Srijeda, 1 Maja, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 893

Propao plan za probni popis poljoprivrede u septembru

Agrosavjet
-
0
Propao plan za probni popis poljoprivrede u septembru

BANJALUKA – Iako je planirano, od probnog popisa poljoprivrede u septembru neće biti ništa, a kako stvari sada stoje, neizvjesno je da li će se i poslije 60 godina od posljednjeg popisa održanog 1961. kompletna poljoprivreda popisati u 2021. godini, kako je planirano.

“Neki sastanci se održavaju, metodologija je manje-više dogovorena, ali sve stoji. Možemo reći da se ništa ne radi. Nema formiranog Savjeta ministara BiH, nema novca i tu je sva suština. Da nam popis treba, treba, i on je neophodan, ali o tome malo ko brine”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak statističkim agencijama u BiH.

U Republičkom zavodu za statistiku Republike Srpske rekli su nam da je sprovođenje istraživanja kvaliteta okvira za popis poljoprivrede (probni popis) bilo planirano u septembru i da ga je trebalo sprovesti metodom od vrata do vrata na reprezentativnom uzorku od jedan odsto ili 80 popisnih krugova u Srpskoj.

“Međutim, zbog izostanka očekivanih vanbudžetskih finansijskih sredstava sprovođenje je odloženo za proljeće naredne godine”, rekli su nam u Republičkom zavodu za statistiku Republike Srpske.

Posljednji popis poljoprivrede u Bosni i Hercegovini sproveden je davne 1961. godine i od tada više niko nije popisao šta je to čim Bosna i Hercegovina raspolaže kada je u pitanju poljoprivreda.

U zemljama Evropske unije takav popis se sprovodi svakih deset godina, a preporuka je da se on uradi godinu dana prije popisa stanovništva.

O popisu poljoprivrede u BiH priča se već godinama, ali do danas nije urađeno puno toga. Osnovni problem je nezainteresovanost vlasti da se taj posao uradi, ali i politika, s obzirom na to da Bošnjaci, a djelimično i Hrvati insistiraju da se prije popisa usvoji zakon o popisu poljoprivrede, što u Republici Srpskoj neće da čuju jer je poljoprivreda u isključivoj nadležnosti entiteta.

Takođe jedan od problema je i taj što popis poljoprivrede košta, zavisno od obima između 20 miliona i 30 miliona KM, kojih u ovom trenutku nema, a kako nezvanično saznajemo, niti će se planirati u budžetima za 2020. godinu.

“Nažalost, bez popisa poljoprivrede, kao i bez uspostavljanja i dva za nas bitna registra zemljišnih parcela i registra životinja, planiranje, kao i praćenje i kontrola u ovoj oblasti su  otežani i bazirani na procjenama”, rekli su nam u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, dodajući da oni i Vlada Republike Srpske planiranje trenutno sprovode na bazi stručnih procjena i naučnih analiza.

Naglašavaju da nema sumnje da je popis poljoprivrede jedini mjerodovan alat na osnovu kojeg se može steći realna i pouzdana slika stanja u oblasti poljoprivrede te da je izričit stav Vlade Republike Srpske da popis poljoprivrede treba sprovoditi po metodologiji EU koja ne podrazumijeva donošenje bilo kakvog posebnog zakona.

Šta podrazumijeva popis

Popis poljoprivrede, kako kažu u Republičkom zavodu za statistiku, predstavlja jednu od najvećih i najznačajnijih statističkih aktivnosti u evropskom statističkom sistemu.

“Osnovni ciljevi su dobijanje sveobuhvatnog pregleda strukturnih karakteristika nacionalne poljoprivrede, izrada baze podataka, međunarodno uporedive, zasnovane na ključnim obilježjima u oblasti poljoprivrede”, kažu u Republičkom zavodu za statistiku.

Dodaju da se popisom poljoprivrede obezbjeđuju statistički podaci potrebni za razvoj održive poljoprivredne politike te statistički registar poljoprivrednih gazdinstava koji će obezbijediti okvir za istraživanja.

Izvor: N.N.

Tomić: Sporazum sa EU zadao smrtonosni udarac poljoprivredi

Agrosavjet
-
0
Tomić: Sporazum sa EU zadao smrtonosni udarac poljoprivredi

BANJALUKA – Predsjednik Sindikata poljoprivrede i pehrambene industrije Republike Srpske Aleksandar Tomić izjavio je da je stanje kompleksno u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, kojima je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU “zadao smrtonosni udarac”.

“Skoro 70 odsto proizvodnje iz tih sektora locirano je u Republici Srpskoj i mnoge kompanije iz ove oblasti su propale ili se sada nalaze u teškom stanju, dok je favorizovan uvoznički lobi”, rekao je Tomić u Banjaluci.

On je naveo da broj zaposlenih u poljoprivredi i prehrambenoj industriji varira iz mjeseca u mjesec i da cijena rada stagnira već 11 godina.

“Imamo i dobrih poslodavaca koji su korigovali cijenu rada, svojim zaposlenima isplaćuju regres i daju druge benefite, ali nemamo kolektivnih ugovora”, naveo je Tomić.

On je rekao da Unija udruženja poslodavaca Srpske smatra kolektivne ugovore “recidivima prošlosti” i da je njihova strategija da marginalizuju kolektivno pregovaranje, a da se favorizuju pravilnici o radu, akti koje oni donose.

Tomić je podsjetio da je za 2. septembar dogovoren sastanak predstavnika 10 granskih sindikata i poslodavaca, kako bi se dogovorila dinamika kolektivnog pregovaranja, te dodao da će Sindikat, kao ozbiljan socijalni partner, uložiti maksimalne napore da bude ostvaren napredak.

Izvor: N.N.

BIH U PRVOJ POLOVINI 2019. UVEZLA 16 MILIONA KM KROMPIRA, A IZVEZLA TEK 1,8 MILIONA KM

Agrosavjet
-
0
BIH U PRVOJ POLOVINI 2019. UVEZLA 16 MILIONA KM KROMPIRA, A IZVEZLA TEK 1,8 MILIONA KM

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, proteklih godina u porastu su i uvoz i izvoz voća i povrća u BiH, ali je i dalje ogromna pokrivenost uvoza izvozom.U BiH je prošle godine od početka januara do kraja juna uvezeno više od 153,5 miliona kilograma voća i povrća u vrijednosti od gotovo 148,5 miliona KM. Međutim, ove godine uvezli smo voća i povrća više za 16,7 miliona KM, ukupno 163 miliona kilograma u vrijednosti od 165,2 miliona KM.

Već godinama BiH, kao i druge zemlje iz naše regije, najviše uvozi banane i voće iz porodice citrusa. Tako smo i u prvih šest mjeseci ove godine uvezli više od 27,5 miliona kilograma svježe ili suhe banane u vrijednosti od 33 miliona KM. Zemlje iz kojih tradicionalno najviše uvozimo banane su Slovenija, Ekvador, Holandija, Hrvatska, Italija, Crna Gora i Kostarika.

Agrume, svježe ili suhe, i ove godine najviše smo uvozili iz Turske, Grčke, Italije i Španije. Ukupna vrijednost ovih voćki koje su stigle u našu zemlju je veća od 21,6 miliona KM.

Kada je riječ o povrću, najviše smo uvezli svježeg ili rashlađenog krompira u vrijednosti 16 miliona KM, i to najviše iz Holandije, Srbije, Njemačke, Belgije i Hrvatske. Potom smo uvezli paradajza u vrijednosti 12,2 miliona KM iz Turske, Albanije, Italije, Makednije i Slovenije.

U prvih šest mjeseci 2019. uvezli smo i velike količine jabuke i kruške, više od 24 miliona kilograma u vrijednosti od 11,9 miliona KM. Ovo voće u najvećim količinama uvezli smo iz Poljske, Italije i Belgije.

Izvozimo maline, krompir…

Dok je Hrvatska jedna od zemalja iz koje uvozimo najviše krompira, ali i drugog voća i povrća, u isto vrijeme izvozimo najviše krompira našim susjedima. U prvoj polovini ove godine ukupno smo izvezli 1,7 miliona kilograma krompira u vrijednosti od 1,8 miliona KM.

I pored brojnih problema malinara, u prvoj polovini ove godine izvezli smo malina u vrijednosti 32,2 miliona KM, gotovo jednako kao u prvih šest mjeseci prošle godine koja je bila rekordna po izvozu malina. Međutim, ne nadaju se poljoprivrednici istom rezultatu do kraja 2019. godine.

“Pola malinjaka je uništeno. Puno manje će biti i otkupa, tako da se nema šta ni izvesti. Međutim, istina je da je ove godine puno bolja cijena u otkupu malina, pa je pitanje da li će ljudi vraćati malinjake. U ovoj državi ništa nije sigurno, a svima je poznato koliko vlasti ne brinu za svoju proizvodnju i poljoprivredu. Izdvaja se vrlo malo sredstava za podsticaje u poljoprivredi, tako da naš poljoprivrednik ne može biti konkurentan ni sam sebi, a kamoli nekome iz Hrvatske koja godišnje izdvaja milijardu maraka za podršku poljoprivredi, ima pristup evropskim fondovima… Još oni koji izvoze u Hrvatskoj imaju dodatne podsticaje, a kod nas nema ničega, samo namet za nametom”, kazao nam je predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.

Pozitivno je ipak što se i dalje nastavlja dobar trend izvoza jabuka i krušaka kojih smo u prvih šest mjeseci 2019. izvezli u vrijednosti 14,7 miliona KM, od čega gotovo 14 miliona KM u Rusiju.

Izvezli smo i 903 kilograma marelice, trešnje i višnje, 605.719 kilograma salate, 469.876 kilograma kupusa i karfiola, 64.025 kilograma luka, bijelog luka i poriluka, 23.845 kilograma krastavaca… Sveukupno, BiH je u prvih šest mjeseci ove godine izvezla više od 30 miliona kilograma voća i povrća u vrijednosti 66,5 miliona KM, što je više u odnosu na isti period prošle godine kada smo izvezli 60,3 miliona KM voća i povrća.

Zaštita potrošača

U poređenju s odnosom ukupne količine i vrijednosti, BiH velike količine voća i povrća nabavlja po veoma niskim cijenama, zbog čega su aktivisti za zaštitu potrošača zabrinuti za kvalitet takvih proizvoda.

Inače, svo voće i povrće koje dolazi u BiH, iz susjednih zemalja ili dalekih krajeva, mora imati certifikat nadležnih službi u kojem su jasno naznačeni ispravnost i kvalitet proizvoda. Bez tog certifikata nema carinjena robe, a time ni uvoza.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH pojašnjavaju nam kako entitetske inspekcijske službe brinu o zdravstvenoj ispravnosti uvezenog voća i povrća. Inspektori provjeravaju da li svaka pošiljka voća i povrća koja se uvozi ima potrebnu dokumentaciju te vrše organoleprički pregled pošiljke, odnosno provjeravaju izgled, miris, boju i deklaraciju proizvoda. Pored toga uzimaju uzorke za laboratorijske analize na principu procjene rizika.

S obzirom da kontrola svih proizvoda koji se uvoze u BiH ovisi o inspekcijskim organima FBiH, RS-a i Distrikta Brčko, od ključne važnosti za ispravnost hrane na domaćem tržištu jeste da svi kontrolni organi prilikom pregleda pošiljki hrane postupaju jednoobrazno i na istim principima.

Iz Inspektorata RS-a pojašnjavaju nam kako najveći rizik kod uvoza voća i povrća predstavljaju nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i toksičnih metala.

“Upotreba pesticida nije zabranjena i oni se koriste u proizvodnji većine vrsta voća i povrća, s tim da se moraju koristiti dozvoljena sredstva, u dozvoljenim koncentracijama i poštivati karenca, odnosno vrijeme koje treba da protekne od tretmana do upotrebe proizvoda”, kažu nam inspektori iz RS-a te dodaju: “Prema podacima za šest mjeseci ove godine, prilikom uvoza hrane biljnog porijekla preko graničnih prijelaza u RS-u, za potrebe laboratorijskog ispitivanja nadležna inspekcija uzela je 731 uzorak voća i povrća. Laboratorijskim analizama obuhvaćeno je ispitivanje ostataka više od 150 pesticida, a u samo pet slučajeva konstatovano je prisustvo jedne aktivne materije iznad maksimalno dozvoljenih količina.”

Na osnovu rezultata analiza, kod pet pošiljki voća u RS-u utvrđeno je povećano prisustvo pesticida iznad propisanih vrijednosti. Riječ je o tri pošiljke mandarina porijeklom iz Turske u količini od 35.650 kilograma te dvije pošiljke jagoda porijeklom iz Grčke u količini od 6.560 kilograma.

Takođe, inspektori RS-a vratili u i jednu pošiljku citrusa iz Italije jer nije imala fitosanitarni certifikat zemlje porijekla/izvoznice.

U sinergiji Federalne uprave za inspekcijeke poslove i inspekcije RS-a, Agencija za sigurnost hrane BiH donijela je višegodišnji program kontrole ostataka pesticida u hrani biljnog i životinjskog porijekla koji će se provoditi kroz monitoring kontrole na čitavoj teritoriji BiH.

“U pojačanim prekograničnim kontrolama roba u ovoj godini, do današnjeg dana izvršeno je 141 uzimanje uzoraka i to za povrće 38 uzorka i voće 103 uzorka. Dosad nismo imali sporne pošiljke u prekograničnoj kotroli sezonog voća i povrća pri uvozu na teritoriji FBiH, niti smo imali privremenih zabrana u prekograničnoj kontroli ovih roba”, kazali su nam iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Rad inspektora na granici, stručna procjena rizika i pravovremeno identifikovanje potencijalnih nepravilnosti, najvažniji su faktori koji za krajnji cilj imaju zaštitu zdravlja potrošača.

Međutim, dok BiH brine o tome da li voće i povrće koje se uvozi u našu zemlju zadovoljava fitosanitarne uslove zemlje porijekla, i dalje čekamo usvajanje pravilnika o tržišnim standardima za voće i povrće koji bi zaštitio domaće potrošače i proizvođače.

Izvor: JajceOnline

Pokrenuta inicijativa za potpuno ukidanje sintetičkih pesticida do 2035.

Agrosavjet
-
0
Pokrenuta inicijativa za potpuno ukidanje sintetičkih pesticida do 2035.
Organizacije civilnog društva iz čitave EU uputile su prijedlog Evropskoj komisiji za Evropsku građansku inicijativu (ECI) putem koje će tražiti nove zakone kojima bi se postupno ukinuli pesticidi, obnovila biološka raznolikost i podržali poljoprivrednici i na taj način, transformisao prehrambeni i poljoprivredni sistem.
Pokrenuta je nova kampanja kako bi se zaustavilo uništavanje prirode i spasili resursi potrebni za život u ruralnim područjima Evropske unije.
Naime, organizacije civilnog društva iz čitave EU uputile su prijedlog Evropskoj komisiji za Evropsku građansku inicijativu (ECI) putem koje će tražiti nove zakone kojima bi se postupno ukinuli pesticidi, obnovila biološka raznolikost i podržali poljoprivrednici i na taj način, transformisao prehrambeni i poljoprivredni sistem, navodi pan-europe.info.
Tri važna prijedloga za Evropsku komisiju
Međunarodni naučnici posljednjih mjeseci pozivaju na hitnu “transformacijsku promjenu” kako bi se zaustavio kolaps prirode. Četvrtina evropskih divljih životinja ozbiljno je ugrožena, polovina prirodnih nalazišta je u nepovoljnom stanju, a sam ekosistem propada. Naučnici pozivaju na smanjenje upotrebe pesticida, zajedno sa prelaskom na ekološki uzgoj, kako bi se zaustavio masovni pad populacije insekata. Pored toga, ističu kako je u EU četiri miliona malih poljoprivrednih gazdinstava nestalo između 2005. i 2016. godine, a njih su zamjenile velike poljoprivredno – industrijske kompanije koje su dodatno pogoršale krizu.
ECI poziva Evropsku komisiju da uvaži ove prijedloge:
– postupno ukidanje sintetičkih pesticida do 2035. godine: postupno ukinuti sintetičke pesticide u poljoprivredi EU za 80% do 2030, počevši od najopasnijih, kako bi do 2035. godine pesticidi bili ukinuti u 100% obimu;
– obnova biološke raznolikosti: obnavljanje prirodnih ekosistema u poljoprivrednim područjima tako da poljoprivreda postane vektor oporavka biološke raznolikosti;
– podržati poljoprivrednike u tranziciji: reformisati poljoprivredu davanjem prioriteta maloj, raznolikoj i održivoj poljoprivredi, podržavajući ubrzanje agroekološke i organske prakse i omogućiti nezavisno poljoprivredno obrazovanje i istraživanje poljoprivrede bez pesticida i GMO-a;
Uključene organizacije iz čitave Evrope
Kampanju je pokrenuo međusektorski savez organizacija civilnog društva koja se bavi zaštitom životne sredine, zdravljem, poljoprivredom i pčelarstvom. Među ostalim, organizatori uključuju Evropsku mrežu Prijatelji Zemlje Evropa i Mrežu protiv pesticida (PAN), kao i Minhenski institut za okolinu, Fondaciju Aurelia (Nemačka), Generaciju budućnosti (Francuska) i GLOBAL 2000/Prijatelji Zemlje Austrija.
Adrian Beb iz Prijatelja Zemlje Evropa upozorava kako priroda nestaje neviđenom brzinom.
– Pokrećemo ovu kampanju kako bismo pokazali da javnost želi da donosioci odluka preduzmu mnogo smelije korake na transformaciji poljoprivrede, očuvanja prirode i podrške održivim poljoprivrednicima.
– Trenutni industrijski poljoprivredni model zavisi od monokultura i intenzivnoj upotrebi sintetičkih pesticida koji ne samo da onečišćuju našu hranu i okolinu, već su i jedan od glavnih uništavača biološke raznolikosti i kolapsa ekosistema. Nema smisla održavati sistem koji šteti nama i našoj okolini. Hitno moramo ukinuti upotrebu pesticida i ponovno staviti zdravlje ljudi i planete u središte poljoprivredne politike EU – naglasio je dr Martin Dermine iz Mreže protiv pesticida (PAN).
Ana Marija Gluderer, ekološka poljoprivrednica iz Južnog Tirola kaže kako ljudi sve više očekuju od poljoprivrednika da sačuvaju biološku raznolikost i proizvedu zdravu hranu bez hemikalija.
– Zato se pridružujemo ovoj kampanji kako bismo pokazali da je moguć drugačiji prehrambeni sistem i poljoprivreda bez pesticida. Zajedno možemo izgraditi čistiju i održiviju budućnost.
U inicijativi su, naravno, i pčelari koji se, kako ističe Tomas Radecki, pčelar iz Fondacije Aurelia, suočavaju sa egzistencijalnom pretnjom zbog sve više ograničene baze hrane koju oprašuju insekti.
– Za opstanak pčela i pčelara potrebni su nam različiti pejzaži i ekološki prihvatljiva gazdinstva. Pčelama i poljoprivrednicima potrebna je ambiciozna, ali realna, sistemska promjena koja je moguća samo rigoroznim postupnim ukidanjem korišćenja sintetičkih pesticida i novim smijerom poljoprivredne politike EU.
Izvor: eKapija

KOPRIVA je nezamijenljiva u borbi protiv svih bolesti – Iznenadiće vas njeno dejstvo na vaše zdravlje!

Agrosavjet
-
0
KOPRIVA je nezamijenljiva u borbi protiv svih bolesti – Iznenadiće vas njeno dejstvo na vaše zdravlje!

Jedan ljekar je prilikom predavanja ukazao na to da je kopriva jedna od najljekovitijih biljaka koje imamo i da kada bi čovjek znao koliko je ona ljekovita, ne bi gajiio ništa drugo osim nje.

Kopriva je još u stara vremena uživala veliki ugled, ali mali broj ljudi zna koliko je ona korisna za organizam.  Švajcarski paroh Kincle je u svojim spisima izjavio da bi kopriva već odavno bila iskorijenjena da nije prirodno zaštićena svojom sposobnošću da žari.

Za šta se upotrebljava kopriva?

Kopriva je jedna od najljekovitijih biljaka, a najčešće se koriste list i korijen koprive. Koristi se za pročišćavanje krvi i pojačavanje izlučivanja tečnosti iz organizma, pa je našla primjenu kod svih oboljenja izazvanih akumuliranjem toksina u organizmu (ekcemi, glavobolje, reumatizam, giht, artritisi). Kopriva ima blagotvorno dejstvo kod raznih oboljenja koja nastaju kao posljedica pretjeranog opterećenja jetre, žuči, slezine i bubrega toksičnim materijama. Kopriva sprječava nastanak pijeska u bubrezima i bešici.

Zahvaljujući svojstvima da pročišćava krv i vraća snagu, kopriva se koristi u kuri od mjesec dana radi pročišćavanja organizma i pripreme za zimu (u jesen), odnosno oporavka (u proljeće). U periodu poslije zime, kod stanja opšteg zamora i iscrpljenosti („proljećni umor“), kura čajem od koprive upotrebljenim u vidu 2-3 šoljice tokom dana čini da se čovjek relativno brzo mnogo bolje osjeća, vraća mu se energija i snaga.

Kopriva je bogata gvožđem, pa se koristi kod anemija izazvanih nedostatkom gvožđa. U narodnoj medicini se smatra da kopriva „jača krv“, pa se korisiti kod blijedila, anemija, malokrvnosti, nedostatka energije, brzog umaranja.

Kopriva sadrži brojne vitamine i minerale, pa je neki travari smatraju za prirodni multimineralni i multivitaminski kompleks. Kopriva sadrži vitamin C, karotenoide(provitamin A), vitamin K, B2, B5, gvožnje, kalcijum, magnezijum, fosfor, silicijumovu kiselinu (mravlju kiselinu i histamin koji žare). Korijen koprive ulazi u sastav čajnih mješavina za lečenje oboljenja uvećane prostate i upala mokraćnih puteva. Kopriva sadrži komponente koje regulišu nivo slobodnih androgena (muških polnih hormona), posljedično se povećava metabolizam u otečenom tkivu prostate, eliminiše se zastoj tečnosti i otvaraju suženi mokraćni putevi.

Kopriva se koristi i kod katara želuca, oboljenja disajnih organa, želudačnih čireva, čira na dvanaestopalačnom crijevu, plućnih oboljenja.

Kopriva se primenjuje i protiv opadanja kose i peruti u vidu šampona i tinktura za utrljavanje u korijen kose, ali i kao čaj i tinktura za unutrašnju upotrebu. Opadanje kose je česta prateća pojava anemije, pa kopriva koja je bogata gvoždjem utiče na rješenje pravog uzroka problema. Sem gvožđa, kopriva sadrži i silicijumovu kiselinu, a silicijum je neophodan gradivni element koji omogućava izgradnju kože i kose. Stoga se kopriva uspješno koristi i kod kožnih oboljenja: ekcemi, herpes, akne, lišajevi, gljivice.

Kod gihta i reumatskih oboljenja kopriva se primenjuje i u vidu kupki, oko 200g lista koprive se stavi u kupku. Pošto je dobar diuretik (stimuliše izlučivanje tečnosti) kopriva doprinosi i izlučivanju mokraćne kiseline, koja prouzrokuje giht, kao i drugih razgradnih produkata metabolizma.

Kopriva stimuliše rad organa za varenje, smanjuje bolove u želucu, stimuliše sekreciju želudačnih žlezda, stimuliše funkcionisanje jetre, žuči, slezine i pankreasa. Doprinosi regulaciji nivoa šećera u krvi, zahvaljujući uticaju na gušteraču. Smatra se da utiče i na smanjenje holesterola u krvi, pa usporava procese ateroskleroze. Kopriva smanjuje sklonost ka krvarenju, ublažava preobilna menstrualna krvarenja, krvarenja iz nosa, iz želuca zahvaljujući prisustvu vitamina K. Čaj od koprive se koristi i kod alergijskih oboljenja, pri čemu ga treba piti tokom dužeg vremenskog perioda.

Kako se uzima kopriva?

Čaj od koprive se priprema tako što se u ključalu vodu stavi kafena kašičica koprive, poklopi se i ostavi da odstoji par minuta. Čaj ne treba kuvati, posle par minuta stajanja procijedi se i pije u gutljajima. Preventivno se čaj od koprive pije samo jednom dnevno, a kod liječenja bolesti od 2-3 šoljice do 2 litre dnevno. Koristi se i u vidu tinktura (alkoholni ekstrakt).

Poznat je slučaj kada je Marija Treben savjetovala majku sedmero djece, koja je od posljednjeg porođaja neprestano patila od ekcema, da pije čaj od koprive. Ekcemi su ubrzo nestali, a i glavobolje koje je takođe često imala. Marija je pomislila da je kod ove žene u pitanju poremećaj rada bubrega do kojeg je došlo nakon porođaja, pa joj je savjetovala da nastavi da pije čaj od koprive pošto kopriva sprijačava stvaranje pijeska u bubrezima i bešici. Sa bubrežnim oboljenjima ide i glavobolja. Zaista, za kratko vrijeme nestali su ekcemi i glavobolja. Imajući u vidu to da je pojava ekcema posljedica nekog unutrašnjeg poremećaja, njihovo liječenje mora da krene iznutra i to ljekovitim biljkama  koje pročišćavaju krv.

Jedan dobar savjet: Počnite da pijete čaj od koprive još danas i učinite nešto dobro za sebe! Osušenu je možete naći u apotekama i prodavnicama zdrave hrane, ali najveća radost je kada koprivu berete sami pod slobodnim nebom. Što se kopriva sviježija koristi tim su rezultati bolji. Pri tome morate misliti i na zimske zalihe za koje je najbolje da biljku berete u maju. Budite srećni što sami možete da učinitenešto za svoje zdravlje!

Grad u BiH proizvodi najviše jaja u Evropi po glavi stanovnika

Agrosavjet
-
0
Grad u BiH proizvodi najviše jaja u Evropi po glavi stanovnika

Donji Žabar, malo mjesto na sjeveru Bosne i Hercegovine, nazivaju gradom koka i jaja. Predrag Miličić, generalni direktor kompanije Agreks, pojašnjava da se u ovom mjestu proizvede najviše jaja po glavi stanovnika u Evropi

– Ovo mjesto je postalo poznato po preduzetništvu, te je u poslednje dvije decenije niklo nekoliko značajnih firmi, što je omogućilo ljudima ovog kraja da ostanu ovdje, pronađu posao i obezbijede pristojan život sebi i svojim porodicama – kaže Miličić.

Danas Donji Žabar broji oko 3.500 stanovnika. Prepoznatljiv je po peradarskoj proizvodnji, ali i po tovu junadi, trgovini, građevinarstvu, ugostiteljstvu, pa čak i ribolovnom turizmu.

Da cijela zajednica “diše” za razvoj živinarskog sektora, potvrđuje i podatak da se u Donjem Žabaru već tri godine održava i Jaje Fest, kada ovo mjesto postane centar okupljanja u Posavini. Druge nedelje u junu mjesecu, Donji Žabar predstavlja kulturu, običaje i tradiciju posjetiocima. Prethodne godine su napravili kajganu od 5.050 jaja, a ova simpatična tradicija je već privukla pažnju iz šireg regiona.

ekapija

Kakva VODA je najbolja za ZALIVANJE povrća?

Agrosavjet
-
0
Kakva VODA je najbolja za ZALIVANJE povrća?

Kada su u pitanju fizička svojstva vode za navodnjavanje tu se prije svega misli na temperaturu. Niske temperature vode nepovoljno utiču na rast i razvoj biljaka, naročito onih koje vole toplotu.

Nepovoljan uticaj pretjerano hladne vode se ogleda u usporavanju i privremenom zaustavljanju rasta biljaka i pojavi žute boje lišće. Ovakvo stanje traje sve dok se zemljište ponovo ne zagrije. Ovaj uticaj, čak i ako je kratkotrajan, negativno se odražava na prinos. Hladna voda rashlađuje zemljište, smanjuje mikrobiološku aktivnost, manji je sadržaj elemenata u pristupačnom obliku, a njihovo usvajanje slabije.

Optimalna temperatura vode za navodnjavanje je oko 27 stepeni, a minimalna, koju čak i najosetljivije biljke podnose bez oštećenja od 19 do 20 stepeni.

Količina vode, vrijeme i način navodnjavanja u najvećoj mjeri zavisi od vrste biljke koja se gaji, faze razvoja i mikroklime. Biljka u početnim fazama rasta zahtjeva manje količine vode jer je ima manju lisnu površinu. Sa porastom biljaka raste i potreba za vodom u skladu sa osobinama biljne vrste i uslovima za razvoj. Svaka vrsta zahtjeva poseban tretman, ali neki univerzalni recept je obilno i ređe zalivanje.

I da se vratimo na početak priče. Koja voda je najbolja? Ona koja zadovoljava propisane parametre i pruža optimalne uslove za rast i razvoj biljnih kultura koje se uzgajaju.

Izvor: domaćinskakuća

Pročitajte još:

Prihrana za plodonosno povrće i mahunarke

Nepravilnim zalijevanjem šokirate povrće

Ovo je povrće koje možete da gajite i u sjenci

Ovaj majstor pravi rakiju čak i od kupusa!

Agrosavjet
-
0
Ovaj majstor pravi rakiju čak i od kupusa!

Stanimir Minić – Cane, čuven je po proizvodnji rakije u Šumadiji, i ne čudi kada je ovom majstoru pošlo za rukom da napravi rakiju čak i od kupusa.

„Proizvodnja nije jednostavna, lakše je napraviti bilo koju drugu rakiju, od 100 kg kupusa dobija se oko litar i po rakije“, bilo je sve što je Cane podelio sa nama o receptu proizvodnje.

Nema proizvoda, koji je iznedrila Minićeva kuća rakije, a da nije nagrađen. Sve je počelo 2005. godine, kada je Cane riješio da se ozbiljnije posvijeti porodičnom poslu koji se nasleđivao sa koljena na koljeno.

„Kada čovjek radi ono što voli, ništa nije teško, građevinac sam po profesiji, ne znam šta bi bilo da sam ostao u struci. Radio sam kuću nekim tehnolozima, kada su probali moju rakiju, koju sam pravio iz hobija, rekli su mi da retko ko u svijetu ima takvu, tako sam počeo da radim na tome i danas smo tu gde jesmo“, objasnio je Cane.

U Šumadiji kažu, najbolja je rakija od šljive pa sve ostale.

„Što se tiče sa šljive krenulo je sa 19,07 i došlo do ocene 19,43, znači 9 puta sam sebe nadvisio. To su uglavnom stare autohtone sorte šljiva koje daju tako visok kvalitet. Jačina se kreće od 40 do 43 stepena“, rekao je Cane.

Cane kaže, da su od 1750. godine pa sve do danas, kada se i unuk priključio poslu nakon studija, svi u familiji znali i da peku i da popiju. U podrumu Minića krije se više tona rakije od šljive, dunje, kajsije i viljamovke, ali i pravih rariteta kao što je rakija od šumske jagode, banane i kupusa.

Izvor: Agromedia

BUNDEVA i njene prednosti za vaše zdravlje

Agrosavjet
-
0
BUNDEVA i njene prednosti za vaše zdravlje

Bundeva je toliko obična da većina od nas i ne sluti kako je ljekovita i šta sve liječi!

Bundeva liječi mnoge hronične bolesti, a narodni travari preporučuju ju za dijabetes, probleme s crijevima, visok pritisak, čireve, prostatu, bubrege …

Narodna medicina odavno je u bundevi pronašla lijek za različite tegobe, poput pretjerane debljine ili bolova na želucu. No, ljekovitost bundeve potvrdila je i nauka.

Osim njenog glavnog dijela, takozvanog usplođa, vrijedan su dio biljke i bundevine koštice.

U nas je bundeva toliko poznata i raširena biljka, da većina ljudi ne zna njeno stvarno porijeklo.

Bundeva, naime, potieče iz Meksika, odakle su je Španci prenijeli u Evro­pu.

Prva vijest o bundevi dolazi nam od Kolumba koji je u svoj dnevnik 1492. zapisao da je tu biljku upoznao na Kubi.

Latinski naziv bundeve jest „CUCURBITA PEPO L.“.

U našim krajevima bundeva je poznata pod različitim imenima: bijela bundeva, buča, tikva, ludara, tikvanja…

Bundeva je jednogodišnja biljka koja ima puzavu stabljiku čija duljina može doseći i do 10 metara.

Cvjetovi bundeve su zlatnožuti i smješteni u pazuhu listova te se posebno razvijaju muški i ženski cvjetovi.

Listovi su veliki, srcolikog oblika i veoma hrapavi. Plodovi su kuglastog, pomalo spljoštenog oblika, a katkada i rebrasti.

Bundeva cvjeta od juna do avgusta, berbe se od avgusta do kraja septembra, a koristi se kao hrana i lijek čitavu jesen.

Uspijeva na dubokim i vlažnim zemljištima te na sunčanim položajima, a na povoljnim staništima može dati vrlo bogat urod.

Vitamini i minerali

Ljekoviti dijelovi biljke su i njeno sjeme, odnosno bundevine koštice kao i jestivi dio bundeve, tzv. usplođe.

U bundevi ima:

  • vitamina C i D
  • te vitamina B-grupe,
  • zatim natrija,
  • bjelančevina,
  • pektina,
  • te vlakna izuzetno potrebnih za zdravu probavu.

Sjemenke su bogate uljem i masnim kiselinama, te kalijem, fosforom, magnezijem…

Jela od bundeve preporučuju se kao lijek za bolesnike s oboljelim želucem, a vrlo je učinkovita i kao dijetno jelo kod pretjerane debljine.

Kod srčanih bolesti,dijabetesa, gihta i reumatizma, trebalo bi bundevu što više uključivati u dijetnu ishranu.

Bundeve, kao i srodne joj lubenice, veoma su preporučljive bolesnicima koji imaju probleme s bubrezima i mjehurom.

A kura(terapija) s bundevom često je pomogla gdje su zakazali i skuplji lijekovi.

PROČITAJTE:

Med od bundeve – Pravi melem za vašu jetru, a evo i kako ga napraviti

Ove činjenice o tikvicama će vas iznenaditi

Muskatna tikvica daje prinos od 40 tona po hektaru – Pogodna i za organski uzgoj

Tumor kukuruza – Saznajte kako nastaje i kako spriječiti njegovu pojavu

Agrosavjet
-
0
Tumor kukuruza – Saznajte kako nastaje i kako spriječiti njegovu pojavu

Ustilago maydis ili mjehurasta gar kukuruza je redovan pratilac proizvodnje kukuruza u svim regionima njegovog gajenja.

Gubici u prinosu su obično mali. Zaraza rijetko prelazi 10% kada smanjenje prinosa iznosi 2%.

Najveće štete javaljaju se kada se zaraza ostvari na klipu kukuruza, a pojava ovih tumora na stablu, iznad klipa, štetnija je nego ako se mjehuraste izrasline jave na donjim dijelovima biljke.

Tumori su u početku prkriveni bjeličasto-sivom opnom, koja postepeno postaje tamnija, skoro crna. Kasnije se opna suši i puca pa se iz ovih mjehurova oslobađa  crna praškasta masa teleutospora. Na metlici prašnici bivaju deformisani i pretvoreni u gukaste izrasline.

Pročitajte: Silaža kukuruza i soje – Bogata je proteinima i stoka je radije jede

Ova gljiva se održava tokom godine u vidu teleutospora na zaraženim biljnim ostacima u zemljištu. Spore vjetar raznosi na velika rastojanja i tako dolazi do zaraze. Optimalna temperatura za klijanje spora tj. ostvarivanja zaraze nalazi se između 26 i 32 °C. Također, nagle promjene suvog i toplog sa vlažim i prohladnim vremenom pogoduju razvoju ove gljivice te može doći do masovne zaraze.

Ciklus razvoja gljive Ustilago maydis

Zanimljivo je da upotreba visokih doza azotnih djubiriva (KAN, UREA…) u značajnoj mjeri doprinosi jačoj zarazi. Razna mehanička oštećenja na biljkama (od grada, čupanja metlice, insekata i dr.), omogućuju ostvarenje masovne zaraze i nakon oplodnje kukuruza.

Pročitajte: Đubrenje kukuruza – Za normalno razviće ishrana je jedan od najbitnijih preduslova

Mjere zaštite

Sve sorte i hibridi kukuruza su u manjoj ili većoj mjeri osjetljive prema ovom oboljenju.

Pojedinim agrotehničkim mjerama može se očuvati vitalnost biljaka:

  • Kvalitetna osnovna i predsjetvena obrada zemljišta
  • Izbalansirano đubrenje
  • Optimalan sklop biljaka
  • Navodnjavanje i dr.

Veoma je važno izbjegavati svako oštećenje kod biljaka koja mogu da budu osnovni uzrok masovne pojavae mjehuraste gari.

Mast.inž.polj. Andrija Tomić

Izvor: AgroSavjet

1...892893894...959Stranica 893 of 959

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: info@agrosavjet.com

Telefon: +38765833447

PRATITE NAS

Posao za poljoprivredne inženjere

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia