Naslovnica Blog Stranica 768

Kako da od GAVEZA napravite đubrivo i organski insekticid

Agrosavjet
-
0
Kako da od GAVEZA napravite đubrivo i organski insekticid

U poljoprivrednoj proizvodnji gavez se tretira kao korovska biljka. Upravo ovaj korov može biti koristan, jer je biljka bogata kalijumom i azotom, pa se od nje može napraviti odlično đubrivo za biljku ali i organski insekticid.

Prirodno đubrivo od gaveza

Za pripremu đubriva treba pripremiti list, cvijet i stablo ove biljke. Pripremljene biljke odložite u plastičnu posudu. Vodu naliti, tako da oblije gavez i ostavite da odstoji 3 nedelje. Nakon što „provri“ unutrašnji sadržaj ocijedite tečnost. Prije zalivanja, koncetrovanu tečnost razblažite u razmjeri 1:10, odnosno na litar koncetrata dolijte 10 litara vode. Sa razblaženim rastvorom zalijte biljke, a koristi se kako za đubrenje cvijeća tako i za povrtarske kulture.

Organski insekticid od gaveza

Kako bi dobili organski isekticid, pripremite cvjet, listove i stablo biljke, potopite ih u vodi i ostavite da odstoji 24 časa. Nakon toga procjedite tečnost. Ovako dobijen rastvor može se koristiti za suzbijanje vaši i nekih vrsta gusjenica. Kao i kod svih drugih preparata ove vrste, koji nemaju snagu hemijskih insekticida, tretiranje treba ponoviti više puta.

Izvor: agromedia.rs

PROČITAJTE:

Biljne vaši – suzbijanje prirodnim putem bez insekticida

Đubrivo i insekticid: Upotreba mlijeka u organskoj proizvodnji

Mlijeko štiti od biljnih vaši, pjegavosti, plamenjače

Koje biljke treba da sadimo ispod voćaka da bismo im obezbjedili bolji uspjeh

Agrosavjet
-
0
Koje biljke treba da sadimo ispod voćaka da bismo im obezbjedili bolji uspjeh

Udruživanje kukuruza, pasulja i bundeve – Stabljike kukuruza pružaju podršku za penjanje pasulju, koji se ne takmiči sa kukuruzom, već osigurava dodatni azot, dok bundeva stvara gust pokrov koji zasenjuje korov, a koji bi uticao na kukuruzu i pasulj. Ovaj sistem je omogućio uravnoteženu prehranu sve tri kulture i same parcele. Ista stvar može da se uradi i sadnjom biljaka ispod voćaka.

Bijeli luk

Bijeli luk odbija lisne vaši, gusenice, grinje i japansku bubu. Posađen oko stabla breskve, bijeli luk odbija insekte i spriječava kovrdžanje lista. Posađen oko stabla jabuke spriječiće krastavost. Ukoliko je riječ o mladom voćnjaku, bijeli luk se smatra za veoma korisnog drugara jer privlači dobre insekte koji oprašuju voće, omogućavajući im sklonište.

Gavez

Gavez je višegodišnja zeljasta biljka i vrlo korisna u voćnjaku jer služi kao zamka za puževe. Takođe, gavez akumulira fosfor, kalcijum i kalijum i pomaže tlu da zadrži vlagu i bude bogato hranivima.

Lavanda

Lavanda odbija buve, krpelje i miševe. Posađena u blizini i ispod voćaka, lavanda će odbiti napasnike, a privući korisne insekte.

Luk vlašac

Vlašac je dobro saditi ispod jabuke, kao repelent protiv lisnih vaši i nematoda. Zajedno sa bijelim lukom, vlašac je jedan od najpopularnijih repelenata zbog svojih moći da odbija bube i lisne vaši.

Vratić

Vratić je višegodišnja biljka, a posađena oko voćaka odbiće leteće insekte, moljca i mrave. On, takođe, koncentriše kalijum u tlu.

Postoji još niz biljaka koje pomažu voćnim vrstama. Na primjer, ako se djetelina posadi oko jabuka privućiće predatore vunene lisne vaši. Praziluk će da pobošlja rast voćki.

Moderna poljoprivreda uglavnom se oslanja na hemikalije za uzgoj biljaka i kontrolu insekata. Ali, bez obzira da li imate veliki voćnjak ili nekoliko različitih voćki u svom dvorištu možete da iskoristite dobrobit udružene sadnje, kako bi privukli korisne insekte i izbegli ili bar smanjili upotrebu hemikalija na voću.

Izvor: Hunker

PROČITAJTE:

6 vrsta voća i povrća koje SIGURNO daju plodove ČAK i kad ih gajite U STANU

Crveni voćni pauk prijeti cvjetalim voćnjacima

Najneobičnije seosko imanje: Gradska petorka se uspješno bavi poljoprivredom

Agrosavjet
-
0
Najneobičnije seosko imanje: Gradska petorka se uspješno bavi poljoprivredom

Valjevo – Nakon što je završio Poljoprivredni fakultet i master studije, Pavle Đorđević (29) odlučio je da udoban posao i ulice Vračara zamjeni za seosko imanje.

Oduvijek je maštao da ima svoje imanje i ta želja uz pomoć porodice ostvarila mu se prije tri godine. Izbor je pao na četiri plodna hektara u selu Valjevska Кamenica, u kome ovaj Beograđanin, sa još nekoliko istomišljenika, ostvaruje svoje snove.

„Nisam se pronalazio u tim standardnim formama života u gradu, gde radite od 9 do 17 i povremeno sebi priuštite neki izlet ili izlazak. Život na selu iziskuje fizički rad, ali nije robija. A pritom, mnogo je manje stresa i negativne energije“, rekao je Pavle za Rinu.

Ovu mladu ambicioznu ekipu koja je odlučila da zavrne rukave i zaradi zahvaljujući svom sopstvenom radu, sadeći i kopajući voće i povrće, čini petoro ljudi. Pored Pavla, tu su i Predrag Milovanović (29), Marija Pavićević (27), Teodora Tasić (27) i Miloš Jović (28).

Svi rade sve, bez izuzetka – bitno je samo da na njihovom imanju koje su nazvali Organela sve dobro funkcioniše.

Početak rada na selu

„Prvi plan je bio da zasadimo maline, ali onda smo zasadili jagode. Sve je organsko, ne pršćemo voće apsolutno ni sa čim. Mi smo posijali, a ono šta rodi – rodilo je. Uvijek nam je kvalitet bio ispred kvantiteta. Naš rod jeste manji jer ne koristimo nikakvu prihranu, ali zato oni plodovi koji ostanu, fenomenalnog su ukusa. Pronašli smo svoje tržište, i već u startu organizovali onlajn poručivanje i kućnu dostavu, što se pokazalo kao pun pogodak. Sve što proizvedemo, to i prodamo“, ispričao je ovaj vješti poljoprivrednik.

Pored jagoda, na njivi ovih vrijednih ljudi svoje mjesto su pronašle kupine, jabuke, šljive, paradajz, rotkvice, zelena salata i krastavac. Mladost i inovativnost je ono što odlikuje ovo seosko imanje, tako da su iz njihove kuhinje izašli prirodni, zdravi proizvodi koji su osvojili tržište.

Čorba od koprive

„Кopriva je jedna od najzdravijih biljaka, a u našem selu ima je u izobilju. Željeli smo kupcima da ponudimo nešto što ne mogu da nađu u gradu – potaž od koprive. To sprema naša Mara, koja je profesionalni kuvar. Čorba koju kuvamo u Organeli je posna i u nju idu vrhovi koprive i povrće. Pravimo je ujutru, stavljamo u tegle i nosimo na kućnu adresu. Ljudi nam često traže i samu koprivu, jer znaju koliko je puna vitamina, a u gradu ne mogu da je nađu. Zato se mi žarimo umjesto njih, jer ovdje ona raste na čistom vazduhu i u nezagađenoj prirodi“, rekao je Pavle.

ZEN

Iz Marine kuhinje izašli su i drugi specijaliteti koji su osvojili kupce u gradovima. Čorba od koprive je na prvom mjestu, ali odmah iza nje su divlji potaž od rijetkih biljaka, džemovi, a specijalitet kuće je, kako su domaćini nazvali – zen.

„To je proizvod od zelenog paradajza, senfa i rena koji se pravi po starom receptu iz sela. Često ekspermentišemo sa svim tim prirodnim sastojcima, tako da ćemo uskoro smisliti i nove specijalitete“, kaže Pavle.

Uskoro na ovo seosko imanje stižu i prve jagode, koje će i pored vanrednog stanja brzo biti rasprodate. Imajući u vidu sposobnost i preduzmljivost Pavla, Peđe, Marije, Teodore i Miloša – samo je nebo granica.

Izvor: b92

PROČITAJTE:

Konji se ponovo vratili u njive u Lijevče polju i Potkozarju

Korona oživjela podgrmečka sela

Sportsko ribolovno društvo “Ključ”: Izborili se za gazdovanje rijekama

Rezidba krastavca garantuje kvalitetnu i dugu berbu!

Agrosavjet
-
0
Rezidba krastavca garantuje kvalitetnu i dugu berbu!

Dugu i kvalitetnu berbu možemo osigurati neprestanim obnavljanjem biljke što se kod krastavca postiže pravovremenom i učestalom rezidbom vriježa, skidanjem suvišnih listova i loših plodova.

Krastavac raste neograničeno i stvara cvjetove u pazušcu lista. Ako pustimo da biljka krastavca slobodno raste, ona će stvarati previše plodova u isto vrijeme. Oni se neće moći ishraniti, dio plodova će otpasti, bit će puno deformiranih i loše obojenih plodova. Zato pristupamo rezidbi i ovdje vrijedi pravilo „više reži, više i bolje ćeš brati“.

Način rezidbe ovisi o tipu kultivara i stanju biljke.

Postoje 2 tipa rezidbe koji se razlikuju po načinu vođenja glavne vriježe: rez sistemom kišobrana i rez sistemom „brajdi“. Za oba načina je zajedničko skidanje bočnih vriježa i cvjetova do visine 50 – 70 cm za ubrzani porast biljke, raniju i uspješniju berbu.

Rez sistemom kišobrana

Glavnu vriježu vodimo i omatamo oko konopca. Kad glavna vriježa preraste žicu, vrh joj režemo i pričvrstimo na žicu da težina plodova ne sklizne dolje. Bočne vriježe koje se do tada pojavljuju skidamo. Dvije bočne vriježe blizu vrha biljke pustimo i prebacimo preko žice da vise. One počinju rasti dolje sa svake strane po jedna i zamjenjuju glavnu vriježu. Na bočnim vriježama I reda ostavljamo prve dvije vriježe II reda. Svaki od vrhova biljke pustimo 50 cm od tla i otkinemo im vrh. Nakon berbe na prvoj vriježi II reda ta se vriježa reže i ostavlja prostora za brži razvoj ostalih. Na svim vriježama se ostavlja 1 list s 1 plodom.

Rez sistemom „brajdi“

Krastavac uzgajamo na mreži pričvršćenoj na žicu i provlačimo vriježe. Glavna vriježa vodi se dok ne preraste žicu i otkida joj se vrh. Tada njezinu ulogu preuzima najbliža bočna vriježa. Ako se na glavnoj vriježi stvara premalo bočnih vriježa, pristupa se ranijem rezanju vrha biljke. Sve bočne vriježe i cvjetove na 50 – 70 cm visine skidamo. Sljedećih 50 – 70 cm pustimo bočne vriježe da razviju 1 list s po 1 plodom i režemo. Do visine žice pustimo bočne grane da razviju 2 lista s 1 plodom i režemo. Postranu vriježu na vrhu prebacujemo preko žice i režemo je na 3 lista s po 1 plodom. Daljnji postupak rezidbe bočnih vriježa je isti kao kod glavne vriježe.

Izvor: pinova.rs

PROČITAJTE:

Šest grešaka zbog kojih je prinos krastavaca loš

Uzgoj krastavaca na balama slame

Savjeti za uspješnu kasnu proizvodnju krastavaca u plasteniku

Konji se ponovo vratili u njive u Lijevče polju i Potkozarju

Agrosavjet
-
0
Konji se ponovo vratili u njive u Lijevče polju i Potkozarju

Zahvaljujući Savi Vasiljeviću iz Rogolja, koji uzgaja paradne konje i nekoliko puta godišnje ih preže u fijaker, te Mići Ristiću iz Laminaca i Jovi Lepiru iz Brestovčine, koji konje uzgajaju radi utrka i prezanja u zaprege, konji nisu iščezli iz ovih krajeva.

Ipak, konji se vraćaju i u poljoprivredu.

Kobilom zvanom Cura i željeznom ralicom iskovanom prije više od stotinu godina, Slobodan Ilić iz Brestovčine kod Gradiške priprema zemljište za sjetvu krompira i ostalog povrća. Kaže da ga sve podsjeća na djetinjstvo, kada je na identičan način pomagao svojim roditeljima.

Sebi, prijateljima i komšijama  pravim redove za sjetvu krompira i ostalog povrća. Ovo je stari način obrade zemljišta, ali  veoma pouzdan. Jedino se Cura odvikla od posla pa je moram voditi radi pravca. A kada nikne krompir imam za ovu ralicu i motičice pa ću prvo isjeći  korov, a onda i zagrnuti krompir. Hrane mora biti, ko zna kad će nestati ove korone, rekao je Ilić.

Konji se mogu vidjeti u njivama i u Donjim i Gornjim Karajzovcima, Romanovcima, ali i prigradskim naseljima Kozinci i Bok Jankovac. Prednost ovakve obrade je smanjeno gaženje zemljišta i lakše manevrisanje na malom prostoru.

Zemlja je mnogo rahlija kada se priprema konjima. Traktori male parcele ugaze, sabiju tlo i tu su onda problemi. U mom selu , Rogoljima, konji ne obrađuju zemljište, ali služe za parade, folklor i razne manifestacije. Tu je neprikosnoven Savo Vasiljević, kaže agronom Momir Cvjetković.

Sve je više paradnih čilaša

Najpoznatiji ljubitelj konja u cijelom Lijevče polju je Jovo Lepir. Jovo potiče iz Bajinaca, sela koji ima konjički klub. I sam je u Gradišci osnovao klub „Posavko“. Zahvaljujući njemu i Mići Ristiću, konji nisu u ovom dijelu naše zemlje otišli u istoriju.

Samo da prođe ova muka zvana virus korona. Upregnućemo konje u zapregu, spremiti rakije, slanine, domaćeg hljeba, suvog mesa i na nekoliko dana odosmo u manastir Osovicu na planini Motajica. Orme su spremne, kola uglancana, sjetva i radovi u voćnjaku završeni. Odvojićemo vremena i za uživanje, rekao je Jovo Lepir.

Maska sebi, maska konju, što je sigurno sigurno je

Da ljubav prema konju može biti neograničena, potvrđuje primjer Šerifa Seferovića iz Lipovače kod Gradiške. I Šerifov Dorat odradi poslove u bašti, ali većinu vremena provede obilazeći otpade, kako bi se sakupilo što više sekundarnih sirovina. Zanimljivo je da je Šerif i sebi i Doratu stavio maske protiv korone, vodeći se geslom, što je sigurno, sigurno je.

Morao sam i Doratu staviti platno na glavu, jer on nas hrani. A i volim ga , pametan je kao čovjek, rekao je Seferović.

Ljubav prema konjima nema granice, a to pokazuje i Boro Klincov. Boro je instruktor vožnje, a dosta vremena i novca odvaja za vlastitu farmu poni konja. Njegov primjer, kao i primjeri zabilježeni u Rogoljima, Lamincima i Brestovčini, pokazuju da su konji presudni i za razvoj seoskog turizma. Konačno i tom segmentu treba posvetiti dovoljno pažnje.

Izvor: agroportal.ba

PROČITAJTE:

Sportsko ribolovno društvo “Ključ”: Izborili se za gazdovanje rijekama

Možemo li spriječiti požare: Kompostirati umjesto paliti

Nakon sedam godina merino ovca Prikls vratila se kući?

Novi nacrt pravilnika o podsticajima u Brčko distriktu za 2020. godinu

Agrosavjet
-
0
Novi nacrt pravilnika o podsticajima u Brčko distriktu za 2020. godinu

Podsjećamo, Vlada Brčko distrikta nije dostavila ni jedan prijedlog za ublažavanje posljedica pandemije za poljoprivrednike u Brčko distriktu, za razliku od entiteta.

Ukoliko imate primjedbe, žalbe, komentare na isti, svoje prijedloge možete uputiti putem email-a na [email protected] najkasnije do 06.05.2020. godine.

Nacrt možete preuteti dole u nastavku teksta

PRAVILNIK

Kukuruzna pipa uočena na području Semberije

Agrosavjet
-
0
Kukuruzna pipa uočena na području Semberije

Na području Semberije, usjevi kukuruza se u zavisnosti od roka sjetve nalaze u fazi od klijanja do razvijena tri lista.

Vizuelnim pregledom usjeva kukuruza na pojedinim parcelama, utvrđeno je prisustvo sive kukuruzne pipe (Tanymecus dilaticolis). Kukuruzna pipa prezimljava u zemljištu u stadijumu imaga.

Kada se temperatura površinskog sloja zemljišta zagrije na oko 10 °C, napušta sklonište i izlazi na površinu. Nakon izlaska iz zemljišta nastaje period kopulacije i polaganja jaja.

Najveće štete pričinjavaju odrasle jedinke izgrizajući lišće kukuruza, što dovodi do poremećaja u rastu i razvoju biljaka. Masovnoj pojavi kukuruzne pipe pogoduje toplo i suvo proljeće i velike površine kukuruza u monokulturi.

Proizvođačima se preporučuje pregled usjeva kukuruza na prisustvo sive kukuruzne pipe.

Ukoliko se registruje 3 do 4 imaga pipe po metru kvadratnom preporučuju se hemijske mjere zaštite.

Hemijski tretman se može sprovesti primjenom insekticida na bazi kombinacije dvije aktivne materije hlorpirifos + cipermetrin, kao što su: Nurrele D, Konzul, Despot i sl.

Izvor: Pssrs.net

Šest grešaka zbog kojih je prinos PARADAJZA loš!

Agrosavjet
-
0
Šest grešaka zbog kojih je prinos PARADAJZA loš!

Nema ničeg boljeg nego imati svjež, domaći paradajz u bilo koje doba godine ali i mati viosk prinos paradajza.

Ukus svježeg domaćeg paradajza se jednostavno ne možete zamijeniti kupljenim sortama.

Sve započinje pravilnom njegom biljaka paradajza.

Neki smatraju da je vrlo lako uzgajati paradjz u svom vrtu te uvijek imati zdrav i svježe paradajz, ali nemaju svi mi prave informacije ili talent za to.

U ovom ćemo članku razmotriti neke grteške koje trebate izbjegavati kada sadite paradajz, kako biste povećali njegov prinos, ukus i kvalitet ploda.

Čitajte dalje kako biste saznali više o tome kako posaditi biljke paradajza.

Greška br. 1 – Kaljenje mladih biljaka pradajza

Neuspjeh u kaljenju sadnica paradajza jedna je od najčešćih grešaka zbog čega je visok prinos paradajza ostaje samo mašta.  Zapravo,  kaljenje mladih biljaka paradajza  je jedana od najvažnijih mjera koja osigurava njihov opstanak.

„Proces kaljenja“ omogućava da se sadnice biljaka paradajza prilagođavaju promjenama temperature ili izloženosti vremenskim uvslovima poput vjetra i kiše.

Evo nekoliko načina koji vam mogu pomoći u očvršćivanju sadnica paradajza  za vegetaciju.

Postupno povećavajte izlaganje sadnica prirodnim okruženjima otprilike mjesec dana nakon klijanja.

Prvih dana izlaganja držite biljke van izravne sunčeve svjetlosti i ne izlažite ih predugo hladnoći. Izložite ih nekoliko sati, a zatim ih odnesite natrag u zatvoren prostor.

Za najbolje rezultate, obavezno izložite sadnice tim elementima sedam ili više dana prije presađivanja biljaka paradajza  u vanjski vrt.

Izlaganje sunčevoj svjetlosti, cirkulaciji zraka, kiši i vjetru će ih očvrsnuti i učiniti ih spremnim za vani.

Greška br. 2 – Sadnja paradajza preblizu

Neki vjeruju da će sadnja puno biljaka na malom prostoru dati veći prinos paradajza.  Međutim, to nije slučaj. Kad sadite sadnice paradajza blizu jedne druge, usporava se  rast biljaka paradajza, uzrokujući pad prinosa.

Takođe, budući da su biljke zbijene, neke od njih neće dospjeti do izravne sunčeve svjetlosti, koja im je potrebna za optimalan rast.

Nedostatak dovoljno sunčeve svjetlosti čini da sadnice postanu savršeno uzgajalište za gljivične bolesti i kao i monoge štetoočine koje se hrane lišćem i plodovima paradajza.

 Greška br. 3 Izbor sorti paradajza

Izbor sortimenta jedne od najzastupljenijih povrtlarskih kultura vječita je dilema proizvođača. Jedni se oslanjaju na nutritivna svojstva određenih domaćih sorti, dok je sa druge strane visoka rodnost osnovna vodilja drugim proizvođačima. Međutim, svi znaju da je izbor najpovoljnije sorte prvi korak ka finalnom uspjehu.

Zahtjevi tržišta diktiraju

Proizvodnja paradajza i svih ostalih kultura okrenuta je ka zadovoljenju potrošačevih zahtjeva. Sortiment paradajza bira se, shodno tome, na osnovu potražnje u datim tržišnim uslovima i u određenom vremenskom periodu.

Sortiment je potrebno birati na osnovu prethodnog iskustva prodaje na određenom tržištu ili analiziranjem trenutne potražnje ili predviđanjem potražnje u skorijem periodu. Pri tome obavezno je obratiti pažnju na vremenski period prispijevanja sortimenta i krajnju upotrebu proizvoda (svježa potrošnja ili dalja prerada).

Na osnovu krajnje upotrebe mogu se birati sorte tvrđe, elastičnije i postojanije opne pogodne za transportovanje i skladištenje. Sorte namjenjene preradi treba da imaju što veći sadržaj suhe materije, visoku viskoznost i izrazito crvenu boju. Sorte pogodne za mehanizovanu berbu moraju da imaju ujednačeno dozrijevanje plodova.

Rana ili kasna proizvodnja?

S obzirom na vremenski period prispijevanja sortimenta, isti se dijeli na rane (plod sazrijeva za 90-115 dana), srednje rane (plod sazrijeva za 115-130 dana) i kasne (plod dozrijeva za 130-170 dana). Rani sortiment paradajza preferiran je u plastenicima sa ili bez zagrijavanja. Najčešće se ovakav tip paradajza uzgaja sadnjom sadnica u plastenicima. Neki koji se vrlo često mogu naći u upotrebi su Amati F1, Baghera F1, Arletta F1, Grownet F1, Big beef F1, Ivet F1, Minaret F1, Rally F1.

Srednje rani i kasni sortiment češće je uzgajan direktnom sjetvom iz sjemena i sadi se u uslovima koja karakterišu duga ljeta. Neki od srednje ranih i srednje kasnih hibrida koji se susreću u proizvodnji su Hector F1, Lustro F1, Sinatra F1, Tamaris F1, Optima F1, Brooklyn F1, Bobcat F1.

Domaće ili hibridne sorte?

Vječita dilema proizvođača povrća bilo da proizvodnju obavljaju na otvorenom polju ili u plasteniku, je između domaćih ili hibridnih sorti. Domaće sorte paradajza karakterišu veći plodovi, mesnatiji sadržaj i velike količine vode, a povrh svega toga i dašak tradicije uzgoja.

Hibridne sorte vrlo često mogu biti adekvatna zamjena domaćim sortama ukoliko se kombinuju u skladu sa svojim fiziološkim i nutritivnim karakteristikama. Proizvodnja paradajza u većim količinama vrlo često iziskuje upotrebu hibridnih sorti budući da su iste prinosnije, otpornije na bolesti i štetočine, omogućavaju vertikalni uzgoj te formiraju vrlo robusna stabla koja su u moućnosti nositi plod.

Dilema oko izbora najpogodnije sorte paradajza ostaje na proizvođaču. On na osnovu prethodnog iskustva, zahtjeva tržišta, krajnjoj upotrebi, mogućnosti uzgoja, tehnike proizvodnje te uslova uspijevanja donosi sud o tome koji sortminet odabrati i pustiti u proizvodnju.

Greška br. 4 – Sadnja paradajza u sjeni

Dakle, koliko sunca treba biljkama paradajza?

Slično drugim povrtarskim biljkama, biljke paradajza najbolje rastu sa oko sedam sati sunca dnevno.

Kada sadite sadnice u prostor sa sjenom, to će paradajzu uskratiti sunčevu svjetlost koja im je potrebna, što će uticati na rast biljke.

Zapamtite, proizvodnja povrća zahtijeva puno energije. Glavni izvor njihove energije je sunce. Iz tog razloga pazite da biljke svakodnevno dobijaju dovoljno sunčeve svjetlosti.

Takođe, biljke koje ne dobijaju dovoljno sunca davaće  puno lišća i roditi sitne plodove. Koliko god ti listovi bili lijepi, ne možete ih koristiti za aromatizovanje hrane.

Greška br. 5 Ne uklanjanje donjih listova paradajza

Kako ukloniti donje listove paradajza pročitajte OVDJE

Greška br. 6 Pogrešno zalivanje paradajza

Prvo pravilo je da se biljka zalijeva pri samom korijenu, nikako po lišću. Dakle, skinite ružu sa kante za zalijevanje i biljku, a to se posebno odnosi na osjetljivi paradajz ali i za drugo povrće, sve vrste tikvi i bundeva te krastavce koji su skloni plamenjači, zalijevajte direktno po korijenu.

Paradajz i papriku je čak najbolje zalijevati tako što ćete izliti veću količinu vode u kanaliće između redova, znači još dalje od korijena.

Idealno bi bilo zalijevati kišnicom ili barem ustajalom vodom jer ako je jako hladna, direktno iz bunara ili vodovoda, šokirat ćete biljku pa će dati nekvalitetne plodove ili čak odbaciti cvijet. Ako imate mogućnosti, nalijte vodu u kante ili burad te ju ostavite preko dana ili noću. Ako danju toliko ugrije da voda navečer bude mlaka, možete ju čak malo rashladiti.

Zalijevati treba rano ujutro ili kasno navečer. Zalijevate li preko dana, voda će brzo ispariti pa ju biljka neće uspjeti iskoristiti.

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još:

Ručno oprašivanje paradajza: Da svaki cvijet postane plod!

Plamenjača paradajza – Simptomi i zaštita

Dvije vrste pepelnica koje mogu smanjiti urod paradajza i paprike i do 70%

SVE O RANOJ PROIZVODNJI PARADAJZA

Sportsko ribolovno društvo „Ključ“: Izborili se za gazdovanje rijekama

Agrosavjet
-
0
Sportsko ribolovno društvo „Ključ“: Izborili se za gazdovanje rijekama

KLJUČ – Sportsko ribolovno društvo „Ključ“ iz istoimenog grada, poslije pravne bitke uspjelo se napokon izboriti za dobijanje prava ribolovnog gazdovanja Sanom, Sanicom i ostalim rijekama na ovom području.

Na adresu pomenutog društva stiglo je ovih dana rješenje Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, kojim im se pomenuto pravo ustupa na period od narednih deset godina uz propisanu novčanu nadoknadu.

U rješenju se navodi kako Ministarstvo postupa po odluci Kantonalnog suda u Bihaću, koji je presudom ukinuo prethodno rješenje od prije nekoliko mjeseci, kojim je ribolovno pravo gazdovanja rijekama bilo dodijeljeno preduzeću „Kraljevac“ iz Ključa.

Ključki ribolovci kažu kako ovo smatraju svojom velikom pobjedom i da se već intenzivno, čim pravosnažnost rješenja stupi na snagu, spremaju za buduće aktivnosti.

Senad Zečević, predsjednik SRD „Ključ“, podsjeća kako su pravdu izborili sudskim putem te da je Kantonalni sud presudio da „Kraljevac“, inače preduzeće koje se primarno bavi ugostiteljskom djelatnošću, prilikom konkursa za dodjelu ribolovnog prava nije ispunjavao propisane zakonske uslove.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Možemo li spriječiti požare: Kompostirati umjesto paliti

Suzbijanje miševa i pacova u skladištima

 

6 vrsta voća i povrća koje SIGURNO daju plodove ČAK i kad ih gajite U STANU

Agrosavjet
-
0
6 vrsta voća i povrća koje SIGURNO daju plodove ČAK i kad ih gajite U STANU

Prostor u urbanoj bašti je obično prilično ograničen, ali ne očajavajte. Mnoštvo povrća, pa čak i poneko voće može dati plodove u zatvorenom prostoru! Život u gradu često ne daje mogućnosti za redovnu baštu, ali uz topao, sunčan prozor i prave sorte, neko voće i povrće može se uspješno uzgajati u zatvorenom prostoru.

Rezultati neće biti tako spektakularni kao što bi bili kada bi se voće i povrće uzgajalo napolju u tradicionalnom vrtu, ali moguće je. Evo vodiča koji će vam pomoći u odabiru pravih vrsta i brizi o njima.

Povrće

Nekoliko sorti povrća je moguće gajiti u zatvorenom prostoru. Kad god je to moguće, odaberite kompaktne sorte „grmova“ i osigurajte da dnevno dobijaju najmanje 6 sati sunčeve svijetlosti.

Kada biljke počnu da rađaju, od presudnog je značaja da se redovno i ravnomjerno zalivaju. Prekomjerno zalivanje može uzrokovati da biljke napuknu i raspadnu se, a nedovoljno vode može dovesti do sušenja. Važna je i toplota, nemojte postavljati biljke na hladna, skrovita mjesta.

1. Plavi patlidžan

Ova biljka sa elegantnim ljubičastim plodovima dobro uspjeva u posudama za gajenje. Može narasti do visine od oko jednog metra i treba je podupreti letvicom. Lagano je prskajte vodom i podrezujte ako pređe 30 cm visine.

Bijela lepršasta vaš može biti problem. Za liječenje koristite ljepljivu zamku. NE prskajte pesticidom, osim ako na etiketi nije izričito napisano da je formulisana za prehrambene kulture, pa čak i onda koristite štedljivo.

2. Krastavac

Poput patlidžana, i ovu biljku bi trebalo vezati kočićima. Odaberite sortu „grma“ koja rađe manje plodove krastavca i održavajte vlažnu zemlju. Krastavci su veoma žedne biljke i treba ih redovno zalivati kako bi se plod pravilno razvio.

Loze, koje narastu u visinu od oko 1 metra, mogu se gajiti oko nosača.

3. Paradajz

Samo sitne sorte ćeri paradajza mogu se uspješno gajiti u zatvorenom prostoru, ali mogu biti jednako ukusne kao i njihova velika braća. Potrebno je da ga gajite ispod osunčanog prozora.

Raste u saksiji ili kao viseća biljka. Održavajte je vlažnom i nađubrenom. Zaprašivanje će možda pomoći ako nježno tapkate po stabljikama kad biljka procvjeta. Probajte patuljaste sorte poput Tiny Tim i Tumbler (viseći paradajz).

Voće

1. Jagode

Jagode se mogu uspješno gajiti u saksiji ili drugim posudama. Isprobajte sortu alpskih jagoda za najbolje rezultate. Plodovi će se pojaviti nakon 5 meseci od klijanja semena. Kao i za povrće, potrebno je puno sunca.

2. Kumkvat (fortunela)

Reč je o jedinom citrusu koji se može prilagoditi gajenju u zatvorenom.

Plodovi će biti mali – oko 2-3 cm, ali vrlo jestivi. Kao bonus cvijeće će dodati svež miris vazduhu tokom cijelog ljeta. Držite ga na toplom.

Ostalo

Kikiriki

Djeca će se zabavljati sadnjom neočišćenih i neprženih kikirikija i gledajući ih kako rastu u biljku koja svoje plodove uvodi u tlo. Toplota je presudna za uspjeh ovog usjeva.

Uz malo pažnje i strpljenja, mnoštvo proizvoda može se prikupiti sa bilo kojeg toplog, sunčanog prozora.

Izvor: agromedia.rs
PROČITAJTE:
1...767768769...1.011Stranica 768 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia