Zašto je ORAH otrovan i zašto se ne smije SADITI u blizini KUĆE?

Orah spada u grupu voćaka sa jezgrastim plodovima. Orah je voćka visoke biološke vrijednosti i deficitaran je na domaćem i svjetskom tržištu.

Orah se najviše gaji u Indiji, Kini, Mandzuriji zatim u predjelima od Himalaja do Sibira na obroncima Kavkaza, u Evropi, Južnoj i Sjevernoj Americi, tj. uglavnom u umjereno-toplim oblastima gdje redovno rađa, a ima ga i na dalekom sjeveru gdje formira samo vegetativne organe.

Pored mnogih korisnih osobina koje orah posjeduje u daljem dijelu teksta govirćemo o njegovim negativnim osobinama.

Još od davnina naši preci smatrali su orah depresivnim drvetom i vjerovali da se najviše samoubistava dešavalo baš pod njim. Iako bi danas mnogi rekli da je takvo shvatanje bilo zasnovano na sujeverju, savremena istraživanja ipak ukazuju na određene mane ove biljke. O čemu je riječ?

Orah sadrži hemikaliju koja se zove hidrojuglon koju izlučuje  iz korijena u tlo. Ove hemikalije ima i u lišću te drugim dijelovima oraha – grančicama, kori, cvijetu, ovojnici plodova. Hemikalija hidrojuglon koja inače nije otrovna, u dodiru s kiseonikom oksiduje u viskotoksični juglon.

Osjetljivije biljke koje su uzgajane u blizini oraha zbog toga venu, žute ili uopšte ne napreduju u rastu jer im juglon sprječava dotok potrebne energije za metaboličku aktivnost.

Uz sve prethodno rečeno treba zapamtiti: ne sadite orah blizu kuće! Osim što zaklanja svjetlost orah ima izuzetno jak korijen koji može često da podigne i beton oko ili ispod kuće. Stručnjaci savjetuju da orah ne treba saditi ni blizu parkinga pa ni kuće zbog temelja. Naime, njegov korijen ide i do – pet metara u dubinu.

Šta uzgajati, a šta ne ispod oraha?

Takođe, u blizini oraha treba uzgajati bilje koje nije osjetljivo na juglon, odnosno, izbjegavati sijati i saditi ono koje je osjetljivo.

Povrće osjetljivo na juglon: paradajz, paprika, krompir, patlidžan, kupus, šparoga, rabarbara.

Cvijeće: petunija, narcis (zelenkada), krizantema, hortenzija, ljiljani, azalea, biljke iz porodice Ericaceae, Potentilla spp.

Stabla: jabuka, kruška, višnja, kupina, borovnica, bijeli bor, crveni bor.

Biljke koje nisu toliko osjetljive su kukuruz, grah, luk, repa, mrkva, tikvice, vinova loza, breskva, nektarina, trešnja, šljiva, japanski javor, neven i druge.

Ako baš morate uzgajati bilje u blizini oraha, tada je rješenje u povišenim gredicama. Važno je osigurati dobru drenažu i uklanjati cvjetove, lišće i druge dijelove oraha s gredica.

GAJENJE ORAHA U MJEŠOVITIM ZASADIMA

S obzirom da se mnoge sorte oraha sade na velikim razmacima, velika površina zemljišta ostaje neiskorišćena duži vremenski period. Iz Grenbola u Francuskoj je potekla inicijativa za kombinovano gajenje iste sorte kalemljene na običnom i crnom orahu. Sorte kalmljene na običnom orahu sade se na rastojanju 12x12m, a na crnom 6x6m između redova i u redu. Pošto sorte na crnom orahu žive 25-30 godina posle tog perioda se krče i ostaju samo sorte kalemljene na običnom čiji je vijek znatno duži.

Korać (1985) preporučuje gajenje kajsije kao podkulture u zasadima oraha sa 400 stabala po ha. Sem kajsije, u zasadima oraha se može gajiti breskva koja praktično čitav životni vijek može postići kao podkultura.

Postoje podaci da se u okolini Čačka, u nekim individualnim zasadima odaha, gaji se šljiva. Podkulture mogu biti višnja i ljeska. Mogu se gajiti i jagodaste voćne vrste – malina, kupina, jagoda, ribizla – u vidu pantljika, ali je zbog truležnice žila, kojima su pomenute biljke domaćini, potrebno povesti računa da patljike ne budu preblizu stabla.

Sem pomenutih kultura, u zasadima oraha se do određenog vremena mogu gajiti neškodljive ratarske i povrtarske biljke kao uzrodice.

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još o orahu:

Da li orezivati orah i kako?

Preventivne mjere kod borbe protiv prouzrokovača bolesti oraha

Izbor terena i priprema zemljišta za sadnju oraha

Đubrenje oraha: Obavezna mjera za dobar prinos

Preporuka za vas