Da li znate kako se beru borovnice? Ono što je najviše oduševilo sve koji su pogledali video je činjenica koliko je cijeli proces zapravo brz i jednostavan, daleko brži od branja svake bobice zasebno, kako su mnogi to zamišljali.
Hortenzije vam ne cvjetaju? Evo u čemu je problem
Hortenzije imaju neke od najljepših cvjetova. Cvjetaju u nijansama plave, ružičaste, kremasto bijele i blijedo zelene limete. Ali ponekad se ti lijepi cvjetovi neće pojaviti čak i ako savršeno brinete o svojim hortenzijama. Ovo može biti frustrirajuće, ali evo nekoliko načina da pomognete vašim hortenzijama da izgledaju najbolje u ovoj sezoni rasta. Zašto hortenzije ne cvjetaju?
Većina vrsta hortenzija će cvjetati i proizvoditi cvijeće od sredine proljeća do kasnog ljeta ili rane jeseni. Postoje neke „vječne“ hortenzije koje će cvjetati cijelo ljeto, a koje su stekle popularnost zahvaljujući svojim produženim navikama cvjetanja.
Cvijeće hortenzije može biti osnova vašeg pejzaža, stvoriti granice koje pružaju privatnost i generalno dodati dugotrajne boje po dvorištu.
Pročitajte: Prekrasne HORTENZIJE cvjetaju tokom cijelog ljeta sve do jeseni
Zašto vaše hortenzije ne cvjetaju?
Prvo, identifikujte hortenziju kojoj je potrebna pomoć. Svaka vrsta hortenzije ima svoje specifične potrebe za uzgojem.
Nepravilno orezivanje
Neke vrste hortenzija pupolje i cvjetaju na starom drvetu iz prethodne vegetacijske sezone, dok će druge postaviti pupoljke na novo drvo. Naučite kako da pravilno orezujete svaku vrstu hortenzije, ili ćete na kraju učiniti više štete nego koristi biljci uklanjanjem potencijala za cvjetanje.
Nestašica vode
Hortenzije vole da ostanu hidrirane. Da li se vaša hortenzija nalazi na području koje može spriječiti da dobije stalan protok vode ili padavina? Hortenzije vole da se okolno zemljište ravnomjerno zaliva da bi podržalo cvjetanje. Nedostatak vode može spriječiti cvjetanje.
Nedostatak sunca
Hortenzija bez cvjetanja možda neće dobiti dovoljno sunca. Provjerite okolni pejzaž i vidite da li ima grana ili rasta drugih biljaka koje sprječavaju sunce da dođe do hortenzije. Većina sorti hortenzija će se dobro snaći u djelimičnoj sijenci, ali značajan nedostatak sunca može biti problem. Odlučite da li se druge zasade mogu smanjiti kako bi se omogućilo da više sunca dođe do hortenzije.
Pročitajte: Kako da promijenite boju hortenzija
Kako natjerati hortenzije da cvjetaju?
Možda ćete primijetiti da će hortenzija kojoj je potrebna voda tokom vrelog dana izgledati uvelo, a namakanje iz crijeva može učiniti svijet razlika. Procijenite gdje se nalazi hortenzija i šta prirodni uslovi zalivanja dozvoljavaju od padavina i šta možete obezbijediti izvorom vode.
Pogledajte kakvu vrstu đubriva koristite. Ako đubrivo koje ste primijenili ima visok sadržaj azota, hortenzija će pustiti lišće, ali vjerovatno neće imati cvijeće. Prebacite se na đubrivo sa visokim sadržajem fosfora kako biste podstakli cvjetanje. Ova vrsta biljne hrane može se naći označena kao „pojačivač cvjetanja“. Nanesite u rano proljeće i ponovo sredinom ljeta za najbolje rezultate.
Da li ste provjerili nivo kiseline u svom tlu? Neusklađenost nivoa kiseline u zemljištu sa biljkom koju uzgajate je uobičajen problem u bašti. Hortenzije najbolje uspijevaju u zemljištu sa kiselim pH. Vaš lokalni baštenski centar prodaje proizvode od zemlje koji su posebno označeni za biljke koje vole kiselinu i to je ono što vam je potrebno da ubijedite svoju hortenziju da ponovo počne da cvijeta. PH vašeg tla takođe može promijeniti boju vaših hortenzija.
Cvijeće i povrće koje se sada sadi da bi stiglo na jesen
Kako bi vaša bašta blistala šarenilom početkom jeseni sada je pravo vrijeme da odlučite o sadnji cvijeća i povrća.
Određenim biljkama je potrebno i do dva mjeseca da krenu sa sazrijevanjem, pa je početak avgusta idealan period za sadnju. Ne odlažite baštenske rukavice jer lijepa bašta je vrijedna truda.
Cvijeće i povrće koje se sada sadi
Kelj
Potrebno je samo oko dva mjeseca da izraste od sjemena do biljke spremne za žetvu. Ukoliko želite da vas ovo zeleno povrće sačeka na jesen trebalo bi da razmislite o sadnji.
Pročitajte: Kako zaštititi predivne ruže od bolesti u julu i avgustu
Hrizanteme
Hrizanteme pružaju veselu boju tokom kišnih dana jeseni zato bi bilo najbolje zasaditi ih početkom avgusta. To će im dati dovoljno vremena da procvjetaju sa prvim znacima sljedećeg godišnjeg doba. Potrebno im je jako sunce i dobro drenirano zemljište.
Grašak
Grašku je za sazrijevanje potrebno oko 60 dana, pa prema tome isplanirajte idealno vrijeme za njegovu sadnju.
Iris
Iris je mnogima omiljena baštenska biljka savršena za dodavanje boje u vašoj jesenjoj bašti. Vole djelimičnu sijenku i puno sunca.
Pročitajte: CVJETNI KALENDAR – Kada se sadi koje cvijeće po mjesecima?
Šargarepa
Ovom korjenastom povrću može da bude potrebno između 50 i 60 dana da sazre. Uvjerite se da je tlo dobro drenirano.
Krastavac
Uz plodno tlo, adekvatnu vodu i što više svjetla, krastavci počinju sa sazrijevanjem za samo 50 dana.
Kako se razmnožava atričoka i kako dobiti krupnije plodove?
Artičoka je povrće koje je veoma dugo zastupljeno u ljudskoj ishrani. Ovu biljku su poznavali i koristili još stari Egipćani i Rimljani. Njene mesnate cvasti i sočni zadebljali ovojni listovi upotrebljavaju se kao salata i ukusno varivo. Danas se ova bilna vrsta gaji širom svijeta i važi za delikatesno povrće. Artičoka posjeduje i ljekovita svojstva.
Artičoka ima snažan korijenov sistem i slabo razgranato stablo visoko do 1,5 m. Lišće je dugo i do 1 m, bjeličasto-zeleno, sa ili bez bodlji. Centralno stablo i bočni izdanci završavaju se cvastima – okruglim ili duguljastim glavicama, pokrivenim ljuspama.
Sjeme je duguljasto, sivo sa tamnim prugama. U 1 gramu ima oko 5 sjemenki. Najbolje uspijeva u umjerenom klimatu. Osjetljiva je na niske temperature. Ako zemljište nije suviše vlažno, dobro ogrnuta može podneti i oštre zime. Od sjetve i sadnje do berbe artičoka ima visoke zahtjeve za vlagom. Ako se u sušnom periodu ne zaliva, cvasti ostaju sitne, gube sočnost i ukus.
Pročitajte: Kako se gaji ARTIČOKA?
Najbolje uspijeva na humusnom, plodnom i ocjednom zemljištu. Na istoj površini ostaje 3-4 godine. Priprema parcele za artičoku se sastoji iz jesenjeg oranja na dubinu od oko 40 sm i đubrenja stajnjakom od 40 do 50 tona po hektaru. Od mineralnih đubriva trebalo bi unijeti 300 kg azotnih, 600 kg fosfornih i 300 kg kalijumovih.
Razmnožavanje artičoke
Artičoka se najčešće razmnožava korijenovim izdancima, mada može i iz sjemena. Ako se seje onda se to obavlja rano u proljeće (mart) u kućice na razmak 70 h 70 cm. Ponekad se prvo proizvede rasad koji se rasađuje tokom aprila ili maja.
Razmnožavanje izdancima je najbolje uraditi rano u proljeće kada se stari zasad čisti od suvišnih izdanaka. Na staroj bici ostavljaju se 2-3 jača izdanka, a ostali se uklanjaju.
Izdanci se odsijecaju zajedno sa komadićem korijena matične biljke. Za sadnju se odabiraju najbolji izdanci, srednje debljine, sa 4-5 lista. Lišće koje je obično dugo 20-30 cm skraćuje se za 1/2. Sadi se odmah u plitko, jer se inače teško prima, a može i da istruli. Njega u toku vegetacije se sastoji u okopavanju, zalivanju i prihranjivanju.
Pročitajte: Liker ili digestiv od artičoke – Napravite ukusno piće za bolju probavu
Kako do krupnijih plodova?
Da bi se dobile bolje i krupnije glavice, na svakoj biljci ostavljaju se samo 2-3 bočne grane, a ostale se uklanjaju. Svake godine unosi se 20-30 t/ha poluzgorelog stajnjaka. Prije zime stablo s lišćem skraćuje se na oko 30 cm i po suvom vremenu ogrne do visine skraćenih listova.
Berba počinje obično u drugoj godini. Glavice se beru kad spoljne ljuspe na glavici počnu da se odvajaju od srednjih. Odsijecaju se sa dijelom drške dugim 10-15 cm. Prosječan prinos je 80.000-100.000 glavica po hektaru, različite krupnoće.
Crna pjegavost lista i ploda – Zašto nastaje i kako se suzbija?
Crna pjegavost lista i ploda – uzročnik: Alternaria alternata (Fr.) Keisl syn. Alternaria tenuis Nees.
Crna pjegavost lista i ploda je u posljednje vrijeme skoro redovno prisutna kod nas, te u slučaju masovnije pojave može prouzrokovati ekonomski značajne gubitke prinosa plodova paprike, paradajza i plavog patlidžana.
Štete se ogledaju u smanjenju prinosa, kvaliteta i upotrebne vrijednosti plodova. Alternaria alternata je izrazito polifagna gljiva, koja u prirodi napada ekstremno širok krug biljaka domaćina, među kojima su, osim paprike, paradajza i plavog patlidžana, posebno značajni krompir, duvan, krastavac, kupus, karfiol, kukuruz, pšenica, ječam, jabuka, kruška, te razne ratarske i gotovo sve povrtarske biljke, kao i mnoge vrste voćaka, ukrasnih biljaka i korova.
Pročitajte: Paradajz je dobio LJUBIČASTO lišće – Šta nam poručuje?
Simptomi
Alternaria alternata je parazit slabosti, koji napada biljke ili pojedine biljne dijelove oslabljene usljed različitih stresova, loše ishrane, suše, ožegotina, starosti, viroza, različitih povreda i drugih činilaca.
Gljiva napada sve nadzemne organe paprike, paradajza i plavog patlidžana, ali se najčešće pojavljuje na plodovima ovih povrtarskih biljaka. Početni simptomi se obično uočavaju na starijim, oslabljenim ili povrijeđenim plodovima u vidu tamnih, ulegnutih pjega, kružnog ili nepravilnog oblika.
U našim uslovima, zbog jake insolacije, na plodovima paradajza, paprike i plavog patlidžana nastaju sunčane ožegotine, koje ubrzo bivaju prekrivene crnom navlakom od konidiofora i konidija gljive A. alternata.
Simptomi koje prouzrokuje A. alternata na plodovima slični su onima koje prouzrokuje A. solani, a od njih se razlikuju prisustvom obilne, guste, tamnomrke, somotaste prevlake sačinjene od konidiofora i konidija gljive.
Simptomi bolesti se mogu pojaviti, mada rjeđe, i na starijim, oslabljenim ili povređenim listovima u vidu sitnijih sivomrkih pjega okruglog ili eliptičnog oblika. Na povrijeđenom ili
oslabljenom tkivu stabljike se, takođe, mada rijetko, mogu pojaviti crne ulegle pjege u okviru kojih tkivo nekrotira.
Biologija
Alternaria alternata prezimljava u zaraženim biljnim ostacima u zemljištu i na drugim biljkama domaćina u vidu micelije, konidija i hlamidospora. Kada se biljni ostaci nađu u povoljnim uslovima, dolazi do aktiviranja gljive, pri čemu se na njenoj miceliji stvara nova generacija konidija, koje se formiraju u nizovima, što je važna karakteristika ove gljive.
Ove konidije zajedno sa konidijama formiranim na miceliji koja je nastala klijanjem hlamidospora, predstavljaju početni izvor zaraze. Konidije se raznose vjetrom, tekućom vodom, insektima, odjećom i opremom.
U kontaktu s biljkom domaćinom konidije klijaju u mnogobrojne začetke hifa koji prodiru u biljno tkivo kroz stome, direktno kroz oslabljenu kutikulu ili kroz različite povrede. Sporulacija patogena je naročito obilna ukoliko sunčano i toplo vrijeme smjenjuju kišni dani.
Pročitajte: Kap po kap navodnjavanje – Prednosti i nedostaci
Suzbijanje
Uzročnik crne pjegavosti lista paradajza suzbija se kombinovanjem agrotehničkih i hemijskih mjera.
Od agrotehničkih mjera preporučuje se primjena plodoreda, uništavanje zaraženih biljnih ostataka i gajenje manje osjetljivih sortii hibrida paradajza. Za preporuku su i sve agrotehničke mjere koje omogućuj dobru vitalnost biljaka (izbalansirana ishrana, redovno navodnjavanje sistemom kap po kap, uz izbjegavanje navodnjavanja vještačkom kišom radi sprečavanja kvašenja lista i dr.).
Fungicidi namijenjeni suzbijanju A. solani djeluju i na ovog patogena.
Najljekovitija od svih biljaka koju možete uzgojiti na balkonu
Majčina dušica je podjednako poznata i u medicini i u kulinarstvu. Kao tradicionalan začin koristi se od pamtivijeka za variva i razne supe te za umake od paradajza. Grmolika je trajnica iz porodice Labiatae, porijeklom iz mediteranskih zemalja, posebno pogodna za kamenjare.
Kao i sve ostale kamenjarke voli suvo tlo i potpuno osunčan položaj. Uzgaja se na otvorenom prostoru. Prednost joj je niski rast i nezahtjevnost njege. Ima ugodan miris; neki kultivari mirišu na limun, a pogodna je za sušenje.
Pročitajte: Majčina dušica ima široku primjenu u narodnoj medicini
Često se zbog svog patuljastog i grmolikog rasta koristi za popunjavanje pukotina na starim kamenim zidovima ili među kamenjem kojim je popločena vrtna staza. Najviše treba paziti na dobru drenažu jer biljke za kamenjare uspijevaju samo na propusnim tlima gdje nema opasnosti od odstajale vode.
Majčina dušica ima guste sitne cvjetne grozdove u ružičastim nijansama. Majčina dušica je ljekovita biljka koja ne sadrži niti jedan štetan sastojak. Latinski naziv ove biljke je Thymus serpyllum, a u narodu je poznata kao bakina dušica, divlji bosiljak, tamjanika, mažurana, bukovica, čabrac i poljski ili vrtni timijan.
Rod majčine dušice obuhvata oko 330 vrsta te cijeli jedan niz ukrštenih vrsta. Ljekoviti sastojci majčine dušice nalaze se u cvijetu i listu. Iz tog razloga, uvijek pripazite kako je berete, nikada je nemojte čupati, već je režite srpom ili makazama.
Vrijeme berbe majčine dušice je od maja do sepembra.
Primjena: za kamenjare, balkone i terase, između pukotina kamenog zida i vrtnih staza
Napomena: Prije cvjetanja ubiru se stabljike, povežu u vezice i objese na toplom i prozračnom mjestu. Nakon cvatnje majčinu dušicu valja podrezati.
12 pravila za organski uzgoj paradajza
Iskusni povrtari kažu da kad savladate organski uzgoj paradajza, onda ste spremni za uzgoj svog povrća. Iako oko nje treba uložiti truda, budete li se pridržavali nekoliko jednostavnih savjeta, zasigurno ćete uspjeti. Pritom nećete morati posezati za pesticidima te ćete biti sigurni u ono što i vaša djeca jedete.
12 pravila za organski uzgoj paradajza
1. Paradajz najbolje uspijeva ako se iz godine u godinu sade na isto mjesto u povrtnjaku te rastu u punom sjaju ako ih se gnoji vlastitim otpadom.
2. Voli toplinu, mnogo vode i osunčana mjesta u bašti pa mu odaberite sunčanu gredicu.
3. Gredicu za sadnju paradajza trebalo bi pripremiti još na jesen s puno razgrađenoga đubriva te je preko zime treba prekriti malčem. U proljeće prije sadnje, zemlju na gredici, zavisno od kvaliteta tla, možete dodatno obogatiti posipavanjem kamenog brašna ili drvenog pepela.
4. Sadnice se polažu na gredicu kada više nema straha od jutarnjih mrazova. Tako da se u primorskih krajevima može saditi i u aprilu, dok će na kontinentu vrijeme sadnje diktirati drugačiji vremenski uslovi gdje se paradajz preporučuje saditi tek pred kraj maja. Budući da mu je potrebno dosta prostora za rast, na gredici im osigurajte mjesto na koje ćete ih posaditi u razmacima od 50 do 80 centimetara.
Pročitajte: Baršunasta plijesan lista paradajza
5. U malo dublje jamice stavite zreli kompost pa paradajz položite ukoso i što dublje, tako da kad ga zatrpavate, pokrijete cijelu stabljiku, sve do listova. Tako će razvijati bočno korijenje, a u slučaju jakih proljetnih kiša, vjetar neće lomiti mlade sadnice.
10 razloga zašto travnjak suši!
Zašto se travnjak suši? Pitanje je koje muči svakoga ko ima dvorište. Travnjak se može početi sušiti mnogo prije jesenje sezone. Pojavljuju se pojedinačne mrlje koje su se osušilie ili se cijela površina osuši.
10 RAZLOGA ZAŠTO SE TRAVNJAK SUŠI
1. Nedostatak vlage
Prvi i glavni razlog za sušenje travnjaka je nedovoljna vlaga. U nedostatku kiše, vruće ljetno sunce može u potpunosti sagorjeti travu. Može stradati i u proljeće ako nema dovoljno padavina. Rješenje problema je prilično jednostavno: vodite računa o svom travnjaku kao o drugim biljkama. Zalijevajte redovno najmanje jednom u 3-5 dana (u zavisnosti od vremenskih uslova). Štapom izmjerite dubinu, koliko je zemlja suva i ne dozvolite pretjeranu sušu.
Ako nema vremena za zalijevanje travnjaka ili ste na selu samo vikendom, dajte prednost travama otpornim na sušu: livadskom plavcu, crvenoj vlasulji, ljulju.
2. Neblagovremeno košenje travnjaka
Vlaga često stagnira u zaraslom travnjaku, što doprinosi razvoju bolesti i infekcija. Odrasle stabljike biljaka zahtijevaju više hranjivih tvari, koje ne mogu dobiti zbog specifične gustine sadnje, pa trava počinje žutiti i sušiti se.
Kako bi se to izbjeglo ljeti, preporučuje se košenje trave svakih 4-5 dana. Čak i ako na prvi pogled travnjak nema preduslova za isušivanje, preventivno šišanje jednostavno je neophodno. Ako ste već propustili vrijeme košenja, a travnjak se počeo sušiti, pokosite travnjak u tri koraka: prvo uklonite visinu za četvrtinu, tokom druge košnje – za 50%, treći put – na potrebnu visina (3-5 cm).
3. Ostaci pokošene trave
Travnjak može požutiti zbog ostataka pokošene trave ili čestica uginulih biljaka. Neočišćeni na vrijeme, formiraju takozvani „filcani čep“ – začepljuju gornji sloj zemlje gustim tepihom, otežavajući time pristup kiseonika korijenu biljaka.
To dovodi do njegovog sušenja i propadanja. Stoga, nakon košenja travnjaka, pokušajte pažljivo pročešljati pokošene čestice grabljama.
4. Oštećenje travnjaka od pepelnice
Ponekad je isušivanje travnjaka rezultat bolesti ili infekcije. Najčešća od njih je pepelnica. U početku su biljke prekrivene bijelom prevlakom, a nakon nekog vremena se osuše. Uzrok pojave ove bolesti može biti višak azotnih đubriva.
5. Pojava rđe na travnjaku
Još jedna bolest koja dovodi do isušivanja trave je rđa. Nastaje zbog slabog osvjetljenja travnjaka ili nedostatka mineralnih komponenti u tlu.
6. Nedovoljna aeracija travnjaka
Zbog gustine tla vezanog za korijen, biljke travnjaka imaju manjak kiseonika. Korijeni koji ne primaju dovoljno zraka ne opskrbljuju stabljike odgovarajućom ishranom, zbog čega se travnjak suši. Da bi se to spriječilo, potrebno je izvršiti aeraciju. Njegova suština je u probijanju tla.
To se može učiniti običnim vrtnim vilama, probijajući područje do dubine zuba i lagano zamahujući viljuškom. Ubode se rade tamo gdje se najčešće skuplja vlaga ili gdje je zabilježeno najjače isušivanje. Radi prevencije, aeracija se provodi jednom godišnje. Ali ako se travnjak često suši, onda to treba raditi češće – dva do tri puta godišnje.
7. Nedostatak hranljivih materija u zemljištu
Nedostatak redovnog đubrenja ne utiče najbolje na izgled travnjaka. Počinje se sušiti, nakon nekog vremena spajaju se mrlje uvele trave.
Porebno je prihraniti travnjak azotnim đubrivom. Prije postupka dobro zalijte travu. Čak i potpuno suv travnjak može da oživi za samo nedelju dana nakon prihranjivanja. A kako se u budućnosti ne bi susreli sa žutilom travom, pročitajte članak o najboljem načinu hranjenja travnjaka tijekom cijele sezone.
Pročitajte: Prihranite travnjak prije zime
8. Oštećenje travnjačke trave od strane životinja
Često trava počinje da žuti zbog oštećenja korijenovog sistema koje joj nanose divlje i domaće životinje. Razigrani psi koji žele zakopati kost u travnjak, mačke koje love miševe, kao i krtice, mogu uzrokovati isušivanje travnjaka. Stoga, ako imate kućne ljubimce, ne puštajte ih na travu, a za divlje štetočine pripremite mamce.
9. Česti mehanički udari
Da li se često opuštate na travnjaku sa cijelom porodicom? Polažete li korpe, ležaljke, prekrivače na travu, igrate li badminton? Onda budite spremni da će se jednog dana na mjestu jednolične zelene prevlake pojaviti izgažene ćelave mrlje sa požutjelom travom.
10. Kršenje sjetvene norme pri postavljanju travnjaka
Ovaj problem je rijedak, ali se i dalje javlja. Ako ste prilikom sjetve premašili količinu sjemena za 1 m², biljke će početi rasti previše gusto, njihov korijenov sistem će oslabiti. Nije neuobičajeno da biljke trunu pod pregustim travnatim pokrivačem. Nije iznenađujuće da se u takvim uslovima travnjak suši i žuti!
Ručno ili automatizirano prorjeđivanje pomoći će da se situacija promijeni na bolje. Posljednja opcija je skuplja, ali štedi puno vremena.
Kod nedovoljne količine sjemena (manje od preporučene od strane proizvođača na 1 m2) korov može istisnuti travu, pa prije rada pročitajte upute za sjeme.
Zimnica od lubenice – Slatko povrće jedite cijele godine
Lubenica je ukusno slatko povrće ali pored toga je jako zdravo. Jedno parče lubenice pruža čak 25% dnevnih potreba za vitaminom C. Vitamin C je važan za zdrave zube i desni, pomaže u apsorpciji gvožđa, u održavanju zdravlja vezivnog tkiva kože, imunološkim funkcijama i zacelivanju rana.
Lubenicu jedemo ljeti, ali zamislite lubenicu u bilo koje doba godine. Ovaj recept će vam to omogućiti.
ZIMNICA OD LUBENICE – RECEPT I PRIPREMA
Treba će vam : 2,5 kg lubenice, 1 litar vode, 3 kašike šećera, 2 kašike soli, 60 ml sirćeta, crni biber u zrnu, lovorov list.
Kuvanje: Operite lubenicu, narežite na komade koje ćete zgodno rasporediti u tegle.
Ređajte kriške lubenice u tegle, između slojeva stavljajući biber i lovorov list. Tegle prelijte kipućom vodom i ostavite da odstoji 5 minuta, pokrivene čistim poklopcima.
Nakon toga pažljivo sipajte vodu iz tegli u šerpu i prokuvajte, dodajući so i šećer. Prokuvajte marinadu 5 minuta uz miješanje i na samom kraju ulijte sirće.
Vruću marinadu sipajte u tegle sa komadićima lubenice i odmah zatvorite poklopce.
Okrenite tegle naopako, umotajte u peškir i ostavite da se potpuno ohlade u ovom obliku. Nakon toga ostavite ih na tamnom mjestu sa ujednačenom teperaturom i vaša zimnica od lubenice je spremna.
Pročitajte: Zašto ne smijemo da pojedemo više od jedne kriške lubenice dnevno?
PREUKUSNO I LJEKOVITO – Voće u medu – najbolja poslastica i lijek
Iako neki kupuju samo med, voće u medu daje na vrijednosti i ljekovitosti ovog proizvoda.
Posebnu poslasticu predstavljaju suve šljive u medu. Suva šljiva je bogata kalijumom i beta karotenom pa u kombinaciji sa medom poboljšava rad organizma. Međutim problem je što ovako napravljen proizvod ne može da stoji duže od 2 mjeseca.
Pročitajte: Bagremov je odličan za mršavljenje, livadski za srce – Koji med je najljekovitiji?
Najbolja kombinacija više vrsta voća u medu, pa se tako sa medom pored suvih šljiva kombinuju i aronija, orah, indijski orah i brusnica. Ovako napravljeni proizvod nutritivno ima više sastojaka u sebi, najviše vitamina i minerala koji se unose u organizam, a zajedno sačinjavaju pregršt ukusa u jednoj poslastici.
Voće iz meda treba što duže žvakati jer žvakanjem samog voća dolazi do usvajanja dobrih materija. Kao i sve druge pčelinje proizvode i ovo je potrebno što duže držati u ustima.