Naslovnica Blog Stranica 236

Štete od puževa na povrću

Agrosavjet
-
0
Štete od puževa na povrću

Štete od puževa na povrću u pojedinim godinama mogu biti izuzetno velike, posebno povrću. Hrane se svim vrstama povrća, osim lukom i češnjakom.

Najveće štete su za vlažna vremena, posebno noću. Istraživanja su dokazala da najveće štete tokom noći pričinjavaju između 21 i 1 sat. Štete su lako uočljive jer puževi iz sebe ostavljaju sluzave tragove, odnosno srebrenkaste pruge i ostatke izmeta.

Od povrtnih kultura posebno preferiraju salatu i kupusnjače tj. traže sočne mlade listove, a vrlo često oštećuju i plodove drugih povrtnih kultura. Najčešće se hrane lišćem, u kojem izgrizaju rupe ili ostave samo epidermu. Osim listova i plodova vrlo često izgrizaju i klica te mlade biljke.

Među puževima, pričinjenim štetama posebno se ističu puževi golaći. Puževi golaći imaju izduženo tijelo obavijeno sluzavim plaštem, a u nekih vrsta se na leđnoj strani mogu uočiti ostaci ljušture. Veličina tijela im varira.

Puževi oštećuju biljke u njihovim različitim fazama razvoja. Njihova oštećenja su posebno kritična u fazi nicanja biljaka jer dovode do njihova propadanja.

Na odraslim biljkama puževi stružu i perforiraju lišće i stabljike. U onim područjima gdje se puževi javljaju u povećanoj populaciji, svakako treba provoditi mjere zaštite.

Mjere zaštite protiv ovih štetnika možemo podijeliti u dvije skupine:

1. mehaničke mjere zaštite
2. hemijske mjere zaštite

Mehaničke mjere provode se uglavnom u malim povrtnjacima i na malim površinama. One se sastoje u uporabi različitih tvari koje se razbacaju oko povrtnjaka i koje svojim djelovanjem isušuju tijelo puževa, te on ugiba. Neke tvari i nagrizaju tijelo, odnosno stopalo puža. Tvari koje se ubrajaju u mehaničke mjere zaštite su: živo i gašeno kreč, pepeo, mineralna gnojiva i dr. Posebna mjera zaštite protiv puževa je primjena piva (atraktant kojeg puževi obožavaju).

hemijske mjere zaštite povrtnih kultura od puževa sastoje se u primjeni hemijskih preparata – limacida. Limacidi se koriste kao zatrovani mamci koji se rasipaju po tlu uz biljke. Danas se najviše korist pripravak pod nazivom Pužomor. Postavljene mamce potrebno je često zamjenjivati novim jer stari izgube atraktivnost.

Efikasne metode za odbijanje puževa golaća

CVJETNI KALENDAR – Kada se sadi koje cvijeće po mjesecima?

Agrosavjet
-
0
CVJETNI KALENDAR – Kada se sadi koje cvijeće po mjesecima?

Cvijetni kalendar – Ako želite da imate rascjvetalu cvijetnu baštu tokom cijele godine sadnja cvijeća po mjesecima je ono što vama treba. Tačno vrijeme cvjetanja određenih cvijetnica može malo da varira od godine do godine, zbog razlike u temperaturi i mrazevima, ali postoje opšte smjernice i pravila koja će vam obezbijediti prelijepu baštu ako ih se budete pridržavali.

U redovima koji slijede možete pročitati kalendar cvjetanja, odnosno objasnićemo vam kako pažljiva sadnja cvijeća po mjesecima može vam omogućiti cvijetnu oazu u kojoj ćete uživati. U određenim mjesecima imaćete više cvjetanja, u nekima manje, a cvijeće će biti najbujnije tokom sredine proljeća i početka ljeta. Daćemo vam predloge za sadnju cvijeća i za ostale mjeseca kako bi uživali u cvjetanju tokom cijele godine u svojoj bašti.

Januar

Januar je zahtjevan mjesec kada govorimo o cvjetanju cvijeća, odnosno postoji vrlo malo cvijetnica, ukrasnih biljki i žbunova koji cvjetaju u ovom hladnom mjesecu. Mnogi baštovani ga nazivaju i neplodnim mjesecom u bašti jer su još biljke u zimskom snu. Evo nekoliko biljaka pored zimzelenog drveća i grmlja koje možete posaditi i koje će unijeti boje u ovaj zimski mjesec.

  • Zimski jasmin
  • Alžirska perunika
  • Hamamelis
  • Ljutić
  • Krokusi

Februar

Dolaskom februara počinje spremanje za proljeće, premda vrijeme ume biti promenljivo i praćeno jutarnjim mrazevima koji su nepovoljni za cvijeće. Februar češto zna biti hladan sa mnogo padavina koje nisu pogodne za cvijetnice. Mnoge biljke još uvek sanjaju zimski san i ostaju skrivene dok se ne poveća temperatura u martu. Par biljaka koje podnose niske temperature i cvjetaju u februaru:

  • Visibaba
  • Ljubičica
  • Iris
  • Kamelija
  • Kukurek
  • Dan i noć

Mart

Treći mjesec u godini sa sobom nosi duže i toplije dane, priroda se polako budi, iako mnoge biljke u bašti se i dalje čuvaju od jutarnjih martovskih mrazeva i nisu spremne za cvjetanje. Neke od cvjetnica koje možemo videti u martu su uglavnom iz redova žbunova:

  • Magnolija
  • Forzicija
  • Zumbul
  • Sasa
  • Arabis

April

April zna biti prevrtljiv mjesec za sve cvijetnice jer povećanjem temperature biljke se bude iz zimskog sna i kreću da bujaju, ali česte aprilske kiše znaju da umanje lepotu cvjetanja određenih biljaka. Neke od biljaka koje cvjetaju u aprilu su:

  • Narcis
  • Rododendron
  • Azaleja
  • Trolist
  • Ukrasni zimski lešnik
  • Divlja mušmula
  • Aronija
  • Judino drvo
  • Trešnja
  • Spirea
  • Snežna lopta

Maj

Maj mjesec je najpogodniji mjesec za cvjetanje cvijeća i postoji veliki izbor različitih cvijetnica i ukrasnih žbunova koje možete zasaditi da Vam krase baštu i cvjetaju u maju. Temperature u maju su idealne za biljke i njihovo cvjetanje, nema više jutarnjih mrazeva i niskih temperatura. Mnogi baštovani upravo maj mesec smatraju cvjetnim mjesecom.

  • Lala
  • Rododendron
  • Azaleja
  • Ljiljan
  • Božur
  • Klematis
  • Primula
  • Vejgela
  • Dren
  • Ruža
  • Jasmin
  • Abelija

Jun

Bliži se ljeto i cvijetnice u bašti dostižu svoj vrhunac. Uzgoj biljaka i sadnja cvijeća po mjesecima može biti uspešna ako se posebno fokusirate i odaberete upravo cvijetne vrste koje ćete posaditi, a koje cvjetaju u maju i junu. Evo nekih cvjetnica koje mogu krasiti Vašu baštu u junu:

  • Iris
  • Visterija
  • Ruža
  • Božur
  • Lupina
  • Zova
  • Kalistemon
  • Ruj
  • Konopljika
  • Hortenzija

Jul

Iako je prošlo najbolje vrijeme za cvjetnice i ljeto je u punom jeku, bašta i dalje ima šta da ponudi i pažljivo planiranom sadnjom imaćete šarenog cvijeća i u julu mjesecu.

  • Floks
  • Ljiljan
  • Jadranska lepotica
  • Anemona
  • Lepi Jova
  • Perunika
  • Kantarion

Avgust

Avgust je topli letnji mjesec u kome određene cvijetnice dolaze do izražaja, a zbog visokih temperatura bašta će ljepše izgledati u kasnim popodnevnim satima. Neke od biljaka koje cvjetaju u avgustu su:

  • Dalija
  • Kosmos
  • Mak
  • Fuksija
  • Suncokret

Septembar

Sa dolaskom septembra mijenjaju se boje u vašoj bašti, i od izražene zelene boje prelazimo u žute, braon i crvene tonove. Ovo je vrijeme kada cvijeće polako počinje da prestaje sa cvjetanjem, a drveće polako gubi lišće. Neke od cvijetnih i žbunastih vrsta koje cvjetaju u septembru su:

  • Hortenzija
  • Bela rada
  • Pereni
  • Sedumi
  • Vodeni ljiljan

Oktobar

U oktobru je uglavnom sve cvijeće precvjetalo, a lišće sa drveća i žbunja počinje da žuti. Ovaj mjesec je idealan za sadnju svih vrsta lukovica, počev od zumbula i lala, preko narcisa, visibaba i krokusa. Takođe, ruže je najbolje posaditi na jesen u oktobru mjesecu. Neke od cvijetnica koje još cvjetaju u oktobru su:

Novembar

Novembar je mjesec koji je najpogodniji za sadnju i presađivanje grmlja, ali i jedan od najtežih mjeseci u bašti za cvijetnice. To je mjesec kada u bašti možemo vidjeti:

  • Fotinija
  • Pampas trava
  • Zimske ruže

Decembar

Decembar je mjesec siromašan cvijetnicama i teško da ćemo naći neke upečatljive boje u našoj bašti u ovo vrijeme. Rijetke su biljke koje tada cvjetaju.

  • Ciklama
  • Mahonija
  • Snežne lopte

Ako dobro isplanirate, sadnja cvijeća po mjesecima može biti zabavna, a kao rezultat možete svakog mjeseca uživati u različitim cvijetnicama u svojoj bašti.

Rak stabla paradajza

Agrosavjet
-
0
Rak stabla paradajza

Rak stabla paradajza (Didymella lycopersici) rasprostranjena je bolest u zemljama zapadne Evrope kao značajan patogen paradajza, naročito u stakleničkoj proizvodnji. Patogen može prouzrokovati značajno smanjenje prinosa plodova paradajza u plastenicima i staklenicima. Jedini domaćin ovoj gljivi je paradajz.

Simptomi – slika simptoma oboljenja zavisi od mjesta ulaska patogena u biljku. Ako je prodiranje preko korijena, na žilicama se javlja mrko obojena nekroza.

Trulež zahvata korijenov sistem i podzemni deo stabla. Vršno lišće dobija tamnozelenu boju. Na napadnutim delovima stabla, a to je nejčešće prizemnni deo, tkivo je utonulo, često I puca. Ove promjene, dužine 2-3 cm, oštro su odvojene od zdravog tkiva. Kada ozljeda obuhvati veći dio stabla biljka vene i suši se slično uvenuće koje izazivaju vrste roda Verticillium. Unutar ozljede mogu se uočiti mala, crna plodonosna tjelašca gljive – piknidi.

Pročitajte: Bolesti paradajza – Prepoznajte bolesti na plodovima, listovima, korijenu i stabljici

Simptomi na listovima podsećaju na pjege prouzrokovane vrstama roda Alternaria, ali su nešto svetlije i u centru sadrže piknide, koji se uočavaju golim okom kao crne tačkice. Na starijim listovima zaraženi dijelovi tkiva otpadaju, pa na listovima ostaju rupe. Plodovi mogu biti zaraženi, ali su takve infekcije veoma rijetke.

Mjere zaštite kako su zaraženi biljni ostaci važan izvor zaraze potrebno je iste na kraju vegetacije prikupiti i odstraniti.

Kada se tokom vegetacije uoče zaražene biljke odmah iste treba ukloniti i spaliti.

Pizza od lubenice: Ljetni gastro-trend

Agrosavjet
-
0
Pizza od lubenice: Ljetni gastro-trend

Sočna, mirisna, ukusna, osvježavajuća, s malo kalorija – lubenicu volimo jesti u kriškama, nasjeckanu na kockice ili kao salatu od lubenice za osvježavajući međuobrok.

Prije nekoliko godina društvene je mreže preplavio osvježavajući voćni trend – slatka pizza od lubenice! Osim što su izgledale nevjerojatno primamljivo, šareno i zabavno, pice na bazi lubenice bile su odlične kao doručak, snek, desert ili pak brzinska kreacija za trenutke kada dolaze gosti.

Pročitajte: LUBENICA voće ili povrće?

Neki su pravili slatke, a neki čak i slane verzije ovog gastro-hita. TikTok je ovih dana ponovo zaluđen picom od lubenice, a ako još niste, vrijeme je da je i vi probate – u nastavku pročitajte recepte za slatku i slanu verziju pice od lubenice.

Slatka pizza od lubenice

SASTOJCI:

  • krem sir
  • grčki jogurt
  • 1 vanilin šećer
  • 1/2 kašičice ekstrakta vanilije
  • 1 kriška cijele lubenice
  • razno svježe voće (bobičasto voće, mango, kivi)
  • listići svježe mente

PRIPREMA:

Napravite umak – u posudi pomiješajte krem sir, lagano umiješajte grčki jogurt te šećer i ekstrakt vanilije dok se sastojci ne sjedine. Premažite lubenicu dobijenom glazurom, zatim izrežite lubenicu na osam kriški. Dodajte voće koje volite, a na kraju ovom desertu dodajte  još malo svježine listićima svježe mente.

Slana pizza od lubenice

SASTOJCI:

  • lubenica
  • luk (narezan na tanke kriške)
  • feta sir
  • nekoliko listića bosiljka
  • crne masline
  • med
  • aceto balsamico
  • so

PRIPREMA:

Pomoću oštrog noža izrežite vodoravno pola centimetra tanke okrugle kriške s dijela lubenice koji je širi da podsjećaju na koru za picu. Ukrasite kriške pice posipom narezanog luka, crnih maslina, svježih listića bosiljka i izmrvljenog feta sira. U maloj tavi zagrijte med i dodajte aceto balsamico. Kuvajte na laganoj vatri dok se malo ne zgusne. Ohlađene kriške pice pospite sosom koji ste dobili. Izrežite i poslužite ohlađeno.

Ženska sreća donosi blagostanje i mir: Evo kako se njeguje

Agrosavjet
-
0
Ženska sreća donosi blagostanje i mir: Evo kako se njeguje

Sobne biljke oplemenjuju svaki prostor i čine ga življim, prirodnijim, ljepšim, a jedna od omiljenih biljaka je spatifilum, poznatiji po nazivu „ženska sreća“.

Prema vJerovnaju, spatifilum je pokazatelj ženske sreće, privlači u dom dobru enrgiju, razumijevanje, ljubav među partnerima, čisti od negativnih vibracija, ali i usamljenim srcima donosi novu ljubav u život. Vjeruje se i da cvijet donosi posebnu sreću u dom, a šta učiniti da procvjeta?

Cvijet ove divne biljke je bijelo, nežan i elegantan, i izdvaja se među masovnim tropskim zelenim listovima spatifiluma. Kako bi procvetala, važno je da biljku redovno presađujete. Ako se ne presađuje redovno, skoro svake godine, „ženska sreća“ stari i prestaje da cveta. Odrasla biljka mora biti presađena deljenjem korena.

Pročitajte: Spatifilum ili Ženska sreća – Njega, presađivanje i razmnožavanje

Da bi biljka obilno cvjetala, pri presađivanju joj je potrebna nova, svježa hranljiva zemlja sa biohumusom. Stara zemlja ne obezbeđuje odgovarajuću količinu korisnih elemenata koji su neophodni za obilno cvjetanje.

„Ženska sreća“ voli veoma jako osvjetljenje. Najbolje mjesto za postavljanje saksije sa spatifilumom jeste na ili blizu prozorske daske. Poželjno je da to bude južna ili istočna strana. Nemojte je saditi u veliku saksiju, jer korijen voli da bude „zbijen“. Ovo je biljka koja voli vlagu. Ako je u prostoriji suv vazduh, potrošiće mnogo energije da preživi, a za cvijet neće izbiti. Zato se postarajte da u prostoriji postoji dovoljna vlažnost vazduha.

I za kraj, neophodan sastojak je ljubav. Njegujte „žensku sreću“ sa puno ljubav i ona će vam sigurno podariti čaroban beli cvijet.

Ova kućna biljka može biti veoma opasna

Agrosavjet
-
0
Ova kućna biljka može biti veoma opasna

Filodendron je jedna od najotpornijih biljaka koja važi za odličnog prečišćivača vazduha od toksina. U zavisnosti od vrste, filodendron može da naraste čak i do tri metara, u čemu se ogleda njegova snaga i izdržljivost. Odlično opstaje kao sobna biljka i oplemenjuje prostor, što ga čini favoritom u izboru kućnih biljaka, a lako se i uzgaja.

Filodendron sadrži kalcijum-oksalat, koji može izazvati toksičnost kada se biljkom rukuje nepravilno ili ako se jede. Ovi oksalati formiraju rafide – sićušne igličaste strukture, koje mogu izazvati mehaničke povrede i bolne mikrotraume koje dovode do trenutnog bola i otoka, kada se biljka žvaće ili kada sok dospije na kožu ili u oči.

Kod ljudi, čak i male jdece, gutanje filodendrona obično ima samo blage nuspojave, uključujući reakciju dermatitisa i oticanje usta i digestivnog trakta. U rijetkim slučajevima ili nakon uzimanja velikih količina, bilo je smrtnih slučajeva kod djece, kako piše „Dengarden“.

Pročitajte: Filodendron pink princess, magija roze-zelenih listova

Filodendron ima mnogo ozbiljniji efekat na kućne ljubimce, sa izveštajima o grčevima, napadima, bolovima i otocima. Čini se da je najtoksičniji za mačke, a simptomi trovanja su oralna iritacija, bol i oticanje usta, jezika i usana, prekomerna sekrecija iz nosa, povraćanje, otežano gutanje.

Zdravstvene prednosti borovnica

Agrosavjet
-
0
Zdravstvene prednosti borovnica

Borovnice pored ukusa koji svi vole obiluju i brojnim zdravstvenim prednostima – mogu poboljšati kognitivne funkcije i mogu biti korisne za upravljanje stresom.

Odličan izvor i minerala i vitamina – vitamina C, koji je neophodan za zdrav imuni sistem, kao i vitamina B6 i E. Takođe su odličan izvor kalijuma, magnezijuma i vlakana.

Mnogobrojne studije pokazuju da borovnice, osim što unapređuju mentalno zdravlje i predstavljaju sastavni dio ishrane bogate hranljivim materijama, pokazuju i brojne druge zdravstvene prednosti.

„Jedenje činije borovnice dnevno može pomoći u jačanju imuniteta i smanjenju rizika od dijabetesa, gojaznosti i srčanih oboljenja. Takođe, poamžu održavanju gustine i snage kostiju, kao i zdravom nivou krvnog pritiska“, kaže nutricionistkinja Sapna Jajsing Patel za portal „Femina.in“.

Pročitajte: DOMAĆI SOK OD BOROVNICE – Bez šećera, brzo se pravi i…

Ona takođe vjeruje da konzumiranje male porcije bobičastog voća dnevno može pomoći u jačanju metabolizma.

Predstavljamo nekoliko načina na koje se borovnice mogu konzumirati, a koje preporučuju stručnjaci.

  1. Dodajte ih u žitarice za doručak ili ovsene pahuljice.
  2. Pomiješajte ih u smuti: da biste pripremili hranljivu užinu, pomiješajte musli, jogurt, med, mlijeko i borovnice u blenderu.
  3. Jedite ih kao užinu i konzumirajte ih u prirodnom obliku.
  4. Dodajte ih u jogurt.
  5. Koristite ih u pecivu: ovseni kolačići i peciva imaju znatno bolji ukus sa borovnicama.

Napravite mljeveni paradajz bez kuvanja i konzervansa

Agrosavjet
-
0
Napravite mljeveni paradajz bez kuvanja i konzervansa

Mljeveni paradajz u flašama je najdragocenija zimnica koju možete da ostavite ovog ljeta. Poslužiće vam kao baza za brojna jela, a ne kuva se!

Poznato je da je paradajz zdrava namirnica, koja kuvanjem ne gubi svoje hranljive vrijednosti, međutim, ukoliko ga spremite po ovom receptu sačuvaćete kompletan ukus i miris mnogima omiljenog povrća. Osim što se može koristiti za pripremanje jela, ovakav paradajz možete poslužiti i kao salatu, ko voli, sa naseckanim crnim lukom.

Sastojci:

5 kg paradajza

3 kašike soli

1 veza peršuna

2 veće kašike šećera

Priprema za mljeveni paradajz

Paradajz oljuštiti i isjeći na kriške, dodati so, šećer i sitno iseckan peršun. Ukoliko pripremate veću količinu paradajza sameljite ga u mašini za mljevenje mesa – ne u blenderu jer će onda izgubiti teksturu. Izmiješati pripremljen paradajz, napuniti staklene flaše ili tegle i dobro zatvoriti.

Pročitajte: Domaći paradajz sos – Potpuno zdrav, bez vještačkih sastojaka

Rernu zagrijati na 150 stepeni, staviti tegle u rernu i ostaviti ih oko 30 minuta. Smanjiti temperaturu na 100 stepeni i ostaviti ih još 90 minuta. Isključiti rernu, a tegle ne vaditi do sutradan, dok se ne ohlade.

Savjet plus

Ako ste ljubitelji ljutog, u teglu možete dodati isjeckanu ili cijelu papričicu. Ovaj način pasterizacije je izuzetno brz i lak za pripremu. Ako meljete paradajz mašinom za meso ne morate ga ljuštiti.

Držanje i njega živine u tovu

Agrosavjet
-
0
Držanje i njega živine u tovu

Držanje i njega živine u tovu – Živina se najčešće tovi u zatvorenim prostorijama. Za ovu svrhu nisu potrebne skupe građevine, jer se teži da tov bude što rentabilniji.

Važno je da prostorije za tov živine budu udaljene od prometnih puteva i svake buke, da su dovoljno izolovane od spoljašnje temperature, da su čiste, suve i uvek dobro provJetrene, ali ne suviše svijetle, poglavito da ne budu izložene direktnoj sunčanoj svjetlosti. Za brzi tov podmlatka živine, kad se ovaj stavlja u tov još od prvog dana života, neophodno je da u tovilištu budu i uređaji za zagrijevanje.

Za odraslu živinu, ukoli se ne tovi na pašnjacima, mogu se koristiti i obične šupe, pod uslovom da su suve i dobro provjetrene. Odrasle guske i plovke, kad je vreme toplije, mogu da se drže i pod nadstrešnicama, pa čak i na ograđenom prostoru pod vedrim nebom.

U prostorijama za tov živine treba da ima dovolno hranilica i pojilica da bi svako grlo moglo nesmetano i po voli da jede i pije.

Postoje uglavnom dva načina držanja živine pri tovu u zatvorenim prostorijama:

  1. Pri jednom načinu živina se drži slobodno na podu prostorije u kojoj se obavlja tov.
  2. Pri drugom načinu živina se drži u kavezima s rešetkastim podom, ispod koga se nalazi daska za prihvatanje izmeta. Za masovni tov živine, radi uštede u prostoru, kavezi su izgrađeni na više spratova (baterijski tov).

I pri jednom i pri drugom načinu držanja živini u tovu se ograničava kretanje, ostavlja joj se samo nephodan prostor, dovoljan da se svako grlo komotno smesti, ali ne i da se šeta.

U ovakvim uslovima živina bolje koristi hranu, pa se samim tim skrađuje i dužina tova.

Kad se živina drži na podu tovilišta, pod treba za strti debelim slojem prostirke. U prostorijama za tov treba održavati čistoću. Posle svake utovljene partije prostoriju, uređaje i opremu temeljno očistiti i po potrebi dezinfikovati. Prostirku, ukoliko se ne zamijenjuje svježom, prikupiti na veće gomile i ostaviti da se zagrije i prosuši, a onda ponovo razastrti po podu.

Držanje i njega živine u tovu podrazumijeva zabranu miješanja raznih vrsta u istoj prostoriji, a iste vrste grupisati po polu, starosti i krupnoći.

Prije no što se stave u tov, sva odabrana grla treba zaprašiti nekim sredstvom protiv gamadi. Da bi se sprečilo unošenje zaraznih klica spolja, u tovilište dozvoliti pristup samo zaposlenim licima.

U slučaju da se na nekom grlu pojave znaci bolesti, takvo grlo treba odmah izdvojiti i zaklati. Lečenje obolele živine u tovu se ne isplati.

S obzirom na različite ciljeve, različita je i ishrana za svaku vrstu tova. Težnja je da se ishrana tako podesi da se za što kraće vrijeme postigne što veći uspjeh. Pri tom se pazi i na rentabilnost tova.

Cilj je da se pravilnom ishranom i pogodnim sastavom obroka poveća iskorišćavanje hrane, a da ishrana ne bude skupa. Za ishranu živine u tovu osnovu obroka čine žita: kukuruz, ječam, ovas, pšenica. Njima se dodaju i razna druga hraniva biljnog i životinjskog porijekla bogata bjelančevinama i ugljenim hidratima, kao i vitaminska (vitaminsko seno, lucerkino brašno, riblje ulje) i mineralna hraniva (kuhinjska so, kreč i dr.).

Kako pravilno hraniti živnu u tovu pročitajte na linku ispod:

Ishrana živine u tovu

Njega tikvica – Navodnjavanje, prihrana i zaštita

Agrosavjet
-
0
Njega tikvica – Navodnjavanje, prihrana i zaštita

Pod njegom tikvica podrazumijevamo navodnjavanje, prihranu i zaštitu. Tikvica se presađuje na već uređenu površinu koja podrazumjeva da je urađena osnovna, dodatna obrada, đubrenje i postavljena malč folija i sistem za navodnjavanje.

Međuredni razmak je od 125 centimetara do 135 centimetara, a redni razmak od 75 centimetara do 100 centimetara. Međuredni i redni razmak zavisi od vrste hibrida i samog sistema uzgoja i postavljanja malč folije.

NAVODNJAVANJE TIKVICA

Prvo navodnjavanje obavlja se odmah poslije presađivanja biljaka. Norme i intervali navodnjavanje određuju se prema fazi razvoja biljaka. Poljski vodni kapacitet (PVK) bi trebalo održavati na 70-80%.  Da bi se što bliže odredila vlažnost zemljišta najbolje bi bilo upotrebiti tenziometar koji pokazuje trenutnu vlažnost zemljišta i na osnovu očitavanja određujemo početak i trajanje navodnjavanja. Vlažnost zemljišta možemo odrediti pomoću vizuelnog pregleda zemljišta i pravljenja loptica od zemlje. Poslije navodnjavanja izvadimo dio zemlje, ispod sistema za navodnjavanje, i pravimo loptice od nje.

Pročitajte: Imate višak tikvica? Napravite slatko – Nećete se pokajati

Ako zemljištu nedostaje vode loptica će se raspasti, ako u zemljištu ima previše vode nećemo moći napraviti lopticu jer će se zemlja lijepiti za ruke. Ako u zemljištu ima dovoljno vode loptica će ostati kompaktna, neće se raspadati niti se lijepiti za ruke i na taj način možemo znati da smo uspijeli utvrditi normu i interval navodnjavanje. Intervali i norme navodnjavanje se mijenjaju sa rastom i razvojem biljaka. Tako da biljka u fazi intezivnog branja troši najviše vode, jer je nadzemni dio najviše razvijen i u tom trenutno ima najviše plodova na sebi. Isto tako, treba napomenuti da su tikvice veliki potošači vode jer imaju veliko lišće i veliki volumen nadzemnog dijela tako da im je evapotranspiracija visoka.

PRIHRANA TIKVICA

Prihrana tikvica odvija se u tri faze. Prva faza je prvih sedam dana poslije presađivanja, druga faza je sedam dana od presađivanja do početka branja i treća faza je od početka branja do kraja branja.

Prihrana kod prve faze obavlja se NPK đubrivima formulacije 1:3:1 ili 1:4:1 u količini od 2 grama po biljci. Prihrana ovom formulacijom obavlja se jednom u toku sezone izuzev kod slučaja ako u toku vegetcije imamo intezivno odbacivanje cvjetova (zbog stresnih situacija) onda možemo ponovo izvršiti prihranu formulacijom 1:4:1 u količini do 3 grama po biljci koje će podstaći biljku da ponovo počne cvjetati. Isto tako, sa prihranom navedenim NPK đubrivima trebalo bi dodati humidne i amino kiseline koje će pomoći biljci da što bolje podnese stresne situacije i da se korijen što bolje razvije. Dobro razvijen korijen je veoma važan jer što je korijen  bolje razvijen njegova usisna moć je jača, a samim tim on usvaja više vode i hranljivih materija iz zemljišta što je direktno povezano sa rastom, razvojem i plodonošenjem biljke.

Prihrana kod druge faze obavlja se NPK đubrivima formulacije 1:1:1 u količini od 3 grama po biljci sedmično. Ovu količinu kroz sistem za navodnjavanje možemo dati odjednom ili u dva puta. Ova formulacija đubriva pomaže biljci da se ravnomjerno razvija i raste i priprema za plodonošenje. Dužina trajanja prihrane ovom formulacijom zavisi od stanja biljke prilikom presađivanja, hibida i vremena kada želimo da počnemo branje.

Prihrana kod treće faze obavlja se NPK đubrivima formulacije 2:1:2, 2:1:3, 2:1:4 ili 1:1:4 u količini od  3 do 4 grama po biljci sedmično. Prihrana se obično obavlja dva puta sedmično, tako da se navedena količina podijeli na onoliko dijelova koliko sedmično vršimo prihranu. Prve dvije navedene formulacije se koriste kada biljka počne plodonošenje do momenta intezivnog branje, a druge dvije od momenta intezivnog branja do kraja branje.

Važno je napomenuti da svakih sedam do deset dana izvršimo prihranu kalcijumom kroz sistem za navodnjavanje da ne bi došlo do pojave suve truleži ploda. Isto tako, dodavanje kalcijuma može uraditi tretiranjem preko lista.

ZAŠTITA TIKVICA

Zaštita tikvise se odnosi prvenstveno na zaštitu protiv lisnih vaši, tripsa, grinja, plemenjače, sive i bijele truleži.

Aktivne materije: acetamiprid, abamektin, etoksazol i deltametrin koriste se za zaštitu protiv lisnih vaši, tripsa i grinja, dok aktivne materije: ciprodinil, fludioksanil, azoksistrobin, tubekonazol i pirimetalin se koriste za zaštitu od plemenjače, sive i bijele truleži.

Najbolji vid zaštite je plodored, preventivna zaštita i svakodnevni obilazak i vizuelni pregled stanja biljaka. Pored toga možemo korisiti plave i žute ljepljive ploče da pratimo pojavu i brojnost tripsa i lisnih vaši i na osnovu tako odredimo momenat tretiranja.

1...235236237...1.016Stranica 236 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia