Ustilago maydis ili mjehurasta gar kukuruza je redovan pratilac proizvodnje kukuruza u svim regionima njegovog gajenja.
Gubici u prinosu su obično mali. Zaraza rijetko prelazi 10% kada smanjenje prinosa iznosi 2%.
Najveće štete javaljaju se kada se zaraza ostvari na klipu kukuruza, a pojava ovih tumora na stablu, iznad klipa, štetnija je nego ako se mjehuraste izrasline jave na donjim dijelovima biljke.
Tumori su u početku prkriveni bjeličasto-sivom opnom, koja postepeno postaje tamnija, skoro crna. Kasnije se opna suši i puca pa se iz ovih mjehurova oslobađa crna praškasta masa teleutospora. Na metlici prašnici bivaju deformisani i pretvoreni u gukaste izrasline.
Pročitajte: Silaža kukuruza i soje – Bogata je proteinima i stoka je radije jede
Ova gljiva se održava tokom godine u vidu teleutospora na zaraženim biljnim ostacima u zemljištu. Spore vjetar raznosi na velika rastojanja i tako dolazi do zaraze. Optimalna temperatura za klijanje spora tj. ostvarivanja zaraze nalazi se između 26 i 32 °C. Također, nagle promjene suvog i toplog sa vlažim i prohladnim vremenom pogoduju razvoju ove gljivice te može doći do masovne zaraze.
Zanimljivo je da upotreba visokih doza azotnih djubiriva (KAN, UREA…) u značajnoj mjeri doprinosi jačoj zarazi. Razna mehanička oštećenja na biljkama (od grada, čupanja metlice, insekata i dr.), omogućuju ostvarenje masovne zaraze i nakon oplodnje kukuruza.
Pročitajte: Đubrenje kukuruza – Za normalno razviće ishrana je jedan od najbitnijih preduslova
Mjere zaštite
Sve sorte i hibridi kukuruza su u manjoj ili većoj mjeri osjetljive prema ovom oboljenju.
Pojedinim agrotehničkim mjerama može se očuvati vitalnost biljaka:
- Kvalitetna osnovna i predsjetvena obrada zemljišta
- Izbalansirano đubrenje
- Optimalan sklop biljaka
- Navodnjavanje i dr.
Veoma je važno izbjegavati svako oštećenje kod biljaka koja mogu da budu osnovni uzrok masovne pojavae mjehuraste gari.
Mast.inž.polj. Andrija Tomić
Izvor: AgroSavjet