Naslovnica Blog Stranica 713

Cvekla bez konzervansa – Recept za najzdraviju salatu

Agrosavjet
-
0
Cvekla bez konzervansa – Recept za najzdraviju salatu

Cvekla je zlatni rudnik zdravlja i daje vam nutrijente koje ne možete dobiti iz drugih namirnica. Cvekla je niskokalorična i lako probavljiva namirnica, a svoju specifičnu tamnu boju duguje crvenim pigmentima betacijaninima, grupi moćnih antioksidansa koji sprječavaju nastanak različitih degenerativnih bolesti.

Odličan je izvor folne kiseline zbog čega je sigurna za djecu. Već godinama se cvekla koristi kao lijek za anemiju. Sadrži dovoljnu količinu gvožđa za popravljanje krvne slike i čišćenje organizma od toksina. Svojim djelovanjem na elastičnost arterija, cvekla sprječava nastanak proširenih vena.

U nastavku možete pročitati jednostavan recept za zdravu i ukusnu pasterizovanu salatu od cvekle.

Pasterizovana cvekla

Potrebno je za dve tegle:

  • 1kg cvekle (oko 800g očišćene)
  • 1/2l vode
  • 1dl bijelog, alkoholnog sirćeta
  • 25g soli
  • 50g šećera
  • malo bibera u zrnu
  • malo kima (opciono)
  • 1 mala glavica bijelog luka (opciono)

Priprema

Cveklu oprati pa oljuštiti koru. Zatim je isjeći na manje komade ako je velika, pa na parčiće debljine 5mm. Bolji su deblji komadi jer cvekla ostane fino krckava, ali se može isjeći i tanje ako volite da bude mekša.

Bijeli luk očistiti i isjeći svaki češanj na nekoliko komada.
Ređati u tegle cveklu da bude gusto sabijena, a mjestimično ubacivati bijeli luk. kada se tegle napune, odozgo dodati malo bibera u zrnu i kima.

U posebnoj posudi izmješati vodu i sirće, dodati šećer i so, pa mješati da se rastvore. Ovom tečnošću naliti cveklu skoro do vrha, otprilike malo ispod žljeba za poklopac. Poklopcima zatvoriti tegle.

Tegle uviti u kuhinjske krpe, ali tako da se vidi „za prst“ od tegle sa tečnošću, pa staviti u šerpu. Šerpu napuniti vodom do visine krpa u koje su tegle zamotane. Staviti na ringlu i postepeno zagrijevati do ključanja. Voda u šerpi mora biti u startu hladna kao i ringla. Ne ubrzavajte proces, da tegle ne bi pukle.

Voda će prvo početi da vri u loncu, a za koji minut i u teglama. To ćete vidjeti po tome što se zrnca bibera, luk, kim, pomjeraju. Nije to neko veliko pomjeranje, često je tek primjetno, pa pratite situaciju. Od momenta kada je tečnost u tegli počela da vri, pustite da kuva 3-5 minuta. Ne duže, da se cvekla ne bi prekuvala.
Na kraju izvadite pažljivo tegle iz krpa i lonca, pa uvijte u neko ćebe i pustite da se potpuno tako ohladi. To može potrajati dan, dva, ali budeti strpljivi.
Nakon toga tegle premjestite na hladno mjesto. Ovako pripremljena cvekla može dugo da stoji.

Prijatno!

Izvor: udzakubrasna.blogspot.com

PROČITAJTE:

Kako da napravite prah od cvekle i za šta se može koristiti

CVEKLA, ZLATNI RUDNIK ZDRAVLJA: JAČA SRCE, POMAŽE JETRI

Kada i kako se vadi, suši i skladišti CRNI LUK?

Agrosavjet
-
0
Kada i kako se vadi, suši i skladišti CRNI LUK?

Ubiranje ili vađenje crnog luka obavlja se po pravilu kada oko 50% biljaka polegne.

Crni luk sazrijeva krajem jula do polovine avgusta i ostvaruje prinos u zavisnosti od sorte od 19 do 45 t/ha.

Crni luk se vadi ručno čupanjem, podkopavanjem ili mehanizovano, jednofazno sa utovaranjem u transportno sredstvo ili najčešće dvofazno kombajnom za luk kada se prvo lukovice vade ostavljajući ih u trakama na njivi da se posuše (5-10 dana), a zatim prebacuju u spremište.

POGLEDAJTE VIDEO MAŠINSKOG VAĐENJA CRNOG LUKA

Luk se čisti tako što se odsijecaju suvi listovi (ručno ili mašinski), uz obavezno ostavljanje vrata lukovice dužine oko 2 cm. Luk se čisti prije skladištenja ili neposredno prije realizacije.

Najbolji način čuvanja u domaćinstvu je u vijencima. Luk se prvo prosušuje (na vjetrovitom mjestu), a zatim čuva. Manje količine se čuvaju u rasutom stanju na tavanu ili u ostavi bez kontrole uslova.

Ako se luk može realizovati na tržištu u kratkom periodu (4-6 nedelja) treba ga čistiti i staviti u vreće na njivi.

Kod lukovice za ishranu važno je očuvati kvalitet do momenta realizacije. Lukovice se u spremišta stavljaju poslije prirodnog ili vještačkog sušenja. Tada se temperatura u prostoriji polako povećava uz intezivno provjetravanje (relativna vlažnost oko 75 %) da bi šestog dana  bila oko 30 ºC, a poslednjih 8-10 časova i 40 ºC.

Dobro prosušene lukovice čuvaju se u rasutom stanju, na podu, policama ili u letvaricama.

Sloj lukovica sorti koje se slabije čuvaju je 30-35 cm, onih sa dobrim čuvanjem i do 70 cm, a uz aktivnu ventilaciju i do 3 m².

Lukovice se čuvaju na temperaturi od 0,5 ºC (može i do -1ºC) ili relativnoj vlažnosti vazduha od 75-80 %. Ako se luk čuva na tavanu pa izmrzne, treba ga staviti da se postepeno odmrzava.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Kako da uzgojite šargarepu, tikvice i crni luk kod kuće: U saksiji ili bašti!

CIJELI ŽIVOT POGREŠNO SJEČEMO CRNI LUK! Kada čujete za ovu foru, nikada više nećete uzeti NOŽ U RUKE!

Evo zašto crni i bijeli luk produžavaju život!

„Kada će biti previše svinja?“

Agrosavjet
-
0
„Kada će biti previše svinja?“

Otkad su klanice postale žarišta korone, mnogi mali stočari u Njemačkoj nemaju kome da prodaju tovljene svinje.

Njihov broj raste, farmeri su na gubitku, i ne znaju kako će se stvar riješiti.

Preko 1.500 zaraženih u najvećoj klanici Evrope – onoj firme „Tenis“ na zapadu Njemačke – dovelo je do zatvaranja pogona za preradu mesa i uvođenja oštrih mjera protiv epidemije u dva okruga. Zbog očajnih uslova u kojima žive i rade zaposleni u klanici, mahom došljaci iz Bugarske i Rumunije, sada veliki problem ima i Florijan Holman (28).

Oboren svjetski rekord u prinosu pšenice s nevjerojatnih 17.398 t/ha

Agrosavjet
-
0
Oboren svjetski rekord u prinosu pšenice s nevjerojatnih 17.398 t/ha

Novozelandski poljoprivrednik Eric Watson oborio je Guinnessov svjetski rekord u prinosu pšenice već drugi put. Prvi njegov rekordan prinos iznosio je 16.791 t/ha, a ove godine je sam sebe pobijedio za gotovo 600 kg/ha.

Eric Watson, poljoprivrednik iz Ashburtona, grada smještenog na istočnoj obali Novog Zelanda je već drugi puta oborio Guinnessov svjetski rekord najvišeg prinosa pšenice! Ove je sezone prešao svoj dosadašnji rekordni usjev iz 2017. godine koji je iznosio 16.791 t/ha.

U prosjeku navodnjavani usjevi pšenice na Novom Zelandu daju oko 12 t/ha, a Watson je postigao zapanjujući rezultat s prinosom od čak 17.398 t/ha.

Njegov najnoviji uspjeh je rezultat pokušaja uzgoja novih kultivara, prelaska na tekući dušik i redovnijeg praćenja zdravlja biljaka. „Vrlo smo ponosni što smo postigli takav rezultat. Guinnessov svjetski rekord lijepo je priznanje za naš naporan rad i inovacije koje smo uveli u proizvodnju“, kaže Watson za fwi.co.uk . „Nakon što su nas oduševili rekordni rezultati u 2017. godini, otkrili smo na koji način poboljšati proizvodnju i postići još veći prinos“, dodao je.

Pobijedio sam sebe za gotovo 600 kg/ha

„Zadovoljni smo zbog visokih prinosa pšenice koju možemo uzgajati na našem gospodarstvu ako vidimo da se oni iz godine u godinu povećavaju za 100 do 200 kg/ha. No, prešao sam svoj posljednji rekordan usjev za gotovo 600 kg/ha što je nadmašilo čak i moja očekivanja“, zaključio je Watson.

Pšenica koja se upisala u Guinnessovu knjigu je sorte Kerrin, tvrtke KWS. Posijana je u travnju 2019. godine, a ovršena 17. veljače 2020. godine. Ovaj je ratar surađivao s agronomima iz tvrtke Bayer Crop Science koji su mu davali savjete o agronomiji i sredstvima za zaštitu bilja u cilju postignuća vrhunskih prinosa – prenosi Agroklub.

PROČITAJTE:

Izvoz mesa iz BiH u Tursku biće nastavljen u avgustu – Zatraženo povećanje kvote na 5.000 tona

Mnogi su se uplašili kada su ih vidjeli kako vire iz zemlje

Kada nestane jaja ova namirnica je najbolja zamjena za njih!

Agrosavjet
-
0
Kada nestane jaja ova namirnica je najbolja zamjena za njih!

Kada nestane jaja, moja omiljena zamjena je mineralna voda, kaže Kuharica Rebeka Strend iz Čikaga

U pripremi mnogih jela glavni sastojak su jaja ili neki njihov dio poput žumanca ili bjelanca. Ali, šta učiniti ako su vam za neki recept potrebna jaja, vi ih u kući nemate, a prodavnice ne rade?

U takvim situacijama dobro je znati da postoje namirnice kojima ih možete zamijeniti. Kuharica Rebeka Strend (Rebekah Strand) iz „Conagra Barnsa“ među poznatijim je šefovima u Čikagu.

– Kada nestane jaja, moja omiljena zamjena je mineralna voda. Količina od jedne četvrtine šolje mineralne vode zamijenit će jedno jaje. Voda s okusom i soda također mogu pomoći, ali će zbog aroma utjecati na okus jela koje pripremate – navela je Strend.

Savjetovala je i druge namirnice poput jogurta, sosa od jabuke, konzervirane bundeve ili zgnječene banane, a one će jelu dodati i nutritivne vrijednosti.

– Ako ništa od toga nemate kod kuće, možete uzeti dvije kašičice praška za pecivo umjesto jednog jajeta – rekla je Strend

Izvor: zdravlje.avaz.ba

PROČITAJTE:

Ovo je najbolja zamjena za kvasac!

Napravite kvasac kod kuće: Za tjesto koje raste kao ludo! /RECEPT/

Jabuka i med brišu bore

Agrosavjet
-
0
Jabuka i med brišu bore

U borbi protiv bora sve je dobrodošlo ako je prirodno i neagresivno. Preporučuje se maska od jedne zelene jabuke, dvije kašike mlijeka i jedne kašike meda. Jabuku ogulite i isjeckajte je na komadiće pa je izmiksajte s mlijekom.

Dodajte med i sve lijepo promiješajte dok ne dobijete kompaktnu smjesu. Nanesite masku ravnomjerno od grudi do čela.

Ostavite je da djeluje 20 minuta, a zatim isperite vodom. Jednom sedmično nanosite ovu masku na kožu i primijetit ćete kako vam koža postaje čvršća i sjajnija.

Izvor: zdravlje.avaz.ba

PROČITAJTE:

Ispeglajte svoje bore pomoću maslinovog ulja

Maska od tikvica: Brzo vraća vlažnost umornoj i starijoj koži

Brusnica – Savjeti za sadnju i njegu

Agrosavjet
-
0
Brusnica – Savjeti za sadnju i njegu

Brusnica je višegodišnja grmolika biljka koja naraste do 25 cm u visinu i ima jarko crvene sitne plodove, bobice, kiselog ukusa. Plod brusnice se smatra ljekovitim. Prisutne vrste kod nas su Evropska brusnica (Vaccinium vitis-idaea) i Američka brusnica (Vaccinium Macrocarpon – Cranberry).

Agroekološki uslovi za gajenje brusnice

Brusnica podnosi mraz i niske temperature do -40 stepeni C.  Odgovaraju joj humidna, hladnija područja. Zemljiše treba biti lako, pjeskovito do polupjeskovito. Optimalna kiselost zemljišta je pH 4-5,5 (dakle, kisela zemljišta). Odgovaraju joj sunčane i suve pozicije. Navodnjavanje je potrebno u toku cijele prve godine, najbolje kišnicom. Prigodni su sistemi za navodnjavanje kap po kap ili površinski, prskalicama. Može uspjevati do 1500 m nadmorske visine.

Proizvodnja brusnice

Priprema zemljišta i sadnja brusnice

Treba izabrati osvjetljen položaj, bez zadržavanja hladnog vazduha i ocjedno zemljište. U jesen treba obaviti duboko oranje i eliminisati višegodišnje korove. Eventualo, može se unijeti šumski treset da bi se popravilo zemljište, ako je potrebno. Pripremu pred sadnju obaviti tanjiranjem i frezanjem. Onda se pripremaju gredice, kopaju rupe, unosi u njih pripremljeni supstrat. Na pripremljenoj gredici visine 30 cm vrši se sadnja.

Sadi se na dubinu 5-7 cm. Sadnja se obavlja ili u jesen (izdanci moraju biti dovoljno drvenasti) ili u proljeće (još u fazi mirovanja izdanaka). Sadi se sredinom gredice na 30-40 cm međurednog razmaka ako je međuredni razmak 80-90 cm ili na 25 x 100 cm. Dubina jarka za sadnice je 20-25 cm. Treba sadnicu posaditi zajedno sa zemljom iz posude u ravni sa površinom gredice. Oko biljke staviti humus debljine 2 cm. Ovo je jednoredni način sadnje. Kada sadnja nije na gredici biljke treba posaditi 2-3 cm dublje nego u rasadniku. Sadnja u pantljikama podrazumjeva da razmak između pantljika bude 40-60 cm. U njima treba biti međuredni razmak 30-40 cm, a 20-30 cm od biljke do biljke u redu.

Jednoredni način sadnje je pogodniji za mehanizovanu obradu. Sadnice treba odabrati kvalitetne, dobro razvijene, starosti jedne do dvije godine. Kontejnerske sadnice se mogu saditi cijele godine, a prednost im je i dobar prijem pri sadnji. Optimalno vrijeme sadnje je od marta do maja. Nakon sadnje potrebno je zalivanje sadnica. Za jedan hektar zasada treba obezbjediti 30-40 000 sadnica. Cijena sadnice je oko 3 eura po komadu.

Brusnica se može uzgojiti i u saksiji  i držati u stanu.  Saksija za sadnju treba biti duplo veća  od one u kojoj je sadnica bila. U saksiju treba prvo staviti kompost do polovine i dodati šaku kore od drveta. Sve treba dobro pomješati i biljku staviti odozgo, jer  osnova biljke treba biti u ravni sa rubom saksije. Nakon sadnje biljku treba zaliti.

Razmnožavanje brusnice

Razmnožava se vegetativnim putem, podzemnim izdancima, koje se zakorjenjavaju i razvijaju nadzemne gančice puzavice (lasteri). Biljka tokom rasta pušta izdanke. Na taj način ona se sama dalje razmnožava. Kada se ti djelovi izdanka ukorjene, mogu se odsjeći od majke biljke i tako dobijemo novu biljku. Nju možemo samostalno posaditi.

Đubrenje

Obavezno je da svake godine stavimo oko biljke treset ili piljevinu. Đubriva koja su adekvatna za brusnicu trebaju biti samo ona koja su kisele reakcije, koja će se razgrađivati 8-9 meseci. Najprikladnija su bio i organska đubriva.

Njega zasada

Međuredni prostor treba kositi i malčirati (borove iglice, kiseli treset piljevina) sa debljinom 2-5 cm malča. Dobro je koristiti crnu malč foliju na hladnim zemljištima. Orezujemo biljke nakon dvije godine, tj. proređujemo grane i ostavljamo samo 4-5 novih izdanaka. Stare i suve izdanke potpuno orezujemo, a slabo rodne orežemo na četvrtinu visine grma. Postoje neke preporuke da se ne orezuje do pete godine. Američka brusnica je krupnija, većeg grma sa dužim izdancima i za nju je potrebno ostaviti više prostora, tj. posaditi na veće razmake. Izdanci koji nastanu mogu se ostaviti da polegle po zemlji ili ih podići i pričvrstiti vertikalno za nosače.

Zaštita

Brusnica je otporna na bolesti i štetočine i to je njena velika prednost. Samim tim zaštita je nepotrebna, ali se može preventivno prskati bakarnim preparatima u zimskom periodu u fazi mirovanja. Korove uništavamo okopavanjem, frezanjem, plijevljenjem, a u slučaju nužde, i herbicidima.

Berba i skladištenje brusnice

U septembru sazrijevaju plodovi brusnice. Treba dobro odrediti vrijeme berbe, kada su plodovi svijetlo crveni ili tamno crveni. Nedozreli plodovi su gorki, ali plodovi mogu dozreti i u skladištu. Branje može biti ručno ili grabljama.

Brusnice se nakon branja mogu čuvati 3 – 5 nedelja na temperaturi od 0 do -7. Mogu se više mjeseci čuvati zamrznute, a mogu se i sušiti. Osušeni plodovi ne gube ništa od svojih vrijednih sastojaka. Dugovječnost zasada brusnice je 30 godina.

Na svjetskom tržištu brusnicu otkupljuju  za oko 1,5- 2 eura/ kg. Na našim pijacama postiže maloprodajnu cijenu od 3-5 eura/kg.

Izvor: seoskiposlovi.com
PROČITAJTE:

Ivan čaj – Tradicionalni ruski čaj za sve

Agrosavjet
-
0
Ivan čaj – Tradicionalni ruski čaj za sve

Ivan čaj ili vrbovica od davnina je slavan zbog svojih tonirajućih i ljekovitih karakteristika, koje obuhvataju gotovo sve sisteme organizma. Radi se o tome da mladi listovi i korijen te biljke sadrže od 10 do 20% tanina što čini ivan čaj među biljkama pravim rekorderom u koncentraciji tih materija.

Osim toga vrbovica sadrži veliku količinu biljnih vlakana (celuloze), lektina, vitamina C (od 90 do 588 mg na 100 g, odnosno 5-6 puta više nego limun), organske kiseline, šećer, pektin i flavonoide. Među mikroelementima koji su pronađeni u biljci treba spomenuti dovoljno visoku koncentraciju gvožđa, bakra i mangana (u 100 g ivan čaja ulazi 23 mg gvožđa, 2,3 mg bakra, 16 mg mangana). Pri tom ivan čaj ne sadrži kofein, što čini njegova tonirajuća svojstva maksimalno bezopasnim za organizam.

Za šta je dobar ivan čaj

Ivan čaj preporučuju u slučaju avitaminoze, za prevenciju prehlada i jačanje imuniteta. Takođe odlično jača nervni sistem, dobar je u slučajevima stresa i ima protivupalno i antioksidantno dejstvo.

Upravo je zbog toga vrbovica je odlična alternativa onima koji moraju da zamjene uobičajeni crni ili zeleni čaj blažim i zdravijim napitkom. Ne gubi svoja svojstva ukoliko se iskoristi za ponovno kuvanje, što vam omogućava da duže uživate u njegovim svojstvima i ukusu.

Probajte i vi ivan čaj, ali imajte na umu da se ne preporučuje ukoliko postoji individualna preosetljivost. Tokom trudnoće i dojenja se pre upotrebe konsultujte sa svojim ljekarom.

Izvor: siberianhealth

PROČITAJTE:

7 zadivljujućih koristi NEVENA

Ivanjsko cvijeće: Za jetru, bubrege i protiv kožnih oboljenja

Žalfija: Svi važni recepti na jednom mjestu

Sušenje šargarepe, crnog i bijelog luka – Priprema i proces

Agrosavjet
-
0
Sušenje šargarepe, crnog i bijelog luka – Priprema i proces

Sušenje plodova je stari način konzerviranja. Sušenjem povrća u plodovima zadržavamo korisne sastojke. Ne moramo dodavati konzervanse niti druga sredstva, te se zato sušene biljke i njeni plodovi smatraju zdravom hranom.

Za sušenje različitog povrća potrebna je različita temperatura. Sušenje je proces pri kom se djelovanjem visokih temperatura iz biljaka odstranjuje voda. Kako su plodovi biljaka puni vode (čak i do 80 odsto) potrebno je djelovati na ispravan način. Gotovo svako povrće možemo konzervirati na ovaj jednostavan način.

Sušenje šargarepe

Proces prerade šargarepe počinje pranjem vodom pod pritiskom. Tu se u isto vrijeme ljušti površinski sloj, nakon čega slijedi još jedno pranje radi otklanjanja zaostalih djelova ovog sloja.

Poželjno je šargarepu sortirati, najčešće u dvije frakcije. Obe frakcije se šalju na mehaničko odsjecanje lišća i zelenih djelova na vrhu.

Na horizontalnom trakastom transporteru se još jednom obavi kontrola pranja i ručno odsjecaju potamnela mjesta ili otklanjaju defektni korjenovi.

Sječenje na kolutove (debljine 3 mm) ili kocke (10x10x10 mm) je odmah nakon pranja, a zatim se oni blanširaju parom (6-8 minuta) i sumporišu.

Šargarepa se suši u tunelskim ili trakastim sušarama sa početnih 95 % na krajnjih 3,5-4,5 % vlažnosti.

Temperatura vazduha za sušenje u tunelu na početku procesa je 71 ºC u toku sedam sati, nakon čega se sljedećih sedam sati snizi na 60 ºC. Osušena šargarepa se pakuje u hermetički zatvorene konzerve ili folije.

Koristi se kao dodatak pri spravljanju gotovih jela, soseva i supa, kao sredstvo za kolorisanje nekih vrsta pekarskih proizvoda i tjestenina i dr.

Sušenje crnog luka

Postupak pripreme crnog luka za sušenje počinje odstranjivanjem korijena i vršnih završetaka, zatim se pere u jakom mlazu vode i u isto vrijeme se skidaju površinski suvi listovi.

Sječe se na kolutove (debljine 0,5 mm) pod uglom 90˚ u odnosu na vertikalnu osu mašinskim putem. Noževi za sječenje treba da su oštri, da bi se izbjeglo nepotrebno gnječenje lukovice.

Kolutovi crnog luka se ređaju na drvene tave i unose u tunel sušare. U prvom dijelu tunela (unakrsni tok) temperatura vazduha je 71-105 ˚C, a u drugom (suprotnosmerni tok) 54-60 ºC što obezbeđuje sniženje vlažnosti sa 88 % na 5-7 % na izlazu iz sušare. Osušeni kolutovi se pažljivim grebanjem skidaju sa lesa.

Crni luk se uspiješno može sušiti i na trakastim sušarama.

Suvi kolutovi se najčešćše odmah pakuju u konzerve ili hermetički zatvorene vreće.

Dalja prerada se uglavnom sastoji u mljevenju radi dobijanja brašna. Ova operacija se izvodi u dobro zatvorenim prostorijama, u kojima je relativna vlažnost vazduha niska (ispod 30%) jer je meljava higroskopna.

Sušenje bijelog luka

Priprema bijelog luka za sušenje se sastoji u”razbijanju” glavice na čenove gumiranim valjcima.

Odstranjivanje suvih listova je najčešće uz pomoć vazdušne struje. Pranjem se eliminišu nečistoće i suve ljuske, a zatim čenovi sjeku na listiće i suše na isti način kao i crni luk.

Obično je početna vlažnost ovog povrća oko 70%, a na izlazu iz uređaja za sušenje 6,5 %. Propuštanjem osušenih listića kroz vazdušnu struju obavi se dodatno odvajanje suvog površinskog sloja koji je eventualno zaostao.

Mljevenjem se dobija prah sa kojim se postupa na isti način kao i sa crnim lukom.

Koristi se kao komponenta u mješavinama za gotove supe i jela, samostalno, kao začin za razne prelive za salate, a široku primjenu nalazi i u farmaceutskoj industriji i proizvodnji hrane za kućne ljubimce.

Izvor: PSSS

PROČITAJTE:

Prirodno sušenje ljekovitog bilja

Kako da najbolje sačuvate sušeno voće

Cvijeće koje cvjeta cijelo ljeto

Agrosavjet
-
0
Cvijeće koje cvjeta cijelo ljeto

Ljeto, kao godišnje doba visokih temperatura i manjih količina padavina, za neke biljke predstavlja najbolje vrijeme u godini kada će one pokazati svoje najljepše ruho. Uz promišljenu sadnju i odabir boja te kultivara, svaki vrt, balkon i dvorište, moguće je uljepšati cvatnjom koja će cijelo ljeto mamiti poglede. U nastavku pročitajte koje cvijeće cvjeta cijelo ljeto

Verbena

Odlično cvijeće za balkon na suncu jer cvatnja traje tijekom cijelog ljeta. Različitih boja, mogu se na različite načine uklopiti u posude s drugim biljem. Otporna je na sušu i ne zahtijeva prečesto zalijevanje. Cvjetovi verbene privlačni su leptirima.

Pustinjska ruža

Trajnica koja cvijeta cijelu godinu, koju odlikuje otpornost na sušu i visoke temperature. Fantastičan su prekrivač tla, koji se presijava na vrućem ljetnom suncu u rozoj ili crvenoj boji. Brzo se širi, pa u vrlom kratkom vremenu popuni prostor u posudi.

Posebno lijep i efektan izgled postiže se upravo prelijevanjem iz posude. Idealne su za balkone i kamenjare.

Prkos

Porijeklom je iz Brazila, Argentine i Urugvaja. Interesantnih igličastih listova i cvjetova veselih boja, puzajućeg je rasta. Može se saditi u posude, viseće košare te u vrtu. Njegov šarm najviše dolazi do izražaja ako se sije između popločane kamene staze. Otporan na vrućinu i sušu.

Geranium, iglica

Cvijeće je koje podnosi jako sunce. Kako bi se nastavio njegov rast i iduće sezone, geranium je potrebno unositi u zatvoreni prostor prije prvog mraza. Vrtu ili balkonu dat će starinski izgled u krasnim nijansama bijele, ružičaste, crvene i narančaste boje.

Primorska češljika, slatki alisum

Niska je trajnica koja cvate cijelo ljeto. Nježni, sitni cvjetovi su ugodnog, slatkastog mirisa. Zbog niskog rasta, izvrstan je ljetni prekrivač tla. Pojavljuju se u bijeloj, svijetlo ružičastoj i ljubičastoj boji, sakupljene u grozdasti cvat.

Jednostavan je za uzgoj. Može rasti na punom suncu, iako mu za vrijeme najvrućih dana odgovara sjena.

Pijetlova krijesta

Porijeklom iz tropskih krajeva, inače je trajnica, dok se kod nas uglavnom sadi kao jednogodišnja biljna vrsta. Neobičnog je izgleda, koji će unijeti živost u dvorištu ili na balkonu. Voli osunčane položaje i visoke temperature. Iako je otporna na sušu, više joj odgovara vlažnije tlo.

Izvor: webgradnja.hr

PROČITAJTE:

Ova biljka upija negativnu enrgiju – Svaka kuća treba da je ima!

Japanska dunja – Izdržljiva žbunasta ljepotica

Kako da ljubičice stalno daju raskošne cvjetove

1...712713714...1.011Stranica 713 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia