Naslovnica Blog Stranica 292

PET VRSTA KOROVA SA NAJVIŠE HRANLJIVIH SASTOJAKA: Čupamo ih i bacamo, a veoma su korisni za zdravlje!

Korovske biljke često mogu da sadrže mnogo više antioksidanata, fitohemikalija i teško dostupnih hranljivih sastojaka kada ih uporedite sa nekim vrstama povrća. Osim toga, njihova izdržljivost i sposobnost da rastu gotovo bilo gdje znače da ih ima svugde i u izobilju, a lako ih je pronaći, čak i usred prometnog grada.

Dakle, mnoge korovske biljke su zapravo zdravo bilje prepuno hranljivih sastojaka. Evo pet vrsta zdravih korova koje možete pronaći upravo u svom dvorištu, pored ulice ili u pukotinama trotoara!

Maslačak

Đubrivo od maslačka

Maslačak je od svog cvijeta pa sve do korijena veoma hranljiva biljka i prepuna je vitamina, minerala i vlakana. Dijelovi maslačka posebno su izvrsni izvori vitamina A, C i K. Takođe, maslačak može da obezbijedi vitamin E, folate (vitamin B9) i male količine drugih vitamina B. Osim toga, zeleni dijelovi maslačka takođe mogu da obijezbede značajnu količinu nekoliko minerala, uključujući kalcijum, gvožđe, magnezijum i kalijum.

U međuvremenu, korijen maslačka bogat je inulinom, jednom vrstom rastvorljivih vlakana koja se nalaze u biljkama. Inulin podstiče uzgajanje i održavanje zdrave bakterijske flore u crijevima.

Korijen maslačka se često suši i sprema kao čaj, ali može se i jesti. Maslačak, s druge strane, može da se miješa u smutije, a takođe se može dodati u supe ili dinstati na maslinovom ulju, soli, bijelom luku i crvenoj ljutoj papričici.

Tušt

Tušt korov
Foto AgroSavjet: Tušt

Možda vam je poznat tušt ako ste ikada živjeli u gradu. On se obično može naći u pukotinama na trotoarima i ulicama (vidi naslovnu fotografiju).

Za biljku koja obitava u pukotinama, tušt je iznenađujuće zdrav. Na vrhu je liste biljaka sa omega-3 masnim kiselinama, zdravih masti koje se nalaze u ribi poput lososa. Mnoge zdravstvene koristi omega-3 masnih kiselina uključuju podizanje raspoloženja, borbu protiv upala, održavanje oštroumnosti, kao i smanjenje faktora rizika od razvoja srčanih bolesti.

Pepeljuga

Pepeljuga možda izgleda kao spanać, ali ova biljka je i ukusnija i lakše ju je uzgajati. Poznata i kao divlji spanać, pepeljugi je obično potrebno više od pukotina na trotoaru. Ipak, još uvijek je možete pronaći u urbanom pejzažu, gdje god ima malo prljavštine.

Pepeljuga je bogata hranljivim sastojcima. Samo jedna šolja ove biljke obezbijediće vam 10 puta veću preporučenu dnevnu vrijednost vitamina K i tri puta veću vrijednost vitamina A. Takođe je bogata vitaminom C, kalcijumom i magnezijumom.

Bokvica

Bokvica

Ovo je još jedan izdržljiv korov koji je sveprisutan u gradskim sredinama. Osim što raste blizu vrlo naseljenih mjesta, bokvicu je moguće naći na livadama i uz ivice šuma.

Ova samonikla biljka izuzetnih ljekovitih svojstava se od davnih dana u tradicionalnoj medicini koristila za ublažavanje kašlja, tegobe probavnog sistema, sredstvo za ublažavanje bolova u želucu i zaceljivanje manjih rana na koži.

Bokvica je sposobna da ublaži reakciju na ubod pčele, rane od zmijskih ugriza i opekotina od sunca, pa do simptoma bronhitisa i artritisa.

Hranljive materije u bokvici slične su maslačku. Ona prednjači u sadržaju gvožđa, a ima i druge važne vitamine i minerale.

Pročitajte: Koja je razlika između muške i ženske bokvice?

Kopriva

kopriva
Foto: agrosavjet.com

Iako je poznatija po bolnom osipu koji može da nanese ako vas ubodu njene iglice, kopriva je zapravo dobra i zdrava za čovjeka. Ona je prepuna esencijalnih minerala koji se često ne nalaze u recepturi multivitaminskih preparata. Ovde spadaju jod, magnezijum, kalijum, fosfor, silicijum-dioksid i sumpor. Povrh toga, kopriva ima i više proteina od većine drugih biljaka.

Koprivu je najbolje pripremiti na pari ili kuvati. Na taj način iglice otpadaju, što vam omogućava da lakše dođete do hranljivih dijelova. Igle će takođe otpasti kada se kopriva osuši, nakon čega od osušenog lišća možete da napravite čaj.

Vrste i načini postavljanja naslona za KUPINE

Naslon je potreban ne samo za puzeće kupine već i za one koje rastu uspravno, i to tokom cijelog njigovog života. Postavlja se u drugoj godini poslije sađenja i sastoji se bilo samo od pojedinačnog dugačkog kolja, bilo od pobivenih direka sa razapetom žicom.

Kolje treba da je najmanje 2 m iznad zemlje i 0,5 m u zemlji. Prečnik vrha ovog kolja treba da iznsi najmanje 5 cm. Ono se pobija uz svaki žbun. Za kolje se na 2-3 mjesta povezuju lastari manilom ili rafijom u vidu osmice, isto kao i lastari vinove loze uz kolac.

Naslon od direka i žice upotrebljava se pri gušćoj sadnji i na nešto većim površinama kupinjaka. Za ovaj naslon, koji u kupinjaku treba da ostane onoliko godina koliko će biti i viejk kupina (12-15 godina), mogu se upotrebljavati gvozdeni, betonski ili drveni stubovi visene 2 m iznad zemlje. Oni se postavljaju na 7 m jedan od drugog i za njih se zatežu po 1-3 reda žice, i to za sorte koje rastu uspravno jedan a za puzeće tri reda. Najpogodinija žica za ovu svrhu je galvanizovana, debljine 2,8-3,2 mm. Za puzeće sorte prvi red žica se stavlja na 60 cm iznad zemlje, treći na vrhu direka a drugi red između prve i treće žice. Međutim, za uspravno rastuće kupine stavlja se samo jedna ili najviše dvije žice i to na visini 70-80 cm, odnosno na 50-60 i 120-150 cm iznad zemlje.

Izdanci se vezuju za žicu kako koji stiže za vezivanje. Vezuju se rafijom, malinom ili gumom ito na mjestu gdje se lastari ukrštaju sa žicom.

Da bi se izbjeglo vezivanje lastara za žicu, koje je prilično zameteno i uz to skupo, naročito kod trnovitih sorata, preporučuje se da se u svakom redu postave dvojne žice, sa razmakom oko 40 cm. Radi toga na stubove na određenom rastojanju, a upravo na njihovu visinu, pričvršćuju prečage i za njih zateže žica. Kod ovakve vrste naslona ljetorasti kupine se razvijaju i rastu između dvojnih redova žice, na koje se naslanjaju i na taj način izbjegava vezivanje, čime se smanjuju troškovi gajenja ove voćne kulture.

POGLEDAJTE GALERIJU

 

Ovo su mirisi koje mačke ne podnose

Mačke imaju iznenađujuće snažan njuh. Štaviše, on je znatno jači od ljudskog, tačnije od devet do 16 puta. Mačke imaju između 45 i 200 miliona ćelija osjetljivih na mirise u nosu, a čovjek samo pet miliona.

Zato se mačke, prilikom istraživanja okoline više oslanjaju na svoj njuh nego na vid ili osjet. Zbog toga je dobro znati koje mirise mačke ne podnose.

Određeni začini i biljke

Mačke iritiraju ruta, lavanda, ruzmarin, menta, geranije, eukaliptus i majčina dušica. Za mačke se otrovnima smatraju menta i lavanda u obliku ulja.

Citrusi

Kada je riječ o citrusima koje mačke mrze, visoko na listi se nalaze narandža, limun i limeta.

Banana

Stručnjaci vjeruju da mačke iritira miris banane zbog kalijuma koji se u njoj nalazi.

Biber, cari, senf i cimet

Uopšte, mačke ne vole ljute mirise. Povezuju ih s potencijalnom toksičnošću.

Bor, kedar i mentol

Iako neki vole sredstva za čišćenje s navedenim mirisima, budite svjesni da će oni možda iritirati vašu mačku.

Prljava kutija s pijeskom

Ako kutija s pijeskom vaše mačke nije očišćena, ona će je vjerovatno prestati koristiti i naći drugo mjesto na kojem će obavljati nuždu.

Pokvarena riba

Kao i ljudi, mačke ne podnose miris pokvarene hrane, posebno pokvarene ribe.

Sapuni i dezodoransi

Koliko ih iritiraju sredstva za čišćenje, toliko mačke ne vole ni miris sapuna i dezodoransa. Štaviše, smeta im sve što mirisom podsjeća na hemiju.

Eterična ulja

Zbog visoke koncentracije sastojaka, mačkama je miris eteričnih ulja obično prejak i može izazvati tešku reakciju.

Sorta maline Enrosadira – Otporna na bolesti, krupna i slatka

Berba sorte Enrosadira u plasteniku u zadruzi “Naši voćari”, Milićevo selo traje do oktobra mjeseca. Otkup je za markete bio po cijeni od 500 do 650 dinara (4 do 6 eura) za kilogram svježe maline (u zavisnosti od ambalaže u koju se pakuje)! Uz pomoć države su nabavljene kvalitetne, bezvirusne sadnice i sada daju plod koji vrijedi više.

Enrosadira je remotantna (dvorodna) sorta maline, veoma prinosna, krupnih, svijetlocrvenih plodova, prijatnog ukusa i duže trajašnosti plodova u svježem stanju. Svi žele slatku, crvenu i krupnu malinu za prodaju u svježem stanju.

Pročitajte: Priprema zemljišta za sadnju malina u trakama

Ovo je srednje bujna sorta maline sa prilično uzdignutim izdancima, kojima se lako manipuliše. Sadnja izdanaka obavlja se u jesen ili proljeće, uglavnom na razmaku 0.3 x 2 metra (što je oko 15.000 sadnica po hektaru). Ukoliko se sadi u visokim plastenicima, preporuka je razmak 0.25 m x 1.6 m (oko 25.000 sadnica po ha), za maksimalno iskorišćenje prostora.

Preporuka je da se izdanci vezuju u špalir sa 3 žice, i sa 4-5 žica za naslon, zbog velike količine roda koji je potrebno održati što dostupnijim za ubiranje. Na jesen, po završetku branja, izdanci se prekrate do zemlje i sklone sa parcele, ili se ostavljaju za proljeće, vezujući u špalir 3-4 kom. po dužnom metru, u kom slučaju pristižu za branje u maju mjesecu. Nakon završenog branja se prekrate stari, a u međuvremenu izbijaju novi izdanci, koji daju plodove od kraja jula pa do kasne jeseni.

Pročitajte: Đubrenje maline – Kada i koju vrstu đubriva upotrijebiti!

Enrosadira posjeduje odličnu tolerantnost na bolesti. Preporučuje se sadnja do 1.000 m nadmorske visine jer na većim nadmorskim visinama kasno pristiže na branje i značajno se smanjuju prinosi, izuzev ukoliko se radi proizvodnja u visokim plastenicima koji će ubrzati rast i produžiti sezonu branja.

Ova sorta sazrijeva krajem jula i traje do kasne jeseni, odnosno do prvih mrazeva, a u plastenicima do decembra.

Na prorijeđenim prošlogodišnjim izdancima uz intenzivnu ishranu može se ostvariti proljećno branje, koje je oko 60 % od količine jesenjeg branja. Na taj način, početak ubiranja bio bi krajem maja na otvorenom ili početkom maja mjeseca u visokim plastenicima.

Nova sorta maline – Enrosadira

Enrosadira ima veoma krupne plodove, prosječne mase 7 grama, kompaktnog je oblika, sjajne svijetlocrvene boje i veoma dobrih skladišnih osobina u svježem stanju. Ukus ploda je izrazito prijatan, blagokiseo i veoma sladak sa posebno izraženom aromom.

Ukoliko se obezbijedi sortno čist, sertifikovani i zdravstveno ispravni sadni materijal, za sada uvozom licenciranih sadnica iz Italije, uz adekvatno izabrano zemljište, i uz primjenu svih agrotehničkih mjera, u prosječnoj godini, u punom rodu može se obezbijediti prinos 25-30 t po hektaru.

U intenzivnoj proizvodnji u proljećnom i jesenjem branju prinosi mogu i preći 40 t/ha. Proizvodnja u visokim plastenicima sa bočnim provjetravanjem osigurava prinose preko 45 t/ha, uz visok kvalitet plodova, a na taj način i visoku cijenu i siguran plasman.

Enrosadira je tražena sorta maline u svijetu za svježu i konzumnu upotrebu, posebno isporučenom u malim pakovanjima. Plodovi mogu biti sveži do 12 dana na temperaturi od 2-4 stepena C. Odlično podnosi transport na udaljenija tržišta (pr. EU i Rusije).

Uz dobru organizaciju berbe, moguće je brati za 20-30 % brže od drugih sorti, jer su plodovi veoma dostupni za branje.

Autor: Mr Branko Tanasković PSSS Čačak

10 cvjetnih vrsta veoma otpornih i lakih za uzgoj

Višegodišnje cvjetnice okosnica su prekrasnog i rascvjetanog vrta te vam omogućuju da cijelu sezonu uživate u njegovoj punoj ljepoti. Prilikom sađenja i uređivanja vrta jedna od najvažnijih stavki je odabrati biljke kojima odgovaraju uslovi svjetlosti, vode, tla i temperature u njemu. Kako bi izbor bio lakši, donosimo pregled nekih od najboljih izbora višegodišnjih rascvjetanih biljka koje će vas oduševiti ljepotom i lakoćom održavanja.

Božur

Hosta

Klasična trajnica najbolje uspijeva u sjeni i vrlo ju je lako uzgajati i održavati. Krase je spektakularni listovi i nježni cvjetovi, a dolaze u velikom nizu veličina, boja i tekstura. I dok neke sorte dobro podnose puno svjetlosti, ipak najviše vole sjenu i polusjenu, a za rast im treba dobro drenirano tlo. U jesen ih podijelite kako biste zaštitili proljetne izbojke.

Pročitajte: Šest stvari koje su ključne za njegu božura kako bi davao raskošne cvjetove

Dnevni ljiljan

Poznata i po nazivima crvenožuta graničica, žuti ljiljan i ljiljanka, ova trajnica dobro je poznata većini vrtlara te je jedna od najlakših za uzgoj. Jedini zahtjevi koje ima su dovoljno svjetlosti i vode te dobro drenirano tlo. Dnevni ljiljani lijepo ispunjavaju gole površine u velikoj vrtnoj gredici i dobro rastu u blizini ranih proljetnih lukovica poput narcisa, a njihov debeli korijenov sistem pomaže u sprečavanju rasta korova. Takođe su otporni na većinu štetočina i bolesti.

Djevojačko oko (Coreopsis)

Lako održiva trajnica prozračnog izgleda ukrašava vrt svojim vitkim i šiljastim listovima te nježnim cvjetovima. No iza nježnog izgleda krije se biljka koja puno cvate, a pri tome nije zahtjevna. Krasi je dugotrajno korijenje koje se lako dijeli te velika otpornost, zbog čega predstavlja dobar izbor za vikendicu. Osim toga, dolazi u širokom rasponu boja.

Visoki plamenac

Savršen je izbor za vrtne ljetne kućice, a njegove žive boje i mirisni cvjetovi čine ga omiljenim i među oprašivačima. Kako bi se spriječila pepelnica, plamencu je potrebno dovoljno prostora da bi imao odgovarajuću cirkulaciju vazduha. Osim toga, ova trajnica poprilično je jednostavna za održavanje, a svake godine povećava se i lako se dijeli. Većina sorti visoka je između 70 i 90 centimetara, no neke stare sorte mogu doseći i 1,5 metara. Međutim novi hibridi znatno su kompaktniji te dosežu visinu od 60 centimetara.

Japanska anemona

Takođe poznate kao japanske šumarice, ove trajnice cvjetaju nešto kasnije u sezoni, a krase ih nježni cvjetovi na čvrstim stabljikama. Lijepo rastu u djelimičnoj sjeni. Dolaze u nijansama bijele i ružičaste sa žutim središtima. Vole prilično vlažno tlo, dopunjeno kompostom, i slobodno se šire vrtom.

Stolisnik

Svojim sivozelenim čipkastim lišćem i teksturiranim cvjetnim glavicama u nizu boja, stolisnik je vrlo prepoznatljiv ukras brojnih vikendica. Ova svestrana trajnica predstavlja zaista lijep ukras. Dvije su osnovne sorte: jedna raste u klasterima, a druga se širi tankim korijenjem. Pčele i leptiri ga vole, a cvijeće ostaje šareno sve do sredine ili čak do kasnog ljeta.

Pročitajte: Omiljeni cvijet otkriva tajnu stranu vaše ličnosti

Češka iglica

Svojim širokim rasponom boja i cvjetovima na vijugavim stabljikama, koje se nježno obvijaju oko drugih biljaka, ove dugo cvjetajuće trajnice predstavljaju glavni ukras u vrtu. Vrlo su otporne, a atraktivno lišće sjajno izgleda čak i nakon što cvjetovi izblijede. Grudice žilavog korijena lako se dijele. Boje se kreću od bogate plave do blijede ružičaste.

Ehinaceja

Ovi šareni cvjetovi nude obilje nektara za oprašivače. Njihova prepoznatljiva središta stvaraju čvrst stožac od sjemenki koje ptice vole grickati. Takođe vrlo dugo cvjetaju, sve do sredine ljeta, te nisu previše izbirljive po pitanju vrste tla. Noviji hibridi dolaze u zapanjujućoj lepezi boja, a vole biti na svjetlosti.

Karanfili (Pink)

Dolaze u prekrasnom rasponu različitih nijansi, a rastu u obliku uredno zaobljenih klastera s trakastim zelenim lišćem ili raširenih brežuljaka s igličastim listovima sivozelene boje. Miris nalik klinčiću je suptilan, a upravo mu to daje pomalo nostalgičnu notu. Obožavaju sunce, a posadite ih na dobro dreniranom tlu i sezonski prihranite.

Do kada morate da iskoristite brašno da ne bi propalo?

Izazovna i neizvesna vremena većinu ljudi su natjerala da se obezbijede sa pojedinim namirnicama, a naročito brašnom čiji su redovi u prodavnicama preko noći postali prazni. Ipak, nije loše znati koliko brašno može da traje i kako izgleda kada se ono pokvari.

Iako je brašno toplinski obrađena namirnica te samo po sebi sadrži mali dio vlage, s brašnom je takođe potrebno pravilno rukovati.

Obično brašno najbolje je upotrebljavati 6-8 mjeseci nakon ispisanog datuma, dok je cjelokupno najbolje upotrebljavati 4-6 meseci nakon istog.

Prepoznajte GMO hranu: SEDAM pouzdanih principa

Za sada nema pravog načina i univerzalnog rešenja na koji način možete prepoznati GMO – genetski modifikovanu hranu.

Moramo se osloniti na svoj zdrav razum, logiku i instinkt, kao i na vlastito istraživanje o dobavljačima sirovina proizvođačima hrane, informisanju preko medija i novina, piše KoDren.com.

Principi:

  • GMO hrana je ljepša, okruglija, sjajnija, ujednačene veličine i izgleda, sjajne boje, bez modrica i oštećenja, bez imalo truleži i ožiljaka

U prirodi nismo svi isti. Neko je viši, neko niži neko debeo, a neko mršav. Isto važi i za prirodno voće i povrće. Kupujte kvrgavo, nepravilno voće i povrće, takoreći ružnog izgleda. Gledajte da je voće i povrće različitih boja, veličina i oblika. Ništa neće da zafali ako je voće i povrće malo udareno, i da pokazuje znakove da je živo, tj. da malo truli. Na policama gdje ima takvog voća i povrća, velike su šanse da nisu GMO.

  • Kupujte od seljaka koji sami uzgajaju i upotrebi saznanje iz prve stavke

I seljaci siju GMO u neznanju i hrane stoku GMO proizvodima (najčešće kukuruzom). Meso takvih životinja bi u principu trebalo izgledati isto kao i kod normalnih, ali vi ipak obratite pažnju na izgled jetre (džigerice) i bubrega. Ako vam djeluje bolesno, bolje odustanite od kupovine jer su te životinje možda bile hranjene sa GMO stočnom hranom. Zna se šta je bolestan izgled, a šta zdrav. Bolesno je blijedo, sivo, žuto, slabo prokrvljeno, sa oštećenjima i izraslinama koja ne djeluju normalno. Zdravo je roze i crveno meso.

  • Zanemarite lijepo pakovanje

Profitabilnost GMO biljaka, voća i povrća dozvoljava proizvođačima da potroše novac na lijepa pakovanja.

  • Informišite se na internetu o zemljama koje uzgajaju GMO

Ukoliko je nešto porijeklom iz zemlje koja je uvela GMO, najvjerovatnije i jeste GMO. Budite dvostruko pažljivi. Pratite vijesti o zemljama koje zabranjuju proizvodnju i uvoz GMO kao što su Francuska i Mađarska. Tako ćete biti bar donekle sigurni da proizvod nije GMO. Isto važi za zemlje koji su najveći proizvođači GM hrane – USA, Argentina, Brazi, Kinal i Indija, koja proizvodi GM pamuk.

  • Pokušajte da isključite iz ishrane sve ono što ima najviše šansi da bude GMO

Nažalost, to je najčešće meso životinja koje se hrane GMO hranom. To su i popularne grickalice, čipsevi i slično, jer velikim kompanijama odgovara da im sirovina bude ujednačene veličine i sastava.

  • 92% soje na svetu – GMO!

Po podacima ISAAA (Međunarodne službe za nabavku poljoprivredno-biotehnološke dokumentacije), kao i podacima Evropske Unije, od 2007. godine, kada je svjetska proizvodnja soje bila 58,6% genetski modifikovana (GMO), preko 2010, kada je iznosila 80%, do danas – GMO soja je 92% ukupne svjetske proizvodnje ove žitarice. Ovaj podatak govori mnogo sam za sebe. Male su šanse da ćete baš vi naići na tih 8% soje koja nije GM. U što većoj mjeri podržite male proizvođače i poljoprivrednike koji sami uzgajaju i prodaju hranu, ali uvijek gledajte kakvi su proizvodi i primjenite pravilo iz prve stavke.

  • Vezano za GMO pamuk

Simptomi morgelons oboljenja su primjećeni masovno kod kineskih radnika, često djece koja rade sa GMO pamukom. Kina je, uz Ameriku, Brazil, Argentinu i Indiju, najveći prozvođač GMO. U dodir sa takvim pamukom može se doći kupujući kinesku robu, posteljinu, tkaninu, igračke, pa i odjevne predmete čuvenijih marki čiji se proizvodi izrađuju u Kini.

Veliki vodič za proljetne radove u bašti

Proljeće je idealno vrijeme za sadnju vrta po vlastitom ukusu i željama. Ako ste oduvijek sanjali o uzgoju malo začina, povrća i cvijeća samo za sebe, ostvarite svoje snove i – krenite u akciju

Ako ste početnik u sadnji i uopšteno vrtlarenju, ne trebate se pretjerano brinuti jer uzgoj ponekih biljaka nije tako komplikovan kao što se čini. Kako je vrijeme za uzgoj sada najbolje – odvažite se i savladajte tehnike koje su vrlo jednostavne i za potpune početnike.

U vlastitom vrtu je moguće posaditi sve što zamislite, pa tako možete napokon ostvariti omiljenu kombinaciju povrća, cvijeća i začina koji, osim što izgledaju lijepo, donose  i puno zdravih i jeftinih plodova za vas i vašu porodicu. Mnogi su od nas u zabluda koja kaže da za vrtlarstvo treba imati posebno znanje ili puno zemlje.

Ako ste dovoljno kreativni, i vrijedni, čak i na balkonu možete imati svoj mini vrt. A ako imate veći komad zemlje ili veliko dvorište, itekako ćete biti zadovoljni jeftinim, ukusnim i zdravim namirnicama koje ste sami zasadili.

Takođe, zdrav način života zahtijeva zdravu ishranu pa vaše jestivo bilje pokušajte uzgojiti na ekološki način, bez korištenja vještačkih đubriva, insekticida i pesticida. Na taj način ćete izbjeći i udisanje štetnih hemikalija, ujedno je i povoljniji i jednostavniji, uz nekoliko trikova.

Mali vrtni trikovi

Nekoliko trikova bi svaki vrtlar trebao naučiti i primjenjivati su, između ostalog i onaj o tome da je mrkvu dobro saditi kraj luka jer luk odbija mrkvinu, a mrkva lukovu muvu pa su obje vrste međusobno zaštićene od nametnika. Sa sjemenom mrkve na primjer možete pomiješati i pokoje sjeme rotkvice – one će brzo narasti, a kad ih uberete, napravićete više ‘mjesta’ za mrkvu.

Pročitajte: Radovi u voćnjaku po mjesecima – Kalendar voća

Rukola

Rukolu može uzgojiti svako. Ona brzo niče i brzo raste, nije zahtjevna te lako uspijeva u posudi na balkonu, stoga je idealna biljka za vrtlare početnike, kao i za one koji žive u stanovima. Rukolu nemojte ‘čupati’ nego ‘šišajte’ njene listove pa ćete gotovo cijele godine imati svježe listove za salatu.

Sobne biljke

Sobne biljke sada postaju zahtjevnije. Lončanice kojima je zimi trebalo vrlo malo vode i hranjivosti, sada postaju ‘gladnije’. Zbog njihovog povećanog apetita, redovno ih zalivajte i đubrite, a ako želite da to bude ekološki, birajte pripravke na bazi algi i sitno mljevenoga prirodnoga kamena, a ne vještačka đubriva i hemikalije.

Vrijeme je za napolje

Ruzmarin i limun sad mogu na otvoreno. Uzgajate li agrume, lovor, ruzmarin ili oleandar u posudama, sad je vrijeme kada ih možete iznijeti na balkon ili terasu te pritom birajte mjesta koja su zaklonjena od vjetra i s mnogo sunca. Ako ih odlučite zadržati u zatvorenom prostoru, redovno prozračujte prostoriju.

Mini vrt

Napravite mini vrt. Želite li uzgojiti ruže i želite ih zaštititi od lisnih vaši, uz njih posadite nekoliko češnjeva bijelog luka, koji takođe može izgledati vrlo dekorativno. Bijeli luk možete saditi u martu – dovoljno je uzeti glavicu domaćeg ili sjemenskog bijelog luka, rastaviti ga na češnjeve i svaki upiknuti u zemlju na nekoliko centimetara dubine, tako da šiljati kraj bude okrenut prema gore. Nije pametno saditi kineski bijeli luk jer on u našim klimatskim uslovima neće ni proklijati. Uz ruže je dobro saditi i lavandu, koju na ljeto možete brati i koristiti za pripremu ljekovitih čajeva ili kao prirodni osvježivač vazduha.

Pročitajte: Rani proljetni radovi u pčelinjaku

Začinsko bilje

Ako na raspolaganju imate samo maleni prostor, najbolje je početi s uzgojem začinskog bilja. Bosiljak, mažuran, vlasac, origano i majčina dušica sasvim će se dobro snaći u posudama na balkonu ili osunčanoj prozorskoj dasci. Na balkonu takođe mogu uspijevati i minirajčice – pored kojih je dobro saditi bosiljak, feferone pa čak i tikvice ako u blizini imaju ogradu po kojoj se mogu penjati.

Grašak i bob

Imate li malo više mjesta u svom dvorištu, vrijeme je za grašak i bob koji obogaćuju zemlju azotom. Bob treba sijati što ranije, u redove, kako biste izbjegli napade crnih vaši. Vrtlarskim početnicima dovoljno je slijediti upute na vrećicama sa sjemenom i rezultati neće izostati.

Pripremite potporanj za visoki grašak jer vitice visokoga graška moraju se za nešto uhvatiti – pripremite im mreže, grane s mnogo sitnih grančica ili postavite tri kolca u oblik šatora. Niski grašak snaći će se i bez ‘potpore’.

Kišne gliste

Kišne gliste daju najbolju zemlju za cvijeće i povrće. Glistinac, odnosno humus koji je dobijen pomoću kalifornijskih glista, ima ugodan miris šumske zemlje i rastresitu strukturu. Dobro je đubrivo čak i za najosjetljivije bilje, a za ono zahtjevnije, poput paradajza, dodajte i malo peletiranoga kokošjega đubriva.

Vrećice sjemena

Posadite povrće, povoljno, za cijelu godinu. Vrećice sjemena nisu previše skupe, a iz jedne možete dobiti mnoštvo biljaka. Sada je vrijeme da u čašice posijete sjeme paradajza, paprike, krastavaca, dinje… Uzgajate li vaše bilje ekološki, nećete trošiti novce na đubriva i pesticide.

Kupka za sjeme

Cvijeće poput nevena i kadifica nisu samo ukrasne biljke nego i prirodna zaštita drugih biljaka od štetnika. A kupkom za sjeme, spravljenoj od kamilice, podstaknuće ćete brže klijanje biljaka. Pripremite kupku pomoću pune žlice suhih cvjetova kamilice koje ćete preliti litrom kipuće vode, ostaviti pokriveno dva-tri sata te procijedite. U takvoj otopini sitnije sjeme močite nekoliko sati, a krupnije kao što su grašak i bob, ostavite preko noći. Posušite ih dva do četiri sata na papirnatom ručniku i posijte. Tako će brže proklijati i biti otpornije na štetnike.

Pročitajte: Radovi u martu u organskoj bašti

Orezivanje

Sada je i vrijeme za orezivanje grmova, a krajem mjeseca ruža jer tada možemo vidjeti gdje će ‘potjerati’ izdanke – reže se tik nad pupoljkom koji gleda iz grma. U ukrasnom vrtu možete orezati žive ograde i većinu ukrasnih grmova, osim onih koji cvjetaju u proljeće.

Zašto je bolji KISELI KUPUS nego SIROV!

Kiseli kupus ima mnogo vrijednih sastojaka koja imaju ljekovita svojstva, a isto tako i njegov rasol. Ona su već davno poznata u narodnoj medicini.

Zahvaljujući aktivnosti bakterija mliječne kiseline, sadržaj vitamina C je veći u odnosu na sirov. Ujedno sadrži i folnu kiselinu i vitamin B9, koji potpomažu bolju apsorpciju C vitamina u organizmu.

Već 200 g kiselog povrća pokriva dnevne potrebe našeg organizma. Bogat je i K vitaminom, samo u 100 g ima čak i duplo preporučene dnevne količine.

Potpomaže brže zarastanje rana i poboljšava zgrušavanje krvi. Stoga ga jedite redovno, a odlična preporuka je i da pijete svakodnevno sok od kiselog kupusa.

Pročitajte: Rasol ima mnogo povoljnih učinaka po zdravlje!

Za vrijeme fermentacije tokom kišeljenja, nastaje velika količina holina (član B kompleksa). On igra važnu ulogu u metabolizmu masti u našem organizmu, te tako snižava količinu masnoće u krvotoku.

Ne treba zanemariti ni činjenicu kako je bogat fitohemikalijama (bioaktivna jedinjenja koja se mogu naći u biljkama). One imaju protivtumorsko dejstvo, antibiotski efekat i sadrže za život veoma važne enzime.

Vlasac se sada sadi u bašte i saksije

Ako u vašoj kolekciji začina još samo nedostaje vlasac, razmislite o njegovoj sadnji – bilo u bašti ili u saksiji na balkonu ili u kuhinji. Ova biljka iz porodice luka biće, naročito u fazi cvjetanja, lijep i svjež ukras u vašem domu ili eksterijeru.

Tanki zeleni cjevasti listovi vlasca dobar su začin u svježem ili suvom obliku za mnoga jela – od supa, salata, tjestenina, rižota, mesa, variva, namaza… a uzgajati ga možemo tokom cijele godine u saksiji na prozorskoj dasci.

Svježi vlasac, inače trajnica koju možete naći kao samoniklo bilje u prirodi, često je dekoracija jelima, a koristi se i u ljekovite svrhe. Možete ga nakon branja nasjeckati i sušiti te kombinovati s drugim začinima i tako imati svoju domaću zelenu ‘vegetu’ koju ćete dodavati jelima.

Pročitajte: Ukrasni luk je predivna dekorativna, ali i vrlo korisna biljka

Uzgoj nije komplikovan niti odviše zahtjevan i uz malo brige i truda imaćete svakodnevno, od proljeća do kasne jeseni svježe i ukusne aromatične listiće kao pravi akcent svojim jelima. Dovoljno ga je samo ubrati na vrtu ili balkonu. Ako želite produžiti njegov vijek i imati ga i tokom jeseni i zime, dovoljno je presaditi lukovice vlasca u saksiju i staviti ga u unutrašnjost doma, na toplo i svijetlo mjesto.

Vlasac može narasti do 30 centimetara i možete ga orezivati dva do tri puta tokom sezone. Ako ga želite razmnožavati, učinite to dijeljenjem. Već u martu počinje sadnja, ali možete to učiniti sve do avgusta. Ne zaboravite ga redovno zalivati! Kada ga berete, odsjecite makazama ili nožem zelene listove sve do lukovica (ostavite samo jedan centimetar stabljike) i uskoro će biljka potjerati nove mladice.