Naslovnica Blog Stranica 256

Kako zeleni čaj može pomoći u sprečavanju virusne respiratorne infekcije?

Istraživanja koja su rađena u svijetu, potvrđuju djelotvornost jedne komponente iz zelenog čaja. Naime, ako konzumirate ovaj čaj svaki dan, velika je vjerovatnoća da se nećete tako lako razboljeti od nekih virusnih respiratornih infekcija.

Kahetini u zelenom čaju sprečavaju širenje virusa u gornjem respiratornom sistemu stvaranjem zaštitne pregrade u ždrelu, pokazalo je posljednje istraživanje naučnika objavljenog u časopisu European Journal of Nutrition. Epigalokatehin galat, kao glavna komponenta katehina iz čaja, ima protuvirusno dejstvo, fizički se vezuje za viruse i uklanja ih iz gornjeg respiratornog sistema. „Iz istraživanja proizlazi da je grgljanje zelenog čaja i konzumacija katehina iz čaja relativno jednostavan i djelotvoran način sprečavanja širenja virusnih respiratornih infekcija“.

Pročitajte: Zašto je dobro u zeleni čaj dodati kivi?

„Epigalokatehin galat i epigalokatehin vezuju se za hemaglutinin na površini virusa pa na neuroaminidazu i tako sprečavaju hvatanje virusa za površinu ćelija, a time i infekciju gripom. Obzirom na dokaze, epigalokatehin galat, koji je ključna komponenta katehina iz čaja, pruža djelotvornu zaštitu od virusa gripa i adenovirusa, a mogao bi štititi i od respiratornih infekcija koje uzrokuju drugi virusi“, navodi se u objavljenim rezultatima istraživanja.

Stručnjaci objasnili šta je bolje, kravlje ili sojino mlijeko?

Ako imate mlijeko, imate opcije. Možete ga sipati u kafu ili natopiti keks, fermentirati sir ili sebi dati brkove. Zamijena tako raznovrsne supstance je težak zadatak. Ipak, postoji mnogo razloga za traženje alternativa.

Za proizvodnju jednog litra kravljeg mlijeka potrebno je oko 9 kvadratnih metara zemlje i oko 630 litara vode. Ima površinu od dva king-size kreveta i zapreminu od 10,5 barela piva. Procesom proizvodnje litra mlijeka proizvodi se i oko 3,2 kilograma gasova efekta staklene bašte.

Sa globalnom popularnošću mlijeka, ovi troškovi su ogromni. U 2015. godini, sektor mljekarstva proizveo je 1,7 milijardi metričkih tona gasova sa efektom staklene bašte, što je otprilike 3 procenta emisija stakleničkih gasova povezanih sa ljudima, prema Organizaciji Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu.

Sirup za sok od koprive

Proljeće je došlo, a cvijeće i drveće kiti se krunama mladih pupoljaka. Sama šetnja bila bi dovoljna za još jedno punjenje baterija, ali ustreptale livade nude mnogo više od toga. U ovom tekstu donosimo vam recept za sirup za sok od koprive.

Za šta se upotrebljava kopriva?

Kopriva je jedna od najljekovitijih biljaka, a najčešće se koriste list i korijen koprive. Koristi se za pročišćavanje krvi i pojačavanje izlučivanja tečnosti iz organizma, pa je našla primjenu kod svih oboljenja izazvanih akumuliranjem toksina u organizmu (ekcemi, glavobolje, reumatizam, giht, artritisi). Kopriva ima blagotvorno dejstvo kod raznih oboljenja koja nastaju kao posljedica pretjeranog opterećenja jetre, žuči, slezine i bubrega toksičnim materijama. Kopriva sprječava nastanak pijeska u bubrezima i bešici.

Pročitajte: Kopriva kao hrana i uslovi gajenja ove ljekovite biljke!

Zahvaljujući svojstvima da pročišćava krv i vraća snagu, kopriva se koristi u kuri od mjesec dana radi pročišćavanja organizma i pripreme za zimu (u jesen), odnosno oporavka (u proljeće). U periodu poslije zime, kod stanja opšteg zamora i iscrpljenosti („proljećni umor“), kura čajem od koprive upotrebljenim u vidu 2-3 šoljice tokom dana čini da se čovjek relativno brzo mnogo bolje osjeća, vraća mu se energija i snaga.

Kopriva je bogata gvožđem, pa se koristi kod anemija izazvanih nedostatkom gvožđa. U narodnoj medicini se smatra da kopriva „jača krv“, pa se korisiti kod blijedila, anemija, malokrvnosti, nedostatka energije, brzog umaranja.

Pročitajte: Zašto je kopriva dobra za vaše biljke?

Sirup za sok od koprive

Za ovaj sirup će vam biti potrebno:

25 vrhova koprive
2 narandže
2 limuna
1.5 l vode
1 vrećica (20g) limunske kiseline (limuntus)
10 ml arome mente (po želji, nije obavezno)
oko 750g šećera (zavisno od količine soka kojeg ćete dobiti)

U ovaj sirup od koprive možete dodati hladnu običnu ili mineralnu vodu, kako god više volite, obe verzije su jako ukusne i osvježavajuće.

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Uklanjanje prvih serija mladih izdanaka maline

Tokom proizvodne godine u malinjacima je veoma važna redovna pomotehnička mjera uklanjanje prvih serija mladih izdanaka maline.

Izdanci se uklanjaju u više navrata, tri do četiri, što zavisi od njihovog porasta i razvoja. To je period od početka do kraja maja mjeseca, kada ovi izdanci najviše izbijaju i brzo napreduju, zato što im odgovaraju svi povoljni uslovi, vodno vazdušni režim, temperatura, plodnost zemljišta i dr.

Kada će se prestati sa uklanjanjem ovih izdanaka zavisi od toga dali se zasad navodnjava ili ne. U zasadima u kojima nema navodnjavanja sa zakidanjem treba prestati ranije, oko polovine maja, uz moguće proređivanje kasnije po potrebi.

Pročitajte: Sorta maline Enrosadira – Otporna na bolesti, krupna i slatka

Kod izvršenja ove pomotehničke mjere veoma je važna dobra procjena, kao i da se zakidanje mladih izdanaka obavi na pravilan način, kako se nebi oštetili rodni izdanci.

Uklanjanje se započinje kada su mladi izdanci visine oko 10 do maksimalno 15 cm, lako se kidaju rukom ili seku makazama, dok još uvijek nisu zdrvenili.

Zna se da kasnije sa porastom i razvojem izdanci odrvene, pa je samim tim i njihovo uklanjanje teže, a sa druge strane do tog perioda su crpili vlagu i hranljive materije iz zemlje. Prilikom uklanjanja mladih izdanaka može se desiti pomjeranje matične biljke, mogu se nanijeti neželjene posljedice u zasadu. Zakidanjem ne treba ostavljati nadzemni dio, zato što dolazi do njegovog razgranavanja, te nije u funkciji za narednu godinu, a trošio je hranljive materije i vodu.

Kada se nakon berbe pojavi veći broj mladih izdanaka, treba ih uklanjati ili prorjeđivati, zbog povoljnijih efekata na zasad. Na taj način se prati i kontroliše broj i kvalitet izdanaka za sljedeću godinu, sprječava bespotrebno korišćenje hranljivih materija i vlage.

Pročitajte: Đubrenje maline – Kada i koju vrstu đubriva upotrijebiti!

Sa manjim sklopom biljaka postiže se bolje provjetravanje i osvjetljenost izdanaka koji ove godine donose rod, što je ujedno i preventivno djelovanje, zato što se smanjuje opasnost od pojave bolesti izdanaka i plodova.

Nakon realizacije ove mjere uklanjanja prvih serija mladih izdanaka maline rodni potencijal izdanaka obrazovanih nakon toga znatno je veći od izdanaka koji bi se razvili od početka vegetacije. To je iz razloga smanjene konkurencije i optimalne razvijenosti izdanaka, jer koriste svu raspoloživu vlagu i hranljive materije u zemljištu.

Nasuprot pozitivnim efektima loša procjena prilikom određivanja i uklanjanja prvih serija mladih izdanaka maline daje neželjene posljedice. Zato treba poznavati ovu važnu pomotehničku mjeru i način njene realizacije.

Autor: Gvozdić Ljiljana dipl.inž.polj.

Jedite svježe jagode tokom cijele godine – Recept bez kuvanja i hemije

Jedite svježe jagode tokom cijele godine i zimi – recept bez kuvanja i bez hemije.

Jagoda (lat. Fragaria), je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža. Zbog srcolikog oblika i jarko crvene boje stari Rimljani su vjerovali da ima afrodizijačka svojstva, mada to nauka nikad nije dokazano. Odlično se slažu sa čokoladom i šampanjcem, jer pojačavaju ukus ovog pjenušavog vina.

Plod čini 60 posto vode i oko 12 odsto šećera, bogate su vitaminom C, pa jedan obrok ovog voća obezbeđuje organizmu 140 odsto potrebnog vitamina C u toku dana. Bogate su vlaknima, vitaminom A i gvožđem, pa ojačavaju arterije i nadbubrežne žljezde. Vjerovali ili ne, ali samo osam jagoda imaviše vitamina C od jedne pomorandže. Jagode sadrže u većoj količini prirodni oblik folne kiseline, koji je važan sastojak u stvaranju krvi i učestvuje u metabolizmu aminokiselina.

Pročitajte: Ne bacajte peteljke od jagoda – Evo kod čega sve pomažu i kako se koriste

Donosimo vam recept kako da konzervirate jagode i sačuvate svježe jagode tokom cijele godine bez zamrzavanja, bez kuvanja, bez konzervansa.

Laka, brza i jednostavna priprema.

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Sada je idealno vrijeme za sadnju začina koji će oplemeniti vaš prostor

Ako se pitate kako da oplemenite svoju terasu ili dvorište, mi predlažemo – začine.

Em su zaista lijepi kada olistaju, a neki od njih i cvjetaju, em su zaista pogodni.

Zamislite, ljeto je, odlučili ste da spremate ribu i baš vam, na primjer, ruzmarin nedostaje. Prošetate se iz kuhinje do terase i možete da ga uberete svježeg, mirisnog i najbolje od svega – tačno onoliko koliko vam treba. Ko kaže da ne možemo gajiti bar nešto svoje čak iako nemamo veliko i prostrano dvorište i baštu?

Zato smo za vas spremili listu naših omiljenih začina koje je vrlo lako gajiti u saksijama.

Bosiljak

Bosiljak skoro svi vole, i nema ništa bolje nego kad uberete nekoliko svježih listova i ubacite u svoju pastu bolonjeze ili amatricianu. Takođe, ovaj začin možete kupiti na svakom ćošku i to različite vrste, pa koji vam se svidi taj može da bude kralj vaše bašte na terasi.

On odlično podnosi tople temperature, ali budući da je korijen biljke plitak, bosiljak zahtijeva relativno veliku količinu vlage.

Vlašac

Za razliku od crnog i bijelog luka, kod vlašca se beru i koriste u ishrani zeleni dijelovi biljke, a ne lukovica. Stabljike su duge i šuplje, i predstavljaju jestiv dio biljke, a obično se sijeku na sitne komade i dodaju jelima od ribe, supama, sosovima, salatama, meksičkoj kuhinji, jelima sa krompirom i širokom spektru drugih obroka.

