Naslovnica Blog Stranica 255

Biljne vaši napadaju – Donosimo najbolje prirodne recepte za borbu s ovim neprijateljem biljaka

Biljne vaši napadaju – Najbolja pomoć u organskoj bašti biće biljke hvatalice ili zaštitnice koje privlače štetočine poput magneta.

Krenula je sezona štetočina, a najčešće ćete u baštama i na balkonima na svojim biljkama pronaći biljne vaši. Riječ je o štetočinama koji se hrane mladim i sočnim dijelovima biljke – listovima. Brzo se razmnožavaju i mogu prouzrokovati velike štete. Ova štetočina najaktivniji je od juna do septembra, ali nagli porast temperature nakon dužih kišnih razdoblja čini idealne uslove za razmnožavanje.

Optimalna temperatura za rast biljnih vaši je 20 – 28°C, a vlažnost zraka oko 60 %. Bez obzira na broj bubamara koje se njima hrane, biljne vaši najčešće su štetočine u bašti.

Mrkva, celer, peršun, paprika i ruže samo su neke od najčešće izloženih biljaka. Zaraženo lišće djeluje deformirano, izgleda raščupano, kovrdža se i žućkaste je boje. Ponekad izazovu veću štetu prenošenjem bolesti nego samim sisanjem sokova iz biljke. Ali za sve ima lijeka pa je tako i ove napasnike moguće suzbiti postavljanjem zaštitnih mreža ili ljepljivih pločica, prirodnim ili hemijskim sredstvima.

Pročitajte: Biljne vaši bježe od hladne vode i alkohola – Pročitajte kako da na prirodan način uništite ove štetočine

Biljke hvatalice

U organskim vrtovima problem štetočina nikad se ne rješava samo jednom metodom. Ponekad pomažu male ptice poput sjenica koje, kad se gnijezde, intenzivno pretražuju svaki kutak vrta u potrazi za insektima i gusjenicama.

No, najbolja pomoć u organskoj bašti biće biljke hvatalice ili zaštitnice koje privlače štetočine poput magneta. Kovrdžava kiselica koja nam je najpoznatija kao korov, zapravo je biljka zaštitnica, posebno ako se sadi uz blitvu.

Kao hvatalicu možete koristiti i zovu, koja privlači biljne vaši. Uz kupusnjače zasadite dragoljub, privlači gusjenice. Ta lijepa cvjetnica privlačna je i biljnim vašima. Cvjetnice poput nevena i kadifice djeluju putem tla. Njihov korijen izlučuje fitoncide, spojeve koji odbijaju korijenove nematode (obliće), mikroskopski sitne crviće koji napadaju korijen voćaka, ali i mnoge povrtnice. Iako ih je teško vidjeti, lako se vide posljedice njihova djelovanja; slabiji rast, žuti listovi, pa čak i uvijanje listova (kod kupusa).

Hemijski pripravci

Hemijski pripravci za suzbijanje biljnih vaši zovu se pesticidi. Ipak, upotreba pesticida se nastoji izbjeći te postoje mnoge prirodne metode koje djeluju.

Pročitajte: Biljne vaši – Sada je pravo vrijeme za suzbijanje ovih štetočina

Prirodne metode

Metoda ispiranja i fizičkog uklanjanja biljnih vaši – listove, dijelove i stabljike koji su pogođeni može se odrezati, isprati mlazom vode ili poprskati šećernim sokom. Učinkovitima su se pokazali i  pripravci od koprive ili buhača, lavande, korijandera ili nevena.

Odlučite li se na pripravak od koprive trebate kantu napuniti koprivama i preliti vodom, dodati šaku kreča i takvu smjesu koristiti za zalivanje biljaka 2 puta sedmično.

Vrlo učinkovita u borbi s vašima pokazala se i otopina od  50 ml deterdženta za posuđe u litri vode. Time prskajte listove svakodnevno, najbolje ujutro. Ako ne daje rezultate u otopinu dodajte 50 ml alkohola.

Kao prirodna zaštita od biljnih vaši često se koristi i pripravak od kiselog mlijeka. Napravite smjesu od 250 ml kiselog mlijeka, 1 l vode i 2 kašike brašna. Dobro poprskajte biljke, stvoriće se zaštitni film. Ne pomognu li sva ova prirodna sredstva, posegnite ipak za hemijskim sredstvima.

Kako napraviti trap za čuvanje krompira?

Kako je najbolje napraviti trap za čuvanje krompira kako ne bi proklijao?

Najprije, bolje je saditi kasnije sorte jer će kasnije početi i klijati, no svakako je za čuvanje povrća zimi najbolji trap. Radi se tako da se na ravno tlo stavi najlon ili slama i na to se nabaca zemlja, a sa strane se kopaju kanalići kako bi se kasnije tom iskopanom zemljom napravila kupa kojom se povrće prekriva. Prije nego što se potpuno prekrije, može se opet staviti slama ili najlon.

Skladištenje povrća, naročito korjenastog, preko zime u trapovima je najbolje, a najgori način čuvanja hrane je zamrzavanje jer voće i povrće tada gube svježinu i hranjive sastojke.

Pročitajte: Kako do najboljeg prinosa krompira?

Pri izradi trapa treba paziti da zemlja ne bude previše mokra ili suva, izložena površinskoj ili podzemnoj vodi, a njegove dimenzije zavisiće od potreba porodice. Kupa se formira tako da kad pada kiša, ne natapa nagomilanu zemlju, već da se slijeva niz kupu u iskopane kanale okolo trapa.

Pri vrhu same kupe u većini slučajeva može se staviti improvizovani ventilacijski otvor. Takođe, i razno korjenasto povrće postavlja se u oblik kupe.

Trap se može napraviti i jednostavnije, u obični sanduk se slaže red pijeska, red krompira, i tako do vrha te se stavi u konobu.

U trap se mogu stavljati i jabuke i to najprije na slamu kojom se i pokriju te se na nju navuče zemlja.

Sve o ruzmarinu na jednom mjestu

Ruzmarin je jedna od najčešćih aromatičnih biljaka u krajevima okupanim Sredozemnim morem, unosi punoću ukusa na trpezu, ali ima i mnoga ljekovita i blagotvorna svojstva za naš organizam. Ovu mediteransku biljku lako je uzgajati i treba obratiti pažnju na svega nekoliko stvari. To je svakako kultura koja nam je poznata, ali koliko zapravo znamo o njoj? Ruzmarin ima mnoga svojstva, koja ćemo vam predstaviti u narednih nekoliko minuta.

Koju snagu ima ruzmarin?

Ruzmarin je dio porodice Lamiaceae. Njegovo latinsko ime ros marinus znači morska rosa zbog intenzivne zelene boje. Već u antičko doba koristio se za pročišćavanje vazduha (posebno u slučajevima kuge), a Rimljani su ga koristili za aromatizovanje vina.

Ruzmarin ima mnoga svojstva uglavnom terapeutska i povezana s podsticanjem moždanih aktivnosti i pamćenja. Stari Grci koristili vjenčiće od ruzmarina kada su obavljali psihički zahtjevne aktivnosti. Ova biljka s fitoterapijskim svojstvima takođe se smatra prirodnim lijekom protiv starenja.

Svojstva ruzmarina su mnoga, evo glavnih:

– Poboljšava pamćenje i podstiče koncentraciju
– Podstiče diurezu
– Reguliše varenje

Pročitajte: Kako napraviti domaći sirup od ruzmarina?

Kako koristiti ruzmarin: listovi i cvjetovi

Koriste se i listovi i cvjetovi ruzmarina, koji se sakupljaju u vrijeme cvjetanja (mart, septembar i oktobar), a kako ne bi izgubili tipičnu aromu, moraju se osušiti čim se uberu i odložiti na tamno, ali prozračno mjesto.

Listovi i cvjetovi ruzmarina mogu se jesti svježi ili osušeni na suncu. Mogu se koristiti na mnogo načina za aromatizovanje hrane, ali i za ukrašavanje naših stolova. No, osim u kulinarstvu, ruzmarin se može koristiti na mnogo načina.

Na primjer, infuzija s listovima i cvjetovima ruzmarina, koja se pije prije ili poslije jela, prirodni je saveznik protiv artritisa i reume, pospješuje probavu, diurezu, ublažava stres i otvara disajne puteve. Da biste je pripremili, jednostavno sipajte kašiku svježih (ili osušenih) listova u šoljicu s kipućom vodom. Nakon 15 minuta filtrirajte, popijte i opustite se. Posebno se preporučuje prije odlaska na spavanje za poboljšanje sna.

Kako koristiti ruzmarin: eterično ulje

Ruzmarin je takođe sjajan u vidu eteričnog ulja, evo glavne namijene:

– Masaže za zglobove i mišiće
– Losion za tijelo (liječenje i protiv strija)
– Njega kose

Da li ste znali da, tokom ispiravanja eterično ulje ruzmarina podstiče koncentraciju, pomaže pamćenju i uravnotežuje naše raspoloženje? Takođe, može se koristiti u kombinaciji s kremom (ili bademovim uljem na primjer) za masažu protiv bolova u zglobovima i mišićima, reumatizma i za smanjenje znakova strija. Za one koji nemaju vremena: nekoliko kapi eteričnog ulja ruzmarina u kadi ili pod tušem daje energiju, a djeluje i ljekovito. Može se primijeniti i u njezi kose, jer podstiče njen rast, bori se protiv opadanja i prirodni je regulator sebuma, koji prati masni tip kose.

Pročitajte: Tri načina za razmnožavanje RUZMARINA

Kako i gdje posaditi ruzmarin?

Uzgoj biljke je zaista jednostavan, postoji nekoliko sorti koje se razlikuju po većoj ili manjoj aromatičnosti. Najsvestranija je sorta prostrtog ruzmarina koji se može uzgajati i u saksijama i u vrtu. Ovaj zimzeleni grm voli toplinu i sunce, ali je vrlo otporan na sušu kao i niske temperature, pa se može uzgajati i zimi. Ne zahtijeva posebnu pažnju niti njegu, ali mu najviše godi suvo tlo i stoga ga treba malo i često zalivati, posebno tokom perioda cvjetanja.

Postoji nekoliko alternativa kako posaditi ruzmarin. Upotreba pelcera svakako je sjajna tehnika za djelotvorno razmnožavanje naše biljke. Samo stavite zasječenu granu u vazu s vodom na najmanje dvije nedjelje, dok se ne pojave prvi izdanci. Možete se odlučiti za razmnožavanje sjemenom, proces će potrajati samo malo duže, a najbolje vrijeme za sadnju je proljeće. Danas se mogu kupiti i sadnice ruzmarina koje se mogu prenijeti u glinenu ili posudu od terakote optimalne veličine.

Pročitajte: Ruzmarin u saksiji – Savjeti za uspiješno gajenje

Kako njegovati ruzmarin?

Kao što smo već rekli, ruzmarin ne zahtijeva veliku pažnju. Voli vrućinu, ali ne pati od promjene vremena i niskih temperatura. Gdje ga onda smjestiti? Mjesto u bašti ili na sunčanoj terasi dobro će doći. Tokom proljeća i ljeta potrebno je češće zalivati (svaka 2-3 dana), a zimi tek kada je tlo potpuno suvo.

Da bi bio zdrav, pogotovo ruzmarin u saksiji, ne treba potcjenjivati orezivanje. Odrasla biljka zapravo je izrazito bujna, ali uz pravilno orezivanje ruzmarin će se dobro prilagoditi veličini saksije u kojoj se nalazi.

Kako razmnožiti i gajiti lavandu?

Lavanda je mediteranska biljka karakterističnog izgleda i mirisnih plavo-ljubičastih cvjetova.

Volite mirisnu lavandu? Prelijepi plavo ljubičasti cvjetovi mogu biti ukras i u vašoj bašti. Ako joj obezbijedimo povoljno mjesto za rast i razvoj, dobre vodno-vazdušne uslove zemljišta, uz odgovarajuću njegu, biće ukras vrta.

Odaberimo pravo mjestu za lavandu

Lavanda voli suve i tople uslove gajenja.

Za ovu mediteransku biljku kažemo „da voli da se sunča“. Kada biramo mjesto gdje ćemo je posaditi valja znati da joj je potrebno osam sati direktnog osunčavanja.

Ono što ne voli jesu hladni vjetrovi, pa treba izabrati mjesto na kom će biti pomalo zaklonjena.

Lavanda ne voli previše vlažno zemljište. Ako zemljište gdje želite da posadite lavandu nema dobru drenažu odustanite od sadnje, jer lavanda ne može da živi u loše aerisanoj podlozi.

Pogodno zemljište za rast lavande je ono gdje je nivo pH između 6,5 do 7,3. Ako je zemljište kiselije možemo ga poboljšati dodavanjem malo kreča.

Pročitajte: Ako u bašti želite imati lavandu osigurajte joj ove uslove

Svako jutro pojedite jedan list čuvarkuće na prazan stomak i evo šta će se desiti

Čuvarkuća je biljka koju je najlakše održavati i oko koje se ne moramo mnogo brinuti, ali ona nam pruža mnogo ljekovitosti i pozitivnosti. Lako podnosi razne klimatske uslove, ali definitivno se ubraja u biljke koje imaju najviše ljekovitih materija u sebi. Može da pomogne u liječenju unutrašnjih oboljenja, ali i svih kožnih problema.

Dosta ljudi ima problema sa pojavom kurjeg oka, ali uz pomoć listova čuvarkuće to možete da uklonite u rekordnom periodu.

Osobe koje imaju kurje oko osjećaju jaki bol, ali u isto vrijeme dolazi i do poremećaja funkcije nekih od bitnih tjelesnih funkcija. Da bi riješili problem sa kurjim okom, ljudi uglavnom idu ljekaru, jer nisu svesni da im ova biljka može biti od nevjerovatne pomoći.

Uzmite jedan list čuvarkuće, sa njega uklonite kožicu, a onda postavite na kurje oko i preko fiksirajte flasterom kako se list ne bi pomjerao. Najbolje je da ovo stavite dok ležite, jer ćete tako izazvati najbolji efekat.

Pročitajte: Evo kako da se na prirodan način riješite ispucalih kapilara na nogama i licu

Ukoliko se kurje oko nalazi duboko, onda ćete proces morati da ponavljate nekoliko dana, kako biste ga u potpunosti uklonili. Koža oko kurjeg oka će se omekšati, a vi onda izvucite kurje oko.

Kada pojedete list čuvarkuće, poboljšavate sistem za varenje i djelujete na zdravlje cijelog tijela. Jačate imuni sistem i čuvate se od infekcija. Dovoljan je samo jedan list dnevno. Možete je posaditi u saksiju ili ispred kuće i veoma je lagana za izdržavanje.

Uvijek se okrenite prirodnim stvarima, jer su puno praktičnije i zdravije za cijelo stanje organizma.

Koliko su bitni proteini u hranivima za živinu?

Biološke specifičnosti živine u mnogome utiču na proteinske potrebe ovih gajenih životinja. U nizu specifičnih činioca, najvažniji uticaj imaju vrste i hibridi, a potom pravac proizvodnje i uzrast.

Veliki broj faktora uslovljava i složenije analize na osnovu kojih se donose preporuke. U uslovima ambijentalne temperature (18 do 24 stepena) mijenja se obim konzumiranja suve materije, pa je potrebna i promjena sadržaja proteina u obroku. Proizvođači komercijalnih hibrida živine po pravilu daju i posebne preporuke koje se odnose na većinu grupa hranljivih materija počev od proteina pa do mineralno-vitaminskih smješa.

Za razliku od nekih drugih vrsta gajenih životinja, kod živine se znatno veći problem javlja u vezi sa biološkom vrijednošću nego sa ukupnim učešćem proteina u hranivima. U praktičnim uslovima najčešće se lako omogući potrebno učešće proteina u smješi, odnosno obroku.

Pročitajte: Napravite sami PVC hranilicu za živinu – Niska cijena izrade i lako dostupan meterijal!

Problem se javlja kad treba obezbijediti sve neophodne aminokiseline za produkciju standarnih proteina. Kao i sisari (preživari i svinje) tako i živina ima ograničenu mogućnost sinteze pojedinih aminokiselina u organizmu. One predstavljaju esencijalne aminokiseline i moraju se obezbijediti u količini neophodnoj za zadovoljenje potrebe organizma. Jedan dio ovakvih aminokiselina uopšte se ne sintetišu u organizmu gdje se ubrajaju lizin, metionin, fenilalanin, triptofan i treonin, a druge u mjeri koja nije dovoljna za zadovoljenje potreba i tu spadaju leucin, valin, arginin,histidin, glicin, prolin i izoleucin.

Za razliku od njih, neesencijalne aminokiseline mogu da se sintetišu u organizmu. Postoji i grupa aminokiselina koje mogu da se sintetišu od esencijalnih aminokiselina. Kao primjer može se predstaviti produkcija cisteina i tirozina od esencijalnih metionina i fenilalanina.

Pročitajte: 6 savjeta kako da zaštitite ŽIVINU od predatora

Brojne su posljedice deficita proteina u ishrani živine, ali se posljedično sve manifestuju kroz vidno opadanje proizvodnje, bilo da se radi o nosivosti, odnosno drugih parametara u procesu proizvodnje jaja ili se s druge strane radi o depresiji prirasta u tovu brojlerskih pilića. Upravo ovako izražene pojave posljedica su prevashodno nedostatka određenih aminokiselina.

Neosporno je da i nedovoljna količina proteina ima takođe uticaj na slabe proizvodne rezultate. Važno je ipak imati u vidu da se javljaju određeni karakteristični simptomi nedostataka aminokiselina u ishrani živine. Najizraženiji su poremećaji u razvoju perja, brojne patološke promjene boje perja, kao i nastanak dermatitisa.

Autor: dipl. inž. Dragoljub Krajnović, PSSS Mladenovac

Nešto drugačija i još ukusnija limunada

Limun je bogat vitaminom C, a njegov sok blagotvorno djeluje na naš organizam. Naročito prijatna, limunada je najjednostavniji, osvježavajući napitak, koji ljeti svakodnevno spremamo.

Donosimo vam recept, za nešto drugačiju i još ukusniju – crvenu limunadu!

Sastojci:

  • 2-3 limuna
  • Bobičasto voće, smrznuto ili svježe
  • 2 dl soka od zove
  • 3 dl vode
  • Prirodni zaslađivač

Pročitajte: Sirup i limunada od nane – Recept za osvježavajući napitak

Priprema:

U posudu za led stavite nekoliko bobica voća i nalijte vode do vrha. Stavite u zamrzivač na barem pola sata. Svjež limun iscijedite i svakako dobro pregledajte je li vam upala koštica. Ako niste sigurni hoćete li imati dovoljno soka, prije cijeđenja rukom razvaljajte limun. Dodajte vodu, prirodni zaslađivač i promiješajte.

U limunadu dodajte sok od zove i dobro izmiješajte. U čaše stavite smrznuto voće, dodajte mješavinu limunade i zove i poslužite hladno. Voće će nakon rastapanja dati odličan ukus i promijeniti boju limunade.

Pepelnica paradajza i paprike tokom rasta

Pepelnica paradajza i paprike – Leveillula taurica – Pepelnica na paradajzu i paprici je oboljenje koje se uglavnom javlja na biljkama u zatvorenom prostoru i u zavisnosti od uslova može nanijeti velike štete.

Na otvorenom polju nije ekonomski značajno oboljenje.

Prvi simptomi se obično jave na starijem, donjem lišću, u vidu krupnih hlorotičnih pjega na licu lista. Na naličju lista, u okviru ovih pjega gljiva formira beličastu prevlaku od spora kojima se širi u toku vegetacije. Oboljelo lišće se uvija prema unutrašnjosti, suši se i gubi svoju funkciju. Gljiva parazitira na okolnim biljkama (korovi) u toplijim krajevima tokom cijele godine.

Pročitajte: Pravilna sadnja i njega paradajza

Pepelnica paradajza i paprike tokom rasta

Suzbijanje je otežano jer se ova gljiva, za razliku od drugih prouzrokovača pepelnice, razvija i u unutrašnjosti biljnog tkiva. Od preventivnih mjera značajne su dezinfekcija unutrašnjeg prostora plastenika i uklanjanje biljnih ostataka iz prethodne vegetacije, kao i uništavanje korova.

Hemijske mjere treba preduzeti čim se primijete prvi simptomi bolesti. Suzbijanje se vrši fungicidima za suzbijanje pepelnice pri tome obavezno voditi računa o karenci.

Autor: Dipl.inž.Knežević Vesna, Stručni saradnik u oblasti zaštite bilja

Prorjeđivanje plodova kajsije, na kiticama se ostavljaju 2-3 ploda

Prorjeđivanje plodova kajsije kada plodovi budu veličine manjeg oraha, odnosno u fazi formiranja i početka očvršćavanja koštice.

U povoljnim klimatskim uslovima, u fazi cvjetanja, kajsija obilno zameće, čak 70–80% cvjetova.

Obilno zametanje plodova kod kajsije može se negativno odraziti na krupnoću i kvalitet polda, ujedno iscrpljuje i opterećuje voćku. Dovodi do neujednačenog sazrijevanja, lomljenja grana i do slabog diferenciranja cvjetnih pupoljaka. Sve ovo dovodi do alternativnog rađanja, posebno u voćnjacima bez navodnjavanja i ako ishrana nije izbalansirana.

U uslovimakada je zametanje obilno neophodno je raditi proredu plodova i tada ona ima svoju ekonnomsku isplativost – jer su posljedice preobilne rodnosti veće od ulaganja u prorjeđivanje.

Pročitajte: Uklanjanje prvih serija mladih izdanaka maline

Prorjeđivanje plodova

Plodovi se uglavnom prorjeđuju ručno. Odstranjuju se slabo razvijeni, dvojnici (blizanci), oštećeni i suviše zbijeni plodovi. Na mješovitim se ostavlja 5-8 plodova, na cvjetnim grančicama 2-3, a na kiticama 1-2 ploda ili jednostavnije na jednogodišnjim prirastima razmak između plodova da bude 5-7 cm, a na kiticama se ostavljaju 2-3 ploda. U prorjeđivanju plodova na mješovitim granama trebalo bi nastojati da plodovi koji ostaju budu na njoj spiralno raspoređeni, a ne svi na jednoj strani.

Optimalno vrijeme za za prorjeđivanje je kada plodovi budu veličine manjeg oraha, odnosno u fazi formiranja i početka očvršćavanja koštice. Poslije zatvrdnjavanja koštice prorjeđivanje plodova ne podstiče njihovu krupnoću. Plodovi se kidaju rukom ili im se sijeku peteljke neposredno ispod osnove ploda.

Prilikom prorjeđivanja treba voditi računa da se obezbijedi dovoljna količina lisne mase za pravilnu ishranu plodova, otprilike 10-20 listova po jednom plodu.

Berači u malinjake neće bez 100 KM “Nedostatak radne snage utiče na poslovanje”

Sezonski poslovi u voćnjacima i na njivama u Srpskoj su na pragu, a s njima i stare muke poljoprivrednika zbog nedostatka radnika, koji ove godine traže veće dnevnice, pa čak i do 100 KM.

Poslovi u poljoprivredi poput sijanja i kopanja na njivama te rezidbe i berbe voća traju od ranog proljeća do kraja jeseni, a šansu da solidno zarade imaju nezaposleni, studenti i srednjoškolci.

Poljoprivrednici kažu da je, uprkos spisku nezaposlenih na evidencijama biroa, malo onih koji su spremni da zasuču rukave, te da im je iz sezone u sezonu sve teže naći radnike, zbog čega im se nerijetko dešavalo da kasne sa isporukama proizvoda kupcima.Predsjednik Udruženja malinara “Vilamet” iz Bratunca, Srebrenice i Milića Ljubiša Alempić kaže da je situacija veoma nezgodna, jer mnogi proizvođači imaju problema sa pronalaskom sezonaca.

– Kada je riječ o ovoj godini, prema nekim prvim informacijama, berači traže veće dnevnice nego što su do sada bile, pa čak i do 100 KM. Vidjećemo kako će se kretati, još ne znamo – rekao je Alempić.

Nedostatak radne snage, kako kaže, svakako utiče na poslovanje.

Pročitajte: Šta sve čuva banka sjemena

– Svi će naći berača ako ga plate 100 KM, ali realno je to previše jer treba sagledati da li je on u stanju da nabere toliko plodova da bi se to isplatilo voćarima – kazao je Alempić.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović kaže da je lani bio manjak kvalifikovane stručne radne snage za orezivanje voća.– Zbog toga nismo uspjeli da završimo orezivanje na vrijeme. Već krajem maja trebaćemo i pojačan broj nekvalifikovanih radnika sezonaca, a to je posao koji mogu svi da rade samo ako žele – rekao je Dojčinović.

Objasnio je da pravi problemi nastaju kada se približi berba.

– Prošle godine smo morali da uvozimo radnike čak iz Turske, pa ćemo tako morati vjerovatno i ove. Mladih u ovom poslu kod nas nema, prednjače radno sposobni penzioneri – rekao je Dojčinović.

Voćari su, kaže, lani satnicu plaćali pet KM, a uz to i prevoz i smještaj onima kojima je neophodan, dodavši da se još ne zna kolika će biti ovogodišnja naknada.

Pročitajte: Voćari već brinu za plasman ovogodišnjeg roda
Na mukama, i to već godinama, su i povrtari, što potvrđuje predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo.

– Više nije bitno ni kolike su dnevnice kad jednostavno nema ko da radi. Često u šali kažem da mi je drago što su svi u Srpskoj zaposleni, jer čim nema zainteresovanih za sezonski posao, znači da svi imaju stalni posao. Međutim, nije to tako – rekao je Mastalo za Glas Srpske.

Dnevnice su trenutno, kako kaže, 50 KM za deset sati rada, a uz to idu i dva obroka i kafa.

– Smatram da će dnevnice sigurno biti veće kada počne sezona i kada poraste potražnja za radnicima. Njih nema dovoljno pa će samim tim morati biti i plaćeni više. Sada je satnica pet maraka, a spominje se da bi to moglo biti i šest – rekao je Mastalo dodajući da manjak radnika utiče na poslovanje. Objasnio je da se za sezonske poslove najviše odlučuju stariji ljudi, većinom žene, te da je najveći problem pronaći nekog da vozi traktor ili viljuškar.