Proizvođači maline iz BiH ove sezone očekuju manji rod jer je došlo do sušenja pojedinih malinjaka, a neki uzgajivači su zbog niske cijene u prethodne dvije godine odustali od proizvodnje i uništili malinjake.

Poručuju da je već sada jasno da će ovogodišnji rod biti slabiji.

Takođe, nisu zadovoljni ni otkupnom cijenom od 2,20 KM za prvu klasu, upozorivši da će, sa cijenom nižom od 2,50 KM za kilogram, malinarstvo propasti.

Naglašavaju da se u Bosnu i Hercegovinu iz godine u g– U proteklih pola decenije imali smo velike prirodne nepogode, pa je proizvodnja malina opala. Kvalitet je bio veoma loš, a cijena niska. Cijene su prošle godine išle i do 3,80 KM, a ove godine su 2,20 KM. Mnogi proizvođači su uništili svoje malinjake, jer nisu bili zadovoljni cijenom, a država ništa nije preduzela – saopštili su nedavno iz Udruženja „Organsko FBiH“.

Tvrde da su domaći otkupljivači ranije formirali cijenu po ugledu na kolege iz Srbije. U Srbiji za ovogodišnji rod prve klase nude oko 200 dinara po kilogramu, što je 3,24 KM, dok je cijena u BiH 2,2 KM.

Podsjetimo, hladnjača “Agro-dr” iz Bratunca je objavila akontativnu cijenu maline za ovu sezonu od 2,2 KM za kilogram, sa tendencijom rasta, u zavisnosti od njenog kvaliteta.

– Ova cijena je za 70 pfeniga veća od prošlogodišnje otkupne. Riječ je o minimalnoj cijeni, a očekujemo da će ona biti veća. Uz ovu cijenu, sa malinarima će biti dogovoren i način otkupa i plaćanje dijela troškova transporta od malinjaka do hladnjače. Za razliku od ostalih u Bratuncu i Srebrenici, i prošle godine smo bolje plaćali malinu i naknadno uzgajivačima isplatili po 20 pfeniga po kilogramu, što je iznosilo ukupno 1,9 KM za kilogram ili za 40 pfeniga više od ostalih otkupljivača – saopštili su iz hladnjače „Agro-dr“.

Otkupljivači malina na području Zvornika još nisu odredili cijenu ove kulture, a neki od njih smatraju da je to prerano, bez prethodnog utvrđivanja kvaliteta roda.

Jedino je firma „Smrčak“ najavila da će cijena organske maline biti oko 3 KM, dok cijenu konvencionalne maline niko od tri otkupljivača još nije prognozirao.

odinu uvozi sve više voća i povrća.

Izvor: Srpska Info

SARAJEVO – Ulje kompanije „Bimal“ iz Brčkog i jaja kompanije „Bingo“ iz Tuzle prvi su proizvodi u BiH, ali i regionu, koji nose oznaku „proizvedeno bez GMO“, a što je garancija potrošačima da se u njihovom sastavu ne nalaze genetski modifikovani organizmi.

U pitanju je oznaka jedinstvena za cijeli region, a BiH je, zajedno sa 14 zemalja Dunavske regije, učestvovala u razvoju tog standarda i prva koja je na osnovu toga usvojila nacionalne smjernice.

„Ovo znači i da proizvođači iz BiH postaju konkurentni na evropskom i regionalnom tržištu. BiH je uspostavila pravila koja se primjenjuju za proizvodnju, kontrolu, sertifikovanje i označavanje proizvoda bez GMO supstanci i prvi smo u regionu u tome“, rekao je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Prema njegovim riječima, potrošači sada imaju mogućnost na tržištu da biraju između onih proizvoda koji su po jasnim pravilima označeni po ovom, najvišem standardu.

Nataša Pucar, direktor korporativnih komunikacija kompanije „Bimal“, izrazila je zadovoljstvo što se u BiH proizvodi mogu obilježavati na ovaj način.

„U ‘Bimalu’ smo se opredijelili za ‘bez GMO’ proizvodnju. Sve do sada nismo imali priliku da tu proizvodnju i obilježimo i potrošaču jasno, standardom, pokažemo da je naša proizvodnja bez GMO“, kazala je ona.

Edin Ibrahimović, izvršni direktor za biznis operacije kompanije „Bingo“, kazao je kako ova firma ima fokus da, osim povoljnih cijena, obezbijedi svojim potrošačima i kvalitetne, sigurne proizvode.

„Želimo da ovim, u ovom momentu prvim iskorakom, ohrabrimo i ostale proizvođače da idu u ovaj proces“, rekao je on.

Mario Beus, šef Odsjeka za biljnu proizvodnju u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kazao je da, kada se govori o genetski modifikovanoj hrani, prije svega se misli na GMO soju koja se koristi kao hrana za životinje, a koju BiH u velikoj mjeri uvozi.

Međutim, Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, kaže kako je to veoma teško spriječiti s obzirom na to da je u svijetu 78 odsto soje genetski modifikovano, te je u tim uslovima veoma teško biti konkurentan i održati „čistoću“ proizvodnje.

„Srbija je jedna od rijetkih zemalja koja može proizvesti dovoljno soje koja nije genetski modifikovana za svoje potrebe, a BiH zadovoljava manje od 10 odsto svojih potreba za sojom“, istakao je Pašalić.

Inače, kada je proizvodnja hrane u pitanju, u Republici Srpskoj je oko 4.000 hektara zemljišta zasijano sojom koja u sebi ne sadrži GMO, a poljoprivrednici koji se odluče za ovakve usjeve, dobijaju dodatnu podršku Ministarstva.

„Svaki proizvođač u Republici Srpskoj koji proizvodi soju koja nije genetski modifikovana dobije 200 KM po hektaru od Vlade“, kazao je Pašalić.

Izvor: Nezavisne Novine