Naslovnica Blog Stranica 717

Zašto otpadaju cvjetovi krastavca?

Agrosavjet
-
0
Zašto otpadaju cvjetovi krastavca?

Krastavac je jednodoma biljka, što znači da se na jednoj biljci javljaju i muški i ženski cvjetovi.

Vrlo je lako razlikovati muške od ženskih cvjtova – ispod muških cvjetova nalazi se samo cvijetna drška, a kod ženskog cvijeta ispod cvijeta se nalazi zadebljanje koje podseća na zametak budućeg krastavca.

Ženski cvijet krastavca
Muški cvijet krastavca

Muški cvijet ima samo prašnike, a ženski cvijet ima žig tučka u cvijetu i plodnik ispod cvijeta. Prvo se pojavljuju muški cvjetovi, a oko sedam dana kasnije javljaju se ženski, koji su nešto krupniji. Uvijek ima mnogo više muških cvjetova, kako bi se osigurala oplodnja putem pčela i drugih insekata.

Jedna biljka krastavca formira u prosjeku 25-30 plodova. Taj broj biljka reguliše sama, zavisno od spoljnih uslova – dužine dana i kvaliteta svjetlosti, toplote, vlage, mineralne ishrane, količine ugljendioksida u vazduhu itd. Za proizvodnju u zatvorenom prostoru pronađene su forme koje zameću partenokarpno, tj. bez oplodnje.

Postoje i forme sa isključivo ženskim cvjetovima, ali za njihovo gajenje neophodno je pri sjetvi ubaciti bar 5 % biljaka sa muškim cvjetovima. Muški cvjetovi posle sazrijevanja polena i obavljene oplodnje se suše i otpadaju, da ne bi nepotrebno trošili hranu. Ženski cvjetovi u povoljnim uslovima ne otpadaju, ali ako se to desi, već je kasno za ispravke. Razloga za to ima mnogo.

Najčešći uzrok je izostanak oplodnje. U zatvorenom prostoru za ranu proizvodnju cvjetanje krastavca pada u vrijeme nepovoljnih temperaturnih uslova, ispod 13 ⁰C, kada pčele ne izleću iz košnica. To može da se riješi unošenjem bumbara u plastenik, koji lete ispod ove temperature, ali sigurnije je odabrati partenokarpne hibride.

Dešava se da oplodnja može da izostane prilikom nepravilnog izbora sorte ili hibrida, koji ima samo ženske cvjetove, a nema u blizini oprašivača sa muškim cvjetovima, koji cvjeta u isto vrijeme. Zato je vrlo važno kupiti sjeme u originalnom pakovanju i kod proverenog dobavljača, kako bi se izbjegle velike štete od falsifikovanog sjemena.

Nepravilna njega, čak i pored dobre oplodnje, može da izazove otpadanje ženskih cvijetova. Krastavac je subtropska biljka, pa zato traži visoke temperature za svoj razvoj. Temperature ispod 15 ⁰C i iznad 28 ⁰C izazivaju loše zametanje.

Dugotrajno hladno vrijeme, zalivanje hladnom vodom, sadnja ili sjetva u sijenci bez dovoljno svjetlosti, sve to može da dovede do opadanja cvjetova i smanjenja prinosa.

Poznato je da zalivanje krastavca odstajalom vodom ili iz bara i močvara, dovodi do povećanja prinosa. Hladna voda kod krastavca izaziva još i pojavu gorčine u plodu.

Voda iz prirodnih stajaćih voda ima i tu prednost što u njoj ima mnogo korisnih mikroorganizama, koji biljci daju razne imunostimulatore i korisne bioaktivne materije.

Kada i koliko je potrebno zalivati KRASTAVAC?

Gusta sadnja, sa više od 6-8 biljaka na m², zavisno od sorte i habitusa, može da bude uzročnik opadanja cvjetova.

Višak azota izaziva pojačan vegetativni porast na štetu generativnih organa, smanjen je broj ženskih cvjetova, a i oni koji zametnu brzo opadnu.

Najbolji prinos daju sjemenke stare 3-4 godine.

Mlađa semena, naročito iz prošle godine, daju biljke sa manjim brojem ženskih cvjetova. Tretman sjemena prije sjetve stimulatorima rasta – Cirkon, Slavol, aminokiseline i sl., može da riješi ovaj problem.

Izvor: domaćinska kuća

PROČITAJTE:

Krastavci i tikvice vam cvjetaju, a ne daju puno plodova? Evo u čemu je problem

Plodored – Za uspješno gajenje KRASTAVCA!

Stavite u saksiju filter za kafu i vaše cvijeće nikada neće uvenuti!

Agrosavjet
-
0
Stavite u saksiju filter za kafu i vaše cvijeće nikada neće uvenuti!

Vjerovatno ste čuli ili vidjeli kakvi se efekti postižu stavljanjem šljunka na dno saksije. To je ista ideja, ali filter za kafu je jednostavniji, jeftiniji i zauzimaju manje prostora u saksijama

Nekad se filter za kafu koristio isključivo za kuvanje kafe – danas ga koristi sve više ljubitelja cvjećarstva. Zašto?

Zato što, kuvanje kafe nije jedina stvar za koju su dobri. Mali papirnati filteri imaju više namijena – a neki su vrlo korisni za vaše biljke i baštu! Nije ih teško učiniti korisnim za biljke: prvi korak je stavljanje filtera za kafu na dno saksije za cvijeće. Treba ga staviti između zemlje i odvodnih otvora saksije – gdje obično prolaze voda i prljavština. Kad to uradite, filter će propustiti vodu, a zadržati prljavštinu. Zašto je to korisno? Vrlo često prljavština začepi otvore, a to spriječava prolazak viška vode, ali i protok vazduha. To može da uzrokuje propadanje korijena biljke i konačno i njeno uvenuće.

Vjerovatno ste čuli ili vidjeli kakvi se efekti postižu stavljanjem šljunka na dno tegle. To je ista ideja, ali filteri za kafu su jednostavniji, jeftiniji i zauzimaju manje prostora u saksijama. A to znači da u saksiji ima više zemlje – na čemu će vam biljke biti zahvalne! Postoji još jedan trik za koji su filteri za kafu idealni. Budući da upijaju, zadržaće vlagu svaki put kad zalivate cvijeće. Neće biti previše vlage da korijen trune – nego taman koliko treba!

Dakle, ako ćete koristiti filtere za kafu, nećete morati toliko često da zalivate biljku.

I za kraj – ali ne manje važno – filteri za kafu korisni su kad treba da presadite biljku. Zadržaće zemlju da se ne razmrvi okolo.

Izvor: miss7

PROČITAJTE:

Zaledite ostatak vina

Čudesna moć bebi pudera: Otjeraće mrave i pomoći otpetljati nakit

Kako postupiti ukoliko sretnete ZMIJU u prirodi i kako se zaštititi?

Agrosavjet
-
0
Kako postupiti ukoliko sretnete ZMIJU u prirodi i kako se zaštititi?

Šta bi trebalo da radite ukoliko budete imali susret sa nekom zmijom?

Prije svega, ono što bi trebalo da nagalasimo je da zmije ubijaju pacove koji su mnogo veća opasnost za širenje zaraza od samih zmija. Dakle zmije ne bi trebalo da ubijate ni u kom slučaju, čak i ako se susretnete sa otrovnicom. Ali bitno je da se naglasi da na našim prostorima možemo sresti dvije vrste zmija otrovnica, a to su šarka i poskok. Ostale zmije nisu otrovne.

ŠARKA

Šarka ima trouglastu glavu i mali vrat koji je nešto uži od tijela tako da je možete veoma lako prepoznati. Što se samih šara tiče one su u obliku rombova i mogu da budu raznih boja. Jedna od najčeščih šarki je crna i ona je potpuno tamna i tu morate da budete obazrivi jer se šara vidi samo pod određenim uglom. Crna šarka voli vlažna mjesta blizu potoka, reka i bara. Njen otrov nije prejak i uglavnom ne može da ubije odraslog čoveka, ali izaziva nepovratno oštećenje tkiva. U slučaju ujeda treba potražiti ljekarsku pomoć.

POSKOK

Ili kamenjarka ima mali rog na nosu, pa je vrlo lako možete prepoznati. Ukoliko ne primijetite rog, pogledajte leđa i tamo ćete primetiti cik cak liniji ili rombove. Ova zmija ima običaj da se penje na drveće, a samo ime je dobila zbog mita da ova zmija voli da skače na svoje žrtve. Poskok obično nema namjeru da ujede, ali ako se to dogodi hitno tražite pomoć lekara. Otrov poskoka je veoma jak, tačnije ova zmija je najotrovnija u Evropi i zbog toga budite pažljivi oko kamenjara… Ukoliko vas poskok ugrize u roku od dva sata može da dođe i do smrti.

Kako otjerati zmije iz dvorišta

U SLUČAJU UJEDA

Ako vas zmija ujede, pogledajte mjesto oko ujeda, ukoliko nema promijena u okolini mjesta ugriza, a osoba se oseća dobro, možete slobodno da zaključite da je u pitanju bila neotrovnica.

Ako se oko mjesta ugriza pojavi oteklina, uz krvarenja i bolove što se brzo širi dalje, a imate i opšte simptome trovanja u smislu uznemirenosti, vrtoglavice, mučnine i povraćanja, a u najtežim slučajevima i razvoja šoka, onda se zna da je reč o zmiji otrovnici.

PRVA POMOĆ

Evo nekoliko koraka koje bi trebalo da pratite ukoliko vas ujede zmija.

– imobilisati ud ako je on ugrižen da bi se onemogućilo njegovo pokretanje i time onemogućila i veća cirkulacija krvi

– iznad ujeda napraviti podvez tako da se uspori protok krvi i time spreči širenje otrova kroz tijelo. Podvez vršiti širokom tkaninom i ne treba previše stegnuti. Sa vremena na vreme treba malo popuštati povez da se ne izazovu druge komplikacije uslijed zaustavljanja krvotoka. Ima i preporuka da se uopšte ne pravi podvez. Ako je ujed blizu ili uz sam krvni sud, onda je bolje izvršiti podvezivanje. Ako je ujed u mišićno tkivo, onda je bolje ne podvezivati, jer velika koncentracija otrova nepovratno uništava to tkivo te je od podvezivanja veća šteta nego korist.

– osoba koju je ugrizla zmija treba da miruje, kako bi se smanjio broj otkucaja srca i time usporila krvotok. Ipak, ako je osoba sama i nema drugu pomoć, može i sama krenuti po pomoć, naročito nakon ujeda šarke, jer je njen otrov blaži i sporije deluje.

– otrovanoj osobi treba davati da pije što više tečnosti, ali nikako alkohol ili lijekove (naročito ne aspirine jer oni ubrzavaju krvotok).

– ne treba rezati ranu, jer se tako ona još vise zagadi, a otrov inače razređuje krv tako da može doći do obilnog krvarenja.

– ne treba isisavati otrov iz rane jer ako otrov dođe u dodir sa nekom ranicom na koži ili u usnoj duplji, ili sa kvarnim zubom onoga ko pruža pomoć, i on će se otrovati.

– ne treba paliti ranu jer to nema efekta. Eventualno, ako je reč o udu, može se uroniti u vruću vodu (onoliko vruću koliko otrovani može da izdrži), jer toplota uništava zmijski otrov.

PONAŠANJE U BLIZINI ZMIJA

Zmije se ne treba plašiti. Običan oprez je dovoljan. Zmija nije nasilna životinja i sama bježi od opasnosti. Napada samo ako je direktno ugrožena.

Prilikom kretanja kroz oblast u kojoj ima zmija treba se držati nekih sitnih pravila:

– dok hodate pravite buku. Najbolje je da nosite štap kojima ćete da lupkate ispred sebe ili šuškašte po opalom lišću ili žbunju. Možete i da trupćete stopalima. Zmije će vas tako čuti kada nailazite i skloniće se same. Glasno pričanje nema efekta jer zmije „čuju“ tako što tijelom primaju vibracije preko tla.

– nemojte trčati ili brzo hodati, jer ako se tako budete kretali, zmije neće moći da vam se na vrijeme sklone sa puta i onda će se osetiti ugroženo i uješće vas.

– gledajte kuda stajete, da bi na vrijeme primijetili zmiju, ali ako poštujte prvo i drugo pravilo, zmije će vas izdaleka čuti i skloniti se. Izuzetak je ako neku iznenadite na spavanju, jer se tada osećaju ugroženo i spremne su da se odbrane.

– ako se krećete u grupi, onda gledajte da gazite onuda kuda su prošli oni ispred vas.

– vodite računa na mjestima gde je moguće da bude zmija. To je obično stjenovit ili šumovit predeo, blizu vode. Ujutru i uveče zmije izađu na kamenje jer im je tu toplije, a kada je vruće preko dana, zavuku se u pukotine ili druga mesta koja su u sijenci, a na kojima nije hladno.

– kada susretnete zmiju, stanite i umirite se. Nemojte da se plašište ili paničite. Sačekajte da ona ode. Pripremite štap ispred sebe tako da ako krene prema vama, možete da je odgurnete (ne i da je tučete). Ako je i ona mirna, baci manji kamen blizu nje, ili lupkaj štapom ispred nje, da je otjeraš. Nemojte zmiju udarati štapom ili gađati kamenom.

– ne ubijajte zmije. Zmije su korisne i ne treba ih uništavati, naročito ne ako je jedini razlog strah. Strah nije razlog da bilo koga povrediš ili ubiješ.

– svaku zmiju izbjegavajte kao otrovnicu jer ima neotrovnih vrsta koje veoma liče na otrovne.

Izvor: nationalgeographic.rs

PROČITAJTE:

Soda i sumpor tjeraju zmije iz dvorišta!

Kako se riješiti moljaca u ormaru?

Agrosavjet
-
0
Kako se riješiti moljaca u ormaru?

Moljce tjeraju ruzmarin, limun i cimet. Spriječite najezdu moljaca u svome ormaru tako da ga namirišite koristeći svježu mentu ili ruzmarin, koji im jako smetaju. Podijelite odjeću prema tkaninama i nikako ih ne ostavljajte u najlonu.

Bez obzira jeste li neku odjeću nosili samo jednom, prije nego je spremite u “ljetni ormar” obavezno je operite. Nevidljive mrlje od dezodoransa, roll-ona ili bijelog vina pravi su izvor hrane za moljce. Prije pranja provjerite i sve džepove kako im slučajno ne biste ostavili mamac. Moljce privlači i štirka pa odjeću ili stolnjake koje nećete uskoro koristiti radije nemojte štirkati. Nježnije i finije materijale odnesite na kemijsko čišćenje. No nemojte ih u ormar stavljati u zaštitnim plastičnim ili najlonskim “košuljicama” u kojima ih dobijete u čistionici.

Odjeća ne može “disati” u plastici, pa ako u njima slučajno zatočite moljca, oni će dobiti idealne uvjete za razmnožavanje. Prerađena plastika može ispuštati i plinove zbog kojih svijetli materijali mogu lako požutjeti. Ormar u koji namjeravate staviti sezonsku odjeću najprije dobro prozračite, a potom prebrišite. Odjeću podijelite prema vrsti tkanine. Proteinska vlakna poput svile, vune, krzna i kože prirodna su hrana moljcima. Zato ih treba odvojiti od biljnih vlakana (pamuka, lana i industrijske svile) u drugi ormar ili u vakumske vrećice kako bi ih dobro zaštitili.

Svježa menta i ruzmarin snažnim mirisom držat će moljce podalje od omiljene odjeće, a ruzmarin možete osušiti i držati ga u platnenim vrećicama.
Budući da drvo u sebi sadrži kiselinu koju otpušta u malim količinama, može oštetiti odjeću koja u drvenim ormarima stoji duže od šest mjeseci. Zato stručnjaci savjetuju da je umotate u muslin.

Cedar promijeniti svakih pola godine

Cedar ima izrazito jak miris od kojeg moljci doslovno bježe. Učinkovit je bilo da je u obliku gela, vrećica ili kockica. Potrebno ga je mijenjati svakih šest mjeseci.

Težak miris kuglica se ne da oprati

Kuglice protiv moljaca stručnjaci ne preporučaju. Istraživanja su pokazala da su otrovne, a i njihov težak miris je gotovo nemoguće poslije “istjerati” iz ormara.

Težu odjeću čuvajte u muslinu ili kutiji

Poplune i težu odjeću poput pulovera od kašmira te večernjih haljina složite i čuvajte u muslinu jer u njemu zrak lako cirkulira. Plastične kutije također su dobre.

I cimet i limun su prirodna zaštita

Suha lavanda, ružmarin, menta, majčina dušica, cimet, cedar i suha korica limuna imaju intenzivan miris koji nadaleko tjera moljce. Vrećicu protiv moljaca možete sami napraviti zamotate li u čistu krpicu ili gazu svježi ružmarin i mentu u jednakom omjeru.

Učinkovit je već i smotuljak ruzmarina

Zaštitu od moljaca dobit ćete pomiješate li malo lavande, ružmarina, klinčić i vrlo malo suhe korice limuna te zavežete u smotuljak. Isto možete napraviti i s malo lavande, suhe limunove korice i štapića cimeta. Moljci će pobjeći i ako zamotate jedan sastojak.

Izvor: www.oryx-asistencija.hr

PROČITAJTE:

Prirodni lijek koji smanjuje svrab nakon uboda komarca

Koja biljka Vam donosi sreću prema astrološkom znaku

Malina sve skuplja, nema ko da je uzgaja

Agrosavjet
-
0
Malina sve skuplja, nema ko da je uzgaja

Pojedini otkupljivači malina u Republici Srpskoj uzgajivačima su ponudili cijenu malina koja se kreće oko 3,30 KM po kilogramu, što je više nego lani, a na skok cijene uticao je slabiji rod usljed loših vremenskih uslova.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kaže da je ove godine zbog nepovoljnih vremenskih uslova dosta manji rod svih voćnih vrsta, pa tako i malina, međutim, kako on tvrdi, trenutno vrijeme je uticalo da kvalitet maline bude dobar.

„Rod je podbacio, kao i kod sveg ostalog voća, ali je rod kvalitetan, što će se amortizovati dobrom cijenom i biće je lako prodati. Velika je sreća kada proizvodi odmah nađu tržište i prodaju se, to je veliki uspjeh za proizvođače“, kaže Dojčinović.

On ističe da se pojedini proizvođači bune jer smatraju da bi cijene trebalo da budu veće, ali kako kaže, cijena od tri do 3,5 KM je izuzetno dobra i nema potrebe da se bilo ko žali.

„Otkupljivači su uglavnom objavili cijene oko 3,30 KM, u Srbiji se kilogram plaća četiri KM, te proizvođači traže da se izjednače sa Srbijom, ali mislim da je i kod nas cijena izuzetno dobra“, rekao je Dojčinović.

Dobrisav Blagojević, član Udruženja malinara „Vilamet“ i član Skupštine ovog udruženja, kaže da je u Bratuncu jedna hladnjača ponudila cijenu maline od tri KM. Ističe da je rod manji nego lani, skoro pa prepolovljen, ali da je kvalitet kod većine proizvođača dobar u zavisnosti na koji način su tretirali svoje maline.

„To je uticalo i na otkupnu cijenu ove godine, ona neće biti ispod tri KM, te se već traži cijena od četiri KM. Sljedeće godine cijena malina će biti daleko veća, jer malina nema, prinosi su sve manji i hladnjače su praznije“, kaže Blagojević i dodaje da u ovom trenutku koliko god da se proizvede, sve se odmah i otkupi.

Pojasnio je da maline uzgaja 34 godine i da će malina biti sve skuplja, jer nema ko da je uzgaja.

„Mojoj djeci to ne pada na pamet da rade, omladina je otišla po svijetu, mi koji smo ostali na njivama radimo i od toga živimo, ali za 10 godina hladnjače će ovdje moći samo ‘golubove’ otkupljivati“, rekao je Blagojević.

Ističe da je cijena lani bila 2,5 KM po kilogramu, a da sada nije ispod tri KM.

„Cijena malina u Njemačkoj je za 200 grama četiri evra, ako neko ne može meni da plati te tri KM po kilogramu, to je loše. Svi nas gule, jednog dana mi seljaci nećemo više ništa uzgajati zbog svega toga i svi će biti na propasti“, rekao je Blagojević.

Dodao je da nema velikih količina maline ove godine na našem prostoru.

„Imali smo sušnu jesen, sušnu zimu i proljeće koje je bilo takvo da je uticalo da malina nema. Imam dva malinjaka, jedan je izuzetno loš, ali je drugi dobar“, rekao je Blagojević.

Mićo Stanojević iz Poljoprivredne zadruge „Argos“ iz Bratunca, koji otkupljuje maline i ima hladnjaču od 300 tona, kaže da još nisu formirali konačnu cijenu, ali se zna da ona neće biti ispod tri KM po kilogramu.

„Cijena zavisi od ponude i tražnje, te da li je malina rodila ove godine ili nije, na nju utiču vremensku uslovi. Cijena prošle godine je bila 2,5 KM, sada je za 20 odsto skuplje. Na skok cijene maline je uticalo to što ona nije rodila. Mi pokrivamo područje Bratunca, Srebrenice, Milića i Vlasenice“, pojasnio je Stanojević.

On je istakao da su neki otkupljivači već saopštili cjenu od tri KM po kilogramu, te da nije upućen da se neko žalio na tu cijenu od proizvođača.

„Cijena je bolja nego prošle godine. Ja još nisam objavio konačnu cijenu, pratim cijenu kod drugih otkupljivača i moja cijena neće odstupati od toga. Proizvođačima sam rekao da će cijena biti od tri KM do 3,30 KM“, rekao je Stanojević.

Izvor: nezavisne novine

Strana narandža jeftinija od domaće jabuke

Agrosavjet
-
0
Strana narandža jeftinija od domaće jabuke

BANJALUKA – U prvih pet mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 1.054 tone više citrusa nego u istom periodu prošle godine, a razlog povećanom uvozu je, kako tvrde domaći voćari, visoka cijena domaćeg voća, zbog koje se kupci plićeg džepa radije odlučuju da kupuju i konzumiraju citruse.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih pet mjeseci ove godine uvezeno je vrijednosno 7,7 miliona KM više citursa nego u istom periodu prošle godine.

„U prvih pet mjeseci ove godine uvezen je 27.918.497,01 kilogram u vrijednosti od 27.545.598,96 KM, dok je u prošloj godini u istom periodu uvezeno 26.863.842,26 kilograma u vrijednosti od 19.818.215,09 KM“, kažu u UIO BiH za „Nezavisne“.

Kako pokazuju podaci UIO BiH, najviše ovog voća je uvezeno iz Turske, Španije, Grčke, Egipta i Italije.

„Od početka godine do maja iz Turske je uvezeno 11.104.340,50 kilograma u vrijednosti 10,445,983.06 KM, zatim iz Španije 5.011.200,29 kilograma u vrijednosti 7.508.425,08 KM. Iz Grčke je uvezeno 8.031.009 kilograma vrijednosti 5.003.975,82 KM“, pokazuju podaci UIO BiH.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, smatra da pandemija virusa korona nije uzrokovala povećanje potrošnje citrusa kod naših građana, već da su to isključivo cijene ovog voća, koje su dosta povoljnije od cijena domaćeg voća.

„Primijetili smo da je sve južno voće dosta jeftinije od domaćeg voća, poput domaće jabuke, koja je izuzetno skupa. Dosta je jeftinije južno voće i ono bolje ide, to je najviše uticalo i na sve veći uvoz“, smatra Dojčinović.

On je pojasnio da je južno voće pri uvozu dosta skuplje nego što je to bilo prošle godine, ali da je i naše domaće voće skuplje dva puta u trgovinama nego što je to bilo prošle godine.

„Domaća jabuka je sada između dvije i tri marke, lani je bila znatno jeftinija. Građani više kupuju južno voće, jer je jeftinije, više je traženo i ono bolje ide“, kaže Dojčinović.

On je istakao da bi trgovci takođe trebalo da snize marže na domaće voće, jer cijene otkupa od proizvođača nisu toliko visoke, kao što je to slučaj u trgovinama.

„Imamo danas jabuke koje su skoro tri KM, a kruške skoro pet KM, to nije korektno ni prema proizvođačima od strane trgovaca, a nije korektno ni prema krajnjem potrošaču, odnosno kupcu“, smatra Dojčinović.

Kako kaže Dojčinović, u zavisnosti odakle narandže dolaze, one se mogu naći po 1,5 KM, 1,60 KM, 1,80 KM te sve zavisi od njihove vrste.

„Narandži ima i po tri KM, ali su to uglavnom španske narandže, koje su i najskuplje“, rekao je Dojčinović.

On je napomenuo da bi se smanjivanjem marže na domaće voće smanjila i njegova konačna cijena te da bi to moglo potisnuti na neki način južno voće.

Dodao je da poruke građanima da kupuju domaće ne vrijede ako je cijena domaćeg proizvoda viša od cijene uvoznog voća, jer je krajnjem kupcu najbitnija cijena.

Dragan Pavlović, potpredsjednik Seljačkog saveza FBiH, kaže da ga ne iznenađuje veliki uvoz citrusa, jer takve proizvodnje u BiH skoro da nema.

„Naša proizvodnja domaćeg voća je iz godine u godinu, nažalost, manja, zbog toga je uvoz voća sve veći i veći kod nas pa tako i uvoz citrusa. Mi citruse proizvodimo u minimalnim količinama, nema velike proizvodnje, pa to moramo uvoziti. Međutim, veći problem od toga je što uvozimo i voće koje mi proizvodimo u velikoj mjeri“, rekao je Pavlović.

Dodaje da naši građani, ako već kupuju voće, radije kupe jeftiniju narandžu, nego skuplju jabuku, jer sve gledaju prema džepu.

On smatra da građani u BiH nemaju ni taj naboj prema državi, ni naviku da toliko kupuju domaće kao zapadni narodi, koji kupuju domaće, pa makar ono bilo i skuplje nego uvozni proizvodi.

Izvor: nezavinse novine

Cveklu ne treba đubriti stajnjakom nego samo mineralnim đubrivima

Agrosavjet
-
0
Cveklu ne treba đubriti stajnjakom nego samo mineralnim đubrivima

Stručnjaci kažu da za proizvodnju cvekle ne treba koristiti stajsko đubrivo, već samo mineralna. Kako pripremiiti zemljište za sjetvu cvekle i koje đubrivo koristiti.

Cvekla je veoma stara povrtarska kultura i oduvijek je važila za značajnu ljekovitu biljku. Zbog relativno kratke vegetacije može se proizvoditi kao glavni ili kao naknadni drugi usev. Za proizvodnju cvekle zemljište treba da je dobro obrađeno na dubinu oko 20- 30 cm i dobro pripremljeno sa obezbeđenom mrvičastom strukturom. Cveklu ne treba đubriti stajnjakom nego samo mineralnim đubrivima.

Đubri se sa oko 500 kg kompleksnog đubriva formulacije 15:15:15. Za ljetnju potrošnju cvekla se seje, počev od polovine marta pa do kraja maja. Dok za jesenju i zimsku potrošnju i za prerađivaĉku industriju cvekla se sijje u junu ili početkom jula. Za ranu proizvodnju cvekla se može proizvoditi preko rasada, pri čemu se rasad proizvodi u toplim lejama ili u drugim vrstama zaštićenog prostora. Za letnju potrošnju cveklu treba sejati u više setvenih rokova da bi se obezbedilo sukcesivno pristizanje i snabdevanje tržišta mladom i kvalitetnom cveklom.

Cvekla se na malim površinama u baštenskoj proizvodnji sije u redove na razmak 30-40 cm a na većim površinama seje se mašinski sa razmakom između redova 50-60 cm. Setva se često obavlja u četvoro ili petoredne trake gde je razmak izmedu traka 60 cm, a između redova u traci 30-40 cm. Sjetva se obavlja na dubinu 2-3 cm. Za 1 ha potrebno je 5-6 kg fino dorađenog sjemena. U svijetu i kod nas postoje pokušaji da se cvekla sije veoma gusto kako bi se dobili veoma sitni korenovi prečnika 2-5 cm u cilju dobijanja mini cvekle i takvi cijeli korijenovi se mariniraju.

Izvor: Poljoprivredne stručne i savetodavne službe
Autor:  Dipl. inž. voćarstva i vinogradarstva Zlatica Krsmanović PSSS Loznica

Siva plijesan vinove loze

Agrosavjet
-
0
Siva plijesan vinove loze

Najčešće siva plijesan zarazi vinograd u fenofazi završetka cvatnje. Posebno se jako razvije u uslovima slabog čišćenja grozdića (zbog kiše ili rose), kad se «nahrani» ugljikohidratima iz ostatka cvjetova, ojača i uđe u zelenu bobicu, peteljku i peteljčicu.

Ulazak u zelenu bobicu može izazvati njeno propadanje (kao i peteljki i peteljčica) i tu fazu zovemo «zelena plijesan». Često se ova faza ne zamjećuje, ili nije jako uočljiva. Gljivica se često “pritaji” 1-2 mjeseca te čeka početak zriobe bobica.

