Naslovnica Blog Stranica 529

Rezidba kivija

Rezidba (orezivanje) kivija važno je u prvim gdinama iz razloga da se dobije čvrsta osnova biljke koja će nositi plodove. Zbog toga je važno uzgojiti čvrsto uspravno deblo koje se na odgovarajućoj visini (obično oko 180-200 cm) razgranjava.

Potrebnu visninu je teško postići u jednoj vegetaciji. Potrebno je i nekoliko godina da biljka dovoljno naraste. Na početku prve vegetacije sadnica se skrati na dva ili tri pupa te se odabere jedna jaka mladica upravna rasta, a sve ostale se pinciraju.

PROČITAJTE JOŠ: Muška biljka kivija ne plodonosi – Kako razlikovati pol?

Kada biljka dostigne visinu armature, oblikuju se razgranjenja tako da se odaberu mladice na odgovarajućim mjestima, ovisno o uzgojnom obliku. Na razgranjenjima se dalje uzgajaju nova razgranjenja po načelu „riblje kosti“,  a odstranjuju se mladice koje rastu okomito prema gore ili dole. Ostavljaju se samo one koje su usmjerene lijevo i desno postrance od glavne grane.

Rezidba kivja ili aktinidije
Oblikovanje špalira s tri etaže; a) skraćivanje izbojaka prije početka druge vegetacije, b) oblikovanje etaže, c) izgled biljke nakon rezidbe u razdoblju mirovanja, c) oblikovani špalir s naznačenim rodnim izbojcima

REZIDBA KIVIJA NA OBLIK

Kivi ili aktinidija počinje rađati u trećoj ili četvrtoj godini nakon sadnje. Mladice na razgranjenjima, koje će dati rod i sljedećoj godini, skrate se krajem juna i početkom jula na jedan metar. Tako se zaustavlja njihov rast i bolje se zameću rodni pupoljci smješteni pri osnovi mladica.

U proljeće prije kretanja vegetacije jednogodišnji se izboji ponovo skrate na 8-10 dobro razvijenih pupoljaka. Kada se iz ovih pupoljaka razviju rodne mladice, ponovo se krajem juna i početkom jula skrate na 8-10 listova, računajući od zadnje zametnutog ploda. Postupak se ponavlja na rodnom čvoru i u sljedeće dvije do tri godine ili dok ne dođe do smanjenja rodnosti. Tada treba iz adventivnih pupoljaka uzgojiti novu mladicu za zamjenu rodnog čvora.

Rezidba muških biljaka je drugačija. Nakon cvjetanja odstranjuju se sve mladice na kojima su se nalazili cvjetovi. Time se podstiče rast mnoštva novih mladica koje će u sljedećoj vegetaciji dati cvjetove. One se u julu skraćuju na 50 cm, a zatim ponovo u avgustu na 80 cm od mjesta izrastanja. Rezidba muških biljaka u razdoblju mirovanja nije potrebna.

Izvor: agrosavjet.com / autor: prof.dr.sc. Tomislav Jemrić

Priprema domaće sirutke

Sirutka je tekući nusproizvod u procesu proizvodnje sira i ostalih mliječnih proizvoda. Sadrži mnogo proteina, ugljikohidrate zaostale prilikom proizvodnje sira te soli. Ako Vas zanima kako napraviti sirutku od mlijeka donosimo vam recept.

Surutka ili sirutka je nusproizvod koji nastaje u procesu proizvodnje sira. To je tečnost koja ostaje nakon što se mlijeko zgruša. Surutka ima veliki sadržaj vode, dok je sadržaj kalorija i masti veoma mali.

Sirutka je u izvornom obliku tekućina koja sadrži manje od 1 % bjelančevina i preko 93 % vode. Bogata je hranjivim materijama i nikako je ne treba bacati. Ono najbolje od mlijeka, prilikom njegove prerade u sir, ostaje u njoj. Pored vode, u njoj završi 96% laktoze, 4% kazeina, 50% minerala i soli i 93% proteina surutke. Proteini surutke sadrže mnogo esencijalnih aminokiselina koje se brzo apsorbuju. Esencijalne aminokiseline su one koje ljudsko tijelo ne proizvodi, već se moraju unositi hranom.

Kako napraviti sirutku od mlijeka

Potrebni sastojci za pripremu domaće sirutke su:

Zbog mnoštva hranjivih i ljekovitih tvari koje u sebi sadrži sirutka, odlučili smo vam dati recept za pripremu ovog ljekovitog napitka.

  • 2 l mlijeka
  • sok od jednog limuna

Priprema sirutke:

Mlijeko stavite na kolo da prokuva. Dok je mlijeko još vruće u njega dodajte sok od limuna. Smjesu ostavite da se ohladi. Ohlađenu tekućinu pretočite u boce, koje kasnije spremite u frižider, gdje se i čuvaju dok se ne potroše. Talog koji se stvori u bocama, može da posluži u pripremi jela, poput pite od zelja, ili pite od sira.

Surutka ljekovita svojstva

Ljekovita svojstva surutke su velika, no još nisu u potpunosti istražena. Intenzivna upotreba, odnosno konzumacija surutke dovodi do ubrzane regeneracije bolesnih mjesta u organizmu. Surutka pospješuje razgradnju masti i jača imunitet organizma.

Proteini koji se mogu pronaći u surutki imaju pozitivno djelovanje na apetit. Također, surutka pozitivno djeluje na povišeni kolesterol, a dobra je i protiv karijesa i zubnog kamenca.

Sirutka za jetru – Ako bolujete od bilo kakve bolesti jetre, redovito se pijte sirutka za jetru. Sadrži beta-laktoglobulin koji opskrbljuje organizam aminokiselinama zvanima BCAA, koji pomažu kod uznapredovalih jetrenih bolesti.

Sirutka sadrži i alfa-lactalbumin, koji obiluje esencijalnom aminokiselinom triptofanom poznatom po reguliranju sna i poboljšavanju raspoloženja. Bogat je imunoglobulinima i lizosomom, koji jačaju imunitet, što je vrlo korisno kod kroničnog hepatitisa. Sadrži protuupalni laktoferin, sastojak od neprocjenjive važnosti za one čija je jetra podložna upalama.

Redovito konzumiranje sirutke doprinosi i zdravlju krvožilnoga sustava jer smanjuje razinu glukozu u krvi i snižava krvni tlak te tako smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila.

Izvor: narodnilijek

PROČITAJTE:

Sirutka luči hormon sreće i tjera umor!

Facelija medonosna biljka na radost pčela

Facelija medonosna biljka je veoma zahvalna medonosna biljka. Može se tokom perioda maj – septembar koristiti kao ispaša pčela. To se postiže sjetvom tokom 15 – 20 dana, postepeno. Prinos meda je i do 1.000 kg po hektaru.

Poznato je nekoliko tipova facelije.

Najraširenija je Phacelia tanacetifolia koja je visine 70-100 cm. To je jednogodišnja zeljasta biljka koja je gusto pokrivena kratkim dlačicama. Listovi su perasto usađeni. Cvjetovi su plavičasti ili modri sakupljeni na vrhu stabljike ili bočnih grana.

Phacelia campanularia je niža biljka, visine 15-20 cm. List je u obliku srca, a cvijet u obliku zvončića zagasito je plave boje, znatno krupniji od prethodnog tipa. Sjeme je znatno sitnije, a takođe i prinos sjemena je manji.

Facelija pripada porodici Hydrophyllaceae, i kao takva dobro je došla u sve varijante plodoreda.

Facelija medonosna biljka na radost pčela

Phacelia tanacetifolia se koristi kao medonosna biljka, a koristi se i kod miješanog cvijeća. Može se koristiti i za zelenišno đubrenje.

Phacelia campanularia je takođe medonosna biljka, ali zbog lijepog cvijeta koristi se više kao cvijetna vrsta u cvijetnim lejama.

Oba tipa imaju prednost da cvjetaju prije svih biljaka. U istovremenoj sjetvi cvjetaju već krajem maja. Pošto je ovo medonosna biljka potrebno je povezati proizvodnju sjemena sa potrebama pčelara.

Cvijeta 45-50 dana poslije sjetve. Cvjetanje traje 30-40 dana. Ako se sjetva podesi u vremenskim razmacima, na pojedinim parcelama, može se period paše ove biljke produžiti tokom celog leta, odnosno od maja do septembra. Cvjetovi daju obilje nektara i cvijetnog praha. Prinosi meda sa 1 ha kreću se od 150-300 kg. Pod povoljnim uslovima (višekratna setva) može se postići i 1.000 kg meda po 1 ha. Boja meda je svijetložuta ili bela, prijatnog mirisa i ukusa i odličnog kvaliteta.

Pored ispaše za pčele facelija se koristi za pripremu sijena za stoku i za proizvodnju sjemena.

Agrotehničke mjere

Zemljište

Najbolje uspijeva na kvalitetnim zemljištima kao što su karbonatni – černozem, livadske crnice i aluviumi, ali može se sijati i na drugim tipovima zemljišta. Predsetvena priprema treba da je što kvalitetnija, da obezbijedi uslove za dobru sjetvu, zatim ujednačeno i dobro nicanje. Važno je da se pre nicanja ne stvori pokorica na površini, jer su klijanci facelije vrlo nježni.

Đubrenje

Ako se facelija proizvodi za krmu količina mineralnih đubriva zavise od više uslova kao što su predusjev, plodnost zemljišta, itd. Prosječna količina NPK koja se unosi pod osnovnu obradu iznosi oko 300 kg/ha đubriva. U prihranjivanju dodaje se dodatnih 50 – 100 kg azota.

Na plodnim zemljištima đubrenje se u potpunosti može izostaviti posebno ako je proizvodnja facelije namenjena za pašu pčela.

Sjetva facelije

Ona se obavlja u drugoj polovini marta. Za proizvodnju krme sjetva se obavlja žitnim sijalicama na međuredno rastojanje od 25 cm ili 12,5 cm. Dubina sjetve treba da bude 2-3 cm. Količina sjemena je 5-10 kg/ha. Jedna od specifičnih osobina facelije jeste da je klijanje sjemena inhibirano sunčevim svjetlom zbog čega ono NE smije ostati na površini.

Sjetva facelije za pašu pčela je svakih 15-20 dana. Na ovaj način obezbijeđuje se kontinuitet paše u cijelom vegetacionom period paše ove biljke produžiti tokom cijelog ljeta, odnosno od maja do septembra.

Na ovaj način obezbijeđuje se kontinuitet paše u cijelom vegetacionom periodu. obavlja se do polovine jula mjeseca u vremenskim razmacima.

Hemijske zaštitne mjere

Upotreba herbicida je moguća, ali treba biti oprezan sa izborom i vremenom primjene, naročito nakon razvoja petog lista. Kod proizvodnje facelije za pašu pčela pesticide je poželjno izostaviti, a sjetvu obaviti na 12,5 cm razmaka redova uz utrošak sjemena od 10-12 kg. U ovako gustom usjevu korovi će teško doći do izražaja. Setva facelije za pašu pčela je svakih 15-20 dana.

Kosidba facelije, medonosne biljke

Ako se usjev gaji za proizvodnju krme najbolje je započeti kosidbu facelije pred početak punog cvjetanja.

Kada se u donjem dijelu klasa vide sjemenke, usjev može da se tretira desikantima. Nakon nekoliko dana kada je usjev suv kombajnira se žitnim kombajnom. Ukoliko nije izvodljivo koristiti desikante usjev se može direktno kombajnirati, ali gubici su veći. Takođe, ako se izbjegava upotreba desikanta može se obaviti dvofazna žetva. Usjev se pokosi travokosačicom i ostavi u otkosima da se prosuši 5-7 dana, te se poslije toga kombajnom “pokupe” otkosi, izvrši vršidba. Nakon žetve sjeme se dosuši po potrebi.

Dipl. ing Svetlana Zlatarić

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Koje medonosno bilje da posijemo u blizini pčelinjaka

Dracena – Njega, presađivanje i razmnožavanje

Dracena je biljka iz porodice Agavaceae, porijeklom je iz Afrike i svojim izgledom podsjeća na palmu ili juku. Još se naziva i zmajevac, jer joj ime potiče od grčke riječi drakania i znači ženski zmaj.

Izuzev pojedinih vrsta sobni varijeteti dracene su obično visoki 40-60 cm. Godišnje poraste 10-15 cm. Ima duge, kopljaste, blago savijene listove. Na vrhu biljke stalno izrastaju novi listovi, dok donji odumiru i vremenom razgolićuju stablo. Sok dracene je crvene boje i nazivaju ga – zmajeva krv. Nekim vrstama ljeti izrastaju lijepi bjeličasti cvjetovi. Pri kupovini, biramo biljku sa zdravim, neoštećenim listovima. Ako je prošarana, boja treba da je jasna.

NJEGA

Draceni je potrebno monogo svjetla, ali je treba sklanjati sa podnevnog sunca. Najpogodnija temperatura je 18-22 ºC, ali ne smeta i ako je viša. Tada je potrebna veća vlažnost od uobičajene, kada je zalivamo jedanput ili dvaput nedeljno, u zavisnosti od godišnjih doba. Ona se orašava vodom 2-3 puta nedeljno, ali ne kada je okupana suncem. Ne treba dozvoliti da se zemlja u saksiji isuši, niti da „pliva“ u vodi. Đubri se na svakih 14 dana dodajući đubrivo vodi za zalivanje.

PRESAĐIVANJE

Presađuje se svake, ili svake druge godine, što zavisi od njenog rasta. Ako bujno raste, presadićete je u proljeće. Obavezno treba na dno saksije (malo veće od prethodne), staviti drenažni sloj – šljunak ili pračiće crijepa. Bilo koji kompost će zadovoljiti potrebe dracene.

RAZMNOŽAVANJE

Razmnožavanje se sjemenom ili vršnim, odnosno stablenim reznicama. Potrebni su posebni uslovi temperature i vlage da bi sjeme proklijalo. Reznicama, dužine 8 cm, ćemo to lalše izvesti. Poprašimo ih praškom za zakorenjavanje i stavljamo u kompost. Kada istjeraju nove listiće presađujemo ih u zasebne, nevelike saksije. Koristimo kompist koji je smješa humusa, treseta i mnieralnih materija. Ne izlažu se intezivnom suncu i vodi se računa da u vazduhu ima dovljno vlage.

Izvor: agrosavjet.com

Kalemljenje oraha na vršnom dijelu grančice u procjep!

Kalemljenje oraha kvalitetnim sortama omogućava nam da brzo dobijemo monog snažniju biljku i otporniju na bolesti. Orah počinje kasno da donosi plodove, ali pomoću kalemljenja  može se ubrzati pojavljivanje prvih plodova.

KADA DA KALEMITE?

U martu ili aprilu

ŠTA SE KALEMI?

Vrh grančice željne sorte (plemke)

NA ŠTA SE KALEMI?

Na mladi bijeli orah (Juglans regia) ili na crni američki orah (Juglans nigra), koji je star jednu ili dvije godine i koji je iz rasadnika, visok 1,50 m do 1,80 m (podloga)

PLEMKA

U februaru uzmite vrh jedne mlade grane željene sorte i sačuvajte je na hladnom mjestu da biste izbjegli početak vegetacije (pojavu listića)

Tačno u trenutku kalemljenja odsijecite tu grančicu, i to u obliku kose površine s jedne i s druge strane osnove na dužini od otprilike 5 cm, ispod trećeg pupoljka počevši od vrha.

plemka oraha

PODLOGA

U martu ili aprilu pomoću nožića za kalemljenje ili voćarskog noža napravite procjep po dužini mladog oraha – podloge, koji je dug 4 cm do 5 cm, počevši od vršnog pupoljka.

podloga oraha

NAPOMENA: Kalemljenje vršnim (terminalnim) dijelom grančice u procjep je metoda (na odvojenu granu) koja se koristi za stablo prostornog oblika koje se kalemi na vrhu, tj. na vrhu izbojaka koji će kasnije postati deblo novog stabla.

SPAJANJE

Lagano uvucite dvostruku kosu površini grančice plemke u procjep podloge polako šireći otvor. Kore plemke i podloge trebalo bi da budu povezane barem na jednoj strani kose površine.

SPAJANJE PLEMKE I PODLOGE ORAHA

Vežite sve rafijom dobro stežući. Premažite voskom za kalemljenje, ostavljajući pupoljke plemke nepokrivene.

VEZANJE RAFIJOM KALEMA

Izvor: agrosavjet.com

Prepoznajte nedostatak hranljivih elemenata na usjevu KROMPIRA

Krompir najbolje uspijeva na dubokim, plodnim, ocjeditim i rastresitim zemljištima bogatim humusom. Đubrenje može biti: kombinovano đubrenje stajnjakom i mineralnim đubrivima, đubrenje samo mineralnim đubrivima, prihrana azotnim đubrivima, folijarna prihrana i prihrana sistemom za navodnjavanje.

Količina i vrsta đubriva zavisi od plodnosti zemljišta, predusjeva, izbora i namjene sorte. Ukoliko se pojavi nedostatak ili višak nekog od hranljivih elemenata, dolazi do određenih problema u procesu proizvodnje krompira i isti se mogu manifestovati na biljkama.

Azot

Veoma značajan element u ishrani krompira. Nedostatak ovog hranljivog elementa odražava se na smanjeni porast, ravoj i izgled biljke. Biljke postaju bljedunjave, dolazi do smanjenja nadzemne mase pa samim tim i roda. Veće količine azota utiču na stvaranje veće nadzemne mase – usporavanje formiranje krtola. Veća bujnost izaziva veću osjetljivost na mnoge biljne bolesti, dolazi do produženja vegetacionog perioda, dolazi do smanjenja sadržaja suvih materija i skroba, većih količina šećera- otežano čuvanje krompira u skladištu.

Fosfor

Nedostatak fosfora je izražen na kiselim, siromašnim zemljištima i ako je blokiran od strane gvožđa. Simptomi su jako izraženi na listovima. List je tamno zelene boje, bez sjaja. U ekstremnim situacijama na obodu lista se javljaju ljubičaste pjege.

Kalijum

Krompir je kultura koja dosta iznosi kalijum iz zemljište. Ovaj element se na lakim zemljištima lako ispira, a na teškim blokira. Nedostaci su najznačajniji u drugoj polovini vegetacije. Nedostatak se manifestuje pojavom tamno zelene boje, mezofila lista i žućkaste do tamno smeđe boje po obodu lista. Ispod braonkaste boje dolazi do izumiranja tkiva, list dobija grubu površinu i počinje da se uvija. Velike doze kalijuma izazivaju blokadu magnezijuma.

Magnezijum

Nedostatak magnezijuma se sreće na kiselim i alkalnim zemljištima. Usljed nedostatka magnezijuma biljke krompira dobijaju blijedožutu boju i dolazi do žućenja donjeg lišća. Dio lista između nerava mijenja boju u svijetložutu, po obodu lišće ostaje zeleno i vremenom postaje lomljivo.

Mangan

Nedostatak mangana se najčešće javlja na lakim, pjeskovitim zemljištima. Nedostatak na krompiru izaziva promjene na vršnom, mladom lišću koje se uvija. Tkivo između nerava postaje žućkasto i sa mnogobrojnim crnim, nekrotičnim tačkama duž nerava. Kada je jači nedostatak mangana lišće krompira se suše i opada.

Suvišak hranljivih elemenata

Da bi se izbjegle posljedice nepravilne ishrane gajenih biljaka nužno je upoznati plodnost zemljišta putem laboratorijskih analiza. Prvo je potrebno uraditi agrohemijsku analizu zemljišta, pa tek onda đubriti.

Autor: dipl.ing.polj. Boban Stanković

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Đubrenje krompira prije i poslije sjetve

Prednosti naklijavanja krompira

Sve o ranoj proizvodnji krompira u plastenicima

Listovi maslačka – Proljetna salata koja je puna vitamina

Listovi maslačka prva su proljetna salata koja nam je dostupna od početka marta pa do kraja aprila. Maslačak ima višestruko ljekovito djelovanje na organizam, pa se salata od maslačka preporučuje za proljetnu detoksikaciju i vitaminsku okrepu za otklanjanje proljetnog umora.

Razlikujemo dvije vrste maslačka, jedna ima svjetlije listove sa oblim zubcima, a druga tamnije i oštro nazubljene, poput pile. Listovi oba maslačka iskoristivi su za salatu samo dok biljka nije procvala. Najukusnija će biti u rano proljeće kad biljke tek niknu.

Maslačak nalazimo na livadama, poljima, uz rubove šuma, kod potoka. Raste posvuda kao korov, a treba ga brati na mjestima gdje nema zagađenja od prometa i prolaznika.

Maslačak sadrži neke od najvažnijih vitamina i minerala. To su vitamini A, C, K, B6, tiamin, riboflavin i folna kiselina. Od minerala se ističu magnezijum, željezo, kalijum i kalcijum, a naučnici su otkrili da je najljekovitiji dio maslačka njegov korijen.

Najbolje je da listove maslačka berete prije nego što biljka procvjeta, jer nakon toga razvija gorak ukus, koji je mnogima neprijatan. Gorčinu možete da izbjegnete i ako jedete samo gornje dijelove listova.

Zašto mačke vole spavati vlasnicima pod nogama

Mačke su životinje koje rijetko poštuju privatni prostor svojih vlasnika. Redovno se gnijezde u umivaoniku, penju na kuhinjske elemente, a noću se zavale u podnožje kreveta pa je nemoguće protegnuti noge.

Mačke nisu previše obzirna bića, ali to nije jedini razlog zbog kojeg to čine. Prema web stranici Vets Explain Pets, mačke vole biti u neposrednoj blizini svog vlasnika. No zašto vole spavati baš pod vašim nogama?

To možda ima veze s instinktima preživljavanja. One vole biti spremne za svaku situaciju, a podnožje kreveta im osigurava slobodu kretanja.

Neke tako mogu pokazati da brinu za vašu dobrobit i žele ostati u vašoj blizini. U podnožju kreveta jasno vide ko dolazi u sobu ili izlazi iz nje.

Očekivano, pošto je riječ o mačkama, postoji i doza sebičnosti. Čovjek svojom tjelesnom toplotom čini okruženje ugodnijim. Uz to, budući da su ove životinje teritorijalna bića, znajte da se njihova perspektiva razlikuje od vaše te da vjerovatno misle da svoj krevet dijele sa vama, a ne obrnuto.

(Index.hr)

PROČITAJTE:

Kako nam mačke produžavaju život – Objašnjenje naučnika

Mačka sa karakterom psa

Da li nas mačke zaista manje vole?

Ulje ploda divlje ruže – Efikasno za tretiranje ožiljaka, opekotina i oštećene kože!

Ulje ploda divlje ruže se pokazalo vrlo efikasno za tretiranje ožiljaka, opeklina, oštećene kože i upalnih bolesti kože (psorijaza, seboreični i atopijski dermatitis).

Divlja ruža (Rosa canina) je vrsta roda Rosa (porodica Rosaceae). To je 1.5-4m visok grm sa savijenim granama i oštrim trnjem. Listovi divlje ruže su neparno perasto rastavljeni, a listići su jajoliki i nazubljeni. Cvjetovi su veliki, ružičaste ili bijele boje, a biljka cvate od lipnja do srpnja.

Rosa canina je rasprostranjena po cijeloj Evropi, zapadnom i srednjem dijelu Azije, sjevernoj Africi, a prenesena je u Ameriku. Ruže su rasprostanjene samo na sjevernoj hemisferi, a u tropskim krajevima rastu samo u planinama.

Plod divlje ruže dozrijeva u septembru i oktobru, a naziva se šipak. Zreli plodovi su crvene boje, a unutar šipka se nalaze brojni, tvrdi plodići obavijeni kratkim čvrstim dlačicama.

Hladnim cijeđenjem pažljivo osušenih plodova divlje ruže (najčešće Rosa canina i R. rubiginosa syn. R. eglanteria, no i R. moschata,  R. villosaR. rugosa i ostale srodne vrste), dobija se ulje zlatno-crvenkaste do crvene boje zbog prisustva karotenoida iz ploda.

Šipkovi plodići, ne usplođe, su dio ploda koji daje dragocjeno ulje.

Upotreba ulja ploda divlje ruže

Bez obzira na spor oko postojanja tretinoina u ulju divlje ruže, ono se pokazalo vrlo efikasno za tretiranje ožiljaka, opeklina, oštećene kože i upalnih bolesti kože (psorijaza, seboreični i atopijski dermatitis).

U kozmetici to je ulje prvog odabira za tretiranje bora, strija, hiperpigmentacija, a zajedno s noćurkom (ili boražinom) neizostavni je dio krema i uljnih mješavina za njegu suve i zrele kože.

Premda ga neki trgovci reklamiraju kao pomoć kod akni, ono se izvana ne koristi za tretman akni već za tretman ožiljaka od akni. Naravno, u formulaciju za akne može biti dodano u manjem postotku zbog svoj protuupalnog djelovanja.

Koristi se i oralno kod upalnih kožnih bolesti, ateroskleroze (snižava razinu holesterola u krvi) te kod gastritisa i čira na želucu i dvanaesniku.

S obzirom da je ulje nestabilno treba ga čuvati na hladnom i tamnom mjestu te paziti na rok trajanja!

Recepti sa uljem ploda divlje ruže

Ulje za tretman ožiljaka od akni i postupalnih hiperpigmentacija

  • 15 ml ulje ploda divlje ruže
  • 10 ml macerat centelle
  • 5 ml jojobe
  • 10 kapi e.u. ružmarin verbenon
  • 10 kapi e.u. širokolisna lavanda
  • 10 kapi e.u. sjeme mrkve
  • 5 kapi e.u. elemi
  • 5 kapi vitamin E

Ulje za prevenciju strija u trudnoći (od 4. mjeseca)

  • 15 ml ulje divlje ruže
  • 10 ml macerat centelle
  • 4 ml ulje sjemena nara
  • 10 kapi eteričnog ulja sjemena mrkve
  • 10 kapi vitamina E

Ulje za tretman bora

  • 15 ml biljno ulje divlje ruže
  • 10 ml biljno ulje noćurak ili macerat centelle
  • 5 ml biljno ulje sjeme nara
  • 7 kapi e.u. smilje
  • 8 kapi e.u. bušin
  • 10 kapi vitamin E

Ulja se nanose dva puta dnevno nakon tonika (spravljenog od hidrolata i dodanih hidratantnih i regenerativnih tvari) na još uvijek vlažnu kožu.

SRIJEMUŠ U RAKIJI – Pripravak koji bi trebalo da imate u kući

Srijemuš u rakiji – Mnogi daju prednost srijemušu pred bijelim lukom. Osnovna ljekovita svojstva su mu: smiruje i liječi kašalj, jača srce i oslabljeni srčani mišić, štiti kao preventiva od infarkta, usporava i liječi aterosklerozu krvnih žila, širi ih i smanjuje visoki krvni pritisak.

Medvjeđi luk je biljka iz porodice ljiljana, u narodu još poznata kao: crijemuš, sremuš, divlji luk, šumski luk. Ova je biljka neopravdano zapostavljena. U nekim knjigama o ljekovitom bilju ga uopšte ne nalazimo ili je tek spomenut uz bijeli luk. Cijela biljka ima miris po bijelom luku, posebno ako se protrlja ili zgnječi u ruci. Nutricionisti uvjeravaju da su upravo sumporni spojevi u biljkama iz roda Allium, odgovorni za djelovanje protiv povišenog krvnog pritiska i holesterola.

Stabilizjue pritisak

Osim alicilina koji ima antibiotsko djelovanje, srijemuš sadrži eterično ulje s alisulfidima – slično kao i u bijelom luku, biološke katalizatore i do 15 % polisaharida (od voćnog šećera). Mladi listovi sadrže 20 – 50 mg vitamina C i malo karotina (7 mg). Lukovice sadrže manje ovih aktivnih sastojaka osim alicilina i neku tvar koja djeluje na maternicu.

Mnogi daju prednost srijemušu pred bijelim lukom. Treba imati na umu da ova biljka raste nezagađena, bez vještačkih đubriva i na čistom tlu. Nažalost, srijemuš nije dostupan cijele godine. Srijemuš ima i jednu veliku vrlinu; ubran u frižideru se može održati 7 – 10 dana. Ova biljka može drastično uticati na krvni pritisak. Šteta je što većina ljudi koji imaju problema s krvnim pritiskom ne poznaju ovu nadasve ljekovitu biljku. Mnogi ljudi bi mogli proljetnom kurom srijemuša stabilizovati pritisak barem na neko vrijeme (dva – tri mjeseca) i odmoriti jetru od lijekova,  a uz to i smanjiti vrijednost ukupnog holesterola.

Čistač krvi

Osnovna ljekovita svojstva su mu : smiruje i liječi kašalj, jača srce i oslabljeni srčani mišić, štiti kao preventiva od infarkta, usporava i liječi aterosklerozu krvnih sudova, širi ih i smanjuje visoki krvni pritisak, poboljšava apetit, otklanja probavne smetnje, – smiruje upalu sluznice želuca, otklanja nadutost i plinove, omogućuje bolje izlučivanje žuči, koristi jetri, potiče na rad bubrege, smiruje upale mokraćnog mjehura i njegove upale, djeluje ljekovito na maternicu, sprječava i liječi osteoporozu, smanjuje bolove kod artritisa i reume.

Medvjeđi luk je takođe odlično sredstvo kao kupka za nadraženu kožu, ekceme, dermatitisa, modrica, hematoma i rana. Listovi medvjeđeg luka mogu se upotrijebiti kao zdravi dodatak salatama ili varivima. To vrijedi i za lukovice, a kao vrlo pikantan začin mogu poslužiti i nedozreli plodovi, koji se na biljci javljaju tokom ljeta. U proljeće je ovaj luk najbolji lijek koji čisti krv, žuč i jetra od zimskih proizvoda sagorijevanja.

Tinktura od lukovica srijemuša – Srijemuš u rakiji

Pošto srijemuš nije dostupan cijele godine, dobro je napraviti njegovu tinkturu:

Lukovice u količini 300 grama oprati i očistiti. U široku posudu uliti 1 dl rakije lozovače, dodavati jednu po jednu lukovicu te ih odmah gnječiti drvenom kašičicom. Lukovice gnječiti u rakiji, da ne oksidiraju i potamne u dodiru sa vazduhom. Kad su zgnječene, dobijenu kašu preliti u tamnu staklenku i dodati još 9 dl rakije, sve dobro promiješati i dobro zatvoriti. Ostaviti da tako odstoji 15 – 20 dana, povremeno protresti. Nakon isteka 20 dana, lukovice protisnuti da puste svu tekućinu iz sebe, sve procijediti u tamnu staklenku (bez lukovica), dobro zatvoriti i čuvati na tamnom mjestu. Uzima se 2 – 3 puta dnevno po čajnu kašičicu tinkture umiješane u malo hladne vode.

Tinktura od listova

Priprema: 200 grama listova usitniti i preko njih preliti 1 litru rakije lozovače i odmah dobro zatvoriti. Ostavi se da odstoji 20 dana uz povremeno protresanje. Tekućina se procijedi, prelije u tamnu staklenku, dobro zatvori i čuva na tamnom mjestu. Uzima se isto kao i gornja tinktura.

Vino od srijemuša

Uzme se 2,5 dl bijelog kvalitetnog vina koje mora zakipjeti, i prelije se sa 50 grama svježih listova srijemuša, koji se ostave stajati pokriveni 15 – 20 minuta. Tekućinu procijediti, zasladiti medom i uzimati gutljajima tokom dana.

Proljetna salata

Biljka srijemuš se koristi samo u svježem obliku. Sušenjem i kuvanjem nestaju njegova ljekovita svojstva. Kao dobru salatu za proljetno čišćenje probajte mješavinu od po 1/3 srijemuša, maslačka ili radiča i zelene salate. Obavezno s maslinovim uljem.

Napomena

Ne berite medvjeđi luk ako niste sigurni; lako ga je zamijeniti za otrovni mrazovac, đurđicu ili čemeriku. Lišće im je nalik na lišće medvjeđeg luka. Ali, nijedna biljka koja je slična srijemušu ne miriše na bijeli luk. Uslovno je list srijemuša sličan s listom đurđice jer je kod đurđice list više kožast i naravno, ne miriši po bijelom luku, te iz zemlje izlazi prilično usukan poput neke cjevčice, dok s mrazovcem ne bi trebalo biti zabune jer on raste u jesen i to isključivo po livadama.

Izvor: aura.ba  

PROČITAJTE:

Zašto je SRIJEMUŠ najveća blagodet proljeća pred nama?

Srijemuš (medvjeđi luk) i mrazovac, pouzdani i nepouzdani znaci raspoznavanja

Srijemuš ili medvjeđi luk : Ljekovita svojstva i mogućnost gajenja u bašti