Naslovnica Blog Stranica 406

Paprena sarma i musaka ove zime

Cijene krompira i kupusa na pijacama i trgovinama širom Srpske mogle bi skočiti, jer su proizvođači zbog lošeg lanjskog iskustva ove godine zasijali duplo manje tog povrća. Istovremeno, i suša je učinila svoje, tako da će mala ponuda, a velika potražnja staviti potrošače na muke.

Poljoprivredni proizvođači pojašnjavaju da su lani bili u velikom problemu, zasijali su mnogo, a potražnja je bila mala zbog situacije sa virusom korona, te je na taj način mnogo kultura propalo i završilo na deponijama.

Predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske Branko Mastalo kazao je za “Glas Srpske”, da je veliki broj proizvođača ostao dužan mnogim apotekarima i bankama, usjevi su im propali, ostali su bez zarade i tako “ogoljeni” ušli u ovu godinu.

– Ušli smo u godinu bez para, tako da je znatno manje povrća i zasađeno. Zbog toga, kupusa već nedostaje na tržištu – kazao je Mastalo, koji dodaje da je nakon ponovnog otvaranja ugostiteljskih objekata, potražnja za tom namirnicom veća.

Pročitajte: Suša pokosila suncokret u BiH i još zagrijava cijenu ulja

Cijena tog povrća, koje je zimi veoma zastupljena hrana na domaćim trpezama, i sada je previsoka, a proizvođači najavljuju i dodatno dizanje cijena. Mastalo pojašnjava da je veleprodajna cijena 0,80 feninga po kilogramu, dok je jedno vrijeme bila i 1,10 KM.

– Situacija je takva, jer kupusa nema, a nema ga ni u okruženju da ga trgovci mogu nabaviti – kazao je Mastalo. Ističe, da je vrijeme priprema zimnice i da bi kupusa trebalo biti u izobilju i to sa prihvatljivom cijenom.

– Ko bude htio zimnicu, moraće papreno i da je plati – kaže Mastalo.

I poljoprivredni proizvođač Darko Ilić, iz sela Karajzovci kod Gradiške, kaže da su njegove parcele poluprazne, poredeći ih sa proteklim godinama.

– Inače sadim kupus na površini od pet hektara, a sada smo posadili duplo manje – kazao je Ilić, dodajući da su prošlog ljeta imali izuzetno lošu prodaju. Kako ističe, kupus za kiseljenje, u neka ljepša vremena, sijali su na tri hektara, a sada na svega hektar i po.

– Kupus je dobrog kvaliteta, ali količine su prepolovljene – kazao je Ilić.

Poljoprivredni proizvođač Savo Rađenović, iz sela Mašići kod Gradiške, kaže da berbe kasnog kupusa kreću za 20 dana, te da je moguće da će doći do porasta cijena.

Pročitajte: Šteta na usjevima kukuruza u Semberiji od 30 do 70 odsto

– Ova godina je totalno loša za proizvođače. Lani sam pod kupusom imao 12 dunuma, a ove svega šest – kaže Rađenović.

Slične muke muče  i proizvođače krompira. Dragomir Džida iz Rogatice kaže da sezona nije ni blizu prošlogodišnjoj, te da je zbog velike suše prinos krompira manji za 50 odsto.

– Kiše nije bilo, tako da ništa idealno nismo mogli ni očekivati. I prošla godina je bila loša, krompira je bilo u izobilju, ali je cijena bila loša pa smo ga bacali. Još uvijek nije počelo vađenje pa dok se ne uđe u njivu ne znamo pravo stanje, ali znamo da će do poskupljenja sigurno doći – kaže Džida.

Paprike i paradajz

Kupci su na tržnicama širom Srpske uočili rast cijena i drugog povrća. Oni koji su ovih dana pravili zimnicu kažu da su paprike i paradajz znatno poskupjeli pa se za kilogram ovog crvenog povrća treba izdvojiti i više od 2,5 KM.

Top 15 ljekovitih recepata sa smokvama

U narodnoj medicini smokva se koristi protiv zatvora, zubobolje, oteklina, tumora, kašlja, bradavica, upale grla, čireva i gnojnih apscesa, a od njenog lišća kuva se čaj. Donosimo vam 15 recepata sa smokvama.

