redovna, pored pravilne sadnje i agrotehničkim mjera, treba da se izvede i pravilna rezidba.

Smokva je slabo otporna na vremenske neprilike. U hladnijim krajevima pronađite joj zaklonjeno mjesto.

Rezidba se svodi na „čišćenje“ stabla svake druge godine da biste odstranili stare grane.

U martu kada više ne morate da se bojite marzeva, odstranite nekoliko starih grana koje više ne rađaju, tako da sačuvate dvanaestak grana.

Tokom orezivanja  potrebno je orezati  i nove grane (uključujući vodopije koje se uzdižu iz osnove biljke) koje će samo da oduzimaju resurse glavnim granama.

Takođe, potrebno je da ostranite i:

  • Neke od sekundarnih grana: Ovo su grane koje rastu sa vaših glavnih grana. Orežite one koje rastu pod uglom od 45 stepeni. Te grane će biti slabe jer rastu pod neodrživim uglom.
  • Grane koje se prepliću ili su tik jedna uz drugu.
  • Orežite za trećinu svoje glavne grane. To će održati biljku kompaktnom (plodovi će biti dostupniji za branje), a omogućiće vam da izbjegnete rasipanje hranljivih resursa na povećanje veličine biljke na uštrb razvoja plodova.

NAPOMENA: Nemojte zaboraviti da pastom premažete velike rane od rezidbe

Izvor: agrosavjet.com

Upoznajte se sa najboljim ranim sortama KUPINE

Agrosavjet
-
0
Upoznajte se sa najboljim ranim sortama KUPINE

Kupina (Eubatus Focke),pripada grupi jagodastih voćaka ili sitno jagodastih voćaka. Kupina raste kao veliki grm do čak 3m visne, sa dugim i savijenim granama. Postoji narodno vjerovanje da kupina može osjetiti ima li na mjestu na kojem raste podzemnih voda. Ako ih ima donja strana listova će biti glatka. Cvjetovi su bijeli do bijelo rozi smješteni na lažnom štitcu, plod je sočna, crna kupina. U narednom tekstu možete pročitati koje su to najpoznatije rane sorte kupine.

Jang (Yuong, Youngberry)

Puzeća je sorta koju je proizveo B.M. Jang 1905. godine ukrštanjem sorte fenomenal sa mayesom. Za sortu je priznata 1974. godine.

Sazrijeva rano, među prvim sortama kupina. U našim uslovima sazrijeva u prvoj dekadi jula (4-10. VII). Plod je vrlo krupan, težak prosiječno 7 g, oblika izduženo-cilindričnog, a boje crnog vina do crne i vrlo sjajne, zbog čega je na oko vrlo privlačan. Meso ploda je meko, sočno i fino, slatko-nakiselog ukusa i prijatne arome, bogato šećerom, kiselinama i mineralnim materijama.

Izvanredna je za smrzavanje, deserte, džem, ali je osjetljiva na transportovanje.

Žbun je bujan, puzećeg rasta, a ljetorasti dostižu dužinu 3-4 m. Srednje je trnovita. Cvjetovi su bijeli i krupni. Samooplodna je. Razmnižava se ožiljavanjem vrhova jednogodišnjih ljetorasta.

Djelimično je otporna prema antraknozi i pjegavosti lišća. Treba je gajiti na naslonu. Dolazi u obzir za gajenje samo na okućnicama.

Bojsen (Boysen)

I ovo je puzeća sorta američkog porijekla, a proizveo je Rudolf Bojsen 1923. godine ukrštanjem maline s loganberijem.

Sazrijeva nedjelju dana poslije janga, odnosno sredinom jula. Bere se u 2-3 navrata. Plod je krupan, težak prosiječno 7,5 g, oblika izduženo-cilindričnog, a boje tamnocrne do crne. Slatko-nakiselog ukusa i dobre arome. Bogat je mineralnim materijama.

Žbun je bujan, pužećeg rasta, sličan jangu, a ljetorasti dostižu dužinu do 4 m i prilično su trnoviti. Cvjeta rano i samooplodna je sorta. Razmnožava se ožiljavanjem vrhova jednogodišnjih ljetorasta. Mora se gajiti na naslonu. I ova sorta dolazi u obzir za gajenje samo na okućnicama.

Kumberland (Cumberland)

Stara je američka sorta koju je još 1896. godine proizveo David Miler u Pensilvaniji (SAD). Jako je raširena u SAD.

Sazrijeva rano, početkom jula. Berba joj se proteže do dvije nedjelje. Vrlo dobro podnosi transportovanje.

Plod je srednje krupan, težak oko 3 g, okruglasto-sferičnog oblika, boje sjajnocrne. Meso je tvrdo, čvrsto, slatko, veoma ukusno i aromatično, pogodno za raznovrsnu preradu.

Žbun je bujan i uspravnog rasta. Samooplodna je sorta. Žbun je prilično osjetljiv na antraknozu i sušu. Dolazi u obzir za gajenje samo na okućnicama.

Izvor: agrosavjet.com/Literatura: Jagodasto voće – Staniša A. Paunović, Petar D. Mišić, Asen S. Stančević

PROČITAJTE:

Vrste kupine i njihove karakteristike

Perspektivne sorte kupine

Kako se boriti protiv pjegavosti izdanaka maline i kupine

Kako da napravite liker od jabuke

Agrosavjet
-
0
Kako da napravite liker od jabuke

O ljekovitom djelovanju konzumacije jabuka govorio je i Hipokrat. Osim konzumacije svježih plodova oni su korišćeni za preradu, ali i za pripravljanje likera i slastkiša. Kako da napravite svoj liker od jabuke pročitajte u nastavku teksta.

Potrebni sastojci za liker od jabuke:

  • 1,3 l grape
  • 0,15 l vode
  • 250 g šećera
  • 5 ukusnih hrskavih jabuka (oko 1,2 kg)
  • 1 štapić cimeta
  • 5 klinčića

Priprema

Dobro operite jabuke i narežite ih na komadiće, no ne vadite jezgro s obzirom da se većina ukusa i ljekovitih sastojaka nalazi baš u tim dijelovima.

Stavite u staklenku i pomiješajte sa ostalim sastojcima koje ste usitnili u avanu. Prelijte sa 1 l grape te posipajte šećerom i sve dobro promiješajte.

Držite 3 dana na suncu pa dobro protesite. U pripravak dodajte ostatak grape kako bi zaustavili svaku mogućnost fermentacije, zatvorite i spremite na tamno mjesto da odleži mjesec dana.

Nakon toga macerat procijedite prvo na sito, a zatim kroz filtere do bistrog sadržaja. Flaširajte i prije upotrebe ostavite da odstoji još dva mjeseca.

Izvor: agrosavjet.com/ literatura: mediteranske travarice i likeri

PROČITAJTE:

Liker od listova višnje

Liker od mandarina – Sastojci i priprema

Kako se pravi domaći liker od višanja

KIČICA – Biljka od hiljadu dukata, evo zašto je ovoliko vrijedna!

Agrosavjet
-
0
KIČICA – Biljka od hiljadu dukata, evo zašto je ovoliko vrijedna!

Kičica – Centaurium umbellatum Gilib, drugi nazivi kitica, grozničava trava. Na mnogim evropskim jezicima ova trava ima slično ime, a ono u prevodu znači biljka od hiljadu zlatnika.

Kako kaže stara latinska poslovica, nomen est omen, odnosno ime je znak. Šta, dakle čini kičicu vrijednom 1000 dukata.

Aristotel ju je nazvao „žuč zemlje“ . Nezamjenljiva je pri bolesti jetre i želuca. (Sve „želudačne“ trave su gorke). Djeluje na čitav gastrointestinalni trakt, pomaže varenje i eliminaciju hrane iz organizma.

Obično su osobe koje boluju od bolsti na želucu opterećene i drugim tegobama, blijedunjave su, mrzovoljne, često anemične. Pošto kičica liječi digestivne probleme, ona čovjeka zapravo preporodi, a to mnogo vrijedi.

Koristi se i za smirivanje žučnih kolika, ali i protiv raznih menstrualnih nelagodnosti.

Dobro je piti kičicu za vrijeme groznice, jer je vrlo djelotvorna. Ako se pije čaj od kičice duže vrijeme, pomaže gubljenju suvišne težine kod gojaznih osoba.

Čaj od kičice

10 g suvih listića i cvjetova prelije se sa 200 g ključale vode. Dnevno se pije po 6 šolja i djeluje protiv želudačnih problema, loše probave kao i neuredne menstruacije.

Čaj na drugi način

Napraviti macerat od 1/2 čajne kašičice kičice i šolje hladne vode. Treba da odstoji 8 sati, najbolje preko noći. Preko dana se pije procijeđen i smlačen, prije jela.

Vino od kičice

30 g kičice, 20 g kamilice i 20 g nastrugane kore od pomorandže (po mogućstvu neprskane). Stoji u vinu 20 dana.

Izvor: www.agrosavjet.com/Vera Horvat

PROČITAJTE:

Čičak – Ljekovita biljka koja povećava otpornost na infekcije!

BIJELA RADA: Ljekovita biljka naših livada

Oman biljka – ljekovita svojstva i upotreba

VLAŠAC – Kada i kako se sadi ovaj luk

Agrosavjet
-
0
VLAŠAC – Kada i kako se sadi ovaj luk

Vlašac – Ova vrsta luka poznata je u narodu pod razlicitim nazivima: kozjak, ljutika, šalota i dr. U nas se gaji srazmjerno malo, samo u kućnim vrtovima. Koristi se uglavnom kao mladi zeleni luk rano s proljeća, ali se mogu upotrebiti i zrele lukovice.

Vlašac je višegodišnja biljka, razmnožava se sjemenom ili vegetativno, lukovicama. Naši odgajivači ga razmnožavaju isključivo vegetativno i gaje ga kao jednogodišnji usjev. Listovi vlašca su relativno sitni, gotovo cilindricni, nježni i svijetlozeleni, Stabljike su tanke i kratke. Cvjetonosna stabla su takođe tanka i kratka (oko 50 cm). Cvasti su male, a sjeme nalik na sjeme crnog luka, ali sitnije.

Karakteristicna odlika vlašca je u tome što biljka, umjesto jedne, formira više lukovica, nalik na čenove. Ove lukovice su zaobljene, izdužene, najčešce nepravilnog oblika, slabo obavijene košuljicom. Sposobnost bokorenja je jako izražena. Biljka koja izraste iz sjemena formira 4- 5 lukovica, a u sljedećoj godini, kada se one posade, svaka obrazuje bokor od 10- 20, često i 30 lukovica.  Krupnije lukovice ovog luka koriste se za jelo, a sitnije za sadnju. Pupoljci u lukovicama dugo miruju tako da se one mogu čuvati do juna, a da ne proklijaju.

Vlašac treba gajiti na plodnom, strukturnom, dobro obradenom zemljištu. Dobro podnosi i dubrenje dobro zgorelim stajnjakom. Za proizvodnju ranog mladog luka sadnja lukovica obavlja se rano u jesen, na razmaku 20 x 15cm. Sadi se ubadanjem u zemlju na dubinu 4- 5cm. Za 1 m2 potrebno je oko 50 sitnijih lukovica (20 kg po 1 aru).

Često se sadi i rano s proljeća, cim to bude moguće, krajem februara ili u martu. Pošto lukovice vlašca dugo miruj u mogu se saditi i početkom ljeta za proizvodnju jesenjeg mladog luka. Vlašac iz jesenje sadnje sazri vec krajem juna ili početkom jula, a iz proljećne sadnje – u avgustu. Tada bokore treba povaditi i ostaviti 2– 3 dana na parcelu da se prosuše. Zatim se lukovice – čenovi razdvoje i ostave na suvom pramajnom mjestu, u tankom sloju ili u plitkim letvaricama.

Kada se vlašac gaji iz sjemena, sjetvu treba obaviti u martu. Kasnije se usjev prorijedi na približno ista rastojanja kao kad se sade lukovice. U toku vegetacije važno je da se biljke odbrane od korova. Vlašac iz direktne sjetve obično se ne vadi već se ostavi u zemlji i rano s proljeća sledeće godine bere se kao mlad zeleni luk.

Kod nas se gaje lokalne sorte vlašca sa žutim ili crvenkastim glavicama, osrednje krupnoće. Po negdje se sreće i tzv. ruski vlašac sa krupnijim, okruglastim lukovicama, nalik na crni luk, sa crvenim ljuspama.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Aljma – Kako i kada se sadi zimski luk

Trulež luka – Bolest koja napada luk u skladištu

Proizvodnja sjemena CRNOG LUKA

VIGNA ili KRAVLJI GRAŠAK – Daje visoke prinose ima skromne zahtjeve

Agrosavjet
-
0
VIGNA ili KRAVLJI GRAŠAK – Daje visoke prinose ima skromne zahtjeve

Vigna –Vigna sinensis (kravlji grašak, kravlji pasulj, korejska soja, mletački grašak, crnookica) vodi porijeklo iz Indije, ili centralnog i južnog dijela Afrike.

Gaji se u tropskim ili suptropskim područjima, odnosno u područjima gdje ne dolazi do jesenjih ili proljećnih mrazeva. U južnim mediteranskim područjima uspijeva u uslovima i bez navodnjavanja. Gaji se u zemljama SAD-a, u centralnoj Africi, Indiji, Kini, Rusiji, u oblasti Sredozemnog mora, pa i u Makedoniji. Kod nas vigna još uvijek nije dovoljno poznata leguminozna krmna biljka.

Morfološka i biološka svojstva

Korijen vigne je dobro razvijen, osovinski (vretenst). U zemljište dospijeva do 60 cm dubine.

Dužna lisnih drški je 80-150mm , liske su krupne (70-110×50-70mm), naborane, cijele, a terminalna liska je na dršci 40-80 mm. Cvjetovi su bijele ili roze boje. Mahuna je duga, u obliku slova „S“, Sjeme je bijele, žuto-bijele, sive ili drugih boja.

Zelene mahune kao i zrelo zrno vigne veoma su dobre za ljudsku ishranu. Ali, ova vrsta je dobra i kao biljka za ishranu domaćih životinja.

U početku cvjetanja može da se koristi za napasanje ili košenje za ishranu domaćih životinja zelenom hranom ili za spremanje silaže. Takođe može da se koristi i kao zelenišno đubrivo.

Uzgoj vigne

Vigna je toploljubiva biljka. Ima umjerene zahtjeve prema vlažnosti, ali dosta dobro podnosi i ljetnju sušu. Prohladno vrijeme joj ne odgovara, a naročito eventualna pojava nižih temperatura.

Malo je zahtjevna prema zemljištu pa može da uspijeva na skoro svim tipovima zemljišta. Kao postrni usjev, ovu biljku potrebno je gajiti na vlažnijim i malo težim zemljištima i sa više humusa, kako bi s obezbijedile dovoljne količine vlage za porast i razviće.

Međutim, potrebno je izbjegavati suviše vlažna zemljišta na kojima je moguća pojva patogena (antraknoza, rđa, pepelnica i dr.). Veoma dobro podnosi zasjenu, pa može da se gaji u smješi sa hibridima kukuruza, krmnim sirkom, čak i između voćnih stabala.

Ukoliko se gajenje vigne preporučuje sa hibridima kukuruza (sjetva u trake ili naizmjenične redove), krmnim sirkom ili sudanskom travom, potrebno je 30-60 kg/ha sjemena vigne, odnosno 15-25 kg/ha sjemena sirka ili sudanske trave.

Za ishranu domaćih đivotinja zelenom hranom potrebno je vignu koristiti u punom cvjetanju, ili za spremanje silaže u početku formiranja mahuna.

Košenje vigne u ranijoj fazi porasta i razvića biljaka, i na visini 10 cm iznad površine zemljišta, u povoljnijim uslovima, vigna može da se regeneriše (drugi porast).

Prinos i kvalitet

U zavisnosti od sorte i roka sjetve vigne (glavni ili redovni, naknadni ili postrni rok sjetve), može da se ostvari prinos zelene hrane 15-30, ili suve materije 3,5-7,5 t/ha. Vigna je dosta pogodna za proizvodnju zelene hrane gajenjem u smješi sa sudanskom travom kada je moguće ostvariti dva košenja ili sa hibridima kukuruza za proizvodnju biomase za spremanje silaže.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Uzgoj BUKOVAČA između redova KUKURUZA ima višestruke prednosti!

Proso idealna alternativa pšenici – Ulaganja ista kao i u proizvodnju kukuruza

Lucerka i njen značaj u ishrani domaćih životinja

5 recepata za salatu od CVEKLE – Čisti krvne sudove, eliminiše toksine, zateže kožu, ali samo ako se ovako koristi!

Agrosavjet
-
0
5 recepata za salatu od CVEKLE – Čisti krvne sudove, eliminiše toksine, zateže kožu, ali samo ako se ovako koristi!

Zaboravite na nemoć, malaksalost i slabu koncentraciju. Da biste ojačali i očistili tijelo, nisu vam potrebni skupi preparati. Dovoljna je samo jedna cvekla! U nastavku pročitajte 5 recepata za nezaboravnu salatu od cvekle.

Cvekla je zaista vrijedan proizvod. Uostalom, normalizuje rad srca i krvnih sudova, normalizuje metabolizam, stimulira imunitet, eliminiše umor i poboljšava moždanu aktivnost. Najveća korist od cvekle je što ona čisti krvne sudove i sprječava trombozu.

Cvekla je izvor folne kiseline, aminokiselina, joda, kalcijuma, magnezijuma, željeza, vitamina A, B1, B2, C, E i drugih korisnih supstanci.

Cveklu morate kombinovati sa suvim šljivama, suvim marelicama, suvim grožđem i uopšteno sa sušenim voćem, jer ćete na taj način izvući najbolje i iz cvekle i iz  voća.

Da biste pokupili sve dobrobiti od cvekle, morate je jesti tjedan dana, svaki dan. Stoga vam i donosimo 5 recepata za salate od cvekle koje mogu poslužiti i kao obrok.

Ukusna salata od cvekle: za dobru probavu i čiste krvne sudove

Ovo jelo pomaže tijelu da probavi masnu hranu, a krvni sudovi čisti tako što poboljšava cirkulaciju.

Potrebno: 1 sirova cvekla, 1 sirova mrkva, 3 režnja češnjaka, 100 gr oraha, sol i papar, maslinovo ulje (jabučni ocat po volji i ukusu).

Priprema: Cveklu i mrkvu izribajte, dodajte sitno isjeckan češnjak i orahe pa sve začinite s uljem i jabukovim sirćetom. Dodajte so i biber.

Salata od cveklei kupusa: eliminiše toksine iz organizma

Ako muku mučite s usporenim metabolizmom, ovo je salata za vas.

Potrebno: 1 cvekla, 200 grama kupusa, 2 jabuke, 3 kašike maslinovog ulja, 1 kašika limunovog soka. Dodajte začine i svjež peršun.

Ova salata se popularno zove “metla” i to s razlogom. Savršeno uklanja toksine, zbog čega ćete imati dobro zdravlje. Liječi probleme s kožom i loš zadah.

Priprema: Sve sastojke izribajte pa ih pomiješajte s uljem i sokom od limuna. Dodajte so i biber i svježi peršun.

Salata od cvekle i jabuke: odlična za kasnu večeru

Ova mješavina voća i povrća ima savršen okus. Blagotvorno djeluje na kožu, obnavlja zdravlje.

Potrebno: 1 cvekla, 2 jabuke, 3 kašike soka od limuna,1 kašika meda.

Priprema: Cveklu i jabuku oljuštite i izrežite na kocke. Dodajte limunov sok i kašiku meda. Sve izmiješajte i uživajte u laganoj večeri.

Salata od cvekle i sira: gurmanski doživljaj koji se ne zaboravlja

Potrebno: 1 cvekla, 150 grama parmezana, 2 mrkve, 3 češnja češnjaka, 50 ml pavlake, so i biber.

Priprema: Cveklu i mrkvu očistite pa izribajte i dodajte sitno isjeckan bijeli luk. Sve prelijte s pavlakom i parmezanom, dodajte začine i promiješajte. Uživajte u savršenoj salati.

Salata od cvekle i jogurta: za savršenu ljepotu

Ovo jelo obnavlja i čisti kožu lica. Redovnom upotrebom koža postaje elastična, zdravija i svježija.

Potrebno: 1 cvekla, 150 ml jogurta, 150 g suvih šljiva, 150 g oraha, 1 kašičica meda.

Priprema: Cveklu očistite i izribajte, a suvo voće i orahe isjeckajte na sitne komadiće. Zatim sve izmiješajte i dodajte jogurt i med.

Izvor: stil.kurir

PROČITAJTE:

CVEKLA jača imunitet, ali dobra je i zbog OVOGA!

Cvekla bez konzervansa – Recept za najzdraviju salatu

CVEKLA, ZLATNI RUDNIK ZDRAVLJA: JAČA SRCE, POMAŽE JETRI

1...552553554...1.011Stranica 553 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia