Blog | Страница 429 од 1012

SMOKVA PETROVAČA – Najranija sorta, krupnih plodova

Voćarstvo

Agrosavjet

-

16/08/2021

SMOKVA PETROVAČA – Najranija sorta, krupnih plodova

SMOKVA PETROVAČA – Kada pričamo o smokvi kao voćki prijatnog i slatkog ukusa prvo što nam padne na pamet je bogastvo sorti i njihov raspon dozrijevanja od početka ljeta pa do jeseni.

Pored velikog sortimenta, za uspješan uzgoj smokve presudni su klimatski uslovi koji ujedno određuju njen areal i uspješnost uzgoja.

Raspon smokve varira od divljih, koje su važne za oprašivanje pa do pitomih jestivih smokava, koje se međusobno razlikuju po boji ploda. Mogu biti zeleno-žuti, ljubičasti i purpurno crni, zatim specifični miris-lateks te različiti oblici ploda i lista što nju ujedno svrstavaju u specifičnu suptropsku voćnu vrstu.

Prema rodnosti i vremenu dozrijevanja smokve odnosno plodonošenju dijelimo ih na: dvorotke i jednorotke.

U dvorotke spadaju sorte: Petrovača bijela, Petrovača crna, Grčka crna i ostale.

Od jednorotki poznate sorte smokve su: Zamorčica, Tremenjača, Vodenjača, Crnica, Zelenka.

Smokva Petrovača

Prema svome dozrijevanju i svojstvima Petrovače bijele određuje se način namjene i prerade ploda.

Prvi plodovi sorti Petrovača koji dozrijevaju od treće dekade juna, u pravilu su veći i teže 62 g (srednja težina ploda) u odnosu na drugi rod koji teži 38 g (mala težina ploda) i kasno dozrijeva od polovine avgusta do septembra kad je i puna zrioba.

Pročitajte: Smokvu mnogi imaju u dvorištu, a nisu ni svjesni koje su sve njene zdravstvene prednosti po zdravlje

Prvi plodovi sorte Petrovače isključivo se korite u svježem stanju i to kao konzumna voćka koja postiže visoku cijenu na tržištu.

Dok za razliku od dvorotki mnoge sorte jednorotki mogu se koristiti i u svježem stanju ili za sušenje, zatim preradu u smokvenjake, džemove, slatko, rakiju, kolače i dr.

Upravo namjena smokve određuje i ključnu odluku poljoprivrednika za izbor sorte.

Pročitajte: Načini razmnožavanja smokve

Uz izbor sorte kod podizanja nasada-smokvika, važnost se stavlja na primjenu agrotehničkih mjera; od pripreme terena, sadnje, formiranja uzgojnog oblika, rezidbe, đubrenja, navodnjavanja i zelene rezidbe.

Sve spomenuto može usmjeriti poljoprivrednika na specijalizaciju proizvodnje smokve za tržište.

Kako naučiti krave na električnu ogradu?

Stočarstvo

Agrosavjet

-

16/08/2021

0

Kako naučiti krave na električnu ogradu – Ograde za stoku, u ovom slučaju za krave, mogu se podijeliti na dva osnovna tipa: fizičke i psihološke barijere. Električna čobanica, zapravo, predstavlja psihološku barijeru, a u narednim redovima ćemo objasniti i kako, kao i na koji način se krave treniraju da ne probijaju ovakve vrste ograda.

Fizičke ograde funkcionišu na principu prepreke koja fizički blokira kretanje krava, poput bodljikave žice, dasaka, prečaga i sl.

Nasuprot njima, ograde psihološke prirode, poput električnih, vrše funkciju stvarajući strah od blagih elektrošokova kod krava, što čini da se one svojevoljno uzdržavaju od prilaženja ogradi i eventualnog provaljivanja kroz nju.

Dakle, psihologija kod ovih životinja stvara prepreku za prolaz umjesto fižičke barijere. Stoga, efektivnost električne ograde ne zavisi od njene robusnosti već od razumijevanja kako da manipulišete psihologijom krava i svoje krdo zadržite sa ove strane ograde.

Pročitajte: Neplodonost kod goveda – uzroci i posljedice

Privikavanje krava na električnu ogradu

Međutim, ni ograda pod naponom struje neće imati efekta ukoliko krava nije naviknuta na nju. Naime, kravama koje se po prvi put suočavaju sa električnom ogradom, ona neće delovati nimalo zastrašujuće, naprotiv, lako se može desiti da provale kroz nju, kao da uopšte i ne postoji. Tek kada se krava privikne na nju, i razvije strah od nje, ova ograda postaje neprobojna kao betonski zid.

Puštanje nepriviknute stoke na pašnjak ograđen električnom ogradom, naprosto neće dati rezultata jer krave nemaju predstavu o tome da treba da se uzdrže od kontakta sa žicom. Da eletrična ograda ne bi bila odmah sravnjena sa zemljom, a krdo završilo daleko od mjesta na kojem bi trebalo da pase, krave se moraju prethodno istrenirati.

Trening za upoznavanje sa elektičnom ogradom

Trening upoznavanja sa električnom ogradom može biti vrlo jednostavan, samo je potrebno stvoriti takvu situaciju da sva stoka u krdu iskusi šok koji kontakt sa ogradom donosi.

Za krave rođene i odrasle na farmi sa električnom ogradom, trening nije potreban. Međutim, ako se ovaj vid zaštite uvodi po prvi put ili ako se nepriviknuto grlo priključuje krdu na farmi, potrebno je vještački izazvati situaciju kojom se stoka upoznaje sa električnom ogradom dok je istovremeno, fizičkom barijerom obuzdana unutar tora u kojem se izvodi trening.

Djelotvorna metoda bi podrazumijevala da se unutar većeg tora ograđenog običnom žicom ili nekim drugim pregradnim materijalom napravi manji tor negdje u ćošku, ograđen električnom žicom sa malim prostorom za prolaz unutra. U većem toru bi trebalo postaviti hranu, a u manjem vodu ili obrnuto tako da krave moraju ulaziti i u manji tor.

Pročitajte: Visoke temperature izazivaju pad mliječnosti kod krava – Kako to spriječiti?

Bilo da je razlog njihova radoznalost ili naprosto ljenjost da se obilazi i ide okolo do hrane ili vode, prije ili kasnije će svaka od njih probati da preko električne žice dopre do onoga što je čeka iza nje. Obično je potrebno dan ili dva da svako grlo iskusi žicu i stekne predstavu o njoj, nakon čega postaju spremne za izlazak na pašnjak ograđen na ovaj način.

Lakše upravljanje krdom

Jednom istrenirane da uvažavaju električnu ogradu, krave će postati vrlo sposobne da je na vrijeme uoče. Čak će se priviknuti i da pasu travu tačno ispod žice, a da je ne dodiruju. Istrenirane krave se potom, po potrebi mogu zavarati i običnim kanapom i tako kanalisati kroz željeni koridor za prolaz.

Upravljanje krdom, nakon privikavanja na električnu ogradu, zasigurno će postati mnogo lakše. Tada, čak i ispražnjeni akumulatori i ograda sa oslabljenim naponom struje tokom zime, mogu biti efikasna zaštita i proći potpuno netaknuto mjesecima, naprosto zato što je kravama, prethodno usađena psihološka barijera koja ih trajno odvraća od ograde.

Iskopavanje krompira vadilicom – Na šta posebno treba obratiti pažnju?

Povrtarstvo

Agrosavjet

-

16/08/2021

0

Iskopavanje krompira vadilicom – Na šta posebno treba obratiti pažnju?

Iskopavanje krompira vadilicom daleko je bolji način iskopavanja od iskopavanja motikom. Obavlja se brže, potrebno je manje radne snage, a oštećenja su daleko manja.

U praksi se primjenjuju zaprežne i traktorske vadilice. Zajedničko obema je da imaju ralo koje poduhvata red gomolja, a rotaciona pera ili lanci odvajaju gomolje od zemlje i ostatka cime. Prema ovome da li se zemlja i ostaci cime odvajaju od gomolja putem rotacionih pera ili lanaca vadilice dijelimo na rotacione ili lančane.

Postoje vadilice koje rade na principu tresećih rešetki. Ove rešetke vibracijom odvajaju gomolje od zemlje i ostatka cime. Zajedničko za sve vadilice jeste to da one nakon pohoda ostavljaju gomolje na površini zemlje koje treba naknadno kupiti. Prosječan učinak ovakvih mašina kreće se od 1,2 do 1,5 ha za 10 sati rada, zavisno od uslova iskopavanja i broja radnika. Prosječan učinak radnika pri kupljenju takođe zavisi od uslova vađenja i prinosa po jedinici površine. Najčešće se kreće oko 100 kg na sat.

Pročitajte: Kako spriječiti KLIJANJE KROMPIRA

Regulisanje dubine vadilice

Posebnu paćnju kod rada sa vadilicom treba posvetiti regulisanju dubine. Ukoliko mašina ide preduboko, tada izbacuje previše zemlje koja onemogućuje pravilno odvajanje gomolja od zemlje i ostatka cime, a time usporava kupljenje i povećava ostatak neizvađenih gomolja.

Ukoliko mašina za vađenje radi preplitko, dolazi do jakog oštećenja, kao i prevelikog ostatka gomolja u zemlji. Gomolji se naprosto presijecaju. Kako visimo, vozač mora pravilno podesiti dubinu vađenja. Ovo je posebno teško, često i nemoguće posebno ako se sadnja izvrši pod plugom, pa je dubina busova neujednačena.

Ako se radi rotacionim vadilicama, treba paziti da se ne preskoči dozvoljena brzina kretanja traktora, pošto rotaciona pera pri prevelikoj brzini oštećuju gomolje.

Pročitajte: Crna pjegavost krompira opasnija i od plamenjače – Znatno smanjuje prinose

Prema tome za normalan rad vadilica površina zasada mora biti bez cime i ostatanja raznih drugih korovskih biljaka. Da bi se ovo postiglo, moraju se sprovoditi sve ostale uzgojne mjere, a prije svega parcela ne smije biti zakorovljena.

Ukoliko se korov prethodno ne uništi, gotovo je nemoguće iskopavanje krompira vadilicom. Tada ostaje u zemlji neizvađeno više od 20% krompira.

Brzo, jeftino i ukusno – Slatko od zelenog paradajza

Zdravlje i ishrana

Agrosavjet

-

16/08/2021

0

Brzo, jeftino i ukusno – Slatko od zelenog paradajza

Slatko od zelenog paradajza – Od zelenog paradajza može da se napravi, ne samo ukusna turšija, već i aromatično slatko.

Potrebni sastojci:

zeleni paradajz – 2 kg
šećer – 1 kg
orasi – količina po želji
limun – nekoliko kriški po želji
limuntus – 1 – 2 kašičice

Operite zeleni paradajz i očistite ga od peteljki. Ako je potrebno očistite i dio sjemenja i grube dijelove i nasjecite na sitne parčiće. Stavite paradajz da se prokuva u tri vode.

To se radi s ciljem da se otkloni gorčina zelenog paradajza. Treći put kora moze lako da se oljušti.

Pročitajte: Iskoristite ZELENE SMOKVE – Napravite slatko!

Pripremite šećerni sirup od dvije šolje vode i šećera, kad dodate i kriške limuna. Čim se sirup lako zgusne dodajte paradajz i promešajte.

Kuvajte slatko dok se polako ne zgusne, dodajte orahe i kuvajte do željene gustine. Dva minuta prije nego što ga sklonite s ringle dodajte limuntus.

Skinite slatko s ringle i raspodelite ga u suve ugrejane tegle. Odstranite kriške limuna. Zatvorite tegle i sterilizujte ih na desetak minuta.

Pročitajte: Domaće slatko od dunja

Detalje pripreme pogledajte u videu.

Paradajz je čuvar našeg zdravlja – Iskoristite sve njegove prednosti

Zdravlje i ishrana

Agrosavjet

-

16/08/2021

0

Paradajz je čuvar našeg zdravlja – Iskoristite sve njegove prednosti

Paradajz znači rajska biljka i nije čudo što je najvažnije povrće. Sa napretkom nauke i medicine dolazi se sve više do saznanja o njegovoj ljekovitosti.

Usjev odgajen na otvorenom daje plodove sa dvostruko više vitamina C nego iz plastenika. On sadrži i materije koje mogu slobodno da se nazovu biljnim antibioticima, jer štite naš organizam od štetnih bakterija. Takođe, sadrži razne fermente, organske kiseline, celulozu i pektin.

Iako je prva asocijacija na paradajz, salata, ovo povrće je mnogo više od toga, piše Stvarukusa.rs.

Paradajz je prepun vlakana, vitamina, minera i fitonutrijentima i zbog toga je nezamjenljiv na svakoj trpezi.

Bogat je vitaminima B6, C i K, sadrži beta karoten, biotin, niacin, kalijum, fosfor, kalcijum, gvožđe, cink i selen, kao i mnoge organske kiseline poput limunske i jabučne koje određuju karakterističan ukus paradajza.

Zbog visokog sadržaja antioksidanata on je pravi eliksir zdravlja.

Kombinovano djelovanje gvožđa i vitamina C, koje sadrži paradajz, pomaže u sintezi hemoglobina i stvaranju novih crvenih krvnih zrnaca, čime pomaže u sprečavanju ili liječenju različitih vrsta anemije.

Pročitajte: Zapečeni punjeni paradajz: Idealan ljetni lagan ručak! (RECEPT)

Zbog toga što sadrži vitamin C, kalcijum i fosfor, paradajz je veoma dobar za zdravlje kostiju i zuba.

Poboljšava rad srca pomažući u snižavanju pritiska zbog visokog sadržaja kalijuma. Takođe spriječava oksidaciju holesterola, što je jedan od prvih koraka u stvaranju aterosklerotičnih plakova.

Likopen, koji se nalazi u paradajzu, poboljšava sposobnost kože da se zaštiti od štetnih UV zraka. Pošto je bogat vitaminima A i C, to ga čini korisnim smanjujući starenje kože i uklanjajući nedostatke na koži.

Visok sadržaj kalijuma i fosfora u crvenom soku paradajza pomaže u ublažavanju simptoma stresa i umora, kao i u ublažavanju grčeva mišića.

Da biste iskoristili ljekovita svojstva paradajza, možete ga jesti sirovog ili skuvanog u različitim jelima.

Pročitajte: Paradajz pelat u teglama /RECEPT/

Za vrijedne malinare besplatno ljetovanje u Grčkoj

Agro vijesti

Agrosavjet

-

16/08/2021

0

Za vrijedne malinare besplatno ljetovanje u Grčkoj

Ivanjica – Iako je cijena crvenog zlata ove godine rekordna, malinari su mnoge muke preturili preko leđa dok nisu zaradili novac.

Strepili su mjesecima od mraza, kiše i suše, bili od jutra do sutra na imanjima. Sada kada je berba završena, a oni napunili dzepove vrijeme je za odmor, čeka ih ljetovanje u Grčkoj i to besplatno, jer je Asocijacija malinara za svojih 50 članova obezbijedila petodevni boravak u Paraliji.

„Znamo da dosta naših članova nikad nije bilo na moru. Nemaju vremena jer im skoro čtavo ljeto prođe u malinjacima. Ogroman je to rad i uvijek je bila muka oko cijene i malinarima nije bilo ni do mora, ni do čega. Sada je situacija bolja i nakon napornog rada, mogu sebi da priušte odmor. Za ljetovanje im je potreban samo pasoš, potvrda o vakcinaciji ili negativan PCR test. Ima mjesta za pedeset malinara iz svih dijelova Srbije“, izjavio je za RINU Dobrivoje Radović predsednik Asocijacije malinara Srbije.

Pročitajte: Srpska organska malina osvojila Evropu

On dodaje da malinari imaju razloga da budu zadovoljni jer je konačno došlo i njihovih pet minuta. Ako se uzme u obzir trenutno stanje na svjetskom i evropksom tržištu, srpsku malinu očekuje ogromna potražnja i odlična cijena i naredne godine.

„Sljedeće sezone bi kilogram mogao da košta i više nego ovog ljeta. Nestašica je malina na globalnom nivou, a dodatni benefiti za nas je otvoreno skandinavsko tržište, tako da voće iz Srbije nikad nije bilo traženije. Rod jeste manji, ali je sada idealna prilika da se zamijeni sadni materijal. Kupovinu sadnica resorno ministarstvo subvencioniše sa 90 odsto“, naglasio je Radović.

Srpska organska malina osvojila Evropu

Agro vijesti

Agrosavjet

-

16/08/2021

0

Kuršumlija – U planinskim selima kuršumlijske opštine privodi se kraju berba malina.

Za razliku od prethodnih godina, proizvođači su zadovoljni otkupnom cijenom, koja je veća od 400 dinara za kilogram. Dodatnih 80 dinara sleduje onima koji je uzgajaju na organski način, a takvih je u Toplici sve više.

Zahvaljujući povoljnim klimatskim uslovima, u gotovo netaknutoj prirodi u selu Igrištu, već desetak godina, na više od stotinu hektara uzgaja se malina bez upotrebe pesticida.

„Prvenstveno mogu da kažem da je to prosto zato što je tu prirodno stanište, jer vi svud kad krenete tu, po tim šumskim putevima, ima da nađete divlju malinu koja je izuzetno rodila“, rekla je za RTS Radica Jevremović iz Igrišta.

Pročitajte: Sadnja malina u jesen – Određivanje redova i razmaka

Arsenije Todorović, iz Igrišta navodi da je organska malina 20 procenata skuplja. „Imamo zagarantovanu cijenu i malinu dolaze na parceli da kupuju. Njihov je prevoz i uslovi su odlični“, naveo je Todorović.

Za kilogram ove maline otkupljivači plaćaju 500 dinara, a kompletan ovogodišnji rod izvoze.

Malina iz Igrišta osvojila je evropsko tržište. Njenom cijenom zadovoljni su i proizvođači i izvoznici.

Igrištani kažu da prvi put ove godine nemaju problema ni sa beračima. Ima ih dovoljno jer može dobro da se zaradi.

„Sve zavisi ko kako bere, tri i po do četiri hiljade. Sve dok čekam neki posao riješio sam da pomognem svojim roditeljim, a i sam volim da radim“, naveo je Marko Jović iz Kuršumlije.

Suzana Tomić iz Kuršumlije kaže da jeste vruće, ali da nije mnogo teško izdržati po ovoj vrućini. „Mnogo je lakše nego dole u gradu. Ovo je velika nadmorska visina i mnogo se lakše podnosi ova vrelina“, ističe Tomićeva.

Pročitajte: Evo kako do velikog prinosa MALINA: 3 pravila koja se moraju poštovati!

Opština Kuršumlija subvencioniše organsku proizvodnju izdvajajući iz budžeta 20 miliona dinara godišnje.

„Ali smo zadnjih godina krenuli da radimo i ulagnje u preradne kapacitete da bi imali jedan konačni proizvod, da bi naravno naši poljoprivrednici ostvarili veću cijenu i bolji plasman“, rekao je Jovica Đinović iz Poljoprivredne službe SO Kuršumlija.

U planinskim selima Kuršumlije na hiljadu hektara uzgajaju se maline na organski način, čiji je plasman, zahvaljujući ugovorima sa inopartnerima unapred obezbijeđen.

Brat i sestra najmlađi pčelari u BiH

Priče sa sela

Agrosavjet

-

16/08/2021

0

Ljubav prema pčelarstvu poznati sanski pčelar Enes Bahtić prenio je i na svoju djecu Aminu (8) i Ahmeda (6), koji su najmlađi aktivni članovi Udruženja pčelara „Sana med“ i vjerovatno najmlađi pčelari u Bosni i Hercegovini. Ovo dvoje mališana kažu kako mnogo vremena namijenjenog za igru i slobodne aktivnosti provode u pčelinjaku, pomažući svome ocu u svakodnevnim aktivnostima oko košnica.

I dok se mnogi njihovi vršnjaci panično boje insekata, Amina i Ahmed bez imalo straha prilaze košnicama, druže se s pčelama, sudjeluju u vrcanju meda i, što je najvažnije, uživaju učeći od svog oca izuzetno zanimljive lekcije iz pčelarstva.

Prvi susret sa pčelama

„Kada su bili još sasvim mali vodio sam ih na vrcanje meda. Obično neka pčelica zaostane u saću, pokazao sam im te pčele i pitao žele li ih upoznati i bolje vidjeti. Bez imalo straha oboje su spremno ispružili dlanove kako bih im pčelicu stavio na ruku. Taj prvi susret s pčelama i njihova radosna i nasmijana lica su neprocjenjivo iskustvo koje se pamti. Eto, možda je i zanimljivost kako ih u proteklom periodu niti jedna pčela nije ubola, kao da postoji između njih neka tajna veza“, kaže Bahtić za „Nezavisne„.

Dodaje kako bi savjetovao svim roditeljima da u što većoj mjeri približe prirodu i životinje djeci, a posebno svijet pčela jer su one među najvažnijim insektima u svijetu prirode.

Kada se prilazi košnicama, poručuje Bahtić, najbolje je na sebi imati bijelu odjeću jer bijela boja ne iritira pčele.

Pročitajte: Od čega zavisi veći PRINOS MEDA

Zaštitna maska je obavezna, a mirisne kreme i parfemi nepoželjni jer pčele ne vole jake mirise.

Uspjeh na sajmovima

„Ipak, najvažnije je biti smiren jer pčele osjete strah i paniku, stoga u njihovoj blizini nikako ne treba nervozno mahati rukama“, dodaje ovaj iskusni pčelar. Zanimljivo je kako Amina i Ahmed skupa s ocem sudjeluju na brojnim pčelarskim sajmovima i takmičenjima u državi i regionu, na kojima kao najmlađi učesnici osvajaju priznanja i medalje pa su već postali svuda prepoznatljivi.

Na sajmovima pčelarstva u Tuzli i Cazinu protekle godine osvojili su dvije zlatne medalje, a na sajmu u Tuzli na poklon su kao najmlađi učesnici dobili po košnicu. Njihova kuća okružena je mnogobrojnim košnicama, a strah od pčela odavno je nestao pa mališani kažu kako im je najljepše u pčelinjaku, gdje provode puno slobodnog vremena, istovremeno ne zanemarujući školske obaveze, kao ni druženje i igru sa svojim vršnjacima.

Miroslavljevi kupinjaci – Šta je sve smislio mladi inženjer poljoprivrede

Priče sa sela

Agrosavjet

-

16/08/2021

0

Miroslavljevi kupinjaci – Šta je sve smislio mladi inženjer poljoprivrede

Imali ste priliku za studentsku prasku, ali ste je preskočili? Grdno ste progriješili, jer ste možda propustili šansu da pronađete posao svog života, reći će vam Miroslav Crnobrnja koji je baš takav posao pronašao u zasadima kupine u Usorcima kraj Oštre Luke.

Sve je počelo tako što je mladi Miroslav, još kao srednjoškolac, došao do zaključka da budućnost leži u poljoprivredi, pa je taj fakultet i upisao. I onda se dogodila ta studentska praksa u kupinjacima njegovog kraja. Čim je odradio, odlučio je da će baš takve i on imati.

„Sve mi se to odmah dopalo, pa sam svaki dan išao na praksu, sadio i orezivao kupine, učio o sortama i načinu uzgajanja. I tako sam još 2016. godine, dvije godine prije nego sam stekao diplomu poljoprivrednog inženjera, podigao prvih 100 stabala. Već dogodine, naš kraj su zadesili veliki minusi i pola sadnica mi je propalo. Rekao sam sebi – nećeš odustati i to se pokazalo kao dobra odluka“, priča Miroslav.

Pročitajte: Mustafi Sefiću invaliditet nije prepreka da bude među najuspješnijim poljoprivrednicima

Kupine su ga za takvu odluku 2018. nagradile prvim rodom, a tada je nastala i prva flaša kupinovog vina po kojem je Miroslav već uveliko poznat. Od početnih tridesetak litara, ovaj mladi gazda sad je stigao na 450.

„To vino je nešto po čemu sam prepoznatljiv i zato sad imam uglavnom stare mušterije. Potražnja je veća nego što mogu da proizvedem, pa dogodine planiram da širim proizvodnju“, kaže dvadesetpetogodišnji Miroslav i nabraja sva ljekovita svojstva kupine i njenog vina, a nije ih malo.

Miroslav nudi i likere, sok i džemove, dok sanja o velikom pogonu za preradu kupine u kojem bi zaposlio ljude i kupinarima iz svog kraja konačno obezbijedio zagarantovanu otkupnu cijenu.

Pročitajte: Jovanče sa Manjače NE ODUSTAJE – Vrijedni dječak od ranog jutra putnicima prodaje maline

„Čekam da se završi jedna ostavinska rasprava i da firmu registrujem, pa da pravim to što sam naumio. Činjenica je da proizvođači kupine često kubure sa otkupnom cijenom, čas je dobra, čas nije i zato bih volio da u mom pogonu svi nađu utočište“, otkriva Miroslav.

Otkriva i da je kod kupine najteža berba. Pada u ljeto, kad su vrućine, a i nije zgodna sa skidanje s peteljki, pa se treba pomučiti. I dobro zamazati ruke, ponekad ih i izgrebati.

„To jeste najveći posao, a mi ga radimo porodično. U berbi su svi – roditelji, brat, sestra, stric, tetka, koga god uhvatimo“, šali se Miroslav i najavljuje veliku akciju za vikend.

Je li to ono što se u stara vremena zvalo moba? Jeste, kaže Miroslav, i koliko god su se vremena promijenila, to je ostalo isto. Porani se i radi dok baš ne ugrije. Poslije se ruča i malo odmori, pa opet.

„A što nas je više, to bolje, jer se stalno čuje neka priča, šala, smijeh. Lijepo je u našem kupinjaku“, kaže mladi gazda Miroslav kojem bi, ako mu se planovi ostvare, i mnogo starije gazde uskoro mogle pozavidjeti.

PET koraka do savršenog odabira SOČNE LUBENICE /VIDEO/

Zanimljivosti

Agrosavjet

-

15/08/2021

0

PET koraka do savršenog odabira SOČNE LUBENICE /VIDEO/

Zamislite vrući, ljetni dan kada vam je svega dosta, a onda se sjetite da vas u frižideru čeka sočna, slatka i hladna lubenica…

Ali koliko se puta dogodilo da ste ostali malo razočarani kada ste je prerezali? Izabrati pravu lubenicu može biti prava muka. Niste jedini koji će na odjelu voća i povrća ili negdje kod prodavača uz cestu birati i birati lubenicu i lupkati po njoj.

Neki se savjeti o tome kako prepoznati da je slasna i sočna jezgra koju krije zelena prošarana kora lubenice prenose s koljena na koljeno.

Pročitajte: Bijela i žuta lubenica – zanimljive i primamljive sorte!

Ovo je 5 najlakših i najčešćih načina na koji ćete izabrati pravi komad. A onda vam ostaje samo uživati u slasnim crvenim komadima koji sadrže likopen, koji sprečava mnoge bolesti, vitamine A, C, B6, beta-karoten koji štiti kožu, magnezij…

I za mnoge jako bitno, možete je jesti koliko vas je volja jer ima jako malo kalorija… U slast! Uz savjete iz videa mnogi bi rekli da je bitna i peteljka. Ako je zelena, onda je svježa. Ako je suha i tamna, onda je to znak da je ubrana davno.

POGLEDAJTE VIDEO