Naslovnica Blog Stranica 146

Zbog čega je bolje saditi kalemljeni krastavac?

Agrosavjet
-
0
Zbog čega je bolje saditi kalemljeni krastavac?

Kalemljene presadnice krastavca u odnosu na klasične imaju velikih prednosti koje se ogledaju u intenzivnijem porastu, boljem razvoju korjenovog sistema, boljoj tolerantnosti na visoke temperature i sušu, većoj otpornosti za zemljišne štetočine i uzročnike bolesti te posebno u većem urodu. 

Posljednjih nekoliko godina sve veći broj proizvođača i hobista traže kalemljene presadnice povrća. Sve je počelo sa lubenicom, a danas se u prodaji nalazi veći broj povrtnica koje su kalemljene na odgovarajuće podloge.

Kalemljenje u povrćarstvu najranije je počelo kod lubenica. Najduže se zadržalo kalemljenje lubenice na obične tikve, a danas se koriste i različiti hibridi. Ove nakalemljene biljke pokazale su izuzetnu otpornost i tolerantnost na uvjete sredine, iako se sade na otvorenom polju. Ubrzo se počelo raditi na kalemljenju paradajza.

Pročitajte: Uslovi koji su potrebni za postizanje visokih prinosa KRASTAVACA

Danas se u bolje opskrbljenim vrtnim centrima osim kalemljene lubenice i paradajza mogu pronaći i kalemljene paprike, dinje i krastavci. Otpornost na zemljišne štetočine, otpornost na niske temperature, pojačan vigor biljke, intenzivan rast korijenovog sistema i na kraju povećan urod, bile su osnovne linije vodilje ka širenju kalemljenja i kod drugih vrsta povrća.

Kalemljene presadnice krastavca

U uzgoju krastavca mnogi su se proizvođači i hobisti susreli sa ograničavajućim čimbenicima koji djeluju na urod. Krastavac ima korijen koji je osjetljiv i slabo razvijen, a koji je važan faktor u postizanju visokog uroda. Ovakav korijen je veoma često podložan raznim oboljenjima (truleži), osjetljiv je na niske temperature i visoke vrijednosti zemljišnog rastvora. Osim toga korijen krastavca je podložan i napadu zemljišnih štetočina, a posebno nematoda. Kako bi se izbjegle mane korijena koje ima „normalni“ krastavac, proizvođači kaleme krastavac na tikvu (buču, bundevu) kao podlogu. Najčešće se kao podloga koriste smokvolisna tikva Cucurbita ficifolia i lagenarija.

Pročitajte: Šta je potrebno uraditi, kako bi KRASTAVAC dao maksimalan prinos?

Prednosti kalemljenih presadnica krastavca

Kalemljenjem krastavca na tikvu izbjegava se negativan utjecaj slabog korijena krastavca, a iskorištava pozitivan uticaj korijena tikve. Tikva ima korijen koji je snažniji, bolje razvijen, bolje podnosi niske temperature, bolje podnosi visoke vrijednosti zemljišnog rastvora, prodire dublje u tlo, bolje usvaja vodu i hranljive materije.

Biljka kalemljenog krastavca bolje usvaja hranjiva, otpornija je na sušu i višak vode, dobro se razvija i na nižim temperaturama te ranije počinje dozrijevanje plodova. Ono što je posebno bitno, kalemljeni krastavci su tolerantniji na uzročnike bolesti i štetočine.

Koliko često kositi travnjak, na koju visinu i kako kositi kada je trava previsoka?

Agrosavjet
-
0
Koliko često kositi travnjak, na koju visinu i kako kositi kada je trava previsoka?

Izbor travne smjese, učestalost i visina košnje određuju koliko atraktivno izgleda vaš travnjak. Koliko često kositi travnjak zavisi od doba godine. U proljeće kosimo češće nego tokom ljeta i u jesen. Pravilnom košnjom trave povećava se njena gustoća, a smanjuje zakorovljenost.

Visina košenja zavisi od vrste trave i mjestu gdje se travnjak nalazi. Najčešće se travnjaci kose na visinu 1/3 dužine trave i nikada dok su vlažni.

Pravilnim košnjem povećavate gustoću trave, a pritom smanjujete korov. Bitno je znati kakvu vrstu trave imate na svom travnjaku jer svaka vrsta ima preporučenu visinu košenja. Ispravna visina košenja zavisi od vrste travnjaka i od toga je li na suncu ili u sjeni.

Pročitajte: 10 razloga zašto travnjak suši!

Koja je preporučena visina košenja?

Travnjak se najčešće kosi na visinu od 3 cm do 5 cm. S druge strane, ukrasni travnjak obično se drži na 2 cm do 4 cm visine. Ako travnjak kosite prenisko možete ga oštetiti. Vrlo kratko košenje travnjaka zahtijeva puno održavanja i travnjak treba redovno zalijevati. Prekratko košenje može izazvati oštećenja travnjaka vrućinom i opeklinama. Međutim, ako je travnjak previsok, postoji rizik od stvaranja mahovine. Osim toga, samoniklo bilje tada se ima priliku širiti.

Kao i ostalim biljkama, travnjaci trebaju sunčevu svjetlost kako bi obavljali fotosintezu i tako rasli. Travnjak koji je u sjeni zato treba ostaviti na visinu najmanje 5 cm kako bi mogao uhvatiti potrebnu sunčevu svjetlost.

Travnjaci se ne smiju kositi kad su mokri. Kad se osuše, oštrice kosilice mogu bolje uhvatiti vlati trave i biljke su manje oštećene.

Pročitajte: Najčešće greške pri zalijevanju travnjaka

Kako kositi travnjake kada je trava previsoka

Često smo u prilici kositi travu koja je zbog ovih ili onih razloga previsoka. Jednostavno, ili smo zaboravili obaviti košenje ili smo bili spriječeni drugim poslovima. Ako je trava previše narasla nemojte je jednim prohodom skraćivati na potrebnu visinu. U tom slučaju postavite kosilicu na najveću visinu i obavite košnju. Dan dva nakon toga stavite kosilicu na normalnu visinu i obavite košenje. Većina namjenskih kosilica ima praktično i ugodno podešavanje visine košenja, pomoću kojeg se bez muke može namjestiti prava visina košenja.

Koja je kosilica najbolja za košenje trave, pitanje je koje se često čuje.

Svaka kosilica koja je namijenjena za kosidbu travnjaka je dobra ali je važno da oštrice noža budu oštre (po mogućnosti oštrite jednom godišnje). Pri izboru kosilice ulogu ima i veličina travnjaka. Za veće travnjake prikladnije su samohodne kosilice. Samohodna kosilica idealan je izbor za veće, otvorene travnjake, bez velikih kosina i zapreka. Pokreće je vlastiti motorni pogon, a osoba je samo usmjerava u željenom pravcu.

Oprezno pri rukovanju s kosilicom

Koliko god se možda jednostavnim činilo košenje, svake se godine veći broj ljudi ozlijedi prilikom košenja. Motorne kosilice mogu biti opasne čak i kod pravilnog korištenja. Nikada ne kosite u papučama i kratkim pantalonama. Cipele i duge pantalone pružaju najbolju zaštitu od letećih komadića, najčešće sitnih kamenčića. Isključite kosilicu prije bilo kakvih radnji na kosilici (dolivanje goriva, čišćenje i sl.).

Lovor višnja – Obratite pažnju na bolesti i štetočine

Agrosavjet
-
0
Lovor višnja – Obratite pažnju na bolesti i štetočine

Lovor višnja je brzorastući zimzeleni grm sa prekrasnim sjajno zelenim gustim listovima. Vrlo dobro podnosi orezivanje te uspijeva u sjeni iako joj više odgovaraju sunčani položaji što je čini jednim od najčešćih odabira za živu ogradu. Iako je mnogi smatraju vrlo otpornom biljkom, lovor višnju napadaju različiti štetočine, ali i uzročnici bolesti koji umanjuju njen estetski izgled.

Lovor višnja je zimzeleni grm, koji se odlikuje zelenim, kožastim i sjajnim listovima. Sadi se kao ukrasni grm, pojedinačno ili u skupinama, ili kao živa ograda u vrtovima i parkovima. Ova biljka je brzorastuća te za desetak godina može doseći i do 5 m visine.
Nije osjetljiva na položaj, odgovara joj i sunčano i sjenovito mjesto, ali ipak bolje uspijeva na sunčanom položaju. Odgovara joj vlažno i dobro drenirano tlo. Dobro toleriše onečišćenje okoliša pa je prikladna za gradsku okolinu. Otporna je na niske temperature i dobro podnosi rezidbu pa je stoga dobar izbor za živu ogradu.

Iako je mnogi smatraju vrlo otpornom biljkom, lovor višnju napadaju različite štetočine i uzročnici bolesti koji umanjuju njen estetski izgled.

Od štetočina najznačajnije su različite pipe koje izgrizaju lišće.

Pročitajte: Lovorvišnja – Ograda koja je zelena i tokom zime

Od uzročnika bolesti na lovor višnji najveći značaj ima pepelnica i šupljikavost lišća.

Pepelnica se poznaje po bijeloj prevlaci na naličju lišća koje se ujedno i uvija. Bolest je vrlo štetna i ako se ne suzbija može prouzročiti velike štete. Preporučuje se lovor višnju preventivno tretirati protiv uzročnika pepelnice, a ukoliko to nismo uradili prskanje treba obaviti odmah čim uočimo prve simptome, nekim od fungicida.

Osim pepelnice sve češća bolest na lovor višnji je šupljikavost lišća, bolest koja se poznaje po smeđim pjegicama promjera 3 mm do 5 mm, od kojih ostaju rupice po lišću. Simptome ove bolesti treba razlikovati od simptoma koje prave pipe. Naime, štete od pipa su po rubovima lišća, a rupice od šupljikavosti javljaju se po cijelom lišću.

Pročitajte: Lovorvišnja – Kraljica ukrasnog vrta: Sve što trebate znati

Kako smanjiti pojavu sušenja grana kod lovor višnje?

Kada se pojave prvi simptomi sušenja potrebno je orezati sve osušene grane biljaka 20-tak centimetara ispod posmeđenja unutar drva i zajedno s opalim i osušenim lišćem na prikladan način zbrinuti.

Nije preporučljivo izvoditi rezidbu po vlažnom, kišnom vremenu jer se tada infekcija lakše širi. Za dezinfekciju se nakon orezivanja preporučuje premazivanje rana sredstvima na bazi bakra. Ukoliko su uzrok sušenja gljive koje napadaju korijenje preporučuje se početkom listanja obaviti zalijevanje biljaka pripravcima koji sadrže metalaxil. Zalijevanje ponoviti nakon desetak dana.

Zašto treba uzgajati međuusjeve?

Agrosavjet
-
0
Zašto treba uzgajati međuusjeve?

Budući da priroda dosljedno integriše biljke i životinje u raznoliki krajolik, glavni princip održive poljoprivrede je stvaranje i održavanje raznolikosti. Obavljanjem bilo koje vrste poljoprivredne proizvodnje utiče se na prirodu i potrebno je poznavati način kako ona funkcioniše.

Razumijevanjem ovih načela možemo ih iskoristiti za smanjenje troškova i povećanje profitabilnosti uz istovremeno održavanje stanja tla. Ljudsko djelovanje u prirodi dovodi do promjena i u tipu prisutnih vrsta i u njihovom broju na nekom području. Na područjima s povećanim uticajem uzrokovanim ljudskim djelovanjem u prirodi mogućnost pojave korova, biljnih bolesti ili štetočina je veća.

U slučaju da zajednice postaju složenije i raznolikije, to su manje oscilacije u broju određenih vrsta i zajednice su stabilnije. Jedan od načina postizanja veće raznolikosti je uzgoj međuusjeva.

Pročitajte: Ove biljke NIPOŠTO nemojte saditi pored LUKA u bašti – Ni jedno ni drugo vam neće uspjeti

Ovakav način proizvodnje uključuje uzgoj više od jednog usjeva na istoj poljoprivrednoj površini u isto vrijeme. Sistemi istovremenog uzgoja različitih vrsta zahtijevaju pažljivo planiranje i određivanje potrebnih operacija i mogućih posebnih intervencija kako bi se održala ravnoteža između vrsta koje se međusobno uzgajaju.

Pravilno planiranje i izbor vrsta za sjetvu ili više usjeva omogućuje efikasnije korištenje sunčeve energije, vode i hraniva iz tla. Osim navedenog prilikom uzgoja različitih biljnih vrsta smanjuje se pojava štetočina, posebno insekata.

Ako su biljne vrste u mješavini pametno izabrane, zbunjujuće djeluju na štetočine, a osim toga takva smjesa privlači predatore.

Na što moramo obratiti pozornost?

Postoji nekoliko osnovnih načela prilikom uzgoja međuusjeva na koje treba obratiti pažnju. Potrebno je napraviti pravilan prostorni raspored kako bi se maksimizirala međusobna saradnja između izabranih posijanih usjeva i smanjila njihova međusobna konkurencija. Prilikom sjetve potrebno je postići optimalnu gustoću (sjetvena norma) međuusjeva. Sve kako bi se izbjegla prenatrpanost, odnosno potrebno je postići optimalan broj biljaka po jedinici površine.

Kod izbora biljnih vrsta treba dati prednost usjevima različitih rokova dozrijevanja u cilju smanjenja konkurencija za potrebne resurse (voda, hraniva, svjetlost) tokom razdoblja najveće potrebe za istima.

Pročitajte: Koraci kojih se morate pridržavati prilikom zasnivanja povrtanjaka

Odabrani usjevi trebaju biti kompatibilni s glavnim usjevom u pogledu potreba za vodom, hranljivim materijama i tlom. Međuusjev ne bi trebao biti alternativni domaćin za štetočine i bolesti glavnog usjeva. Odabirom bilo kojeg od sistema uzgoja međuusjeva zahtijevaju dodatno znanje u sprovođenju potrebnih agrotehničkih mjera.

Često ovakav tip uzgoja usjeva zahtijeva pažljivo određivanje vremena sprovođenja različitih operacija. Može zahtijevati posebne intervencije kako bi se održalo ravnotežno takmičenjem između vrsta koje se međusobno uzgajaju. Postoje različiti načini sjetve međuusjeva.

Šta je međuredni međuusjev?

Međuredni međuusjev je onaj pri kojem se barem jedna kultura sije ili sadi u redove. Uzgoj dvaju ili više usjeva zajedno u trakama dovoljno širokim da dopuste odvojenu proizvodnju usjeva korištenjem mehaničkih oruđa, ali dovoljno blizu da usjevi međusobno djeluju, poznat je kao uzgoj usjeva u trakama.

Mješoviti međuusjev definiše se kao uzgoj dva ili više usjeva bez posebnog rasporeda redova. Relejni usjev predstavlja sjetvu ili sadnju drugog usjeva u neki usjev koji se nalazi u vegetacijskoj fazi reprodukcije. Uzgoj dva ili više usjeva jedan za drugim u nizu na istoj parceli poznat je kao uzastopni uzgoj. Ako su uzgojene vrste različite visine, tada se radi o podusjevu ili nadusjevu.

Pročitajte: Koje biljke možete, a koje ne smijete saditi u blizini paradajza

Uporedni uzgoj

Uporedni uzgoj predstavlja uzgoj dva usjeva različitih mogućnosti rasta koji jedan drugom ne predstavljaju konkurenciju. Tako oba postižu svoj puni potencijal prinosa. Kad se uzgajaju dva usjeva održavajući njihov standardni broj biljaka po površini kako bi se ostvario prinos svakog usjeva jednak onome kojeg ostvaruje u samostalnom uzgoju, to je popratni uzgoj.

Potrebno je znati da isto kao i kod samostalnog uzgoja pojedine biljne vrste, tako i prilikom uzgoja međuusjeva, moguće je da vremenski uvjeti tokom sezone uzgoja nisu pogodni za neku od vrsta koju sijemo, pa će se te godine ostvariti i manji benefiti ovakvim načinom uzgoja.

Prlikom uzgoja međuusjeva mogu se pojaviti određeni problemi kod planiranja pravilnog plodoreda i potrebno je voditi računa koje biljne vrste su zastupljene te izbjegavati uzgoj biljne vrste iz iste porodice prema pravilima provođenja pravilnog plodoreda.

Gdje je najbolje posaditi lavandu da bi raskošno cvjetala

Agrosavjet
-
0
Gdje je najbolje posaditi lavandu da bi raskošno cvjetala

Zbog predivnog izgleda i aromatičnog mirisa, lavanda je mnogima najomiljeniji izbor za sadnju u bašti, naročito jer je, uz sve svoje prednosti, i izuzetno otporna.

Ali, iako se prilično lako uzgaja i ne zahtijeva puno brige, čak i ona ima neke preduslove koje treba zadovoljiti kako biste dugotrajno uživali u njenom raskošnom rastu.

Lavanda će najbolje rasti izložena direktnom suncu i na otvorenoj poziciji u vrtu. Uz to, najbolje će joj odgovarati zemlja koja je vrlo propusna i ne zadržava mnoštvo vlage.

„Svakako izbjegnite sadnju na lokaciji koja je čak i dio dana u hladu jer će se vaša lavanda tamo mučiti da opstane“, napominje iskusni vrtlar Džek Saklif.

Pročitajte: Lavanda: Kako da uzgajate lavandu u saksiji

Orezivanje

Orezivanje je ključni postupak u brizi za lavandu jer bez njega biljka postaje drvenasta, suva i neatraktivna.

Redovnim uklanjanjem ocvalih dijelova, osiguraćete bogatiji rast novih izdanaka, a ovaj postupak svakako izvršite u kasnu zimu ili rano proljeće kako biste je pripremili za puni cvat u ljeto.

„Kod orezivanja, ostavite samo 15 centimetara biljke iznad tla te uklonite sve ocvale dijelove“, tvrdi Saklif.

Koliko često zalijevati lavandu?

Za razliku od većine baštenskog bilja, lavandi ne odgovara učestalo zalivanje, a prekomjerne količine vode mogu naštetiti njenom rastu.

Stoga, lavandu zalivajte tek kada primetite da se zemlja potpuno osušila, piše Tporal.

Pročitajte: Uzgoj lavande – Savjeti za sigurne prinose!

Presađivanje i prihrana

Za najuspješniji rast lavande, presadite je svake dvije do tri godine. Tokom ovog procesa, lavande nerijetko uvenu, ali to je sasvim normalna reakcija nakon koje slijedi još raskošnije cvjetanje.

Za kraj, tokom vegetacije u ljetnjim mjesecima, zemlju jednom mjesečno obogatite đubrivom, koje nije potrebno dodavati u hladnijem dijelu godine.

Mlađe ili starije KOKOŠKE: Koje proizvode KVALITETNIJA JAJA?

Agrosavjet
-
0
Mlađe ili starije KOKOŠKE: Koje proizvode KVALITETNIJA JAJA?

Kvaliteta jaja ne zavisi toliko o dobi koke, već o njenoj prehrani i uslovima u kojima živi. Uz to, vrsta koke takođe može uticati na kvalitet jaja.

Uopšteno se smatra da su mlađe koke sklonije polaganju jaja s mekšom koricom, dok su starije koke sklonije polaganju jaja s tvrđom koricom. Ovo može biti važno za neke svrhe, na primjer ako planirate kuvati jaja koja će se lako guliti, možda biste trebali potražiti jaja od starijih koka.

U svakom slučaju, kvaliteta jaja zavisi od mnogih faktora, uključujući prehranu kokoški, uslove u kojima se kokoške drže i hranjenja tokom razdoblja polaganja jaja.

Međutim, prema jednom istraživanju grupa istraživača sa poljoprivrednih fakulteta u Istočnom Sarajevu i Banjaluci utvrdila je da su jaja starijih kokošaka nosilja kvalitetnija nego kod mlađih jedinki. Više o ovom istraživanju pročitajte na linku.

Kako iskoristiti zeleni dio mladog luka

Agrosavjet
-
0
Kako iskoristiti zeleni dio mladog luka

Kada jedemo mladi luk, obično zeleni dio ne iskoristimo i on završi u smeću. Ali i te kako je ukusan i hranljiv, a evo nekoliko ideja kako iskoristiti mladi luk od glave do repa.

1. Jaja na oko s mladim lukom za doručak ujutro

Sastojci:

  • 2 jaja
  • 1 mladi luk
  • 1 kašikica maslinovog ulja
  • so i biber po želji

Upute:

  1. Zagrijte maslinovo ulje u tavi na srednje jakoj vatri.
  2. Nasjeckajte mladi luk na sitno i dodajte ga u tavu.
  3. Pržite mladi luk oko 2-3 minute, dok ne omekša.
  4. Umutite jaja u zdjeli i dodajte ih u tavu s lukom.
  5. Nastavite pržiti smjesu jaja i luka dok se jaja ne ispeku.
  6. Posolite i pobiberite po želji.
  7. Poslužite odmah i uživajte u doručku!

Ovaj recept je relativno zdrav jer uključuje jaja koja su bogata proteinima i vitaminima, te mladi luk koji sadrži vitamine i minerale poput vitamina C, željeza i kalcija.

2. Ubacite ga u supe i čorbe

Koristite ga kao luk i praziluk i dinstajte ili čak dodajte na kraju, tanko nasjeckan. Predlažemo da zeleni dio mladog luka ubacite u minestrone ili ribollitu, a uvijek možete ubaciti malo i dok se kuva ajngemahtec ili bistra goveđa/pileća supa.

3. Stir fry

Kineska kuhinja uveliko koristi zeleni dio mladog luka, a savršeno se uklapa u stir fry, bilo s povrćem, mesom, rezancima ili pirinčem. Napravite brzi ručak u koji možete ukomponovati i ostatke pečenog mesa od jučerašnjeg ručka i koji će spasiti od otpada one tamnozelene krajeve mladog luka koje većina izbjegava da jede sirove.

4. Salata

U baš svaku salatu dobrodošao je mladi luk, kako bijeli tako i zeleni dio. Sljedeći put kad sjeckate povrće za salatu, ne zaboravite da dodate i ovaj dragocjeni sastojak.

5. Pite (zalivene i razvučene)

Zajedno s tikvicama, spanaćem, blitvom i tikvicama, u slane pite umiješajte sjeckane zelene dijelove mladog luka. Daće malo ljutine i puno ukusa, prenosi Krstarica.

Da li su smrdibube opasne za ljudsko zdravlje?

Agrosavjet
-
0
Da li su smrdibube opasne za ljudsko zdravlje?

Smrdibube su insekti koji pripadaju porodici Pentatomidae. Ime su dobile zbog smrdljivog spreja kojim se brane od grabežljivaca. Ovaj insekt često se pojavljuje u proljeće i jesen, a najčešće se nalaze u blizini ljudskih domova, poljoprivrednih površina i šuma. Smrdibube se hrane biljkama, a mogu prouzročiti značajne štete na poljoprivrednim kulturama i voćnjacima.

Međutim, smrdibube nisu opasne za ljudsko zdravlje jer ne bodu ili grizu. Međutim, njihov smrdljivi sprej može biti neugodan i izazvati smrad koji neki ljudi ne podnose. Ovaj sprej je glavni odbrambeni mehanizam smrdibuba koji služi da ih zaštiti od potencijalnih grabežljivaca. Sprej se sastoji od kemijskih spojeva, uključujući aldehide i kiseline, koji imaju neugodan miris i ukus, a koji mogu izazvati iritaciju kože i sluznica.

Kod nekih ljudi, kontakt sa smrdibubama ili njihovim sprejem može izazvati alergijske reakcije. Ove reakcije uključuju rinitis (upalu sluznice nosa), konjunktivitis ili dermatitis (upalu kože). Simptomi ovih reakcija mogu biti svrab, kihanje, curenje nosa, kašalj, crvenilo i iritacija kože. Ako imate alergijske reakcije na smrdibube ili njihov sprej, najbolje je izbjegavati kontakt s njima i potražiti savjet od svog doktora.

Smrdibube nisu otrovne i ne predstavljaju opasnost za kućne ljubimce, ali hemikalije u njihovom spreju mogu izazvati reakciju kod nekih kućnih ljubimaca. Ove reakcije uključuju povraćanje, salivaciju i nelagodu. Ako primijetite da vaš kućni ljubimac ima neobičnu reakciju na prisutnost smrdibuba, najbolje je potražiti savjet od svog veterinara.

Pročitajte sedam načina kako da iz kuće istjerate smrdibube:

7 NAČINA DA IZ KUĆE ISTJERATE SMRDIBUBE – Napravite rastvor koji će ih otjerati sa vašeg kućnog praga zauvjek

Nazivaju ga medom, a nema veze sa pčelama: Njegova ljekovita svojstva su neprevaziđena

Agrosavjet
-
0
Nazivaju ga medom, a nema veze sa pčelama: Njegova ljekovita svojstva su neprevaziđena

Maslačak je biljka koja prekriva livade i travnjake u proleće. Dugo vremena se smatrao beskorisnim korovom, ali danas znamo da u sebi sadrži mnogo korisnih spojeva koji blagotvorno deluju na naš organizam.

Med od maslačka nije proizvod pčela, već sirup koji se priprema od cvjetova, vode i šećera. Konzistencija mu je ređa od većine vrsta pravog meda, ali je izgledom i bojom sličan pčelinjem medu.

Ima iznenađujuće sličan ukus kao tradicionalni med te se lako može uklopiti u vašu ishranu. Izvrsna je zamjena za med za vegane ili za one koji su alergični na pčelinji med.

Pravilno presađivanje salate za optimalan razvoj biljke

Agrosavjet
-
0
Pravilno presađivanje salate za optimalan razvoj biljke

Najkvalitetnije presadnice (rasad) se dobiju kontejnerskim uzgojem koji omogućuje presađivanje s grudom supstrata na korijenu. Kontejnerske presadnice se mogu kupiti već gotove (štedite na vremenu uzgoja, 3-4 nedjelje) pa se biljka brže i jednakomjerno razvija, a treba i manje sjemena.

Pri uzgoju iz presadnica treba otprilike 15-25 presadnica, za direktnu sjetvu treba 0,5-1 g sjemena na 1 m².

Salata se presađuje na razmake 30 cm red od reda, 25 cm unutar reda. Presađivanje se obavlja na dobro navlaženo tlo, najbolje pred večer. Biljke se sade na istu dubinu kao što su rasle. Presađene biljke neposredno nakon presađivanja nužno je dobro zalijevati. Optimalne temperature za rast salate kreću se od 15-20 stupnjeva, temperature preko 20 stepeni uz suvo tlo i nisku zračnu vlagu umanjuju prinos. Preporučljivo je u ljetnom uzgoju salata presadnice saditi na bijelu foliji uz navodnjavanje kap po kap što će osigurati optimalno gospodarenje vodom. U slučaju previsokih temperatura nasad prekriti lutrasil folijom koja je prozračna, osigurava dovoljno svjetla, a opet umanje direktnu izloženost biljaka a time i nešto niže temperature.

Pročitajte: Dobra za imunitet, a tek stomak – ZELENA SALATA kraljica zdravlja

Za salatu je također bitna i vazdušna vlaga, optimalni postotak vlage je 70-75% , za ljetnih vrućina obvezno orošavati nasad. Preduvjet za uspješnu proizvodnju ljetne salate je imati kvalitetno riješeno navodnjavanje ili orošavanje.

Salatu brati za suva i topla vremena jer ukoliko je vlažna kad se bere, tad se u transportu rado “upali”. Prilikom branja salate za tržište, otrgnuti vanjsko prljavo i oštećeno lišće, ukoliko treba salatu oprati, poslije pranja je ostaviti da se ocijedi u natkrivenom, sjenovitom i zračnom prostoru. Pakuje se u letvarice od 8- 10 kg. Pakira se tako da se kocem okrene prema gore, a tjeme glavica prema dolje.

1...145146147...1.016Stranica 146 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia