Naslovnica Blog Stranica 265

San svih ljubitelja biljaka – Upoznajte jednu kojoj ne trebaju ni zemlja ni saksija

Biljka Tilandsija prirodno se nalaze u tropskim šumama. To su epifiti to jest, samoodržive biljke koje rastu na drugim biljkama, na kori i granama drveća.

Biljka Tillandsia je dobila ime u čast švedskog fizičara i botaničara Eliasa Tilandera u XVII vijeku.

Popularne su uglavnom zbog originalnih ružičastih cvjetova i nema potrebe da ih sadite u zemlju.

Postoji više od 500 vrsta, ali samo neke od njih se mogu saditi kod kuće. Jedna od najpopularnijih je tillandsie modra – ima roze i ljubičaste cvjetove. To je kratkotrajna vrsta, cvijeta oko treće godine gajenja, a potom odumire.

Bradati beg, nazvan španska mahovina, jednako je popularan. Možemo ih često videti u mnogim modernim enterijerima.

Tilandsija je biljka koja se preporučuje čak i početnicima. Biljke ne moraju da se sade u zemlju, ona će se dobro nositi bez nje. Mogu se uzgajati u posebnim staklenim posudama, konusima ili na kori drveta sa mahovinom.

Biljku treba postaviti na mjesto sa mnogo svjetlosti. Međutim, ona ne voli direktnu sunčevu svjetlost, jer lišće može izgoreti. Sorte sa srebrnkastim listovima definitivno su otpornije na sunce.

Kada birate prozorsku dasku na koju želite postaviti Tilandsiju isplati se voditi se suncem. Prozorske daske na istoku i sjeveru su najpogodnije. Ljeti Tilandsija voli toplotu – poželjno je 21°C – 24°C, a zimi preferira znatno niže temperature i hladnija mjesta. Zimska temperatura ne bi trebalo da padne ispod 13°C-14°C.

Podsjetimo se da Tilandsija dobro podnosi duvanski dim i drugo zagađenje vazduha. Ako se odlučimo za uzgoj u zemlji, vrijedi se odlučiti za plodno i humusno tlo, treset pomiješan sa mahovinom podjednako je dobar. Zatim bi trebalo da izgradimo drenažni sloj na dnu saksije.

Ovo će zaštititi posudu od akumulacije vode. Ova biljka zahtijeva redovno zalivanje (svaka 2-3 dana). Najbolje je koristiti kišnicu ili meku, čistu vodu bez kamenca. Takođe, našoj biljci možemo davati vodenu kupku jednom nedjeljno, a sastoji se od potapanja u vodu nekoliko sati.

Plavu Tilandsiju presađujemo jednom u drugoj godini gajenja. Nakon cvjetanja, sačekajte dok izdanak ne uvene, a zatim ga uklonite. Kasnije ćete je moći podmladiti razdvajanjem izdanaka.

Ukoliko niste znali, važno je napomenuti da Tilandsija apsorbuje elektromagnetno zračenje i preporučuje se u prostorijama sa električnim aparatima.

Uzgoj cvijeća iz sjemena znatno je jeftiniji, a ovo su sorte kojima ne možete pogriješiti

Želite li uživati u prekrasno rascvjetanom vrtu bez trošenja poveće svote novca? Vrtlarenje itekako može biti skup hobi, no poprilična ušteda može se ostvariti kupovinom više sjemena cvijeća, a manje samih biljaka.

Višegodišnje cvijeće uzgojeno iz sjemena možda neće cvjetati tokom svoje prve vegetacijske sezone, no iduće godine biće spremno kreirati prekrasne cvjetne prizore u vrtu. Sadnja cvijeća iz sjemena financijski je znatno isplativija, a ove sorte predstavljaju neke od najboljih izbora za to.

Različak

Ovi plavi cvjetovi izgledaju poput minijaturnih karanfila i vrlo su privlačni leptirima. Nakon zadnjeg proljetnog mraza posijte sjeme izravno u gredicu, a ako ga želite posaditi ranije, onda to učinite šest do osam nedjelja prije predviđenog datuma zadnjeg mraza – smjestite ih na zatvoreno, a kada temperature porastu, presadite ih u vrt. Cvjetaće od sredine ljeta do prvog jesenskog mraza i zahtijevati vrlo malo brige, jer dovoljno ih je zaliti tokom sušnog razdoblja. Na kraju vegetacijske sezone skupite mahune sjemena i posadite ih iduće godine.

Pročitajte: MUŠKATLE – Način i vrijeme sadnje, zalivanje i prihranjivanje SVE NA JEDNOM MJESTU

Neven

Ovi cvjetovi su obično svijetložute do tamnonarančaste boje i predstavljaju lijepu biljku za žardinjere ili rubove vrta. Direktno posijte sjeme u vrtu nakon zadnjeg mraza ili započnite sijanje u zatvorenom prostoru šest do osam nedjelja prije toga. Zatim samo uživajte u prekrasnim prizorima jer će neven sam rasijati sjeme iz sezone u sezonu. U područjima viših temperatura potrebno mu je osigurati popodnevnu zaštitu od sunca i održavati tlo umjereno vlažnim. Takođe, preporučljivo je ukloniti ocvale cvjetove jer će se tako podstaknuti cvjetanje.

Pakujac (Aquilegia)

Upečatljivi cvjetovi ovih trajnica koje cvjetaju u proljeće i rano ljeto dolaze u različitim bojama. Dopustite im da same rasiju sjeme i vraćaće se iz sezone u sezonu uz minimalno njege i brige. Pakujac može podnijeti različite uslove uzgoja, no ono na što svakako treba obratiti pažnju je dobro drenirano tlo. Takođe, uklanjanje stabljike nakon završetka cvatnje može produžiti razdoblje cvatnje.

Uresnica ili kosmos

Kosmos je prekrasno rezano cvijeće kao stvoreno za bukete, a cvate čitavo ljeto. Ovo je jednogodišnja biljka, no obično je samonikla, a radi se o cvijetu vrlo malih zahtjeva koji uspijeva čak i na siromašnom tlu. Posijte sjeme nakon zadnjeg mraza u proljeće ili započnite sa sadnjom u zatvorenom prostoru šest do osam nedjelja prije toga. Posadite ga na mjesto koje je zaštićeno od jakog vjetra, a ocvale cvjetove uklonite kako biste potaknuli dodatnu cvatnju. No svakako ostavite nekoliko cvjetnih glavica ako želite da biljka sama rasije sjeme.

Pročitajte: Jorgovani nikako da procvjetaju kako treba – Šta možete učiniti da ubrzate njihovo cvjetanje?

Noćurak

Ovi cvjetovi rastu kao trajnice u toplim podnebljima, a prije nego ih posadite direktno u vrt provjerite je li prošla opasnost od mraza ili to prvo učinite u zatvorenom prostoru. Cvjetovi noćurka otvaraju se u poslijepodnevnim satima, po čemu su i dobili ime te su lijepog mirisa. Cvatu od sredine ljeta do jeseni i ne zahtijevaju mnogo održavanja, a ne preferiraju stalno vlažno tlo pa treba malo više brige posvetiti zalivanju tokom sušnih razdoblja.

Kadifa

Sjemenke kadife potrebno je saditi svake godine jer se radi o jednogodišnjoj biljci, no ako uklanjate uvele izdanke, cvjetat će čitavog ljeta. Tokom najtoplijeg dijela ljeta cvatnja bi se mogla smanjiti, no zato će zablistati približavanjem jeseni. Dio sjemena sačuvajte na kraju sezone i iskoristite ga za ponovnu sadnju sljedeće godine. U područjima visokih temperatura ovoj biljci će odgovarati poslijepodnevna hladovina te ravnomjerno vlažno tlo.

Prkos

Ovo cvijeće dobro pokriva tlo na mjestima koja su većinom dana izložena suncu. Jako dobro podnosi sušu i zahtijeva vrlo malo brige, a obično nema problema sa štetočinama ili bolestima sve dok tlo ima dobru drenažu. Posijte sjeme direktno u vrt nakon zadnjeg mraza ili u zatvorenom prostoru nekoliko nedjelja ranije. Početak cvatnje očekujte u ljeto, a trajaće sve do dolaska mraza u jesen. Ocvale cvjetove možete otkinuti kako biste podstakli daljnje cvjetanje ili ostavite neke od njih kako biste potaknuli samoniklost.

Dragoljub

Ovo cvijeće uopće nije zahtjevno te čak i kada zaboravite na njega nagradiće vas cvatnjom. Listovi i cvjetovi su jestivi i često se dodaju u salate, a dragoljub je vrlo popularan i kao rezani cvijet zbog svog opojnog mirisa i lijepe boje. Može podnijeti siromašno i suvo tlo, iako ga je preporučljivo zalivati tokom dužih sušnih razdoblja, a dobro će mu doći u zaštiti od poslijepodnevnog sunca u područjima tople klime. Preskočite prihranjivanje jer jako bogato tlo može negativno djelovati na njegovu cvatnju.

Suncokret

Suncokreti ne počinju cvjetati sve do kasne sezone, obično od jula do avgusta. Ali kada ti divovski cvjetovi konačno izniknu, svako čekanje će se isplatiti. Posadite sjeme u vrtu nakon posljednjeg mraza, idealno na mjestu zaštićenom od jakog vjetra. Sjeme posijano u zatvorenom prostoru obično će cvjetati otprilike u isto vrijeme kao i sjeme posijano direktno u vrtu, tako da zapravo nema koristi od ranog zasijavanja. Suncokreti su jednogodišnje biljke, tako da ćete morati sačuvati dio sjemena za ponovnu sadnju sljedeće godine. Pokrijte nekoliko glavica sjemena mrežom, tako da se mogu osušiti, a da ih ptice ne pojedu.

Infuzija za biljke – oporavljaju se i cvjetaju kao lude

Nije tajna da biljke, posebno u fazi rasta, zahtijevaju dodatnu njegu, prije svega redovnu prihranu. Ipak, ako vidite da biljke posustaju posegnite za receptom od koga će odmah živnuti.

Ovaj rastvor je toliko moćan, da se zbog toga kolokvijalno naziva i infuzijom za biljke.

A trik je u aspirinu. Osim što se koristi u medicinske svrhe, aspirin može da poboljša i rast biljaka i pomogne im da se oporave.

Ključ je u salicilnoj kiselini, jednom od sastojaka aspirina, koja pomaže u rastu biljaka. Ovaj sastojak napravljen je na osnovu salicilne kiseline koju sadrži i biljka vrba.

Pročitajte: Upotrijebite JOD za bolji rast i PRIRODNU zaštitu PARADAJZA

Aspirin je koristan za sve vrste biljaka, bilo da ih uzgajate u dvorištu ili u saksijama na balkonu.

Sve što vam je potrebno za ovu „infuziju“ jedna je tableta aspirina i decilitar destilovane vode.

Izmrvite tabletu i ubacite u vodu, miješajte sve dok se ne otopi. Ovom mješavinom možete zalivati ili prskati biljke, jednom nedjeljno za najbolje rezultate.

Ova tečnost pozitivno će djelovati na razvoj korijena, omogućava cvijeću da bude raskošnije i bujnije, sprečava pojavu gljivica, a odlična je i za rezano cvijeće.

Na rezanom cvijeću isjijecite krajeve stabljika i potopite u vazu u kojoj ste rastvorili pola tablete aspirina.

Sada se sije LISNATI KELJ – Jedna od najotpornijih povrtarskih kultura

Sada se sije lisnati kelj, zatim i u julu i avgustu za zimsku berbu. Lisnati kelj je jedna od najotpornijih zimskih povrtarskih kultura. Izuzetno se lako gaji i otporan na veliki broj nepovoljnih uslova. U ishrani se koristi početkom godine, poslije mrazeva i u tom periodu je jedna od rjeđih kultura koja se može koristiti u svježem stanju. Uspješno se gaji poslije usjeva boba i graška.

Od sijanja do berbe pristiže za oko 7 nedjelja, tada već sa mladih biljaka možemo skidati prve listove. Visine je 40-80 cm, bolje uspijeva na siromašnim zemljištima od ostalih kupusnjača ali najbolje prinose postiže na zemljištima neutralne reakcije. Uspješno se gaji na otvorenom polju, može i na djelimično zasjenčenim, jedino loše uspijeva na propustnim zemljištima.

Dobro reaguje na organska đubriva, tj. stajnjak u količini od 20-25 t/ha, ne pretjerivati azotnim đubrivima jer će produžiti vegetaciju i biti neotporan na mraz. Potrebna temperatura za klijanje u zatvorenom prostoru je 7 stepeni. Sjeme se sije u februaru za ljetnju berbu, za zimsku berbu u maju.

Pročitajte: Sjetva kelja – Dobro podnosi suše i visoke temperature

Lisnati kelj u maju za sedam nedjelja

Na otvorenom polju od aprila do maja sjeme lisnatog kelja se sije u rasadnik u plitke redove, presađivanje se vrši sa 6-8 nedjelja. S proljeća, sjetva se obavlja direktno u jednu rupu po 3-4 sjemenke, a kad biljke porastu tada proređujemo usjev i ostavljamo po jednu biljku. Sjetvu kelja možemo obavljati i u julu i u avgustu. Postoje različite forme tako da se one najviše siju na rastojanju od 45 cm.

Zalivanje je obavezna mjera, dok biljke mlađe imaju izraženu potrebu za vodom. Od štetočina najveće probleme prave larve leptira kupusara, kupusni moljac, kupusna muva, kupusne vaši, a često se javlja i kupusna kila.

Berba se obavlja po potrebi, mogu se i sa mlađih biljaka ranije skidati listovi, za jelo najukusniji je poslije mrazeva kao i kelj pupčar.

Autor: Dragan Mijušković

Prilikom uzgoja povrća na balkonu obratite pažnju na ove stvari

Ukoliko se odlučite da uplivate u ove vode, jako je bitno da svaki korak bude pažljivo planiran.

Ako živite u stanu, a želite da imate baštu i to je moguće. Potrebno je samo da na početku ispoštujete sve neophodne korake i nakon toga ćete svake godine imati sopstvenu mini organsku baštu.

Prvi koraci

Ukoliko se odlučite da uplivate u ove vode, jako je bitno da bašta bude pažljivo planirana i da odmah na početku znate koliko vremena joj možete posvetiti kako biste znali koje biljke možete da zasadite. Neke od njih zahtjevaju dnevnu, neke nedjeljnu njegu, a postoje i biljke kojima je sasvim dovoljna i mjesečna njega.

Za uzgoj biljaka najbitnija su tri faktora na koja bi trebalo da obratite pažnju: dovoljna količina svjetlosti, vjetar i toplota. I naravno, veoma je bitno da odaberete biljke i začine u skladu sa godišnjim dobom.

Ako se odlučite za sadnju na balkonu, trebalo bi najprije da vidite na kojoj strani se on nalazi. Povrće koje daje plod iz cvijeta, kao što su krastavac, paradajz ili paprika, ne voli tamna mjesta. Oni vole da uživaju u direktnom suncu tokom čitavog dana.

S druge strane povrće kao što su cvekla, šargarepa i krompir takođe vole sunce, ali im prija i da pola dana provedu u hladu. A ako imate balkon koji je tokom većine dana u hladu, najbolje bi bilo da pokušate da uzgajate lisnato povrće, kao što su spanać ili zelena salata. Čak i ako provedu više vremena u hladu, veća je vjerovatnoća da će trajati duže.

Pročitajte: Ako želite uzgojiti povrtnjak na svome balkonu ovo je od ključnog značaja

Odgovarajuće posude

Kako bi biljke mogle da rastu i da se razvijaju, potreban im je prostor. Što je posuda u kojoj se nalaze veća, to ćete manje morati da zalivate biljku. Prilikom izbora posude treba uvijek obratiti pažnju da višak vode ima gdje da oteče. Većina biljaka na balkonu ne uvene zato što nema dovoljno vode, već baš iz suprotnog razloga, jer biljke završe plivajći u vodi, što one naročito i ne vole. Nekada može da bude problem što je mjesto na balkonu uglavnom ograničeno.

U tom slučaju možete da pribjegnete takozvanim vertikalnim baštama. Na taj način vaša bašta uvijek može da raste u visinu, a ne u širinu. Ako se odlučite za vertikalne bašte, još jedna njihova prednost je u tome što možete starim ormanima ili regalima da nađete ponovnu upotrebu, a uz to, oni mogu da budu jako zgodni za obijlježavanje imena biljaka prikucavanjem dodatne daščice ispod njih. To ne samo da estetski može biti veoma privlačno, već je svakako i korisno.

Naravno, bitan je izbor saksije. Uvijek treba obratiti pažnju na to kakva je saksija u kojoj sadite. Dobro bi bilo da bude od keramike ili od kvalitetne plastike koja bi svakako trebalo da umanji promjene temperature koje biljka doživljava.

Zeleniš za početak

Vrlo je bitno da na početku nemate prevelika očekivanja. Najbolje je početi sa nekoliko biljaka, a u slučaju da uvidite da je sadnja nešto što vam prija i ide od ruke, uvijek možete, iz godine u godinu, da povećate njen opseg. Ako ste početnik, najbolje je krenuti sa začinskim biljkama. One se jako lako njeguju, imaju višenamensku primjenu u kuhinji, a osim toga, veoma prijatno mirišu.

Možete najprije svoju sreću iskušati sa bosiljkom, nanom, ruzmarinom ili peršunom. Imajući u vidu da su oni najsvježiji odmah poslije branja, prednost posjedovanja ovog kuhinjskog bilja može da bude još veća. Ono neće zahtjevati od vas veliku pažnju. Dovoljno je da mu obezbijedite sunce i malo vode i ono će odraditi ostatak.

Mogućnosti korišćenja ovog bilja su mnogobrojne. Nanu možete dodati u limunadu, čaj ili koktel, dok bosiljak može biti dodatak ukusnoj pici ili pasti, a ostale biljke mogu uvijek poslužiti i kao dekoracija mnogim jelima. Za neko od ovog bilja je sasvim dovoljno da imate posudu i vodu, i već ih možete uzgajati.

Ako neko od vaših komšija ili prijatelja već ima začinsko bilje koje želite da zasadite, možete samo da otkinete jedan dio, ostavljajući pokoji list sa strane, i da ga stavite u vodu. Nakon što mu obezbijedite prijatne uslove, ono će samo da nastavi svoj rast, a vi ga u jednom trenutku možete presaditi.

Pročitajte: Gajenje povća na balkonu: Na 5 kvadrata do 10 kg povrća

Ako se pak odlučite da pokušate da zasadite i neku “povrćku”, evo nekoliko naših predloga:

Crvena zelena salata, kao i salata Lolo Bionda su idealne za uzgoj na balkonu. Sa njima odlično idu rukola i matovilac. Ovo povrće čak bolje uspjeva na terasi nego u bašti. U svakom slučaju, tu imaju manje prirodnih neprijatelja, jer puž golać će jako teško doći do njih. Pošto salate ne podnose veliku hladnoću, najbolje bi bilo da ih sredinom maja iznesete na balkon. One u svakom slučaju preferiraju sunčana mjesta, a ponekad i mogu da budu u hladu, ali je bitno da zemlja uvijek bude vlažna.

U slučaju da želite da zasadite paradajz imajte u vidu da će vam biti potreban štapić za koji ćete ga zavezati, kako bi imao stabilnost tokom rasta. Ukoliko želite da investirate malo više vremena u uređenje vaše balkonske bašte, možete čak i da napravite drvenu potporu od grančica, na koju bi vaš čeri paradajz mogao da se osloni. Prije nego što se odlučite koju vrstu ćete zasaditi, potrebno je da se raspitate koje sorte najbolje uspjevaju u ovim uslovima. Kao i kod svih drugih sadnji, nije naodmet da pospješite rast dodatkom komposta, koji čak možete i sami da pravite od svog otpada iz kuhinje.

Pročitajte: Kako uspješno uzgajati BOBIČASTO VOĆE na balkonu

Bobočasto voće

Terasa je pogodna i za uzgajanje bobičastog voća. Čak i borovnica može da se gaji na terasi. Ona obično raste u šumi ispod krošnje gdje sunce teško dopire do nje, ali dobija sasvim dovoljno sunčeve svjetlosti tokom jutra. Prema tome, u slučaju da želite da sadite ovo voće, trebalo bi da mu nađete hlad. Najbolje bi bilo da pokušate da mu obezbijedite slične uslove koje ima u prirodi, što je slučaj i sa drugim biljkama.

Nakon što vaš balkon procvjeta, ako poželite da dio atmosfere balkonske bašte prenesete i u unutrašnjost stana, možete dati šansu i nekim kućnim biljkama, kao što su ceropegija, zlatne puzavice ili kineski dolar, koje će sigurno uljepšati vaš dom.

Ovim trikovima cvjećari produžuju svježinu rezanom cvijeću

Buket svježeg cvijeća je najlakši i najljepši način da u proljeće ukrasite svoj enterijer. Da biste uživali što duže u ljepoti prelijepog buketa koji krasi vaš sto, predlažemo da koristite provjerene metode cvjećara.

Ne, sječenje stabljika nije dovoljno! Postoji nekoliko trikova koje morate da uradite da biste duže zadržali cvijeće u vazi.

Kako produžiti svježinu cvijeća?

Uklonite nepotrebne listove

Počnite da aranžirate buket tako što ćete ukloniti listove na dnu stabljike. Ipak, nemojte ih sve ukloniti – dobro je ostaviti nekoliko listova na vrhu kako bi cijela kompozicija izgledala što prirodnije. Ovo se odnosi i na ruže i na lale.

Isijecite krajeve stabljike, važno je!

Metoda je možda trivijalna – ali rijetko ko zna kako da to uradi ispravno! Najbolje je rezati krajeve cvijeća pod uglom pomoću noža ili makaza. Međutim, vrijedi obratiti pažnju da sječivo bude što oštrije.

Pročitajte: Kako da vam surfinija cvjeta od maja do oktobra

Umočite stabljike u ključalu vodu da duže ostanu svježe

Biljke sa drvenastim stabljikama (na primjer ruže) duže će ostati svježe ako ih, pored sječenja vrhova, neko vrijeme potopite u vruću vodu, zahvaljujući čemu će apsorbovati više vode dok stoje u vazi. Potapanje stabljike u kipuću vodu takođe će pomoći da se osvježe ruže koje su neko vrijeme bile u vazi. Prije potapanja potrebno je da isiječete krajeve i dodate malo šećera u vodu.

Probodite stabljiku

Ova metoda će raditi za lale ili gerbere. Nježnim probijanjem stabljike uklanjate vazdušni čep koji se formira na njenom kraju i blokira protok vode.

Brzo osvježenje

Ako su lale izgubile čvrstinu, jednostavno ih umotajte u čist papir, stavite u vodu i ostavite na hladnom mjestu. Brzo će povratiti svježinu. Kada „objese glave“, stavite ih na neko vrijeme ispod lampe koja je upaljena – ponovo će se osvježiti. Ruže se oporavljaju tako što se na nekoliko trenutaka potapaju u veoma hladnu vodu.

Lale vole šećer

Malo šećera dodato u vodu ne samo da će produžiti život lala, već i narcisa i perunika. Zauzvrat, ruže vole četvrtinu aspirina, a za kameliju i gardeniju se preporučuje so.

Pročitajte: Kako da biljku SVEKRVIN JEZIK NATJERATE DA PROCVJETA – Miris ove biljke će vas oduševiti

Malo sumpora

Ovaj trik će vaše gerbere duže zadržati u dobrom stanju. Dovoljno je ubaciti drvce šibice u kraj stabljike, sumporom okrenutim nagore.

Ne previše vode

Lale i narcisi vole kada u vazi nema mnogo vode. Previše vode u vazi će učiniti da cvijeće brže trune.

Ne miješajte lale sa drugim cvijećem

Lale definitivno ne vole društvo. Najbolje se osjećaju u sopstvenom sosu, pa ih ne vrijedi miješati sa drugim vrstama cvijeća. Ukoliko u jednoj vazi napravite buket od narcisa i lala to može učiniti da brže izgube svježinu.

Kupujte cvijeće u pupoljcima

Na kraju, ali ne i najmanje važno – ovo jednostavno pravilo vrijedi zapamtiti! Iako na prvi pogled razvijeni cvjetovi djeluju privlačnije – oni u pupoljcima će mnogo duže ostati u vazi.

Pomoću prirodnog sredstva riješite se dosadnog korova u vrtu

Proljeće je vrijeme kada se i vaš vrt budi, a s rastom biljaka dolaze i brojni problemi koje možete riješiti i prirodnim putem.

Čini se da dosadne biljke uvijek iskaču na mjestima na kojima ih najmanje želite. Srećom, stručnjaci za baštovanstvo otkrili su stvar iz kućnog ormarića koja može „protjerati“ korov u trenu.

Na tržištu postoji mnoštvo komercijalnih proizvoda koji će brzo ubiti korov, ali većina njih sadrži potencijalno štetne hemikalije. Zbog toga posegnite za prirodnim alternativama bez hemikalija te ćete uštedjeti novac, a uz to nećete koristiti pesticide.

Jedno od efikasnih rješenja za korov jeste bijelo sirće koje većina ima u svom domaćinstvu. Prema riječima stručnjaka, kiselina u bijelom sirćetu ubija korov. Zato je to odlično rješenje za uklanjanje korova u vašem vrtu.

Pročitajte: Primjeri dobre kombinacije povrtarskih biljaka

Bijelo sirće s pet posto sirćetne kiseline, koja može prodrijeti kroz membrane biljaka, ubijajući ih od lišća prema dolje. Sirće stavite u bočicu s raspršivačem, nemojte ga razrijediti i poprskajte lišće korova tek toliko da ga prekrije, ali ne i da kaplje niz biljku.

Sirćetna kiselina u bijelom sirćetu pomaže u isisavanju vode iz korova, što uzrokuje njegovo sušenje. Unakrsna kontaminacija može naštetiti drugim biljkama, pa pripazite da ne prskate po vjetrovitom ili kišovitom danu i ne prskajte previše.

Savjeti za gajenje GERBERA – Ipak mogu cvjetati cijelo ljeto

Gerberi su uglavnom jednogodišnje biljke koje rastu do 45 santimetara u visinu, a u područjima s blagom klimom uzgajaju se kao trajnice.

Veoma su otporni, mogu da podnesu temperaturu i nekoliko stepeni ispod nule, ako se prije zime pokrije petnaestak centimetara debelim slojem slame.

Gerber biljka inače potiče iz Afrike, Sjeverne Amerike, sa Madagaskara i iz tropskih predjela Azije, postoji oko 100 vrsta gerbera, od kojih 30-ak raste u prirodi.

Danas se većinom uzgajaju hibridni kultivisani gerberi, uključujući i one patuljastog  rasta, čiji cvatovi mogu biti većeg ili manjeg obima.

Cvatovi gerbera se nalaze na dugim cvatnim štapovima i odlikuju se intenzivnim bojama: crvenom, ružičastom, narandžastom, žutom, bijelom i krem, često sa crnom sredinom.

Ovaj cvijet se lako uzgaja i održava, a cvjeta cijeloga ljeta. Gerber bi trebalo uzgajati na toplim i sunčanim mjestima, u vlažnom, dobro dreniranom zemljištu. Možete ga saditi i u saksijama, baštama, kamenjarima.

Pročitajte: Gerberi – Kako ih uzgojiti u bašti ili saksiji?

Najbolje vrijeme za sadnju gerbera je period aprila i maja, jer se cvjetni pupoljci formiraju u vrijeme kada ima najviše svjetlosti, a sunčeva svjetlost je najbitniji uslov za obilno cvjetanje ove biljke.

Ono što je posebno potrebno paziti jeste da se zemlja u kojoj gerber raste nikada potpuno ne isuši, pa je potrebno da je stalno održavate vlažnom. Biljku treba redovno prihranjivati, poželjno je jednom u dvije nedjelje ili pak jednom nedjeljno odgovarajućim đubrivom, posebno ako je biljka u periodu cvjetanja.

Ocvale cvatove treba odstranjivati kako bi se podsticao na novo cvjetanje. Razmnožava se dijeljenjem biljke ili sjemenom.

Gerber je popularan i kao cvijeće za bukete, pa se može naći u skoro svakoj cvjećari.

Ovaj cvijet simboliše sreću i radost, a povezan je i sa ljepotom, čistotom i nevinošću. Pošto je i simbol djece i majčinstva, obično se poklanja u buketu ženama koje su dobile bebu ili koje je očekuju.

Kao rezano cvijeće u vazi može da stoji do dvije sedmice, ako mu redovno mijenjate vodu.

Rovac grize korijenje, pregriza stabla biljčica, uništava sjeme – kako ga suzbiti?

Rovac ili mrmak je opasna štetočina. Tokom proljeća ima odličan apetiti i jede sve što mu se nađe na putu. Najviše voli povrće

Rovac ili mrmak se često pojavljuje i pričinjava štete u usjevima. U proljeće može da uništi rasad u plastenicima i tek iznikle mlade biljke. Osim toga, štetočina grize korijenje, pregriza stabla biljčica, uništava sjeme. Jede sve što je jestivo i blizu njega.

Nerijetko stradaju presadnice paradajza, paprike, krastavca, kupusa, ali i tek izniknuli krompir, blitva i druge kulture. Za njega je karakteristično da više voli uzgajane biljke od divljeg korova.

U vrijeme polaganja jaja ženka će pregristi sve stabljike u blizini formirajući „ćelavi krug“, kako ne bi pravile sjenu na mjesto koje je odabrala za gnijezdo. Jaja polaže u centru na dubini od 15 cm. Broj položenih jaja se kreće od 100 do 300.

Mjere suzbijanja štetočine

Većinu svog života rovci provode pod zemljom i zato je njihovo suzbijanje kompleksno. Treba biti obazriv kada su u pitanju primijenjene metode, jer možemo oštetiti zemljište i njegovu mikrofloru.

Pročitajte: ROVAC – Insekt koji nanosi velike štete povrtarima i voćarima!

Postoje razne metode, a za sve je zajedničko da s njima trebamo započeti već na početku proljeća kako bi spriječili i smanjili moguću štetu.

Česta obrada zemlje, kopanje, drljanje ili neka druga slična operacija remete njihov ritam života. Što se više zemlja prevrće, kopa, postaje nepoželjnija za njih.

Mnogi primjenjuju otrovne mamce koji se pripremaju od prokuhanih zrna pšenice, ječma, kukuruza. Njih je potrebno grubo samljeti kako bi mogli formirati kuglice. U pola kilograma takve smjese dodajemo 15 ml ulja i odabrani insekticid. Mamci se postavljaju na udaljenost od 70 do 100 cm. Naprave se rupe dubine dva do četiri centimetra u koje ih polažemo i prekrijemo zemljom.

Postoje i gotovi otrovni mamci koji su efikasni u kontroli brojnosti insekta. Oni se postavljaju na dubinu od tri do pet centimetara, prekriju zemljom i zaliju kako bi se intenzivni miris proširio kroz zemlju i privukao ove insekte.

Biljke kao repelenti

Rovcima smetaju biljke intenzivnog mirisa i možemo ih iskoristiti za zaštitu usjeva i drugih površina. Rezultati mogu biti različiti što zavisi od brojnosti jedinki, biljaka koje su glavni usjevi, koliko su im one privlačni, vremenskim uslovima.

Nevenkadifice i hrizanteme imaju intenzivan miris koji tjera štetočine i oni izbjegavaju gredice oko kojih su posađene.

Grane ptičje trešnje i johe, prečnika do četiri centimetra, se zabodu po rubu gredice na dubini do 30 cm. Njihov miris je veoma neprijatan za ovog insekta.

Od povrtnih vrsta bijeli luk i korijander imaju odbijajući efekat. Čenove bijelog luka možemo zabosti u rovčeve rupe.

Okolo gredica postavljamo grane četinara koji imaju intenzivan miris.

Fizičke barijere

Najveći dio svojih životnih aktivnosti rovci provode blizu površine zemlje. Zato će u suzbijanju pomoći razne barijere kroz koje oni ne mogu proći. Možemo ih izraditi od drveta, oštrog šljunka, lima, plastičnih boca, plastične plohe, raznih drugih materijala i mreža. Možemo koristiti i mrežu za komarce.

Bez obzira koji materijal koristimo, on mora biti ukopan u zemlju na dubinu od 50 cm.

Prirodna sredstva za suzbijanje

Jedno od efikasnih sredstava je osušena ljuska jajeta koja se samelje i prelije suncokretovim uljem. Ova smjesa se stavlja u sadne kanale ili jame gdje ćemo sijati sjeme ili saditi presadnice.

Hljeb i šibice

Za pripremu mamca biće nam neophodan crni hljeb kojeg navlažimo vodom i formiramo loptice veličine oraha u koje zabodemo glave 10 do 12 šibica. Kada se premaz s glave šibice rastvori u lopticama, izvadimo ih, a od jedne loptice pravimo kuglice veličine zrna graška. Ovakve mamce ubacimo u rupe i kanale rovca.

Zamke s pivom

Pored puževa, koji su poznate pivopije, i rovci vole pivo. Zamke se pripremaju na isti način kao i za puževe. Plastične posude ili dio plastične boce zapremine pola litra ukopati u zemlju i u njih uliti do 100ml piva. Ako padne kiša, ponovite postupak.

Rastvor ljuski crvenog luka

Biće nam potrebno kilogram lukovine, ljuski luka, koje prelijemo s 10 litara vode i ostavimo pet dana. Poslije toga se procijedi i razblaži s vodom u omjeru 1:5. Bašta se zalijeva ovim rastvorom jednom u sedam dana.

Privucite prirodne neprijatelje u bašte i dvorišta. Ježevi i razne ptice, rode, vrane i čvorci, love i jedu rovce. Oni mogu značajno smanjiti brojnost štetočina.

ŠEĆERNI SIRUP ZA PČELE /RECEPT/

Pčele ćete vjerovatno dvaput godišnje morati da hranite šećernim sirupom (u proljeće i jesen).

pčelarska oprema

Pčelarsku opremu možete naručiti na OLX.BA 

Hranjenje u rano proljeće stimuliše aktivnosti u košnici i brzo pokreće društvo. Ono može i spasiti živote pčelama, ako su njihove zalihe meda opasno niske.

Društvo će uskladištiti jesenji šećerni sirup da bi ga koristio tokom hladnih zimskih mjeseci.

U oba slučaja, upotreba sirupa za prihranjivanje je zgodan način da pčelama date bitne lijekove.

Pročitajte: Opasna bolest pčela, može biti kobna za društvo

Ako ste kupili pčele od pouzdanog uzgajivača, nećete morati da im dajte lijekove tokom prve sezone. Međutim, možda ćete željeti da im date sirup s lijekovima dva puta godišnje (u proljeće i ljeto) tokom druge sezone i svih narednih.

RECEPTI:

SIRUP BEZ LIJEKOVA: Prokuvajte 2,5 l vode. Kada počne da ključa isključite ringlu i dodajte 2.5 kg bijelog kristal šećera. Obavezno isključite ringlu. Ako nastavite da kuvate šećer, on bi se moga pretvoriti u karamel, a pčelama je od njega loše. Miješajte dok se šećer sasvim ne rastvori. Sirup mora da se ohladi do sobne temperature prije nego što ga date pčelama.

 

SIRUP SA LIJEKOVIMA: Da biste sirupu dodali lijekove, pripremite ga kao sirup bez lijekova i ohladite na sobnu temperaturu. Umiješajte jednu čajnu kašičicu fumigilina -B u oko pola šolje hladne vode (lijek se neće rastvoriti ako ga sipate direktno u sirup). Fumigilin-B štiti pčele od nozemoze. Dodajte lijek sirupu i promješajte. Možete dodati i dvije supene kašičice suplemenata za pčele koji sadrži esencijalna ulja i ima razna korisna svojstva.