Top 15 recepata sa smokvama:

Opekline i rane

 Suvu smokvu skuvajte u mlijeku ili vodi, presijecite je na pola i stavite na opeklinu ili ranu. Ako je opeklina veća, skuvajte nekoliko smokava. Prije stavljanja na opeklinu ili ranu smokva se treba ohladiti da ne bude prevruća.

Šum u ušima 

Sjemenke gorušice (20 g) samljeti u prah i dobro pomiješati sa zgnječenim smokvama (200 g). Kašom premazati komad gaze i staviti kao oblog na uho.

Liker od smokve 

Kilogram svježih smokvi poslažite u teglu. Prelijte ih litrom lozovače, zatvorite lanenom krpom i ostavite dvije sedmice na toplom. Rastopite pola kilograma šećera s malo vode i u to dodajte iz smokava ocijeđenu rakiju. Dobro promiješajte,  prelijte preko smokava i hermetički zatvorite. Nakon sedam dana liker će biti spreman za piće.

Pročitajte: Sirup od smokve – Otkrivamo recept za legendarni lijek protiv kašlja

Protiv afti, za svjež dah 

Protiv neugodnih afti u ustima žvaćite 2-3 nježnija lista smokve, a potom isperite usta vodom. Osim što ćete tako ukloniti čireve u usnoj šupljini, imaćete svjež dah.

Brže uklanjanje žuljeva

Žuljeva se brzo i lako možemo riješiti trljanjem svježim listovima smokve, nekoliko puta na dan. Pritom vodimo računa o tome da na žulj dospije i mliječni sok iz peteljke smokvinog lista. Naravno, to možemo činiti samo u vrijeme kasnog proljeća, ljeta ili rane jeseni – kad smokva bujno lista.

Kurje oči 

Svježu smokvu prerežite i unutrašnjim dijelom stavite preko kurjeg oka te ostavite da djeluje preko noći. Ujutro smokvu uklonite, a stopalo uronite u vruću vodu na desetak minuta. Nakon otprilike sat vremena pokušajte ukloniti kurje oko. Ako vam to ne uspije, postupak ponovite do pet puta, odnosno tokom pet noći.

Bubrežni kamenci 

Da biste se riješili bubrežnih kamenaca, skuvajte šest svježih smokava u 2 dl vode i jedite svaki dan tokom jednog mjeseca.

Pripravak protiv grlobolje

Suve smokve mogu vam pomoći da se riješite neugodnog peckanja u grlu. Usitnite ih u mikseru i pomiješajte s domaćim medom. Polako cuclajte ovaj pripravak kad osjetite tegobe s gutanjem ili za ublažavanje kašlja.

Za probavu 

Isijecite tri do četiri suve smokve i tri do četiri suve šljive te sve prelijte s 200 g vode i ostavite da odstoji tokom noći. Ujutro ocijedite i popijte, a plodove pojedite. Ovo pomaže protiv zatvora i podstiče redovnu probavu.

Pročitajte: Iskoristite ZELENE SMOKVE – Napravite slatko!

Dijabetes 

Iako se smokvini plodovi ne preporučuju oboljelima od šećerne bolesti, smokvini listovi imaju antidijabetičko djelovanje. Lišće smokve takođe liječi bronhitis, bradavice, cirozu jetre, visoki pritisak, kožne probleme i čireve. Možete upotrijebiti sok svježeg lišća ili ga posušiti za čaj.  Dvije čajne kašike suvog lišća smokve prelijte šoljom kipuće vode. Pokrijte i ostavite 10-15 minuta. Procijedite. Popijte jednu čašu ovako pripremljenog napitka svakog jutra uz doručak.

Protiv kašlja 

S litrom crnog vina skuvajte šaku suvih samljevenih smokava, šaku mljevenog rogača, malo šećera i 2 do 3 karanfilića. Nakon kuvanja procijedite i pijte pomanju čašu tri puta na dan dok kašalj ne prestane. Nije prikladno za djecu.

Protiv akni 

Višuškom napravite pastu od 3 svježe smokve i 1 kašike jogurta te nanesite na lice. Umasirajte je i ostavite na koži 15-20 minuta da se osuši i isperite. Istu pastu možete nanijeti na usne kako biste se riješili ispucalih usana i mrtvih stanica.

Smokvino vino 

Kilogram suvih i mekših smokava te 10 bobica kleke stavite u drvenu ili plastičnu bačvicu i zalijte s 10 litara vode. Bačvicu, pokrivenu lanenom krpom i drvenim poklopcem, stavite na toplije mjesto i ostavite da odstoji 10 dana. Nakon fermentacije tekućinu (smokvino vino) procijedite i ulijte u litrene boce, dobro začepite i koristite poslije sedam dana. Smokvino vino najbolje je napraviti tokom ljeta i piti (ohlađeno u frižideru) kao izvrsno osvježavajuće piće.

Virusne bradavice

Imate li bradavice na stopalima, namačite ih u toploj vodi zasićenoj morskom solju. Kad omekšaju, lagano ih rašpajte kamenom za pete kako biste skinuli rožnati sloj. Potom na bradavice stavljajte obloge od mliječnog soka koji se dobije kad otrgnete list ili plod smokve. Ostavljajte ih da djeluju preko noći. Ponavljajte dok bradavice ne nestanu.

Pročitajte: Recept za SIRUP od LISTOVA SMOKVE!

Holesterol 

Suve smokve (do 40 komada) složite u teglu u koju potom ulijte maslinovo ulje do vrha. Zatvorite i čuvajte tako 40 dana. Smokve će upiti dosta maslinovog ulja. Jedite po jednu smokvu prije svakog obroka. Ove smokve možda neće biti ukusne, ali su veoma korisne. Pomažu i kod problema sa želucem, kod hemeroida, zatvora, povišenoga holesterola, anemije i astme.

Napomena

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Sedam ruskih čajeva, obloga i tinktura za meteoropate

Čajevi i oblozi od ljekovitog bilja pomažu u ublažavanju bolova i vraćaju pokretljivost zglobova.

Stavljate mnogo djubriva u njive, a biljka ipak žuti?

Slušate savjete stručnjaka, dodajete mnogo djubriva pri obradi tla, ali tokom vegetacije biljke vam žute i zaostaju u razvoju. Da li ste pogriješili? Niste pogriješili što dajete biljkama potrebne elemente, ali njihov odnos nije odgovarajući.

Uobičajeno pitanje u ratarskoj proizvodnji: zašto biljke požute uprkos brojnoj upotrebi organske materije i pokazuju jasne znakove nedostatka hranljivih materija?

To je efekat pentoze.

Kada uberete plodove ostaju stabljike, dijelovi stabljika koje sadrže azot. On je glavni pokretač bakterija koje razlažu ugljene hidrate. U početku koriste azot za svoje razmnožavanje i zatim razgrađuju celulozu. Ako azota nema dovoljno u zemljištu uzima ga od biljaka koje gajite!

Pročitajte: Jesensko đubrenje organskim i mineralnim đubrivima u voćnjaku

Mnogo djubriva, a biljke ipak žute

Veoma je važno za njihov razvoj da odnos azota i ugljenika (N – C) bude niži od 1:50 (da ugljenika ne bude 50 puta više od azota) jer će bakterije tada uzimati azot iz biljaka.

Poželjno je da odnos azot – ugljenik bude od 1 : 20 do 1 : 30. Različiti biljni ostaci imaju različit njihov odnos.

Odnos ugljenik : azot u biljnim ostacima:

  • svježa trava 12:1 – gdje je uticaj mali
  • biljni otpad 14-15:1 – gdje je uticaj mali
  • zreli kompost 20-30:1 – uticaj umjeren
  • stabljika krompira 25-30:1 – uticaj umjeren
  • zrelo organsko đubrivo 20-30:1 – uticaj umjeren
  • kompost 20-30:1 – uticaj umjeren
  • jesensko lišće 40-50:1 – uticaj na granici skale
  • stabljika kukuruza 45-50:1 – uticaj na granici skale
  • treset 50-100:1 – uticaj vrlo veliki
  • ostatak strnih žitarica 50-200:1 – uticaj vrlo veliki

Kao što vidite nakon žetve pšenice, njeni ostaci izazivaju nepovoljan odnos ugljenika i azota i dovode do žućenja biljaka koje gajite poslije pšenice jer bakterije koje razlažu celulozu “otimaju” azot biljkama.

Pročitajte: Đubrenje kukuruza – Za normalno razviće ishrana je jedan od najbitnijih preduslova

Kod kukuruza je situacija drugačija, odnos ugljenika i azota je na graničnim vrijednostima i može dovesti do manjka azota (azotna depresija).

Kod malčiranja ostataka od krastavaca i paprike male su šanse za slučaj pentosan efekta.

Šta učiniti kako bi se spriječio pentosan efekat?

Kada vršite konvencionalnu obradu nakon žetve ili berbe i usitnjavate biljne ostatke, stabljike i lišće morate dodati i mineralno đubrivo bogato azotom u količini od 50-100 kg / ha (to je 5-10 g / m 2).

Trik kako da natjerate orhideju da ponovo procvjeta – Tečnost koju ovaj cvijet voli više od vode

Kraljica cvijeća traži posebnu njegu, ali se sav uloženi trud isplati kada orhideja procvjeta.

Jedan od najvećih izazova za sve ljubitelje sobnog cvijeća je kako gajiti orhideje koje će uvijek izgledati zdravo i imati raskošan cvijet.

Osim svjetlosti i prihrane, zalivanje orhideja pretvorilo se u posebnu „nauku“. Međutim, postoji jedan vrlo jednostavan trik koji će učiniti da vaša orhideja uvek cvijeta i savršeno izgleda.

Tajna je u tečnosti koju ova kraljica među cvijećem voli više od vode.

Orhideja traži mnogo pažnje i njege. Za mnoge kraljica cvijeća, orhideja je posebno osjetljiva biljka.

Pročitajte: Tri propusta zbog kojih orhideje tokom ljeta nisu okićene cvjetovima

Sve što treba da uradite da bi vaša orhideja „živnula“  i da bi se ponovo pojavili bujni i raskošni cvijetovi jeste da skuvate zeleni čaj.

Najbolje je koristiti onaj na mjeru iz prodavnica zdrave hrane, mada možete da upotrebite i onaj iz filter kesica.

Skuvajte zeleni čaj na uobičajen način – stavite jednu filter kesicu u dva decilitra provrele vode ili supenu kašiku zelenog čaja u rinfuzu, pa ostavite da odstoji desetak minuta. Potom izvadite kesicu ili procijedite čaj ako ste koristili onaj iz prodavnice zdrave hrane, pa ostavite da se ohladi.

Pročitajte: Evo šta ORHIDEJE privlače u vaš dom – Žene će se posebno iznenaditi

Zalivajte orhideju sa po dvije kašike hladnog čaja dnevno pet dana zaredom, a onda dva dana napravite pauzu u korišćenju ove tečnosti za zalivanje biljke.

Ako orhideje pravilno gajite, uz ovaj „čarobni napitak“ vaše sobne ljepotice će sigurno ponovo procvjetati.

Sve što niste znali o kukuruzu i kokicama

Kukuruz – Od mladih do starih, teško ćete naći osobu koja ne voli da uživa u ovom slasnom plodu prirode. Oko njega je sve zabavno – od čišćenja, kada pravimo „brkove“, do musavog lica od uva do uva kada zagrizemo klip kukuruza. Ali, kako ne bi sve ostalo samo na ukusnoj grickalici donosimo vam njegovu priču.

1. Kukuruz su konzumirali i drevni narodi južne Amerike

Porijeklo ove žitarice je južni Meksiko, a na Stari kontinent ga je prenio Kolumbo. Popularnost kukuruza je ubrzano rasla, pa se tako proširio i u Francusku, Italiju, Balkan i Tursku. Danas se najviše proizvodi u Sjedinjenim Američkim Državama.

2. Veoma je isplativa biljka

Od stabljike, preko zrna i lišća – svi njegovi dijelovi su iskoristivi u nekoj od grana industrije.

3. Jedete ga, mažete se s njim, nosite ga…

Zbog svoje velike iskoristivosti, sastavni je dio više od 1.000 različitih proizvoda. Koriste ga prehrambena, farmaceutska, kozmetička, tekstilna i hemijska industrija.

4. Ne možete od svakog kukuruza dobiti kokice

Postoji mnogo vrsta kukuruza, ali da biste uživali u bioskopu, potrebno je odabrati posebnu sortu prikladnog imena – kokičar. Najpogodniji je za puckanje jer u sebi sadrži malu količinu vode, koja, kada se zagrije i pretvori u paru natera zrno na eksploziju.

5. Kokice nisu uvijek zdrave

Da, kao i u svemu i s kokicama treba biti umjeren. Pogotovo s onima u bioskopu. Naime, one često sadrže velike količine maslaca i soli pa nisu najbolji izbor ako pokušavate da pazite na liniju. Radije ih ispecite sami, a možete ih posipati nekim drugim začinom, na primjer čilijem.

6. Šta zapravo grickate

Kao i kod ostalih žitarica, kukuruz obiluje ugljenim hidratima i vlaknima, sadrži vitamin B, malo vitamina C i puno minerala.

7. Naučite da odaberete najbolji

Zrelom i pravom kukuruzu zrna moraju biti puna i gusta, a kraj na kojem je bio pričvršćen za biljku, sočan je i jarke boje.

8. Skladištite kukuruz ispravno

Kao prvo, kukuruz ne smje stajati na toplom mjestu. Najbolje ga je držati u frižideru jer se šećer u njemu, na višim temperaturama, brzo pretvara u skrob. Skuvajte ga brzo – najviše za dva do tri dana jer već tada lagano gubi na ukusu.

9. Ako ga kuvate, ne solite vodu

Navodno so iz vode pri kuvanju kukuruz čini tvrđim.

Tradicija porodice Lučić traje više od pola vijeka – S bikovima treba isto kao i s čeljadi

Ako zagalamim, oni štrecnu, treba imati živaca, sačekati nekoliko minuta da se oni ohlade i nastaviti, kaže Milenko.

Gatački kraj poznat je po stočarstvu, a u selu Miholjače porodica Lučić više od pola vijeka bavi se uzgojem bikova.

Milenko Lučić je ljubav prema bikovima naslijedio od pokojnog oca Dimitrija, koji se još kao sedmogodišnjak počeo baviti stočarstvom. Prema njegovim riječima, sve je krenulo u Drugom svjetskom ratu, kada se porodica morala iseliti iz svog sela, a njegov otac dobio zadatak da čuva goveda.

Brojne nagrade

– Od 1964. godine, kada su u Gacku počele stočne izložbe goveda, pa sve do danas, učestvovali smo na svakoj. Nije bilo godine kada naši bikovi nisu dobili neku od nagrada, a nekada i po nekoliko glavnih – govori Lučić.

Naglašava da bikovi uopće nisu tako opasne životinje, kako mnogi smatraju, a on i njegova porodica su se srodili s njima.

Pročitajte: Snežana se bavi kozarstvom – Njeno iskustvo govori o velikoj isplativosti ove proizvodnje

– Postoji niz načina da se oni ukrote. Ja nikada nisam upotrijebio prut. S njima radim isto kao i s čeljadi. Ako zagalamim, oni štrecnu. Treba imati živaca, sačekati nekoliko minuta da se oni ohlade i nastaviti. Imamo desetak krava i nekoliko bikova. Hranimo ih dvije do tri godine i kada postignu određenu kilažu, a to je 900 kilograma, čak i do tone, onda ih prodajemo – objašnjava Lučić.

Dodaje da posla oko uzgoja bikova i krava ima, ali ne tako mnogo, jer se sve može stići, pogotovo danas, kada postoje razne savremene mašine i oprema, ali i ako je cijela porodica posvećena poslu, kao što je to kod njih slučaj.

Kvalitetno meso

Miholjače je selo na 960 metara nadmorske visine. Iako su mnoga sela u Hercegovini opustjela ili u njima živi tek poneki stariji stanovnik, ovdje to nije slučaj.

Ovaj vrijedni Gačanin budućnost vidi u uzgoju stoke i proizvodnji zdrave hrane, a meso gatačkog govečeta je, kaže, hemijski najkvalitetnije, čak i kada se poredi sa šarenim pasminama.

– Miholjače su uvijek imale od 80 do 100 kuća. I danas je ostalo isto. Ljudi ostaju na svojim imanjima. Ja se nadam da će i ovi naši mlađi ostati da žive ovdje, jer ne možemo svi u grad – veli Lučić.

Pročitajte: Priča iz Šipova – Mladi Dejan Mitrić osnovao farmu /VIDEO/

Ko voli stočarstvo, ovo dođe kao neki hobi. Više je riječ o obavezi, nego o nekom velikom radu. Krave se moraju musti i hraniti, mada je sada sve unaprijeđeno, postoje muzilice, kanali za izđubravanje, tu su i pojilice. Sve je olakšano. Imamo dovoljno hrane za stoku, što se tiče sijena, žita, nešto i kupim, iako sijemo žito i djetelinu lucerku. Pomalo kupimo i koncentrata radi kvaliteta mlijeka – iskren je Milenko.

Septembar u pčelinjaku – Dobro pripremite pčele za zimu!

Septembar, mjesec u kom u većini krajeva nestaju pčelinje paše. Pčelinja društva se približavaju periodu mirovanja. To je posljednji mjesec kada je potrebno obezbijediti hranu za prezimljavanje pčela.

U pčelarskom kalendaru septembar je jako važan mjesec jer “uvodi” pčele u zimu. Tada je neophodno otkloniti sve eventualne nedostatke na pčelinjaku. Pčelari koji nisu iz nekog razloga dopunili dovoljnu količinu hrane za zimovanje, moraju to uraditi najkasnije početkom septembra.

Pročitajte: Kako ubrzati razvoj pčelinjih društava?

Septembar i završetak poslova na pčelinjaku

Kad nastupi mjesec septembar, uglavnom svi važniji radovi na uzimljavanju pčela bi trebali biti završeni, ističe Nenad Stefanović, mast. inž. poljoprivrede i savjetodavac u PSSS Leskovac. Pojedini poslovi koji nisu urađeni u prethodnom mjesecu mogu se nastaviti u septembru. Ali treba voditi računa da poslove koje ne uradimo u septembru, vjerovatno nećemo imati prilike da uradimo kasnije, a ako i bude prilike, neće biti bez posljedica. Jer nema pčelinje paše ali ipak pčele su aktivne i donose vodu, polen i vrlo malo nektara sa određenih biljaka. Pčele nastavljaju pripremu za zimovanje propolisanjem pukotina na košnicama, preslaganjem meda itd.

Nadražajno prihranjivanje za stimulisanje matice na zalijeganje treba prekinuti u početku ovog mjeseca. Potrebno je nastaviti ako iz nekog razloga nije završeno sa prihranom društva koja je započela u avgustu kao dopuna zimnice. Šećerni sirup se spravlja u odnosu jednog dijela šećera i jednog dijela vode, ali ako je vrijeme hladnije, potrebno je praviti gušći sirup sa 1 litrom vode na 2 kg šećera, savjetuje Stefanović.

Važno je istaknuti da je upotreba antibiotika zabranjena i čak preventivno liječenje nepotrebno. Da osiguramo pčele od ove opasnosti dovoljno je imati higijensko pojilo i otkloniti med medljikovac iz košnica i na pčelinjaku primjenjivati higijensko sanitarne mjere.

Na pčelinjim društvima vidno se osjeća da se približava zasluženi period mirovanja. Svako uznemiravanje pčela i otvaranje košnica moramo svesti na minimum, podsjeća Sfetanović i dodaje da samo u opravdanim slučajevima, na krajnje oprezan način to raditi. Naglo se smanjuje prostor u košnici koji pčele pokrivaju.

Septembar je posljednji mjesec pred zimu gdje se može dopuniti hrana za prezimljavanje, podsjeća Stefanović. Kasnije zbog smanjene aktivnosti pčela i vremenskih prilika pčele uglavnom ne mogu dodatu hranu izventilirati i poklopiti. U tom slučaju, dodata hrana ukisne i postaje štetna za pčele.

Opasna bolest američka kuga

Potrebno je u toku mjeseca septembra, ako pregledamo društva, posebno obratiti pažnju na opasnu bolest zatvorenog legla – američku kugu. Zbog smanjene površine legla simptomi su lakše uočljivi.

Ova bolest se prepoznaje po raštrkanom leglu, ulegnutim voštanim poklopcima legla koji su promjenili boju i imaju rupice na sredini, ističe Stefanović. U takvoj ćeliji larva je istrunula, razvlači se i uglavnom ima neprijatan miris. Ovakvi slučajevi se odmah prijavljuju udruženju pčelara i nadležnoj veterinarskoj ustanovi. Poslije toga postupa se po nalozima veterinarskog inspektora.

Pročitajte: Od čega zavisi veći PRINOS MEDA

Jednoj prosječnoj pčelinjoj zajednici potrebno je oko 15-20 kg meda za prezimljavanje, navodi savjetodavac. Veće količine hrane u košnici tokom zime poboljšavaju toplotni režim i mikroklimu jer med akumulira toplotu i sprečava naglu promjenu temperature u košnici. Pčelinje zajednice povećavaju broj stražarica na letu i čak propolisom smanjuju ulaze u košnicu. Zajednice koje su kvalitetno pripremljene za zimovanje u ovom periodu nemaju trutova u košnici.

Sos od paradajza i paprike – Odličan uz tjesteninu ili kao dodatak jelima

Danas sa vama dragi moji želim da podijelim kako pravim sos od paradajza i paprike, koji je odličan uz tjesteninu, kao namaz ili kao dodatak jelima.

Sastojci:

  • 2.5kg paradajza
  • 2.5kg paprike
  • 4 glavice crnog luka (450-500g)
  • 1 ljuta papričica (ili 2-3 ako volite ljuto, ovako je samo blago pikantan)
  • 2 lista lovora
  • 2-2.5 kašike soli
  • 4 kašike šećera (80g)
  • 100ml ulja
  • 40-50ml alkoholnog sirćeta (u zavisnosti od kiselosti paradajza)
  • 1 kafena kašičica suvog bosiljka
  • 1 kafena kašičica origana
  • 1/2 kašičice bibera
  • 1 puna kašika senfa

Pročitajte: Domaći paradajz sos – Potpuno zdrav, bez vještačkih sastojaka

Postupak pripreme pogledajte u video receptu:

Njega jagoda poslije berbe i priprema za sljedeću sezonu

Priprema roda jagode za narednu godinu počinje završetkom berbe – rodni potencijal za narednu godinu formira se tokom septembra sve do polovine novembra. U to vrijeme odvija se diferenciranje cvjetnih pupoljaka. Koliko će se diferencirati cvjetnih pupoljaka najviše zavisi od primjenjenih agrotehničkih mjera poslije berbe – zakidanje stolona, uklanjanje cvjetova i uklanjanje starog lišća, kao i navodnjavanje.

Razvoj stolona i živića karakteristični su za većinu sorti – njihov broj zavisi od sorte, ishrane, zemljišta, vode. Oni se razvijaju na račun matične biljke i pri tom slabe njen razvoj što se direktno odražava na prinos i kvalitet plodova u narednoj godini.

Stoloni u zavisnosti od bujnosti sorte i klimatskih prilika počinju da se razvijaju od kraja maja do septembra – u tom intervalu treba ih zakidati u više navrata – 3-4 puta kada dostignu dužinu 10 do 15 cm – prije početka obrazovanja živića.

Stoloni se mogu ostavljati samo u slučajevima kada je potrebno popuniti neko prazno mesto u redu pod uslovom da predhodno nije došlo do zaražavanja zasada virusima. U zasadima sa malčom ili folijom ova mjera sprovodi se isključivo ručno. Pri uništavanju korova u međurednom prostoru herbicidima uništiće se i stoloni sa živićima.

Uklanjanje cvjetova je veoma korisna mjera, posebno posle obilnog roda, ako se ne želi bilo kakvo jesenje plodonošenje u istoj godini. Time se povećava bujnost bokora i do 30% i rodni potencijal za narednu godinu. Uklanjanje se obavlja ručno i cvasti je potrebno prikupljati u posudu i izneti iz zasada. Ako se cvasti ne uklanjaju razviće se plodovi koji su nešto sitniji, malo ih je – komercijalni efekti su mali u odnosu na efekte njihovog skidanja.

Lišće jagode živi 50 do 60 dana, postupno smanjuje fotosintetsku aktivnost i suši se. Posle berbe na bokoru ostaje dosta starog, suvog i oštećenog lišća.

Uklanjanje starog lišća je veoma korisna mjera :

  • podstiče se brži razvoj novog lišća,
  • doprinosi bržem obnavljanju vegetativne aktivnosti,
  • bujnijem razvoju bokora,
  • boljem prezimljavanju i većoj rodnosti u narednoj godini.

Uklanjanje starog lišća obavlja se tokom jula mjeseca. Uklanjanje se  obavlja ručno (nožem, srpom) ili košenjem. Ručno uklanjanje je kvalitetnije, izvodi se na manjim parcelama najčešće u kombinaciji sa plijevljenjem korova i zakidanjem stolona. Pri košenju, voditi računa da se ne kosi suviše nisko i ne ošteti centralni pupoljak glavnog bokora.

Pročitajte: Njega zasada jagode u rodu

Navodnjavanje sistemom „kap po kap“ osnova je savremene proizvodnje. Jagoda ima velike potrebe za vodom, zbog plitkog korjenovog sistema. U periodu posle berbe jagode obično se javlja sušan period, kada je potrebno primjeniti navodnjavanje radi što uspješnijeg formiranja cvijetnih pupoljaka u kasnijem periodu.

ĐUBRENJE JAGODE

Prije same pripreme za zimu, biljke su u toku vegetacionog perioda, a posebno u drugom djelu vegetacije, vršile i pripremu generativnih (rodnih) pupoljaka za narednu sezonu. Elementi neophodni za prezimljavanje i rani početak rasta u proljeće su :

  • Bor (B) – neophodan za oplodnju cvjetova i formiranje plodova. Folijarna primjena bora se pokazala veoma efektnom za plodove pred cvjetanje i u cvjetanju;
  • Cink (Zn) – sinteza proteina i proizvodnja auksina. Protektivno djeluje na zidove membrana kao mjera zaštite pri nepovoljnim temperaturnim uslovima i sprečavanje stresa;
  • Mangan (Mn) – ima važnu ulogu u fotosintezi, disanju i izduživanju ćelija;
  •  Gvožđe (Fe) – ulazi u mnoge enzimske procese vezane za transfer energije, redukciju nitrata i fiksaciju azota, učestvuje u stvaranju hlorofila, usljed čijeg nedostatka dolazi do pojave hloroze;
  •  Molibden (Mo)– ima ulogu u redukciji nitrata u nitrite;
  • Bakar (Cu) – glavna komponenta hloroplasta, osigurava kontinuirano snabdevanje ugljenim hidratima i ima važnu ulogu u otpornosti;
  • Azot (N) – mobilizacija azota u proljeće iz tkiva za skladištenje je veoma važna za rani porast biljke;
  • Kobalt (Co) – neesencijalni element, blokira produkciju enzimabiljnog hormona etilena vodeći do ubrzanja rasta i razvoja pupoljaka.

Praksa jesenje ishrane zasada jagode osigurava nakupljanje  hranljivih elemenata u biljkama prije zimskog mirovanja i osigurava dobar start u proljeće, dostupnost hranljivih materija za pupljenje i cvjetanje kao i brži rast  na proljeće  uz maksimizaciju apsorpcije nutritijenata u lišće, a zatim  i  njihove translokacije u pupoljke.

Preporuka je da se u toku mjeseca septembra i oktobra primjeni kroz fertigacionu ishranu – ishranu preko sistema „kap po kap“ doda:

  • NPK đubrivo 20-20-20 + mikroelementi – orijentaciono – 20 kg/ha
  • biostimulativno đubrivo – orijentaciono 2 kg/ha koje će da neutrališe ili ublažava dejstvo različitih faktora stresa (hladnoća, suša, oštećenja).