Ukoliko se odlučite da uplivate u ove vode, jako je bitno da svaki korak bude pažljivo planiran.
Ako živite u stanu, a želite da imate baštu i to je moguće. Potrebno je samo da na početku ispoštujete sve neophodne korake i nakon toga ćete svake godine imati sopstvenu mini organsku baštu.
Prvi koraci
Ukoliko se odlučite da uplivate u ove vode, jako je bitno da bašta bude pažljivo planirana i da odmah na početku znate koliko vremena joj možete posvetiti kako biste znali koje biljke možete da zasadite. Neke od njih zahtjevaju dnevnu, neke nedjeljnu njegu, a postoje i biljke kojima je sasvim dovoljna i mjesečna njega.
Za uzgoj biljaka najbitnija su tri faktora na koja bi trebalo da obratite pažnju: dovoljna količina svjetlosti, vjetar i toplota. I naravno, veoma je bitno da odaberete biljke i začine u skladu sa godišnjim dobom.
Ako se odlučite za sadnju na balkonu, trebalo bi najprije da vidite na kojoj strani se on nalazi. Povrće koje daje plod iz cvijeta, kao što su krastavac, paradajz ili paprika, ne voli tamna mjesta. Oni vole da uživaju u direktnom suncu tokom čitavog dana.
S druge strane povrće kao što su cvekla, šargarepa i krompir takođe vole sunce, ali im prija i da pola dana provedu u hladu. A ako imate balkon koji je tokom većine dana u hladu, najbolje bi bilo da pokušate da uzgajate lisnato povrće, kao što su spanać ili zelena salata. Čak i ako provedu više vremena u hladu, veća je vjerovatnoća da će trajati duže.
Pročitajte: Ako želite uzgojiti povrtnjak na svome balkonu ovo je od ključnog značaja
Odgovarajuće posude
Kako bi biljke mogle da rastu i da se razvijaju, potreban im je prostor. Što je posuda u kojoj se nalaze veća, to ćete manje morati da zalivate biljku. Prilikom izbora posude treba uvijek obratiti pažnju da višak vode ima gdje da oteče. Većina biljaka na balkonu ne uvene zato što nema dovoljno vode, već baš iz suprotnog razloga, jer biljke završe plivajći u vodi, što one naročito i ne vole. Nekada može da bude problem što je mjesto na balkonu uglavnom ograničeno.
U tom slučaju možete da pribjegnete takozvanim vertikalnim baštama. Na taj način vaša bašta uvijek može da raste u visinu, a ne u širinu. Ako se odlučite za vertikalne bašte, još jedna njihova prednost je u tome što možete starim ormanima ili regalima da nađete ponovnu upotrebu, a uz to, oni mogu da budu jako zgodni za obijlježavanje imena biljaka prikucavanjem dodatne daščice ispod njih. To ne samo da estetski može biti veoma privlačno, već je svakako i korisno.
Naravno, bitan je izbor saksije. Uvijek treba obratiti pažnju na to kakva je saksija u kojoj sadite. Dobro bi bilo da bude od keramike ili od kvalitetne plastike koja bi svakako trebalo da umanji promjene temperature koje biljka doživljava.
Zeleniš za početak
Vrlo je bitno da na početku nemate prevelika očekivanja. Najbolje je početi sa nekoliko biljaka, a u slučaju da uvidite da je sadnja nešto što vam prija i ide od ruke, uvijek možete, iz godine u godinu, da povećate njen opseg. Ako ste početnik, najbolje je krenuti sa začinskim biljkama. One se jako lako njeguju, imaju višenamensku primjenu u kuhinji, a osim toga, veoma prijatno mirišu.
Možete najprije svoju sreću iskušati sa bosiljkom, nanom, ruzmarinom ili peršunom. Imajući u vidu da su oni najsvježiji odmah poslije branja, prednost posjedovanja ovog kuhinjskog bilja može da bude još veća. Ono neće zahtjevati od vas veliku pažnju. Dovoljno je da mu obezbijedite sunce i malo vode i ono će odraditi ostatak.
Mogućnosti korišćenja ovog bilja su mnogobrojne. Nanu možete dodati u limunadu, čaj ili koktel, dok bosiljak može biti dodatak ukusnoj pici ili pasti, a ostale biljke mogu uvijek poslužiti i kao dekoracija mnogim jelima. Za neko od ovog bilja je sasvim dovoljno da imate posudu i vodu, i već ih možete uzgajati.
Ako neko od vaših komšija ili prijatelja već ima začinsko bilje koje želite da zasadite, možete samo da otkinete jedan dio, ostavljajući pokoji list sa strane, i da ga stavite u vodu. Nakon što mu obezbijedite prijatne uslove, ono će samo da nastavi svoj rast, a vi ga u jednom trenutku možete presaditi.
Pročitajte: Gajenje povća na balkonu: Na 5 kvadrata do 10 kg povrća
Ako se pak odlučite da pokušate da zasadite i neku “povrćku”, evo nekoliko naših predloga:
Crvena zelena salata, kao i salata Lolo Bionda su idealne za uzgoj na balkonu. Sa njima odlično idu rukola i matovilac. Ovo povrće čak bolje uspjeva na terasi nego u bašti. U svakom slučaju, tu imaju manje prirodnih neprijatelja, jer puž golać će jako teško doći do njih. Pošto salate ne podnose veliku hladnoću, najbolje bi bilo da ih sredinom maja iznesete na balkon. One u svakom slučaju preferiraju sunčana mjesta, a ponekad i mogu da budu u hladu, ali je bitno da zemlja uvijek bude vlažna.
U slučaju da želite da zasadite paradajz imajte u vidu da će vam biti potreban štapić za koji ćete ga zavezati, kako bi imao stabilnost tokom rasta. Ukoliko želite da investirate malo više vremena u uređenje vaše balkonske bašte, možete čak i da napravite drvenu potporu od grančica, na koju bi vaš čeri paradajz mogao da se osloni. Prije nego što se odlučite koju vrstu ćete zasaditi, potrebno je da se raspitate koje sorte najbolje uspjevaju u ovim uslovima. Kao i kod svih drugih sadnji, nije naodmet da pospješite rast dodatkom komposta, koji čak možete i sami da pravite od svog otpada iz kuhinje.
Pročitajte: Kako uspješno uzgajati BOBIČASTO VOĆE na balkonu
Bobočasto voće
Terasa je pogodna i za uzgajanje bobičastog voća. Čak i borovnica može da se gaji na terasi. Ona obično raste u šumi ispod krošnje gdje sunce teško dopire do nje, ali dobija sasvim dovoljno sunčeve svjetlosti tokom jutra. Prema tome, u slučaju da želite da sadite ovo voće, trebalo bi da mu nađete hlad. Najbolje bi bilo da pokušate da mu obezbijedite slične uslove koje ima u prirodi, što je slučaj i sa drugim biljkama.
Nakon što vaš balkon procvjeta, ako poželite da dio atmosfere balkonske bašte prenesete i u unutrašnjost stana, možete dati šansu i nekim kućnim biljkama, kao što su ceropegija, zlatne puzavice ili kineski dolar, koje će sigurno uljepšati vaš dom.