Vrlo je otporan na niske temperature i može podnijeti u zemljištu i vrlo oštre kontinentalne zime. Kada se dužina dana smanji ispod 14 sati, a temperatura padne ispod 16 °C, asimilati iz lišća premještaju se u lukovice, a lišće žuti i odumire što je znak prelaska u mirovanje. Takođe, voli dosta vode.

Pročitajte: LAKE ZA ODRŽAVANJE I SVIMA USPJEVAJU – 7 začinskih biljaka, koje možete da uzgajate u svojoj kuhinji!

Peršun

Peršun nije samo aromatična, dekorativna, začinska biljka koja će poboljšati ukus jelu, već ljekovita i hranjiva biljka koja je poznata i u prirodnoj medicini. Poznato je da je čaj od peršuna odličan za mokraćne kanale, a takođe izuzetno ukusan u supi ili bilo kom drugom jelu. Tako da, u široku saksiju slobodno posadite mladice i uživajte tokom čitavog ljeta, do kasne jeseni zapravo, u čarobnim listovima ove biljke.

Peršun ne zahtijeva previše, niti posebno održavanje, ali tokom visokih ljetnjih temperatura nije loše da ga zalivate ujutru i uveče.

Ruzmarin

Osim što je ukusan, ruzmarin se preporučuje ljudima koji su imali moždani udar ili ljudima koji imaju problem sa pamćenjem jer podstiče mikrocirkulaciju u mozgu. Svakako, ne smijemo zanemariti i da odlično izgleda u saksiji, kao mala tuja, te kada procvjeta njegov miris se daleko osjeti.

Važno je znati da je njemu potrebno dosta sunca, ali će tolerisati i malo hlada. Izdržljiva je biljka i otpornija je na mrazeve od ostalih mediteranskih kultura, ali mu ipak treba zaštita od vjetra.

Mirođija

Svi znamo miris mirođije, a ona je zeljasta jednogodišnja biljka igličastih vrhova sa tankim korijenom. Ovaj pristupačan začin je korišćen od davnih vremena i kao lijek protiv gasova, nadimanja, nesanice i za pospješavanje rada organa za varenje.

Nije zahtjevna prema temperaturi. Mirođija nema velike zahtjeve prema vodi i samo u fazi klijanja i nicanja osjetljiva je na nedostatak vlage, a njen cvijet će vam zaista oplemeniti terasu.

Nana

Prema nekim istorijskim zapisima nana se kao lijek koristila još prije hiljadu godina. Ona u saksiji miriše sama od sebe, a ako je vašoj hladnoj limunadi potrebno malo više arome, ili pak želite dobar mohito – imate spremnu biljku na svojoj terasi.

Nana je višegodišnja biljka, jakog mirisa, raste samoniklo kao korov, ali može da se gaji u saksijama. Uzgajati nanu u bašti ili saksjiji je veoma lako, a zahtijeva dosta vode i treba je redovno zalivati.

Pročitajte: Začinsko bilje na balkonu i u bašti, trend koji morate probati

Celer

Imam trik u rukavu za celer. Obično tražim mladu glavicu od nekoga ko ga gaji u bašti ili pak u prodavnici kupim prvi mladi koji se pojavi. Stavim ga u vodu i kada krene lišće – jednostavno ga zasadim u saksiju. Lišće berem po potrebi dok ne zazimi.

Celeru koji raste je potrebno mnogo vode. Zalivanje je veoma bitno za uspješno gajenje celera, neka zemljište svuda bude podjednako vlažno i redovno zalivajte biljke. Celer ne trpi sušu. Ako zemljište nije stalno vlažno, to će negativno uticati na ukus celera.

Matičnjak

Matičnjak je najbliži rođak nani, a ima istu naviku kao i ona, a takođe je odličan u sokovima i koktelima. Ako ga gajite u saksiji, neka bude manja i neka bude on sam u njoj, jer će u suprotnom pojesti drugu biljku.

Potrebno je dovoljno vlage da biste dobili najbolji ukus. Ostavlja i miris i ukus poput limuna. Odličan je u voćnim salatama, čaju, limunadi i marinadama.

Žalfija

Vruć je dan, vi lijenji, a gladni… Malo putera, par listova žalfje i soli i bibera po ukusu. Dobro izmiješajte sve i dodajte vašu omiljenu skuvanu testeninu i voila – imate idealan obrok. A potrebno vam je svega par listiće ove predivne biljke koju imate na svojoj terasi.

Žalfiju možemo uzgajati i kao saksijsku biljku u kući, tj. na osunčanom prozoru. Ako listovi žalfije počnu da žute, to će značiti da joj treba više mjesta i zemlje. Ona dobro podnosi sušu, ali mlade biljke žalfije iz direktne sjetve za početni rast zahtijevaju dosta vlage.

Kako napraviti domaći sirup od ruzmarina?

Sirup od ruzmarina – Jedan od simbola Mediterana, obožavana biljka čiji grm svatko želi imati pri ruci jer daje jelima tako finu aromu može se konzumirati i u napitku koji će vas regenerisati i osvježiti. Dodatno ga aromatizujte ploškicama limuna ili limete i ukrasite cvjetovima svježeg ruzmarina.

Ovim sirupom možete zasladiti čaj ili ga koristiti za aromatizovanje koktela. Osim toga, poslužen u staklenom bokalu izgleda prekrasno pa će biti ukras svim vrtnim zabavama koje su pred nama. Evo i recepta!

Pročitajte: Vino od ruzmarina – Za ovo piće potrebna su samo dva sastojka

Sirup od ruzmarina

Sastojci:

  • 50 vršnih grana ruzmarina
  • 3 l vode
  • 3 kg šećera
  • 30 g limunske kiseline

Pročitajte: Ulje od ruzmarina – Kako napraviti i koristiti?

Priprema:

Grančice ruzmarina operite, stavite u veću posudu, pospite limunskom kiselinom i rukama malo zgnječite. Zatim prelijte vodom, poklopite i ostavite 24 sata. Ocijedite pa u tečnost dodajte šećer i promiješajte i ostavite par sati, toliko da se otopi (povremeno miješajte). Kada se šećer potpuno rastopio, malo sirupa stavite u čašu i razrijedite s vodom, isprobajte pa po potrebi dodajte još malo limunske kiseline.

Sirup izlijte u čiste boce i čuvajte na hladnom mjestu. Sok pripremite tako da sirup razrijedite s hladnom vodom u omjeru koji vam odgovara, možete ga dodatno aromatizovati ploškicama limuna ili limete i cvjetovima svježeg ružmarina. Ovim sirupom možete zasladiti čaj ili ga koristiti za aromatizovanje koktela.

Šta sve psi saznaju njuškanjem?

Glavno čulo pasa je čulo mirisa, koje je toliko razvijeno da samo uz pomoć njega mogu otkriti niz podataka o osobi ili mjestu gdje se oni nalaze, za razliku od nas ljudi.

Miris se zadržava na ljudima i mjestima neko vrijeme, tako da je njušenje pasa kao da gledate snimak onoga što se dogodilo. Neki vlasnici se iznerviraju kada im psi „njuše“ i zaborave na sve ostalo oko sebe, pa i na poziv vlasnika.

Međutim, za pse je to glavni način upoznavanja svijeta, kao što mi to činimo svojim glavnim čulom, vidom.

Savjeti za uzgoj KADIFICA – Kako se sadi, zaliva i održava!

Za kadificu kažu da su vatreni ukrasi ljetnjih bašti.

Ovaj laticama gusto okićeni cvijet raste u visinu od 20 centimetara do pola metra. Uspravnog je rasta, a glavna je razlika među vrstama kadifice je u kombinaciji boja u cvijetu i veličini cvijeta.

Većina vrsta ima zelene listove u obliku pera, a cvjetovi su u zlatnoj, narandžastoj, žutoj i bijeloj boji, veoma često sa bordo detaljima.

Kadifice se sade kao jednogodišnji cvijet, iako su višegodišnje vrste sve popularnije za uzgoj i njegu.

Pročitajte: Ovo je tajna simbolika kadifica

U zavisnosti od vrste, kadifica dobro raste u gotovo bilo kojoj vrsti zemljišta.

Većina vrsta kadifica koje se koriste u hortikulturi najbolje uspijevaju na dobro dreniranom tlu, iako neke vrste mogu dobro da tolerišu i sušne periode.

Zrelu kadificu treba gajiti samo na sunčanim mjestima.

Kadifica će proizvesti više cvijeća, ali manje listića ukoliko se uzgaja na tlu koje nije previše kvalitetno. Odlično se uzgaja i u saksiji, kao baštenska biljka, a vrlo često se koristi i kao rezani cvijet u buketima.

Kadificu zasadite u bašti sa razmakom najviše do 40 centimetara između biljaka, pošto prođe sva opasnost od mrazeva. Lako se uzgaja i iz sjemena, a najbolje uspijeva ako je posijete prvo u zatvorenom prostoru, a onda premjestite na otvoreno.

Zalivajte kadificu redovno dok se novi zasadi ne uspostave dobro, nakon čega biljke postaju prilično tolerantne na sušu, osim u periodima visokih temperatura, kada će ponovo morati redovno da se zalivaju.

Zalivajte ovu biljku na dnu, a nikako od vrha. Ukoliko voda dospije na listove i cvjetove, oni mogu da istrule.

Njega i održavanje kadifica podrazumijeva i da redovno uklanjate precvjetale cvjetove, kako bi produžili sezonu cvjetanja.

Šest biljaka koje nije dobro sadatiti blizu PARADAJZA – Prinos će vas iznenaditi!

Paradajz je biljka koja veoma drži do komšiluka. Osim što voli da je posadite u bogato nađubrenu zemlju, paradajz će uživati samo pored određenih biljaka – komšija.

Donosimo vam spisak od šest biljaka koje ne smiju da se sade pored paradajza:

1. Kupus

Kupus i sve biljke slične kupusu (kafriol, brokoli, prokelj itd) ne smiju da se sade pored paradajza. Zašto? Zato što su one kao i paradajz veliki potrošači vitamina i minerala iz zemljišta pa ako ih posadite jedno blizu drugog uzimaće snagu od komšije i ni jedna biljka neće bujati i rasti.

2. Kukuruz

Još jedan loš komšija za paradajz je kukuruz ali iz drugog razloga. Naime, ako posadite kukuruz blizu paradajza moguće je da ćete time svom paradajzu obezbijediti parazita – kukuruznu zlaticu ili paradajznog crva koji će bušiti plod i od usjeva nećete imati ništa.

3. Komorač

Komorač je jednostavno loš komšija i tu pomoći nema. Stoga baštovani predlažu da se komorač sadi odvojeno u saksiju jer jednostavno ne prija ni jednoj biljci pa tako ni paradajzu.

Smatra se da komorač oslobađa hemikaliju koja usporava rast ostalih biljaka koje se nađu u njegovoj blizini.

4.Patlidžan

Iako se odlično slažu na tanjiru, patlidžan odvojeno sadite od paradajza. Ove dvije biljke udružene jedan drugoj prenose bolesti koje su veoma teško izlječive. Stoga, ništa ne pitajte – samo ih razdvojite u bašti.

5. Krompir

Ista priča kao i sa patlidžanom i paradajzom – krompir će napasti iste bolesti kao i paradajz stoga ih odvojeno sadite. Krompir može da ošteti korijen paradajza koji zahtijeva širinu i dubinu.

6. Orah

Orah oslobađa hemikalije koje utiču na rast ostalih biljaka. Da li ste primijetili da ni korov ne raste ispod oraha? Stoga se ni jedno povrće ili voće ne sadi u blizini drveta oraha.