Tumor kukuruza: Saznajte kako nastaje i kako spriječiti njegovu pojavu

Foto: AgroSavjet

Ustilago maydis ili mjehurasta gar kukuruza je redovan pratilac proizvodnje kukuruza u svim regionima njegovog gajenja.

Gubici u prinosu su obično mali. Zaraza rijetko prelazi 10% kada smanjenje prinosa iznosi 2%.

Najveće štete javaljaju se kada se zaraza ostvari na klipu kukuruza, a pojava ovih tumora na stablu, iznad klipa, štetnija je nego ako se mjehuraste izrasline jave na donjim dijelovima biljke.

Tumori su u početku prkriveni bjeličasto-sivom opnom, koja postepeno postaje tamnija, skoro crna. Kasnije se opna suši i puca pa se iz ovih mjehurova oslobađa  crna praškasta masa teleutospora. Na metlici prašnici bivaju deformisani i pretvoreni u gukaste izrasline.

Ova gljiva se održava tokom godine u vidu teleutospora na zaraženim biljnim ostacima u zemljištu. Spore vjetar raznosi na velika rastojanja i tako dolazi do zaraze. Optimalna temperatura za klijanje spora tj. ostvarivanja zaraze nalazi se između 26 i 32 °C. Također, nagle promjene suvog i toplog sa vlažim i prohladnim vremenom pogoduju razvoju ove gljivice te može doći do masovne zaraze.

Ciklus razvoja gljive Ustilago maydis

Zanimljivo je da upotreba visokih doza azotnih djubiriva (KAN, UREA…) u značajnoj mjeri doprinosi jačoj zarazi. Razna mehanička oštećenja na biljkama (od grada, čupanja metlice, insekata i dr.), omogućuju ostvarenje masovne zaraze i nakon oplodnje kukuruza.

Mjere zaštite

Sve sorte i hibridi kukuruza su u manjoj ili većoj mjeri osjetljive prema ovom oboljenju.

Pojedinim agrotehničkim mjerama može se očuvati vitalnost biljaka:

  • Kvalitetna osnovna i predsjetvena obrada zemljišta
  • Izbalansirano đubrenje
  • Optimalan sklop biljaka
  • Navodnjavanje i dr.

Veoma je važno izbjegavati svako oštećenje kod biljaka koja mogu da budu osnovni uzrok masovne pojavae mjehuraste gari.

Mast.inž.polj. Andrija Tomić

Izvor: AgroSavjet

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Preporuka za vas

VIDEO