Naslovnica Blog Stranica 270

Sastojak iz voća i povrća snižava holesterol, dobar je za srce i crijeva – Ima ga i u obliku praha

Prema psihoterapeutu Sergeju Obložku, nema ništa loše u tome da posegnemo ka hrani ili piću kada smo pod stresom. Ali, naglašava stručnjak, to treba učiniti ispravno, tako što ćemo odabrati pravi izvor pozitivnih emocija.

„Kada osoba ima napad panike, ima potrebu da jede. Jednostavna strategija za osobe s prekomjernom tjelesnom težinom je utješiti se pravom hranom. Na primjer, možete piti pektinski kompot, koji ima negativan nutritivni učinak“, kaže Obložko.

Naučnici već dugo obraćaju pažnju na korisna svojstva pektina, koji tijelo gotovo da ne apsorbuje, ali potiskuje želju za hranom, snižava nivo holesterola i pozitivno djeluje na srce i crijeva.

Pročitajte: PROTIV PROLJEĆNOG UMORA – Okrijepite tijelo ovim prirodnim napitkom

Prinos PASULJA zavisi od pravilnog sklopa sjetve

Prinos pasulja – Često se griješi pri određivanju sklopa, jer se sije manje zrna, a prinos umnogome zavisi od broja biljaka po jedinici površine. Niski sitnozrni pasulj gajen u čistoj kulturi, najviše rađa kada je sklop 500 hiljada biljaka po hektaru.

Za sorte srednje krupnoće zrna, a takva je većina naših, preporučuje se 400 hiljada, dok je za visoke, koje se gaje uz potporu i drugačije siju, potreban sklop od 285 – 300 hiljada biljaka po hektaru.

Način sjetve zavisi od toga da li su u pitanju niske ili visoke sorte pasulja, ako su niske, sjetva je mašinska u redove ili na manjim površinama, ručno u kućice. Da bi sklop bio 400-500 hiljada biljaka po hektaru, međuredni razmak mora biti 45-50, dok je rastojanje u redu 4 – 4,5 cm. Prilikom ručne sjetve u kućice razmak je 50 x 25-30 cm, tako da se u svakoj razvije pet-šest biljaka. Može se sijati i u pantljike što naročito daje dobre rezultate.

Visoki pasulj sije se u kućice, u koje se položi 6 – 8 zrna. Međuredni razmak je 70, a između kućica u redu 35-40 centimetara.

Pročitajte: Sjetva pasulja – Dubina, rastojanje i količina sjemena

Postoje i drugi načini uzgoja, kao što je špalirni , ali je neznatno zastupljen. Po hektaru je obično potrebno od 100 do 180 kg kvalitetnog sjemena u zavisnosti od krupnoće zrna i sorte pasulja kao i načina sjetve.

Tokom vegetacije neophodne su mjere njege. Ako je sjetveni sloj zemljišta isušen bez dovoljno vlage za nicanje površina se može povaljati glatkim valjcima. Pokorica nastala krivicom proizvođača usljed gaženja koja otežava nicanje ili usljed jakih pljuskova uništava se lakom drljačom, pazeći da se ne oštete nježni ponici.

Prva kultivacija se obavlja pažljivo do 10 cm dubine , od faze prvog do faze drugog stalnog lista. Naredne kultivacije treba da su pliće, ali se procjenjuje da li su korisne ili će nanijeti štetu dobro razvijenom usjevu.

Prinos pasulja 

Prihranjivanje azotnim đubrivima se preporučuje samo u pojedinim slučajevima kada se pasulj uzgaja na lakim i propusnim zemljištima iz kojih se brzo ispira azot. Prihrana ovim elementom neophodna je i ako je u prvom dijelu vegetacije hladno i kišovito vrijeme, pa ga biljke slabo usvajaju i gube boju.

Pasulj je veliki potrošač vode, tako da se bolji i stabilniji rod postiže pravilnim navodnjavanjem. Procjenjuje se da je u našim uslovima potrebno biljkama pasulja oko 350 milimetara vode tokom vegetacije.

Ukoliko se navodnjava prvo zalivanje je obično poslije tri do četiri nedjelje nakon nicanja, drugo početkom cvjetanja dok sljedeće najviše zavisi od količine padavina i temperature.

Pročitajte: Savjeti za uspješno gajenje pasulja u združenom usjevu sa kukuruzom

Drugi u plodoredu

Na istoj površini pasulj može da se gaji tek nakon tri godine, prvenstveno zbog pojave bolesti. Pripada mu drugo mjesto u plodoredu poslije biljaka đubrenih stajnjakom. Dobar je predusjev na svakoj njivi jer zemljište zadržava dobre fizičke osobine, bogato je azotom i nema korova.

Kao predusjevi pasulju najviše odgovaraju strna žita, kukuruz, krompir, kupus, cvekla, luk i paradajz iz direktne sjetve.

Autor: Srđan Vidanović dipl.ing, PSSS – Pirot

 

Da li znate da se jaja NE PERU prije kuvanja – Evo zbog čega

Oduvjek slušamo mame koje nas revnosno podsjećaju da svaku namirnicu treba dobro da operemo prije jela. Međutim, mnogi su u dilemi kada su u pitanju jaja, pa neki tvrde da ih prije prženja i kuvanja treba dobro oprati, dok su drugi ubeđeni u suprotno.

Znamo da ne bi trebalo da peremo sirovo meso prije kuvanja ili pečenja, jer to povećava rizik od kontaminacije bakterija i bolesti koje se prenose hranom. Bakterije mogu da se zadrže u sudoperi ili da dospiju na druge namirnice, dovodeći nas u potencijalni rizik trovanja hranom.

Pročitajte: Super trik kako dobiti savršeno kuvana jaja i guliti ih bez muke

A da li ste znali da ne bi trebalo da peremo ni jaja?

Stručnjaci tvrde da ljuska sadrži prirodnu barijeru, koja kao omotač štiti jaje od bakterija. Voda uništava tu zaštitu, pa jaja nije dobro prati.

Pranjem jaja podstičemo prenos štetnih bakterija, kao što je salmonela, sa spoljne strane ljuske u unutrašnjost jajeta. Kada operete jaje, uklanjate tu prirodnu zaštitu na ljusci, a ako je napukla, štetne bakterije će lako prijeći u unutrašnjost jajeta, gdje imaju idealne uslove za razmnožavanje.

Ako ne kuvate jaja dovoljno dugo, bakterije će dospjeti u vaš organizam.

Pročitajte: Evo koja je razlika između bijelih i smeđih jaja

Prirodni zaštitni „premaz“ na ljusci jajeta je prva linija obrane od bakterija, a ona se uklanja pranjem tokom pripreme za pakovanje i prodaju. U industrijskim uslovima, njega zamjenjuje tanki premaz jestivog ulja, koji vraća zaštitu i on je koristan ako namjeravate da neko vrijeme čuvate jaja.

Ako imate svoj kokošinjac i uzgajate koke nosilje, nemojte da perete ni ona jaja, koja su puna perja, izmeta i prljavštine. Ukoliko baš insistirate, koristite suv suđer i prljavštinu očistite bez upotrebe vode.

Korišćenje plastičnih satnih osnova – Da ili ne?

Pčele nerado prihvataju plastične satne osnove i izbjegavaju da na njima nadgrđuju ćelije. 

pčelarska oprema

Između ostalog, i miris plastike, koji nikako nije isti kao miris voska, odbija pčele da na tim osnovama grade saće. I sama struktura plastike, u odnosu na vosak, sasvim je drugačija i pčelama strana. Dalje, plastika je dosta ladnija od voska pa je pčelama otežano održavanje mikroklime u gnijezdu, pogotovo zimi.

Smetnje bi se izražavale i pri komunikaciji pčela u košnici, jer plastika i vosak ne prenose vibracije koje su prisutne unutar gnijezda, na isti način.

Ako bismo u plodišno tijelo, u kome su svi ramovi, sa satnim osnovama, smjestili roj, sve pčele i matica bi napustili tu košnicu.

Postavlja se pitanje, kako onda uspijeva rad sa Jenter aparatom, koji je cijeli izrađen od plastike?

Pročitajte: Savjeti za prvi proljećni pregled košnica

Površina Jenter aparata je mala u odnosu na površinu ostalog saća u košnici. Pčele prihvaraju da nadgrade tu malu površinu plastične satne osnove, kako bi im cijelo gnijezdo izgledalo prirodno.

Matica, ograničena samo na tom prostoru, zaleći će te kompaktno izgrađene ćelije.

Već smo ranije rekli da pčele prihvataju male „podvale“ od strane pčelara. Jenter aparat spada u te male „podvale“.

Jenter aparat možete kupiti preko na sajtu kosnicashop.ba, kupi OVDJE.

Međutim, Nicot aparat je velika „podvala“ koju matica veoma rijetko hoće da prihvati. Pošto su kod ovog aparata cijele ćelije plastične, nema nadogradnje voskom, i razrijeđene su, nisu kompaktne, matica izbjegava da u njih polaže jaja. Ako se i desi da ih zaleže, kada oslobodimo maticu iz aparata, pčele najčešće čiste položena jaja jer im nije prirodno da se nalaze u takvim ćelijama.

Literatura: „Sa pčelama pedeset godina“ Veroljub Umeljić

Pajasen ili smrdelj – Kako ga se riješiti?

Pajasen (Ailanthus altissima S.) u narodu poznat još i kao kiselo drvo, smrdelj, bogač, rajsko drvo i dr. U Evropu je doneseno u 18. vijeku s područja Kine kao ukrasno stablo, ali kako se veoma uspješno i agresivno širi, danas ga nalazimo svuda.

Uspijeva na gotovo svakoj vrsti tla, raste brzo i snažno, a nema štetnika koji bi ga napadali.

Za razvoj mu treba puno svijetla, otporno je na sušu i zagađenja, a dobro podnosi visoke temperature i zaslanjenost tla, ali takođe i niske temperature (do -20 °C).

Stablo izraste u visinu preko 20 metara, dvodomna je biljka, tj. postoje muška i ženska stabla. Muška cvjetaju u kasno ljeto, imaju brojne male cvjetove jako neugodnog mirisa. Jedno stablo može proizvesti ogroman broj lako klijavih sjemenki (preko 300.000), koje se šire vjetrom, vodom i pticama, a ima izrazito agresivno širenje i mladicama koje rastu iz korijena.

Pročitajte: Možda izgleda lijepo, ali radi se o podmuklom drvetu. Jako brzo raste, nemilice se širi, i što je najgore: ispušta otrov koji onda spriječava…

Ujedno mu korijen luči tzv. alelopatske spojeve koji djeluju depresivno na razvoj korijenja ostalog bilja u okolini, osvajajući njihov prostor za vlastiti razvoj. Poznato je da se slično ponaša i dobro poznati domaći orah, koji su ljudi na selu, iz toga razloga, uvijek sadili dalje od ostalog voća.

Pajasen je svrstan u veoma invazivne vrste koje potiskuju autohtonu floru, a nema gotovo nikakvu vrijednost. Istina je da može smanjiti eroziju tla svojim jakim korijenjem i da je medonosan, ali koju to ima vrijednost kada mu drvo nije dobro ni za loženje?

Stoka ga ne jede jer mu lišće sadrži neke otrovne materije, a može izazvati alergijske reakcije samo od dodira na koži ljudi i nekih životinja.

Suzbijanje pajasena

Suzbijanje pajasena je izrazito teško i zahtjevno jer ima veliku sposobnost regeneracije, što suzbijanje pretvara u višegodišnju borbu uz nesigurne rezultate.

Mehaničko otklanjanje, paljenje, sječa i iskapanje, u praksi daje slabe rezultate. Izvjesnog učinka bi imalo piljenje čitavog nadzemnog dijela te stalna sječa ili košnja tek izniklih mladica, sve dok se korijen potpuno ne iscrpi.

Ne postoji jedna mjera kojom ćemo se riješiti pajasena u kratkom roku, zadovoljavajući rezultat nam mogu dati kombinacije korištenja herbicida i mehaničkog uklanjanja.

Pri tome se herbicid unese pod koru svakog pojedinačnog stabla, tako da se kora jednostavno poprečno zareže, malo nadigne od drva i tu nalije herbicid. Jednim tretmanom nećemo uništiti pajasen, biće potrebno nekoliko ponavljanja.

Pročitajte: Pajasen ili kiselo drvo: Otrovni korov koji usporava rast drugih biljaka

Ovaj način može zadovoljavati samo kod malog broja stabala, a budući da on izrasta u gustim skupinama, boljom se mjerom pokazalo suzbijanje kombinacijom piljenja i premazivanja panjeva koncentriranim herbicidom te prskanjem po lišću mladih izniklih izbojaka.

Nakon rezanja, tj. sječe stabala, koncentriranim herbicidom se premazuju panjevi, što smanjuje usisnu moć korjenovog sistema i odgađa regeneraciju. Premazivanje je potrebno obaviti odmah (kroz nekoliko minuta) nakon rezanja stabla i sve to pokriti najlonom i zavezati. Pokrivanje najlonom je veoma važno jer to sprečava sušenje panja, a time i bolje upijanje herbicida.

To je najbolje raditi tokom ljeta tako da do jeseni izrastu novi izbojci koje ćemo tada poprskati jer je herbicid tada najdjelotvorniji.

Namaz od kopriva i spanaća

Namaz od kopriva i spanaća – Ovo je jedna ljepa proljetna poslastica sa koprivama i spanaćem.

Sastojci za namaz od kopriva i spanaća:

  • oko 300-400 gr mladih svježih kopriva
  • oko 200-300 gr svježeg spanaća
  • po ukusu bijeli luk u prahu (moze i češanj svježeg luka)
  • 3-4 komada suve crvene paprike
  • po ukusu so
  • kašika do dvije oštrog brašna
  • oko 100-150 ml ulja

Pročitajte: Kako spremiti čorbu od koprive?

Priprema:

Mlade koprive očistite i prokuvajte ih u slanoj vodi. Kuvajte oko 5 min., pa ih prelijte hladnom vodom i ostavite da se ocijede.

Spanać očistite (ostavite samo listove bez drške) isto tako blanširajte u slanoj vodi i ostavite da se ocijedi i hladi.

Hladne koprive i spanać nasjeckajte na sitno (moze da se izradi i u blenderu, ali samo 1-2 okretaja kako bi bilo malo krupnije). Isto uradite i sa suvim paprikama.

U tavu stavite ulje i dodajte koprive i spanać sa paprikama i proprzite na ulju da se sve dobro sjedini i dobije kompaktama masa (da voda koju puste koprive i spanać ispari) dodajte brašno proprzite jos malo, pa začinite bjelim lukom i posolite po ukusu.

Pročitajte: Zašto je kopriva dobra za vaše biljke?

Ako čelite da namaz bude malo tečniji moze da se doda malo vode i ostavi da prokuva.

Ovo može da se koristi kao namaz za tople sendviče sa slaninom ili suvim proprzenim vratom.

Ovako pripremljene koprive (samo sa malo manje spanaća) mogu da se koriste i kao čorbica kada se doda malo više vode.

 

Za šljive svi znamo, ali ovo južno voće može biti efikasniji diuretik

Pored savjeta o unosu više vlakana i vode, postoje i dokazani tradicionalni načini za liječenje zatvora pomoću šljiva, a sada se pridružila još jedna prirodna pomoć za varenje.

Iako mnogi znaju za dobrobit kivija kao voća, preovladava mišljenje da se njegove moći prirodnog pomagača digestivnog sistema često zanemaruju u korist drugih načina za pomoć varenju.

Kivi se smatra supervoćem – pun je antioksidanata, vitamina C, kalijuma, folata, polifenola (fenolne kiseline) i vlakana i dobar je izvor vitamina E. Kivi takođe poboljšava varenje nekoliko uobičajenih proteina iz hrane, uključujući i čvrste za varenje proteina kazein / natrijum kazeinat (mliječni protein) i protein goveđeg mišića, a za to je zaslužna njegova glavna komponenta – aktinidin, enzim koji razlaže proteine u aminokiseline.

Voda sa karanfilićem – Domaći napitak koji snižava loš holesterol

Voda sa karanfilićem – Karanfilić je čudesni začin koji zaista pomaže kod mnogih oboljenja.

Narodni lijekovi protiv lošeg holesterola mogu biti vrlo efikasni, naročito ako ih kombinujete sa korigovanom ishranom

Karanfilić smatraju čudesnim začinom, jer pomaže i kod mršavljenja, ali i zubobolje, neprijatnog zadaha, kao i mnogih drugih tegoba.

Voda sa karanfilićem se pravi vrlo jednostavno, a treba je uzimati svakog dana.

Sastojci koji su vam potrebni:

  • 5 grama karanfilića
  • 2 litra vode

Upute za pripremu:

Uspite ga u vodu i obavezno protresite nekoliko puta dnevno.
Držite ga u frižideru.

Poslije tri dana, lijek je spreman za upotrebu.

Kako se koristi ovaj zdravi napitak:

Uzimajte 1 dcl dnevno, ali ne sve odjednom, već u nekoliko navrata tokom dana.

Pripremite i drugu turu da vam bude spremna kad sa ovom završite. Poslije toga obavezno je napraviti pauzu od mjesec dana.

Takođe možete napraviti i čaj od klinčića:

Upute za pripremu:

2 do 3 klinčića preliti sa 2,5 dl ključale vode, poklopiti, ostaviti da odstoji 15 minuta i procijediti.

Pije se dva do tri puta dnevno.

Čaj od karanfilića rješava probleme s opstipacijom i poboljšava varenje.

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Ovo je šest namirnica koje hrane vaš mozak

Ove namirnice bogate su antioksidansima, koji vas štite i od bolesti.

Postoji niz načina pomoću kojih možemo da podržimo zdravlje mozga kao što su fizička aktivnost i mentalna stimulacija. Međutim, ono što je izuzetno važno je hrana koju konzumiramo.

Donosimo vam spisak od šest namirnica na kojima će vam vaš mozak biti zahvalan.

Orah

Zdravstvena dobrobit oraha je dokazana mnogim istraživanjima. Količina omega-3 masnih kiselina i antioksidanasa mu daje veliku važnost u prevenciji bolesti. Male količine, jedan dlan pun oraha je dovoljno omega-3 masnih kiselina za cijeli dan. U poređenju sa ostalim koštunjavim voćem, smatra se najzdravijim, prije svega zbog velikog sadržaja omega – 3 masnih kiselina, ali i zbog duplo većeg sadržaja antioksidansa.

Žumance

Žumanca imaju veći nivo holesterola i masti od bjelanaca, ali takođe imaju i veće nivoe kalcijuma, gvožđa, magnezijuma, fosfora, kalijuma, natrijuma i cinka. Višak natrijuma možda nije najbolji za naše tijelo, ali organizmu su potrebni i svi drugi minerali koje žumanca obezbjeđuju.Od vitamina, najznačajniji je veliki procenat vitamina A u njima.

Pročitajte: Istraživanje otkriva da ova količina kafe može biti štetna za mozak

Borovnice

Borovnice su pravi rudnik antioksidansa, vitamina i minerala, naročito kalcijuma, fosfora, gvožđa i vitamina C. Ovo ukusno voće preporučuje se i u prevenciji raznih bolesti kao što su krvna oboljenja, srčane bolesti, za regulaciju šećera i masnoća, kod bolesti urinarnog trakta, raka. Borovnice podstiču cirkulaciju kapilara u mozgu, obezbjeđujući tako maksimalan dotok hranljivih materija i kiseonika, što poboljšava kognitivne funkcije, sprečava i liječi simptome demencije, usporava Alchajmerovu bolest, jača memoriju, koncentraciju i povećava inteligenciju.

Crna čokolada

Ključni element čokolade je kakao, što ga je više, to je čokolada vrijednija. Kakao zrna koja se nalaze u crnoj čokoladi sadrži flavonoide koji opuštaju krvne sudove i sprječavaju da izgube elastičnost, odnosno omogućavaju dotok krvi u mozak. Elastični krvni sudovi onemogućavaju stvaranje ateroskleroze, bolest velikih i srednjih mišićnih arterija i povišeni krvi pritisak, čak drže i dijabetes pod kontrolom. Flavanoidi stimulišu moždanu aktivnost i niz neuroloških procesa u regijama mozga zaduženih za učenje i pamćenje. Za flavonoide se smatra da sprječavaju nastanak kancerogenih ćelija.

Pročitajte: SAVJET LJEKARA: MED ČINI MOZAK SREĆNIM, A EVO I KAKO

Mača

Mača čaj sadrži 15 puta više antioksidanata nego neke namirnice – borovnice ili nar. Veoma je bogat vitaminom C, A, vlaknima i gvožđem. Veoma je dobar u borbi protiv bakterija, virusa i gljivičnih oboljenja. Antioskidanti štite ćelije od slobodnih radikala, a mača sadrži katehine koji smanjuju upale u organizmu i obnavljaju ćelije. Jedan od mnogobrojnih benefita je i taj da mača čaj umiruje i veoma je dobar u borbi protiv stresa, a u isto vrijeme povećava pažnju i održava nas budnim.

Sjemenke bundeve

Konzumiranje sjemenki bundeve kao jednog od odličnih načina da organizam snabdijete neophodnim hranljivim materijama koje ne možete naći u izobilju u drugim namirnicama.S druge strane, ove ukusne sjemenke sadrže i određene prirodne supstance koje pomažu u liječenju određenih poremećaja i oboljenja.

Zašto mačke toliko mrze vodu?

Mačje ponašanje zbunjuje ljude već hiljadama godina, od njihove percipirane arogancije do opsesije ulaska u kutije. Međutim, ono što je još čudnije je mačja reakcija na vodu. Zašto mačke toliko mrze vodu?

Ne boje se sve mačke vode, ali većina će je izbjegavati koliko god je to moguće, a jedan od razloga može se pronaći u njihovom porijeklu.

– Istorijski gledano, mačke su živile u suvim, pustinjskim okruženjima, što znači da nisu bile prilagođene plivanju ili provođenju vremena u vodi, a ta se osobina prenijela na mnoge domaće mačke – rekla je za “Njuzvik” Ana Evers Klark, direktorka veterinarskih istraživanja i standarda u britanskoj dobrotvornoj organizaciji za kućne ljubimce “Blue Cross”.

Pročitajte: Narodno vjerovanje: Šta znači kad vam mačka dođe na vrata

Drugi razlog zbog kojeg se vaša mačka kloni kupanja je pitanje udobnosti i mačje urođene grabežljive prirode. Studije pokazuju da je prosječna temperatura mačaka između 37 i 39 stepeni Celzijusa, mnogo viša od ljudskog tijela, što znači da imaju visoku toleranciju na toplotu i idealno bi bilo da im je toplo. Ta je toplina ključna za očuvanje energije između živahnih sesija lova ili igre.

Budući da njihovo krzno upija puno vode, natopljenost vodom može ih učiniti hladnim i “može predstavljati rizik za bezbjednost jer ograničava fleksibilnost i mobilnost”, rekla je Pem Džonson-Benet, stručnjak iz “Ket Bihejvior Asosiejtsa”.

Voda može da ispere mačji miris

Mačke takođe mrze vodu jer njuhom shvataju svoju okolinu, a ako se pokvase, može se dogoditi da voda ukloni njihov lični miris. Studija, objavljena u časopisu “Applied Animal Behavior Science”, otkriva da mačke imaju osjetljiviji nos od ljudi, pa čak i pasa. Njuh je glavni metod koji mačka koristi za analizu svoje okoline i ključna je za komunikaciju, lov i otkrivanje predatora, kao i mačji osjećaj identiteta.

Studija čak ide toliko daleko da sugeriše da mačke imaju sposobnost da nanjuše lijekove, bombe i medicinske mirise pa objašnjava da nos sisara ima tri različite vrste receptora mirisa, a vjeruje se da jedan od njih, VC1, kontroliše njihovu sposobnost razlikovanja mirisa. Ljudi imaju samo dvije varijante ovog proteina, psi imaju devet, dok mačke imaju 30.

Pročitajte: Ovo su mirisi koje mačke ne podnose

Mačku ne treba dresirati da ulazi u vodu

Voda sadrži hemikalije i otopljene supstance koje osjetljivi mačji nos može da pokupi. Zato mačke mogu izbjegavati vodu jer ne žele da budu kontaminirane bilo kakvim nepotrebnim mirisima. Slično, mačke provode puno vremena trljajući se o namještaj i svoje ljude kako bi proširile miris, pa je razumljivo da nisu toliko željne da se on ispere.

Mačji strah od vode takođe se može oblikovati negativnim prošlim iskustvima s mokrim, “poput prskanja kao kazne ili traumatskih postupaka kupanja”, rekla je Džonson-Benet. Kako mačke ne razumeju kaznu, treniranje mačke poslasticama i nagrađivanje dobrog ponašanja puno je efikasnije i manje je vjerovatno da će oštetiti njihov odnos s vama.

Pročitajte: Saznajte šta vaša mačka pokušava da vam kaže položajem repa

Koliko god biste želeli da vodite svoju mačku na plivanje, osim ako ne izrazi interes za igranje u vodi, najbolje ju je pustiti da to i dalje izbjegava. Pranje mačaka takođe nije potrebno, jer za razliku od pasa, većina vrsta ne mora da se kupa i to zapravo može da isuši njihovu kožu.

– Ako imate rasu koja zahtijeva kupanje, najlakši način za treniranje je da počnete kada su mačići. Ako je vašoj odrasloj mački potrebno kupanje, najbolje je potražiti profesionalca ili veterinarsku kliniku koja to radi – rekla je Džonson-Benet.