Prirodni fenomen zabilježen je ovih dana u Jakutiji u Sibiru.
Drvo bora je procvjetalo, i tu možda ništa čudno ne bi bilo da ovi jarkocrveni cvjetovi svjetlo dana ne ugledaju samo jednom u sto godina.
Uživajte u ljepoti ove prirodne rijetkosti.
Zašto bi policija trebala imati traktore?
John Deere 6630, ukrašen policijskim livrejama, prepoznatljivom plavom i žutom boju 2010. godine bio je glavna atrakcija među poljoprivrednicima, iako, kako su tada isticali u policiji, nosi ozbiljnu poruku. Akcija je svih ovih godina zaživjela u britanskoj policiji.
Kada je prije devet godina u Lincolnshireu, na istoku Engleske predstavljen policijski traktor, mnogi su se zapitali, čemu će služiti vozilo koje i nije toliko brzo i okretno prilikom, recimo, hvatanja kriminalaca. No, cilj britanske policije nije bio lovljenje alkoholiziranih poljoprivrednika ili bjegunaca, kao što je to bio slučaj početkom februara u Teksasu, nego podizanje svijesti o tehnikama prevencije poljoprivrednog kriminala, a tu se posebno misli na krađu vozila.
John Deere 6630, ukrašen policijskim livrejama, prepoznatljivom plavom i žutom bojom tada je bio glavna atrakcija među poljoprivrednicima, iako, kako su tada isticali u policiji, nosi ozbiljnu poruku.
Naime, ovom se akcijom željelo potaknuti poljoprivrednike da “označe” vlastite traktore sa Smartwaterom (pametnom tekućinom, op.a.) proizvedenom u jedinstvenim serijama koja se može vidjeti pod UV svjetlom tako da se traktor, u slučaju krađe, može lakše identificirati.
“Izgled traktora je zabavn, ali iza njega stoji ozbiljna poruka – shvatiti ruralni kriminal, ali i blisko surađivati sa lokalnom zajednicom. Poljoprivredni kriminal može imati velik utjecaj na poljoprivrednika jer ako je traktor ukraden, čovjek može izgubiti posao i sredstava za život“, izjavio je tada glavni inspektor Phil Vickers koji je došao na ovu ideju.
Naime, tih su godina u Velikoj Britaniji mnogi traktori ukradeni i vjerojatno preusmjereni u istočnu Evropu i Rusiju. Samo u 2009. godini ukradeno je 2.000 traktora vrijednih 42 miliona funti (preko 93 miliona KM). Tada su traktori i poljoprivredni strojevi bili na vrhu popisa lopova u Velikoj Britaniji, pisao je tada Daily Mail.
Ova je praksa prihvaćena i u drugim dijelovima Velike Britanije, pa su i druge firme donirale vozila, a jedan od traktora je u 2017. godini dobio i ime – Bobby, a ime mu je dala tada osmogodišnja Emily Woodyatt. Treba napomenuti i da jedna od britanskih policijskih postaja ima Facebook stranicu posvećenu ruralnom kriminalu – North Yorkshire Police Rural Taskforce.
Nisam pronašla podatak je li stopa poljoprivrednog kriminala, odnosno ukradenih traktora smanjena pomoću Bobbyja i njegovih prijatelja, no čini se kako šest ukradenih vintage traktora u januaru, nije bilo obojano pametnom tekućinom.
Bilo bi zanimljivo vidjeti slične traktore i na našim cestama. Što mislite, koliko bi posla oko poljoprivrednog kriminala mogli imati?
Izvor: Agroklub
Kako znati da je sjeme kvalitetno
Pod kvalitetnim sjemenom podrazumjeva se sjeme koje po svom obliku, veličini, boji, mirisu, čistoći i klijavosti odgovara određenoj vrsti povrća. Iskusni povrtari prepoznaju kvalitetno sjeme (da li je dozrelo ili nije), smežurano sjeme pokazuje znake rano ubranog ili prezrelog.
Ukoliko je sjeme izgubilo svoj specifičan miris, manjeg je kvaliteta i ima manju energiju klijanja. Čistoća sjemena je važno svojstvo, jer sadržaj raznih nečistoća i primesa korovskih i drugih gajenih biljaka neće dati očekivane rezultate (ne smije da se stavi u promet).
Prilikom kupovine sjemena obratiti pažnju na deklaraciji piše: čistoća sjemena i klijavost. Klijavost sjemena je najbitnije svojstvo, ako je klijavost 90%, to znači da će od 100 sjemenki niknuti 90.
Svaki proizvođač može i sam da utvrdi klijavost sjemena potrebno je da odredi broj semenki, tri uzoraka po 50 sjemenki ili 3 uzoraka od po 100 sjemenki, stavi na vlažnu vatu ili upijajući papir u plitkoj posudi i prekrije vlažnom vatom ili papirom. Takvo sjeme stoji 5-10 dana na od 20 °C obično u prostoriji gde je konstantna temperatura.
Primjer kako računati upotrebnu vrijednost sjemena:
Na deklaraciji piše da sjeme ima klijavost 85% i čistoću 90% upotrebna vrijednost sjemena je: UV(upotrebna vrednost) = klijavost h čistoća :100= 85H90:100 =76%
Ako je 76% upotrebna vrijednost, onda nam treba više sjemena i to se računa na sledeći način: Ako je apsolutna upotrebna vrijednost sjemena 100%, a za 1 ha tog sjemena treba nam 10 kg (UV 76%) tada računamo na sledeći način:
Količina/ha = 100 h 10 : 76= 13,16 kg sjemena.
Znači zbog klijavosti i čistoće umjesto 10 kg/ha potrebno nam je 13,16 kg/ha sjemena. Prilikom izbora i kupovine sjemena prednost dati kalibriranom semenu, koje će imati ujednačeno nicanje, veći procenat kvalitetnog rasada, ujednačenije biljke, veći prinos i kvalitet plodova – veću zaradu.
PROČITAJTE:
Kako uzgojiti nar iz sjemena /VIDEO/
Kako uzgojiti hrast iz sjemena /VIDEO/
Količina sjemena potrebna za direktnu sjetvu povrća /TABELA/
Bosanski pijetao i kokoš ulaze u svjetski registar peradi?
Bosanski pijetao i kokoš gotovo su nestali s prostora BiH. Ovu vrstu peradi godinama uzgaja Mujaga Selman iz Gornje Sanice koji se trudi da bosanski pijetao i kokoš uđu u svjetski registar peradi.
Bosanski pijetao i bosanska kokoš mogli bi biti uvršteni u svjetski registar peradi kao autohtona vrsta ovih prostora. Ovu vrstu peradi godinama uzgaja Mujaga Selman iz Gornje Sanice, u blizini Ključa. Za njegovu djelatnost interesuju se i na Veterinarskom fakultetu iz Sarajeva.
Selman kaže kako je dokazano da se radi o domaćem pijetlu i kokoški koji su gotovo nestali s prostora BiH, a sve zbog nebrige i selektivnog ukrštanja posljednjih sto godina, navode Nezavisne.
Mujaga selman perad pronašao u Turskoj
Pitanje je kako je Selman došao do autohtone peradi. Otkriva kako ju je nabavio u Turskoj. “Kada je Austrougarska okupirala Bosnu i Hercegovinu, naši preci, koji su odlazili u Tursku, poveli su sa sobom domaće životinje koje su mogli ponijeti. Za razliku od nas, sačuvali su njihovu autohtonost“, tvrdi Selman pojasnivši kako su pod nazivom bosanski, u registrima i publikacijama domaćih životinja u Turskoj, evidentirani bosanski pijetao i kokoš te da su njihove glavne karakteristike izgled i upadljivo bijela boja.
Bosanski pijetao je na glasu i kao vrsni pjevač te rekorder po dužini kukurikanja u jednom dahu. “Bosanski pijetao je poznat po melodičnoj pjesmi i po tome što u jednom dahu može kukurikati i do pola minute, što je jedna od tipičnih karakteristika ove rase“, tvrdi Selman.
Sitnije koke koje nose krupna jaja
Objašnjava kako je to perad ponosnog i uspravnog držanja, s mišićavim tijelom i snažnim, zaobljenim grudima, čija težina može dostići tri kilograma. Kokoši su nešto sitnije, ali nose krupna jaja, prosječne težine do 56 grama.
“Budućnost ove naše peradi je daleko bolja nego ranije, jer je sve više zainteresovanih uzgajivača. Međutim, ona se mora upisati u svjetski registar pod oznakom BiH“, smatra Selman kojemu pripadaju velike zasluge za zaštitu psa tornjaka i krave buše, koji su također upisani u svjetski registar životinja pod zastavom BiH.
Izvor: Agroklub
Francuska uvodi zabranu pet pesticida koji škode pčelama
Francuska je prva zemlja koja se odvažila na zabranu pet pesticida štetnih za pčele. Kolonije ovih insekata umiru u ekološki i ekonomski neprihvatljivom procentu, a naučnici, kao na glavnog krivca za njihov pomor, upiru prstom na pesticide iz grupe neonikotinoida, koji su podjednako štetni kako za medonosne tako i za solitarne pčele, a njihovi ostaci su pronađeni i u uzorcima meda.
Prvi koraci zaštite populacije pčela preduzeti su još prošle godine i to kad je Evropska unija zabranila tri vrste pesticida. Ova odluka je stupila na snagu u decembru i obuhvata klotianidin, imidakloprid i tiametoksam. Francuska je listi zabranjenih pesticida pridružila i tiakloprid i acetamiprid.
Zabrana je naišla na nerazumjevanje poljoprivrednika koji smatraju da će im nova zabrana vezati ruke i da neće moći da se „takmiče“ na prehrambenom tržištu ukoliko izgube pravo da zaštite svoje oranice od štetočina.
Neonikotinoidi predstavljaju grupu insekticida sa najširom primenom u svijetu, a u upotrebu su ušli devedesetih godina 20. vijeka. Oni su nervni otrovi koji izazivaju širok opseg problema za insekte, a do današnjeg dana brojna istraživanja su ukazala na to da imaju veze sa padom brojnosti pčela, s obzirom na to da one oprašuju njive koje poljoprivrednici prskaju ovim hemikalijama.
Sobne biljke koje čiste vazduh /FOTO/
1. KUĆNA PAPRAT
2. FIKUS
3. PALMA
4. ZELENI LJILJAN
5. SPATIFILUM
6. SABLJICA
7. BRŠLJAN
8. BAMBUS
9. ALOE VERA
10. DRACENA
Umorno zemljište? Savjeti kako da ga odmorimo
Zemljište je ograničeni resurs. Ima svoje potrebe i kada je umorno ne može da pruži ono što očekujemo. Odmorimo zemljište.
Poljoprivrednik nekada kaže kako je učinio sve što zna kako bi povećao prinos biljaka po jedinici površine, ali je isti još i pao. Od starijih paora onda stiže poruka da i “zemlja traži odmor”. Vrijeme kada se neće intenzivno obrađivati.
Posvećeni zemljoradnik lako može da uoči kada je njegovo zemljište postalo umorno. U krajnjoj liniji, to se ogleda u smanjenju prinosa, čestim bolestima biljaka i pogoršanju strukture zemljišta.
Problem ne može da se riješi čak ni zaoravanjem većih količina organskih i mineralnih đubriva.
Iz istorije poljoprivrede se zna, a naročito iz evolucije plodoreda, da su mnoge civilizacije i narodi znali za ovu pojavu i da su je rešavali bukvalnim odmorom zemljišta. Naime, svake četvrte godine je izostajala sjetva usjeva, a da se pritom zemljište normalno obrađuje i đubri i to se zvao crni ugar, parlog itd.
Crni ugar se više ne primjenjuje, zato što se u praksi bolje pokazalo gajenje jednogodišnjih kultura za zelenišno đubrenje i njihovo zaoravanje u jesen. U savremenoj poljoprivredi se ovaj period skratio na nekoliko meseci posle ljuštenja strnjišta.
Zemljište se najviše zamori u monokulturi, zbog nakupljanja toksina prilikom raspadanja posležetvenih ostataka, koji djeluju fitotoksično na klijanac, ali i kasnije na odraslu biljku iste vrste.
Teorije o uzroku zamora zemljišta
Postoji više teorija o uzroku zamora zemlje, počev od osiromašenja zemljišta u pojedinim elementima, nakupljanja patogena, štetnih insekata i nematoda, toksina, od kojih ni jedna ne može potpuno da objasni ovu pojavu, ali današnja nauka i praksa je uglavnom prihvatila bakterijsku teoriju.
Nosilac plodnosti zemljišta je humus i mikroorganizmi u humusu, a ne količina makro- i mikro elemenata u zemljištu.
Sa povećanjem sadržaja humusa u zemljištu povećava se i njegova plodnost. Stoga, odmor zemljišta znači povraćaj njegove biološke snage.
Sama biljka ne može da uzima hranljive elemente iz kristalne rešetke čvrste strukture zemljišta, već iz zemljišnog rastvora.
Zemljišni mikroorganizmi, a prije svega bakterije, djeluju kao posrednici između zemljišta i biljke. Oni za svoj razvoj uzimaju hranljive elemente iz čvrstog dijela zemljišta, ugrađuju ga u svoje tijelo, a njihovim raspadanjem i mineralizacijom ovi elementi dolaze u zemljišni rastvor.
Za ovaj proces je potrebno vrijeme, koje se dobija odmaranjem zemljišta. U ovom procesu bolje je ne prevrtati zemlju oranjem, već je samo obraditi razrivačem.
Primjećeno je da se zemlja brže umori ako se više puta ore tokom godine. To se dešava zato što su zemljišni mikroorganizmi jako osetljivi na ultraljubičastu svjetlost i koja ih ubija.
Sideracija, obogaćivanje, organska i mikrobiološka đubriva
Prirodno stanje zemljišta jeste da je ono uvijek pokriveno biljkama ili njihovim ostacima, kao što je šuma ili livada. Gola zemlja brže gubi humus, pa je zato bolje da u vrijeme odmora bude pokrivena, a za to su najbolje sideratne kulture, koje se posle zaoravaju.
Osim vrsta koje stvaraju veliku biljnu masu, mogu da se siju i vrste koje mogu da izliječe zemlju od nematoda ili štetnih insekata, a to su kadifa, neven, gorušica, slačica, špargla, facelija i druge.
Ako izuzmemo elemente koji se nadoknađuju đubrenjem, prinosom se iz zemljišta iznosi vrlo malo mineralnih materija – samo 50-100 kg/ha, zavisno od kulture. Oni se lako nadoknađuju radom bakterija, prašinom koja stalno lebdi u vazduhu, kao i padanjem kosmičke prašine (godišnje padne na Zemlju 40.000 tona prašine iz kosmosa).
Zemljište može da se obogati mineralima unošenjem sitno mljevenih stijena, pepela i zeolita.
Takođe i unošenje organskih đubriva popravlja plodnost i povećava ukupnu masu živog svijeta po hektaru, ali i njemu treba dati vrijeme za mineralizaciju.
Tretiranje zemljišta mikrobiološkim đubrivima mnogo pomaže bržem obnavljanju plodnosti i povećanju brojnosti korisnih mokroorganizama. Najbolje su se pokazali biološki preparati sa mikroorganizmima iz slatkovodnih stajaćih voda – plitkih jezera i močvara, isto kao i unošenje jezerskog i močvarnog mulja.
Poljoprivrednici u FBiH najavljuju protest zbog neusvajanja budžeta
Poljoprivrednici u FBiH trebalo bi da u utorak, 19. februara, održe protest u Sarajevu i izraze nezadovoljstvo što federalni Dom naroda još nije usvojio budžet za ovu godinu, zbog čega je ugroženo više od 70.000 poljoprivrednih gazdinstva.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo rekao je da će tokom dana predati zahtjev policiji za odobrenje protestnog skupa.
– Zatražićemo da nam odobre okupljanje ispred zgrade Parlamenta BiH i ispred OHR-a u utorak, 19. februara. Čekaćemo odgovor policije. Ako nam odobre okupljanje – dobro je. Ako ne odobre – vidjećemo šta ćemo dalje preduzeti – najavio je Bićo za portal “Vijesti”.
On očekuje da će na ulice Sarajeva izaći “zavidan broj poljoprivrednika” koji će tražiti svoja prava.
Bićo je rekao da ne vjeruje da će se u međuvremenu izabrani predstavnici vlasti usaglasiti o održavanju sjednice Doma naroda FBiH na kojoj će biti usvojen budžet FBiH za ovu godinu.
Juče je istekao rok od 14 dana koji su predsjedavajućoj Doma naroda Lidiji Bradari dali delegati u Klubu bošnjačkog naroda, zatraživši da krajem februara zakaže vanrednu sjednicu na čijem bi se dnevnom redu našao budžet.
Treninzi o proizvodnji jagodastog voća u BiH
Treninzi o proizvodnji održaće se u Jablanici, Tuzli, na Palama, u Rogatici i Bratuncu.
USAID/Sweden FARMA II će, u saradnji sa Upravom BiH za zaštitu zdravlja bilja, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, Savezom poljoprivrednih udruženja Jablanica, Kantonalnom privrednom komorom Tuzla i Regionalnom savjetodavnom službom Bratunac, krajem ovog mjeseca organizovati treninge o održivosti proizvodnje jagodastog voća u Jablanici, Tuzli, na Palama, u Rogatici i Bratuncu.
– Ove obuke su prilika da se svi učesnici uključeni u proizvodnju, otkup i plasman prvenstveno maline, ali i ostalog jagodastog voća upoznaju sa aktuelnostima i trendovima u savremenoj proizvodnji. Rezultati ostvareni u proizvodnji i plasmanu jagodastog voća u proteklim godinama dovoljno govore o važnosti i uspješnosti ovih kultura, poručili su iz USAID/Sweden FARMA II projekta.
Treninzi su otvoreni za učešće, a prvi će se održati u sali Opštine Rogatica 18. 2. u 11 sati, a zatim 19. 2. u 10 sati u sali Opštine Pale, 20. 2. u 11 u sali Opštine Jablanica, 21. 2. u 11 sati u PK-u Tuzla te 22. 2. u 10.30 sati u prostorijama Doma kulture opštine Bratunac.
Iz USAID/Sweden FARMA II projekta pozvali su sve zainteresovane da uzmu učešće u programu koji će osigurati buduće uvezivanje proizvođača u sektoru jagodastog voća, ali i omogućiti efikasniju proizvodnju.