Naslovnica Blog Stranica 150

Koje biljke se međusobno ne podnose?

Podsjetnik pred nastupajuću sjetvu u povrtnjaku. Mnoge gajene biljke u bašti su prijatelji, ali ima i onih koje se međusobno ne podnose, kao da su u „svađi“

Korisne biljke ili takozvane – biljke prijatelji, mogu da se siju ili sade kao ivičnjaci, zatim u mješovitim redovima ili kao razbacane biljke“zamke”, a mogu da se formiraju i pojasevi ma širine metar-dva na svakih 50 do 100 metara parcele.

Karakterističan je primjer kadifice, koja luči prirodnu supstancu tiofen, koji odbija zemljišne nematode. Slično djeluju neven, slačica, dalija i muškatla. Ove biljke mogu da se koriste kao prirodni pasterizatori zemljišta u povrtarstvu.

Pročitajte: Začinsko bilje je neizostavni dio bašte – Predlažemo šta posaditi sa kojim povrćem za najbolje prinose

Hemijske supstance iz zelenog malča raži sprečavaju klijanje sjemena korova a i povrća, ali zato može da se upotrijebi pri gajenju povrća iz rasada. Biljke „zamke“ privlače štetne insekte sa drugog povrća na sebe, npr. bob, dragoljub i suncokret privlače razne biljne vaši, a neke biljke kao što su neven, kadifica, facelija, mirođija, heljda služe kao skloništa za korisne insekte – bubamare, hiperparazitne ose i oni se siju kao obavezni koridori u organskoj proizvodnji.

Poznat je primjer združene sjetve kukuruza, pasulja i tikve gdje kukuruz omogućava vlažniju mikroklimu za pasulj, pasulj usvaja azot iz vazduha, a tikve služe kao živi malč. Luk i šargarepa se uzajamno štite od lukove i šargarepine muve, a imamo i još niz primjera dobrih susjeda kao što je boranija – kupus (cvekla, šargarepa, tikva, paradajz), crni luk – cvekla (kupus, salata, krompir, paradajz,) kupus – celer (kamilica, menta, mirođija), krastavac – boranija (brokoli, celer, grašak, rotkva, paradajz), paprika – šargarepa (salata, crni luk, bosiljak), paradajz – šargarepa (kupus, crni luk, grašak).

Pročitajte: Koje biljke možete, a koje ne smijete saditi u blizini krastavca?

Loši susjedi su boranija – bijeli luk, crni luk – grašak, kupus – paradajz, paprika – paradajz, paradajz – krompir. Bijeli luk kao fitoncid djeluje protiv bakterija i gljivica, bosiljak na muve i komarce, crni luk na šargarepinu muvu, dragoljub na lisne vaši, na kupusar i na puževe, ren na krompirovu zlaticu, gljivice i puževe, mlječika na rovca, maslačak na nematode, muškatla na štetočine kupusa i krompira, žalfija na puževe i na kupusare i tako dalje.

Kako se brinuti o ciklami nakon cvjetanja – Tajna nevjerovatnog ponovnog cvjetanja

Ukoliko posjedujete ciklamu kao ukrasnu biljku u vašem domu ili vrtu, možda ste se zapitali šta da uradite kada joj opadnu svi cvjetovi. Ova popularna biljka poznata po svojim živopisnim cvjetovima koji cvjetaju u zimskim mjesecima, zahtijeva posebnu pažnju nakon cvjetanja kako bi se osiguralo da se ponovo pojave sljedeće sezone. Kako se brinuti o ciklami nakon cvjetanja saznajte u ovom tekstu.

Kada ciklama izgubi sve cvjetove, trebalo bi joj pružiti određenu njegu kako bi se pripremila za sljedeći cvjetni period.

Pročitajte: Slijedite ove savjete i vaša ciklama će rasti i cvjetati dugi niz godina

Kako se brinuti o ciklami nakon cvjetanja

Prvo, uklonite sve uvelo cvijeće i osušene listove. Ciklame preferiraju svjetlo mjesto, ali ne i izravnu sunčevu svjetlost. Stoga ih držite na svijetlom mjestu, ali ne i na jakom suncu.

Uz to, redovno zalivajte ciklame dok su u fazi rasta, ali izbjegavajte prekomjerno zalijevanje jer to može uzrokovati truljenje korijena. Kada zalivate ciklame, nemojte ih zalivati preko lišća jer to može dovesti do truljenja.

Nakon što su iscvjetale, ciklame ulaze u mirovanje. Kada se lišće počne sušiti, smanjite zalivanje i na kraju prestanite zalivati. Nakon otprilike 8 do 12 sedmica, lišće će potpuno uvenuti, što znači da je vrijeme za spremanje ciklama.

Pročitajte: Ciklama je glavna zvijezda zime, a uz ovaj trik bujno će cvjetati

Tada možete iskopati lukovicu, očistiti je od ostataka tla i staviti je u suvi supstrat. Čuvajte lukovicu na hladnom i suvom mjestu do sljedećeg cvjetnog perioda. Kada ponovo dođe vrijeme za sadnju, ciklame posadite u svježi supstrat u saksiju ili u vrt.

Zdrava i ukusna salata na vašoj terasi bez puno truda – Uzgojite rukolu u saksijama

Možda nemate rođake na selu ili način da zasadite baštu, ali vjerovali ili ne manji povrtnjak možete napraviti i na svojoj terasi ukoliko živite u gradu. Doduše, ne može da uzgajate baš svako povrće posebno ne ono koje zahtjeva više prostora, ali uvijek u saksije ili žardinjere možete posaditi začinsko bilje, neki struk čeri paradajza ili salatu. Uzgojite rukolu u saksijama uz savjete koje vam donodimo u ovom tekstu.

Rukula je brzo rastuća biljka koja se može uzgajati u saksiji, a nakon što je posadite već za dvije nedjelje imaćete svježu, tek ubranu salatu iz sopstvene bašte na terasi. Rukola se koristi kad je svježa i mlada, jer što je starija njen ukus postaje gorak. Izuzetno je zdrava, bogata vitaminima prije svega C i A, magnezijumom, gvožđem i drugim mineralima. I što je najbolje laka je za uzgoj i neće vam trebati posebno znanje da biste je uvijek na svom balkonu imali svježu salatu od rukole.

Pročitajte: LAKO SE GAJI I BERE CIJELE GODINE: Rukola je odlična salata i prirodni lijek

Uzgojite rukolu u saksijama

Rukola je vrlo otporna biljka i može se saditi iz sjemena i rasada. Ukoliko je gajite iz sjemena trebaće vam malo više vremena. Najbolje je da sjeme posadite u manje posude, recimo ambalažu od kiselog mlijeka i kad mladica poraste jednostavno je posadite u veću saksiju ili žardinjeru. Kako savjetuju iskusni baštovani na svakih sedam dana možete posaditi po neko sjeme, a potom mladicu kad dostigne visinu od 2 centimetra presadite i tako da ćete uvijek imati mlade i zdrave izdanke ove salate.

Prilikom presađivanja napravite razmak između sadnica kako bi rukola imala mjesta da raste i razvija se. Ova zdrava salata nije osjetljiva na sušu ali ukoliko je redovno zalivate razvijaće se brže i imati manje gorak ukus. Saksije sa ovom salatom postavite u sjenoviti dio terase kako je sunce ne bi „spržilo“. Rukola je zrela za berbu kad dostigne visinu između 7 i 8 santimetara, nemojte je čupati već je jednostavno podsiječite makazama do visine od 2 cm od zemlje i iz korijena će vrlo brzo nići nova mladica. One koje su se osušile ili iz nekog razloga ne niču zamijenite novim rasadom.

U zavisnosti od količine koju posadite rukolu na ovaj način možete gajiti za sopstvene potrebe i uvijek ćete znati da jedete kvalitetno i zdravo povrće.

Pročitajte: 7 superbrzih biljaka za uzgoj u bašti – Berba za manje od mjesec dana!

Zdravlje sa terase

Rukola je izuzetno zdrava i bogata vitaminima prije svega C i A, snažan je antioksidans i odlična za jačanje imuniteta ali i zdravu kožu, zube, kosti i oči. Vlakna iz ove biljke pomažu čišćenje crijeva, bogata je mineralima i sadrži visok nivo hlorofila koji štiti jetru zato je najbolje da se jede sirova u salatama koje su prave vitaminske bombe koje će učiniti čudo za zdavlje vašeg organizma. Međutim, može se koristiti i za pripremu raznih vrsta sosova, pesta ili za dekoraciju hrane.

Sadnja/sjetva povrća prema mjesečevom kalednaru za april 2023. godine

Mjesečev kalendar sadnje povrća je alat koji se koristi u vrtlarenju kako bi se odredio najbolji trenutak za sadnju i uzgoj različitih vrsta povrća. Prema ovom kalendaru, datum sadnje ovisi o fazama mjeseca, odnosno o tome da li je mjesec u fazi rasta, padanja ili mirovanja. Vjeruje se da sadnja povrća prema fazama mjeseca može poboljšati rast i kvalitet usjeva, jer se smatra da tokom različitih faza mjeseca biljke imaju različite energetske potrebe i aktivnosti.

Mjesečev kalendar sadnje povrća može se koristiti na različite načine. Jedan od načina je uspoređivanje datuma sadnje s fazama mjeseca, a zatim planiranje sadnje u skladu s tim. Takođe se mogu koristiti i drugi faktori, poput klime, uslova tla i vrste biljke, kako bi se donijela odluka o najboljem trenutku za sadnju.

Važno je napomenuti da upotreba mjesečevog kalendara nije naučno potvrđena metoda za poboljšanje rasta i kvaliteta usjeva. No, neki vrtlari i poljoprivrednici vjeruju u njegovu učinkovitost i koriste ga kao pomoćni alat u svojim aktivnostima.

U nastavku su navedene neke od biljaka koje se mogu saditi u aprilu 2023. godine, prema mjesečevom kalendaru:

  • Od 3. do 6. aprila: luk, grah, grašak, špinat, salata
  • Od 7. do 10. aprila: mrkva, peršin, koraba, rotkvice
  • Od 14. do 17. aprila: kupusnjače poput brokule, cvjetače, kelja, crvenog kupusa
  • Od 20. do 23. aprila: paradajz, paprike, patlidžani, tikvice, krastavci
  • Od 27. do 30. aprila: mahune, bundeve, kukuruz, dinje, lubenice

Važno je napomenuti da se mjesečev kalendar ne smije koristiti kao jedini faktor prilikom odluke o sadnji biljaka. Ostali čimbenici poput klime, tla, dostupnosti sjemenja i lokalnih uslova takođe trebaju biti uzeti u obzir.

Životni vijek i proizvodnja jaja koka nosilja: Sve što trebate znati

Koke nosilje su rase kokoši koje su uzgajane zbog svoje sposobnosti polaganja jaja. One su postale popularne u industrijskoj proizvodnji jaja zbog svoje visoke proizvodnje jaja i relativno niske cijene održavanja. Međutim, koke nosilje su takođe vrlo popularne i u malim ruralnim zajednicama širom svijeta, gdje se uzgajaju kao domaće životinje i omogućuju svježa jaja za vlastitu upotrebu ili za prodaju na lokalnom tržištu.

Koke nosilje su obično manje od ostalih rasa kokoši, a njihov izgled može varirati ovisno o rasi. Uobičajeno, koke nosilje imaju kratke, široke tijela, te pljosnate, crvene ili smeđe glave. One su vrlo prilagodljive i mogu se uzgajati u različitim uslovima, od slobodnog uzgoja na otvorenom do uzgoja u zatvorenom prostoru.

Pročitajte: Savjeti za povećanje nosivosti koka nosilja tokom zime

Uz pravilnu njegu i ishranu, koke nosilje mogu proizvesti velike količine jaja tokom svog života. Međutim, kao i kod bilo koje druge domaće životinje, potrebna je odgovarajuća briga kako bi se osiguralo da koke nosilje budu zdrave i sretne.

Životni vijek koka nosilja obično varira ovisno o različitim čimbenicima poput genetike, prehrane, okoline i njege. Uobičajeno, kokoši počinju polagati jaja u dobi od oko 5-6 mjeseci i mogu nastaviti polagati jaja sljedećih 12-18 mjeseci, nakon čega njihov nivo proizvodnje jaja počinje opadati.

Uopšteno, koke nosilje polažu najviše jaja tokom prvih nekoliko mjeseci nakon što počnu polagati, nakon čega njihova proizvodnja jaja počinje postupno opadati. Kada koka nosilja dostigne starost od oko 2 godine, njezina proizvodnja jaja će se obično smanjiti na manje od 80 posto njezine maksimalne proizvodnje. Uz pravilnu njegu i hranidbu, koka nosilja može živjeti od 5 do 10 godina. Međutim, u komercijalnoj proizvodnji, kokoši se obično zamijene nakon što su oko 18 mjeseci starije jer njihova proizvodnja jaja opada.

Mjere dezinfekcije u svinjogojstvu

Na spomen dezinfekcije često se pomisli isključivo na hemijsku dezinfekciju koja je samo dio ukupnih mjera dezinfekcije. Svakoj (hemijskoj) dezinfekciji moraju prethoditi mehaničke mjere, čišćenje (struganje, metenje, četkanje), sanitarno pranje i sušenje, kojima se mehanički uklanjanju mikroorganizmi, odnosno stvaraju preduslovi za uspješno provođenje drugih mjera dezinfekcije, uz primjenu načela sve unutra – sve van.

Kada se čišćenje provodi tekućinama koje se primjenjuju pod pritiskom, mora se voditi računa da ne dođe do ponovne kontaminacije već očišćenih površina. Primjenom mehaničkih mjera uklanja se najviše mikroorganizama. To je posebno važno zbog velike količine organske materije u svinjogojstvu (hrana, feces, prašina, stelja). Fizikalne mjere uključuju uporabu topline koja svojim djelovanjem uništava, usporava rast i razmnožavanje ili uklanja većinu mikroorganizama. Hemijske mjere podrazumijevaju upotrbu dezinfekcijskih sredstava, nakon čega slijedi odmor objekta. Posebno se treba pridržavati tehničkih uputa proizvođača, kao što su pritisak, minimalna temperatura i potrebno vrijeme djelovanja dezinficijensa. Svu opremu, ako je to moguće, potrebno je demontirati, kako se ne bi umanjila djelotvornost čišćenja i dezinfekcije. Higijenske mjere odnose se i na ljude.

Dezinficijens mora s mikroorganizmom stupiti u interakciju pričvrščivanjem, penetracijom i zatim fazom aktivnosti ovisno o tome na koji sastavni dio mikroorganizma djeluje. Hoće li učinak biti germistatski (sprječavanje rasta i razmnožavanja mikroorganizma) ili germicidni (uništenje mikroorganizma), ovisi uglavnom o koncentraciji dezinficijensa. Dva su osnovna pokazatelja bitna za svaki dezinficijens, koncentracija i doza.

Koncentracija je količina odnosno udio djelatne materije u radnoj otopini, najčešće izražena kao postotak (%), a doza količina dezinficijensa koji će se upotrijebiti na određenoj površini ili u volumenu otopine ili zraka. Način primjene dezinficijensa zavisi od objekta tretiranja, pri čemu je nužno utvrditi je li osigurana zaštita okoliša i neciljanog prostora. Najčešće se primjenjuju postupci prskanja, raspršivanja (orošavanja) ili zamagljivanja izloženih površina i prostora te posipanja, brisanja, pranja i potapanja površina, pribora i instrumenata.

Radovi u aprilu: Borba sa korovima kulminira u proljeće

„Koliko ima u godini dana, toliko je u aprilu vremena.“ U tačnost ove poslovice već smo se na početku ovog mjeseca svi uvjerili. Statistika bilježi april kao vrlo nestabilan mjesec u kome se mogu ponavljati izuzetno hladni periodi, ali u kome često imamo i najave ljeta.

Posljednih nedelja smo svjedoci učestaloj smeni brojnih klimatskih karakteristika koje su odlika ovog prelaznog perioda između najhladnijeg i najtoplijeg dijela godine. Srednje mjesečne temperature su u poređenju sa onima u martu više u prosjeku čak za šest do sedam stepeni, osjetno je više sunca, ali i mnogo više kiše.

Čemu treba posvetiti najviše pažnje u aprilu?

Tokom aprila bašte dobijaju svoj prepoznatljiv izgled, a većina povrća zasijanog u februaru i martu je iznikla i biljke su sklopile redove pa može da se vidi da li je sietva bila uspiešna. Ovo je prilika da se negde dosiju redovi, ili da se, recimo, na mjesto izvađenog mladog luka posadi arpadžik.

Kišno vrijeme doprinosi razvoju korova, pa je borba sa korovima svakodnevna.

Iskusni povrtari već znaju čime se bave u kom periodu godine kako bi dobili najbolje prinose i kako bi postigli optimalan prinos uz manja ulaganja. Tokom ovog mjeseca je neophodno obaviti suzbijanje korova u izniklom povrću, kao i na zemljištu na kome će se tek obaviti sjetva ostalog povrća: paprike, paradajza, boranije, pasulja.

Pročitajte: 10 najboljih POVRTARSKIH VRSTA za uzgoj u APRILU: Saznajte kako ih posaditi i uživajte u SVJEŽIM PLODOVIMA svoga rada

Kišno vrijeme doprinosi razvoju korova, pa je borba sa njima svakodnevna i ako se ne sprovodi na odgovarajući način, korovi mogu da uguše druge biljke. Zbog sporog porasta i slabe pokrivenosti sve povrtarske biljke su slabo konkurentne u borbi sa korovima. Često se u jednoj godini na istom zemljištu gaje dvije ili tri povrtarske vrste pa se izboru herbicida mora prići opreznije uzimajući u obzir mogućnost slobodne plodosmjene.

Osnovni način suzbijanja korova u povrtarskim usjevima su intenzivne, pravilne i blagovremene agrotehničke mjere, osnovne i dopunske obrade.

Pravilan plodored, obrada zemljišta i sve mjere koje povećavaju konkurentnost usjeva predstavljaju osnovu, a hemijske mjere suzbijanja korova su samo dio u sklopu integrisanih mjera suzbijanja korova u povrtarskoj proizvodnji. Ako se sprovodi organska proizvodnja, onda se umjesto sredstava za uništavanje korova uglavnom koristi nasipanje i zastiranje zemljišta. Njeguju se i rasadi povrća, tamo gdje se proizvodnja obavlja iz rasada. Osnovni način suzbijanja korova u povrtarskim usjevima su intenzivne, pravilne i blagovremene agrotehničke mjere, osnovne i dopunske obrade.
Neophodno je izvršiti prihranu i okopavanje crnog i bijelog luka, kao i okopavanje povrća iz jesenje i rane proljećne sjetve, ali i branje onog koje već stasalo. Ovih dana se beru mladi luk, rotkvice, salata i spanać. Ako je plan proizvodnje da se paprika i paradajz gaje bez prethodne proizvodnje rasada, april je vrijeme za direktnu sjetvu ovog povrća, koja ima više prednosti – smanjena su ulaganja u proizvodnju, a posijane biljke dobijaju razvijeniji korenov sistem, tako da paradajz može da se gaji i bez navodnjavanja.
Početak aprila pravo je vrijeme za direktnu sjetvu paprike, a druga polovina aprila za sjetvu paradajza. U zaštićenom prostoru siju se lubenice, dinje i krastavci za ranu, kao i kupusnjače za srednje ranu proizvodnju. Na otvorenom polju sade se salata, krompir, praziluk i rane kupusnjače. Siju se pasulj, cvekla, celer i boranija, kao i kukuruz šećerac.

Treba voditi računa o izmrzavanju, pa se zaštita od poznih prolećnih mrazeva obavlja prekrivanjem novinskom hartijom, folijom ili slamom i lišćem, ili nadimljavanjem između redova povrća. Realno, pojava mrazeva se ne očekuje u povrtarskim rejonima.

Dobrobiti sode bikarbone: Zemlja se čisti, cvijeće buja, a puževi bježe

Vjerovatno u kući imate nekoliko kesica sode bikarbone koja zauzima prostor i na koju ste zaboravili. Ovo bijelo blago ne smije da stoji neiskorišteno.

Soda bikarbona se vijekovima koristi kao pomoć pri čišćenju kuće, dezinfekciji, kao prva pomoć za ljepotu i zdravlje, ali da li ste znali da može da se koristi i kao pomoć u bašti?

1. Soda bikarbona umjesto pesticida

Da biste suzbili štetočine, soda bikarbona je 100 puta efikasnija i bolja od pesticida. Možete da napravite organski sprej za pesticide koji može da ubije insekte koji oštećuju biljke, kao što je grinje pauka, a da pri tome ne naštete korisnim insektima, nama i našoj planeti.

Izmješajte kašičicu sode bikarbone, jednu trećinu šoljice maslinovog ulja i jednu šoljicu vode. Dobro izmiješajte ovu kombinaciju tako da se soda bikarbona dobro rastvori, pa stavite sve u raspršivač i isprskajte biljke.

Ako se borite sa gljivičnim bolestima biljke, prskajte ih ovim rastvorom svaka dva dana dok se biljka ne izliječi. Koristite ovaj sprej i na ružama, na vinovoj lozi i grožđu kada se pojavi plod.

Pročitajte: Soda bikarbona i šećer u borbi protiv mrava

Kako biste odbili insekte, napravite sprej od kašike maslinovog ulja, kašike sode bikarbone i nekoliko kapi tečnog sapuna i sve to razblažite u 5 litara vode. Ovu tečnost prskajte jednom u tri dana da biste spriječili insekte da unište vaš povrtnjak.

Ako imate problem sa mravima možete ih uništiti na njihovom izvoru i to kombinacijom sode bikarbone, šećera i sirćeta. Jednostavno dodajte pet kašičica šećera u prahu u posudu i pomiješajte ga sa sodom bikarbonom. Nemojte koristiti kristal šećer već isključivo onaj u prahu jer su mravi dovoljno pametni da razdvoje zrna sode bikarbone od šećera, piše Novi.ba.

Kada budu jeli sodu bikarbonu pomiješanu sa šećerom, to će ih uništiti. Da biste bili sigurni da ste ubili sve mrave, uzmite jabukovo sirće u raspršivač pa isprskajte put mrava. To će ih sigurno ubiti jer sirće sadrži fungicid koji je smrtonosan za mrave.

2. Testiranje PH vrijednosti zemljišta

Pojedine biljke se gaje isključivo u kiselom zemljištu, dok druge vole alkalno. Stoga morate da znate PH vrijednost zemljišta i da prema njemu gajite biljke.

Testirajte svoje zemljište uz pomoć sirćeta i sode bikarbone:

U nekoliko čašica nakupite zemlju iz sa različitih dijelova bašte ili dvorišta. U jednu čašicu sa zemljom sipajte sirće. Ako zemlja počinje da se pjenuša, to znači da vam je zemljište alkalno. Što znači da joj je PH iznad 7.

Ako nema reakcije, uzmite drugi uzorak i u njega sipajte sodu bikarbonu i malo vode. Ako zemlja počne da se pjenuša, znači da joj je PH ispod 7 što znači da imate kiselo zemljište.

3. Ljepši cvjetovi uz pomoć sode bikarbone

Za cvijeće koje uspjeva samo u alkalnom zemljištu, kao što su hortenzije, begonije i geranium, možete ih podstaći da još ljepše cvjetaju uz pomoć sode bikarbone. Samo rastopite malo sode bikarbone u vodi prije nego sa njom zalijete cvijeće.

Ako hoćete da hortenzije duže traju u vašoj vazi u kući, uradite isto. U vodi razmutite sodu bikarbonu pa u tu kombinaciju stavite hortenzije. Nedjeljama će krasiti vašu kuću.

4. Eliminiše puževe

Ako želite da se oslobodite puževa u vašoj bašti, zapamtite, ne morate da koristite hemikalije. Dovoljno je da pospete sodu bikarbonu pravo na njih i oni će umrijeti. Možete i oko biljaka da napravite „zaštitnu stazu“ od sode bikarbone tako što ćete je sipati direktno na zemljište.

5. Napravite paradajz da bude sladak kao jabuka

Jednostavno smanjite kiselost zemljišta oko paradajza tako što ćete po zemlji posuti sodu bikarbonu. Ovo će učiniti da vaš paradajz ima sladak i pun ukus.

6. Podmladite biljke

Soda bikarbona ima to svojstvo da podmladi biljke. Poslije tretmana sa sodom bikarbonom, cvijeće će bujati i cvjetati kao nikad prije. Dovoljno je da napravite rastvor vode sa sodom bikarbonom i malo morske soli (u pet litara vode rastvorite kašiku sode bikarbone i kašiku morske soli). Sa ovom kombinacijom zalivajte biljke, žbunove, živu ogradu i sve što želite da buja i raste…

7. Ubija korov

Onaj korov koji ne želite da vam raste oko kuće možete uništiti sodom bikarbonom. Korov dobro zalijte pa onda na njega obilato sipajte sodu bikarbonu. Vodite računa da je ne stavljate direktno na biljke koje želite, jer ona može da sprži biljku u korenu.

8. Ubija crve na kupusu, karfiolu ili brokoliju

Pomiješajte jednake dijelove sode bikarbone i brašna pa sa tom mješavinom pospite kupus, karfiol ili brokoli. Crvi, kada osjete sodu bikarbonu, umreće istog dana.

9. Očistite ruke nakon radova u bašti

Ko je radio u bašti zna kako ruke upiju zemlju i da se ta prljavština teško skida. Sada možete da očistite ruke sodom bikarbonom i to bez muke. Na mokre ruke nanesite sodu bikarbonu pa trljajte i vidjećete kako prljavština iz pora nestaje…

Savjeti za uspješan uzgoj povrća uz optimalnu kombinaciju biljaka u vrtu

Mnogi poljoprivrednici već sada razmišljaju šta bi ove godine mogli saditi u bašti. S obzirom na to da postoji veliki broj biljaka koje biste mogli da gajite, sada vam sve to djeluje zbunjujuće. Imajući to na umu, evo našeg savjeta čega se sve morate pridržavati prilikom izrade dobrog plana za novi povrtnjak.

Kada planirate povrtnjak, morate znati da previše zasađenih biljaka može biti samo izvor problema. Veliki broj kultura u bašti neće uroditi plodom, naprotiv, one mogu dovesti do prenatrpavanja i stvaranja korova. Prije svega morate znati koje biljke saditi zajedno, a koje su, ukoliko se nađu jedna pored druge, najveći neprijatelji.

Zato je bolje da napravite listu svojih omiljenih vrsta povrtarskih kultura i da tu listu dodatno suzite na one koje su najukusnije kada su svježe ili na one koje koštaju mnogo u trgovinama. Planirajte da pravite po nekoliko uzdignutih leja svake godine. A proširite svoj zasad onda kad postanete sigurni i kad pronađete trikove koji štede vrijeme i koji vam odgovaraju.

Pomiješajte biljke kako biste zbunili štetočine:

Nemaju sve biljke jednaku otpornost na određene stvari, pa im u tome mogu pomoći druge biljke koje ćete saditi u njihovom društvu. Velike površine pod jednim usjevom (ili iz jedne porodice) automatski privlače i veliki broj štetočina, dok ih udružena sadnja može zbuniti.

Kombinacije biljaka u bašti:

Sadite li bijeli luk, bilo bi poželjno da su mu u blizini krastavac, paradajz, mrkva. Mahuna voli blizinu krastavca, rotkvica, salate, cvekle, paradajza, celera, špinata, kelja pupčara, tikvice. Celeru pašu krastavac, grah, poriluk, kupus, paradajz i špinat. Cvekla bolje uspijeva ako se uz nju sade crveni luk, salata, grah.  Za crveni luk poželjni su paradajz, krastavci, mrkva, cvekla. Kada je riječ o grašku, njemu odgovaraju mrkva, kupus, keleraba, salata, rotkvica, rotkve i šparoga.

Keleraba voli grašak, krompir, grah, rotkve, poriluk, celer, salatu, špinat, paradajz, kukuruz.

Ako ste posijali krastavac, uz njega slobodno dodajte grah, crveni luk i bijeli luk, ljetnu salatu, kupus, grah i celer. Nezaobilazno povrće u vrtu je krompir, koji će vam bolje uspijevati ako uz njega stavite kupus, crveni i bijeli luk, grah, zelenu ljetnu salatu i celer. Paradajz obožava i napreduje ako su uz njega mrkva, grah, keleraba, crveni luk, kupus, salata, peršun, poriluk, celer, rotkvice.

Grah bi bilo poželjno saditi uz krastavac, kupus, kelerabu, salatu, rotkvice, celer, paradajz, repu i blitvu. Poriluk ide uz mrkvu, kupus, kelerabu, salatu, celer, paradajz. Hren voli krompir.

Ako sijete rotkvice, neka im blizu budu grašak, grah, mrkva, keleraba, kupus, zelena salata, špinat, peršun, paradajz, mahune. Uz zelenu salatu najbolje idu krastavac, grah, grašak, kupus, poriluk, keleraba, paradajz, rotkve i crveni luk. Špinat treba sijati uz kupus, krompir, kelerabu, rotkvice, paradajz i grah. Mrkvi odgovaraju grašak, poriluk, crveni luk, rotkvice.

Sve vrste kupusa i kupusnjača mogu se sijati uz salate, krastavce, celer, poriluk, rotkve, špinat i paradajz. Tikvice i bundeve idu uz crveni luk i mahune, kao i ostalo povrće, jer nepoželjnih „komšija“ nema.

Koje kombinacije nisu dobre?

Primjera radi, bilo koja biljka iz porodice mahunarki ne uspijeva dobro u kombinaciji s nekoliko biljaka, a to su bijeli i crveni luk, vlasac i poriluk. Biljke s lukovicom im takođe ne odgovaraju. Osim toga, mahunarke ne treba saditi uz papriku, bilo da je riječ o paprikama ili ljutim papričicama. Biljke koje odbijaju štetnike ne dozvoljavaju ni grahu da napreduje. Paradajzu odgovara lijepo i toplo vrijeme te usjevi iz hladnije sezone, kao što brokula i karfiol „imaju nešto protiv“ njih, kao što je to slučaj i s paprikom i svim vrstama tikvica, uključujući bundeve.

Nježne biljke:

Biljke kao što su paprika, patlidžan, bosiljak i slično su vrlo nježne, osim ako ne živite u predjelima sa izuzetno toplim klimama, onda bi trebalo da dobro procijenite i rezervišete najsunčanija mjesta u vašoj bašti za ove visokokvalitetne, a opet nježne usjeve. Zato je potrebno da njih prvo dodate u svoj plan.

„Lutajuće“ biljke:

Nakon njih posadite biljke koje imaju lozu koja luta i koja se pruža svuda po bašti, kao što su dinje, tikvice i slično. One treba da se nalaze po ivicama vaših uzdignutih leja, tako da široki listovi sa loze ne pokrivaju druge biljke. Sadnjom ovakvih biljaka po obodima omogućiće im da se rašire preko staza ili trave, a ne da smetaju drugim biljkama.

Biljke koje rastu vertikalno:

Sve što raste naviše može biti oslonac za grašak, pasulj, tikvice ili krastavac. Te biljke će morati da budu locirane tamo gdje neće zasjeniti drugo povrće. Jedini izuzetak su oblasti sa veoma vrelim ljetima, gdje će nekim biljkama kao što su špinat i zelena salata prijati malo hladovine.

Mart

Treći mjesec već je vrijeme ranog proljeća, kada su dani sve topliji. Uz to, ima dovoljno kiše da zalije novoposađene sadnice koje će tako bolje rasti. Ove sadnice redovno zalijevajte i dohranjujte te ne zaboravite prozračiti zatvorene prostore. Ako ih želite kasnije posaditi na otvoreno, vrijeme je da pripremite zemlju za to.

Neke od biljaka koje možete saditi već u martu su:

  • krastavac,
  • paprika,
  • patlidžan,
  • blitva,
  • bob,
  • cvekla,
  • grašak,
  • mrkva,
  • paštrnak,
  • peršun,
  • proso,
  • repa,
  • rotkva,
  • špinat,
  • kelj,
  • kupus,
  • salata.

 April

U aprilu se kreće s pripremom sadnica za iznošenje i sadnju na otvorenom prostoru. Kako ne bi doživjele šok, potrebno je mjesto na kojem rastu češće provjetravati i postepeno snižavati temperaturu prostorije. Povrće bi se već u aprilu trebalo početi štititi od pepelnice i plamenjače.

U četvrtom mjesecu vani možete posijati:

  • brokulu,
  • cveklu,
  • kelj,
  • kelerabu,
  • krastavac,
  • kukuruz,
  • kupus,
  • mahune,
  • mrkvu,
  • papriku,
  • patlidžan,
  • peršun,
  • poriluk,
  • rotkvicu,
  • špinat,
  • salatu,
  • tikvicu,
  • brokulu,
  • karfiol,
  • hren,
  • krompir.

ES Tribor: Visokoproduktivna i otporna sorta soje za uspješnu poljoprivredu

0

Nova sorta soje – ES Tribor – koju proizvodi kompanija Lidea, dobija sve veću popularnost širom Evrope zbog svojih izvrsnih performansi i kavliteta. Generalni zastupnik ove sorte soje za Bosnu i Hercegovinu je kompanija Agrimatco.

ES Tribor se ističe visokom tolerancijom na poleganje i pucanje mahuna, što ga čini otpornijim na nepovoljne klimatske uslove i mogućnost oštećenja usjeva. Ova sorta soje takođe pokazuje ujednačenost biljaka, što znači da se može očekivati da će svi usjevi biti jednako produktivni i da će proizvesti dobar prinos.

karakteristike sjemena soje
Agronomske karakteristike sjemena

Takođe, ES Tribor ima dobru toleranciju na Sclerotiniju, bakterioze i plamenjaču, što dodatno povećava izglede za uspješan uzgoj ove sorte. Kada se uzme u obzir i činjenica da je razmak između redova za ovu sortu soje između 25 i 60 cm, a dubina sjetve između 2 i 4 cm, jasno je da je ES Tribor vrlo prilagodljiva sorta koja se može uzgajati u različitim uslovima.

Kako bi se postigao najbolji rezultat s ovom sortom soje, preporučuje se da se sije u topla zemljišta s temperaturom većom od 10°C i s toplim vremenom u danima poslije sjetve. Ova sorta soje idealna je za proizvođače koji traže pouzdanu i kvalitetnu sortu soje koja će im omogućiti visoke prinose i smanjiti rizik od oštećenja usjeva.

Reginalni menadžer za ratarska sjemena kompanije Agrimatco doo, Saša Petković, stoji na raspolaganju zainteresovanim proizvođačima za sve potrebne informacije o sorti soje ES Tribor. Kako bi proizvođači mogli ostvariti najbolje rezultate u uzgoju ove sorte soje, Saša će pružiti korisne savjete i preporuke o naručivanju sjemena i uzgoju usjeva. Zainteresirani proizvođači mogu se obratiti Saši na broj telefona +387 65 656 763.