Posljedica je jaka pojava sive plijesni (truleži) u fazi šaranja i zriobe, kad gljivica dobije puno šećera u bobici, uz povoljne uvjete za razvoj (vlaga i toplina). Ovo je jedan od najznačajnijih načina razvoja sive plijesni.

Siva plijesan prodire u bobice kroz otvorene rane različitog porijekla (napad grožđanih moljaca, jak napad pepelnice-pucanje bobe, plitak korijen nakon jače kiše-pucanje bobe, jak vjetar, tuča, ose pred zriobu …). Daljim razvojem, gljvica razvija micelij i hifama urasta u tkivo peteljčica i peteljki, macerira tkivo koje s vremenom nekrotizira. U takvom grozdiću mogu se pronaći crno-smeđe nekroze na opisanim organima. Zbog nekroze prekida se kolanje sokova, bobe se slabo hrane pa se smežuraju i osuše. Gljiva se u smežuranim bobama još jače širi i formira sivu prevlaku (paučinu) od konidiofora s konidijama.

Često se ovaj proces odvija u unutrašnjosti grozda pa je velika vjerojatnost da u sortama zbijenog grozda vinogradar neće primjetiti sivu prevlaku. U zbijenom grozdu gljivica prelazi iz bobe u bobu, a često zarazi i glavnu peteljku uslijed čega propadne veći broj bobica. Sve ovo odvija se u fazi zelenih bobica i pod imenom “zelena plijesan”. U iznimno povoljnim uvjetima za zarazu, moguća je zaraza zelenih boba na vanjskom dijelu grozda, uslijed čega one poplave, posmeđe i osuše se. Za toplog i vlažnog vremena prekrije ih siva prevlaka.

U opisanoj fazi gljiva iznimno jako fruktificira i stvara potencijal za zarazu grozdova u fazi zriobe. Obično se jače zaraze uoče tokom avgusta i septembra, ovisno o vremenskim uslovima i vremenu dozrijevanja sorte. Ovo je direktno štetna faza razvoja sive plijesni koja uzrokuje gubitke uroda i snižava kvalitetu ubranog grožđa. Zaraza u ovoj fazi očituje se u promjeni boje zaražene bobice.

Boba postupno smeđi, raspuca se i suši (pri sušnim uslovima) ili truli (pri vlažnim uslovima). Moguće je i otpadanje boba uslijed propadanja peteljki. Zaražene bobe pokriju se sivom prevlakom, a širenje bolesti u povoljnim uvjetima potakne vinogradare na raniju berbu. Intenzitet širenja sive plijesni u bobicama ovisi o odnosu šećera i kiselina; porastom šećera i sniženjem kiseline pojačava se intenzitet širenja. Naravno, širenje bolesti biti će moguće ako je stvoren jaki potencijal bolesti u prethodnoj fazi razvoja vinove loze, odnosno ako nisu do tada nisu poduzete mjere suzbijanja.

Direktni gubici posljedica su otpadanja, truleži i sušenja grozdova. Gljiva negativno utječe na kvalitetu vina koje dobije intenzivnu boju (zbog nazočnosti enzima peroksidaze), lako se i brzo lomi, miriše na plijesan te sadrži mnogo nepoželjnih tvari.

Uslijed ranije berbe često je u moštu manja količina sladora što također otežava proizvodnju kvalitetnih vina. U svrhu prevencije vodite računa o sljedećem:

• sadite manje osjetljive sorti (sorte zbijenog grozda su osjetljivije)
• sadite vinograd okrenut u smjeru puhanja najčešćih vjetrova
• redovito suzbijajte grožđane moljce
• za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti primjenite fungicide pred cvatnju i nakon cvatnje koji dodatno djeluju i na sivu plijesan
• skidati lišće oko grozdova
• uklanjati zaperke
• uravnotežiti gnojidbu
• vinograd održavati čistim od korova

SUZBIJANJE se provodi u četiri termina:
• odmah nakon cvatnje pripravcima CANTUS ili RONILAN DF.
• pred zatvaranje grozda pripravcima CANTUS ili RONILAN DF.
• u šaranju ili omekšavanju boba pripravkom CANTUS
• 3-4 sedmice pred berbu pripravkom CANTUS

Pripravci su pozicionirani s obzirom na njihove biološke mogućnosti (performanse) i svaki od njih će u preporučenoj fenofazi razvoja vinove loza pokazati maksimalnu djelotvornost. Pridržavajte se uputa o dozvoljenom broju tretiranja istim pripravkom i vodite računa o karenci.

Izvor: agroportal.hr

PROČITAJTE:

Ako se Zemlja zagrije još dva stepena, nestaće polovina vinograda

Gdje je najbolje saditi vinovu lozu?

Tri brza prirodna rješenja za vodu u koljenu!

Agrosavjet
-
0
Tri brza prirodna rješenja za vodu u koljenu!

Koljena sigurno predstavljaju najopterećenije zglobove na tijelu. Da bi se smanjilo trenje, koljeno proizvodi sinivijalnu tečnost. Tako koljena lakše podnose svakodnevno fizičko naprezanje koje iziskuje savjanje ovog zgloba. 

Sinivijalna tečnost, takoreći, podmazuje zglobove i održava ih zdravim. Do oticanja zglobova dolazi uslijed upale, nastale od povrede ili bolesti, kada se tečnost luči više nego inače i skuplja se u njemu.

Oticanje zgloba može nastati bilo gdje: sa unutrašnje strane koljena, iznad, ispod, sa strane, ili tačno na sredini.

Predstavljamo vam tri prirodna rješenja kako da sami sebi pomognete:

OBLOGE OD PASULJA

Biće vam potrebna jedna kašika pasulja tetovca koju treba skuvati. Kada voda proključa, ostaviti da se krčka narednih 15 minuta. Procijediti vodu i pasulj staviti u plastičnu kesu koja može da pokrije cijelu površinu koljena. Neka se pasulj malo ohladi, kako vas ne bi opekao.

Ipak treba da bude topao da bi bilo efekta. Rasporedite pasulj po kesi, treba da bude podjednako rasporđen.

Kesu uvijte u lanenu krpu, a preko nje stavite vunenu krpu. Pričvrstite sve na koljeno i tako prespravajte.ž

Postupak ponoviti četrdeset noći kako bi bilo efekta, a vjerovatno ćete i prije toga primijetiti poboljšanje. Svakog dana potrebno je skuvati novi pasulj, a stari baciti.

OBLOGE OD KAMILICE

Kamilica se inače koristi za otoke, modrice i manje povrede, ima antiseptičko dejstvo i smanjiće vam privremeno osjećaj bola. Skuvajte čaj od kamilice, u pola litra vode stavite dvije kašike. Natopite čistu krpu i stavite na koljeno.

Držite dok se ne ohladi, pa ponovo natopite. Najbolje je oblogu držati uveče pred stapvanje.

OBLOGE SA LEDOM

Led skuplja krvne sudove, što može povoljno da utiče na smanjenje otoka. Zamotajte led u dvije čiste krpe, nikako nemojte na golu kožu. Držati dok se ne istopi. Ako se otok ne povuče nakon dva dana, obavezno idite kod doktora, a može i prije toga ukoliko osjećate jake bolove.

Napomena; Ologe i narodni lijekovi pomažu samo kod manjih problema. Ako su bolesti koje izazivaju nakupljanje vode artritis, giht ili slično, biće vam potrebna stručna pomoć, lijekovi i fizioterapija.

Izvor: Časopis „Magično bilje“

PROČITAJTE:

Osjećate se tromo i malaksalo, bez snage? Mi imamo rješenje

Malokrvnost – Prirodni lijek koji je svima na dohvat ruke

Prirodni šamponi za spas kose!

Kako da ljubičice stalno daju raskošne cvjetove

Agrosavjet
-
0
Kako da ljubičice stalno daju raskošne cvjetove

Ljubičice spadaju među najčešće gajene biljke na našim prostorima. Ali, da bi fino napredovale i stalno izbacivale raskošne cvijetove, potrebno je da znate 5 najvažnijih pravila koja se tiču njihovog gajenja!

1. Đubrenje

Gotovo svakoj biljci je neophodna prihrana, a ljubičice prosto obožavaju lišće čajeva. Dodajte ih s vremena na vrijeme u saksije.

2. Pravi izbor saksije

Prilikom sadnje bilo koje biljke, najčešće biramo veće saksije kako bi korenje imalo mjesta da izraste. Ipak, kod ljubičica je to greška – u velikoj saksiji, biljka će se bukvalno udaviti u korijenju, i neće se vidjeti ni lišće ni cvijet. Radije birajte saksiju u kojoj će ljubičici biti tjesno – njoj to najviše odgovara.

3. Pravilno zalivanje

Ljubičicu ne bi trebalo zalivati odozgo, jer postoji rizik od truljenja. Idealno bi bilo da u zemlju ubacite drenažnu cijev i kroz nju zalivate direktno korijen.

4. Puno rupica

Ljubičice ne vole veliku vlagu, pa bi saksije u kojima ih čuvate trebalo da imaju puno rupica.

5. Prava zemlja

Ljubičice neće napredovati u svakoj zemlji. Zemlju za ljubičice kupite u poljoprivrednim apotekama i pomješajte je sa običnom u odnosu 1:1. takva mješavina zemlje obezbediće idealnu temperaturu i pravi nivo vlažnosti.

Ako ispratite ove savjete, nema sumnje da će vaše ljubičice ovog ljeta cvijetati najbolje do sada!

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

Kako se gaji afrička ljubičica

ONE NE VOLE SUNCE: Ovo cvijeće je za sjenovita mjesta u vašoj bašti

1...716717718...1.011Stranica 717 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia