Naslovnica Blog Stranica 670

Rakija od jabuke – Tehnologija proizvodnje i savjeti

Rakija od jabuke – Tehnološki postupak spravljanja rakije od jabuka obuhvata sljedeće operacije:

  • pranje plodova – usitnjavanje ili muljanje;
  • alkoholnu fermentaciju (vrenje) voćnog kljuka;
  • destilaciju (pečenje) prevrelog jabučnog kljuka;
  • odležavanje jabukovače u hrastovim buradima i finalizacija.

Pranje plodova

Ukoliko su jabuke uprljane, najpre ih treba oprati vodom, kako bi se uklonile mehaničke nečistoće koje mogu da daju strani miris budućoj rakiji. Pečenjem se, takođe, otklanjaju i štetni mikroorganizmi (bakterije i divlji kvasci) koji bi mogli vrenje voćnog kljuka da usmjere u pogrešnom pravcu, ili, čak, da prouzrokuju njegovo kvarenje. Usitnjavanje ili muljanje. Bilo bi pogrešno cijele plodove staviti u sud za vrenje, budući da bi sporo otpuštali sok, usljed čega bi i alkoholno vrenje bilo veoma sporo, a šećer u jabukama ne bi u potpunosti prevreo.

Jabuke se muljaju specijalnim muljačima sa valjcima namjenjenim za voće ili pomoću drvenog malja. Ukoliko je dobijeni kljuk jabuke suv, može mu se dodati nešto vode, kako bi se preveo u stanje žitke kaše. Dodavanjem vode može da se reguliše temperatura jabučnog kljuka prije vrenja (da se povisi ili snizi). Natrule i meke jabuke ne treba muljati, jer se one potpuno izgnječe pod dejstvom sopstvene težine prilikom stavljanja u sud za vrenje.

Alkoholno vrenje jabučnog kljuka

Kljuk dobijen nakon muljanja jabuka stavlja se u sudove u kojima će previrati. Sudovi su različitih dimenzija i od različitog materijala: drvene kace, drvena burad sa kojih je uklonjeno jedno dance, plastična burad raznih dimenzija od polietilena ili ojačanog poliestera. Sudovi ne smiju potpuno da se napune, jer bi u toku vrenja kljuk mogao da prekipi.

Važno je napomenuti da vrenje mora da se obavlja u zatvorenom sudu. Ukoliko se vrenje obavlja u buretu, na otvor se postavlja vranj za vrenje, izgrađen od pečene gline, stakla, plastike. U njih se naliva voda kojoj je dodat vinobran (na 1 dl vode rastvori se 10 mg vinobrana). Njihova funkcija je da ispuštaju ugljen- dioksid, koji se oslobađa tokom vrenja, i sprječavaju kontakt kljuka s vazduhom, sirćetnim mušicama i raznim štetnim mikroorganizmima koji se nalaze u vazduhu.

Na taj način se sprječava i gubitak alkohola isparavanjem. Ukoliko se vrenje kljuka obavlja u kacama ili buradima, moraju se zatvoriti vezivanjem polietilenske folije preko otvora. Na plastičnu burad navrću se poklopci samo ovlaš kako bi ugljen-dioksid, koji se stvara tokom vrenja, mogao da izlazi iz suda. Kljuk se u toku vrenja 1–2 puta dnevno (pogotovo u početku vrenja) promješa, kako bi vrenje bilo ravnomjerno u cjelokupnoj masi i kako bi se spriječilo razvijanje štetnih bakterija sirćetne kiseline. Ovo mješanje nije neophodno, ali je veoma korisno.

Voće je veoma siromašno azotnim jedinjenjima koja predstavljaju važno hranivo za kvasce, koji tokom alkoholne fermentacije kljuka transformiše šećer u alkohol (etil-alkohol) i ugljen-dioksid. Zbog toga se preporučuje da se na 100 kg kljuka doda 40 g amonijum-sulfata ili 40 g amonijum-hidrogenfosfata.

Tri faze alkoholne fermentacije kljuka:

  1. početak vrenja,
  2. burno (glavno) vrenje
  3. doviranje (tiho vrenje).

U početnoj fazi kvasac počinje da se razmnožava i oslobađa se veoma mala količina ugljen-dioksida, i stvara se mala količina alkohola. U toku burnog vrenja alkohol se stvara u znatnoj meri i oslobađa se intenzivno ugljen-dioksid, usljed čega se uzdižu čvrsti djelovi kljuka u vidu klobuka, a često se stvara i pjena. U ovoj fazi oslobađa se i toplota, što doprinosi rastu temperature kljuka. U fazi doviranja sam proces protiče sporije zbog tihog previranja male količine šećera koji se još nalazi u kljuku, usljed čega se oslobađaju i male količine ugljen-dioksida. U ovoj fazi, ukoliko je na sudu za vrenje postavljen vranj, ne pokazuje se oslobađanje mehurića ugljen-dioksida.

Ukoliko se ne zna sadržaj kiselina u kljuku ili se ne može odrediti, tada se može pripremiti kaša kalcijum-karbonata u vodi i dodati kljuku uz mješanje sve dok se oslobađaju mehurići ugljen-dioksida. Kada pjenušanje i izdvajanje ugljen-dioksida prestane, tada su sve kiseline kljuka neutralisane.

Nakon neutralisanja kiselina, kljuk je veoma podložan kvarenju, pa vrenje zato treba obaviti pri nižim temperaturama (oko 20 °C) i odmah po njegovom završetku pristupiti destilaciji.

Pošto se ustanovi da je vrenje kljuka završeno, potrebno je, najkasnije poslije 2–3 nedelje, pristupiti destilaciji (pečenju). Ukoliko se prevreli voćni kljuk i dalje čuva, gubi se alkohol, povećava sadržaj kiselina, a mogu se razviti i plijesni na površini kljuka, što bi znatno umanjilo kvalitet rakije.

Ukoliko vrenje kljuka protiče pri temperaturama od 15 do 20°C, smatra se da od početka vrenja pa do momenta destilacije treba da protekne najmanje 6 nedelja. Naročito je problematično čuvanje prevrelog voćnog kljuka u drvenim sudovima zbog isparavanja alkohola kroz pore duga, a i zbog nemogućnosti potpunog isključenja vazduha stvaranju uslova za razvoj štetnih mikroorganizama (bakterije i plijesni). U hermetički zatvorenim sudovima i čuvanjem na hladnom mjestu kvalitet prevrelog voćnog kljuka ne bi degradirao ni za relativno duže vrijeme.

Izvor: domacinskakuca.rs

PROČITAJTE:

Kako ispraviti mane kvalitetnih voćnih rakija

Kako se pravi rakija? – Uputstvo za upotrebu kazana za rakiju /VIDEO/

Kada se bere voće za rakiju?

Tiha apokalipsa: KAD STE ZADNJI PUT VIDJELI SVICE, ZAŠTO NE SVIJETLE VIŠE

Širom svijeta svici svojim svjetlucavim tijelima osvjetljavaju noć, ali naučnici sada upozoravaju da je njihova „magija“ ugrožena i da buduće generacije možda nikada neće imati priliku da jure po dvorištu za ovim sićušnim bićima.

Glavni razlog zbog kog se smanjuje broj pripadnika neke vrste je gubitak staništa, a svici su ugroženi jer su im potrebni posebni uslovi kako bi ispunili svoj životni ciklus, tvrde naučnici sa Univerziteta Tafts u Masačusetsu, koji su sproveli istraživanje.

Na primjer, jednoj vrsti svitaca iz Malezije, poznatoj po sinhronizovanom svijetljenju, potrebne su šume mangrova kako bi se razmnožavali u ovom području, ali su ovdje zasađene plantaže palminog ulja.

Istraživače je iznenadilo kada su ustanovili da je rasvjeta takođe uzrok izumiranja svitaca. Vještačko svjetlo koje potiče od ulične rasvjete, reklama i svketlosti koja se širi sa prozora stambenih zgrada pogubno djeluje na njih.

“Osim što im remeti prirodan bioritam, vještačko svjetlo utiče na njihove rituale tokom parenja”, napominje Avalon Ovens, jedan od koautora studije.
Većina svitaca se oslanja na bioluminiscenciju – hemijsku reakciju svoga tijela koja im omogućava da svojim svjetlom privuku partnera, a prevelika količina vještačkog svjetla remeti ovaj proces.

Profesor biologije Dejv Goulson na Univerzitetu u Saseksu, ističe da su pesticidi jedan od glavnih uzroka što je sve manje svitaca. Naučnici su i inače ustanovili da je u toku “tiha apokalipsa” u svijetu insekata, jer se već 41 odsto nalazi pred istrjebljenjem.

U Japanu, Tajvanu i Maleziji već duže vrijeme izleti na kojima se posmatraju svici privlače sve više turista. Masovne turističke ture uz reke blizu šuma mangrova u Tajlandu dovode do rušenja stabala i erozije riječnih korita, što dodatno uništava prirodna staništa ovih svjetlećih bića.

Izvor: najportal.ba

PROČITAJTE:

Predstavili prvi pametni 5G traktor na vodonik

Čudna sprava zaludjela voćare u Srbiji

GLJIVICE NA NOKTIMA: NEOČEKIVANO PRIRODNO RJEŠENJE

Ekstrakt lista masline prirodno je sredstvo za upornu tegobu

Ukoliko primijetite i najmanju mrlju na noktu, to može biti prvi znak infekcije. Ljekovita maslina, prije svega njen list kroz vijekove se koristio kao siguran i djelotvoran lijek protiv ovog upornog oboljenja.
List masline predstavlja u narodnoj medicine koristi i za liječenje gripa, tuberkuloze, meningitisa, herpes i mnogih drugih bolesti.

Na inficirane nokte, stavite listove masline, ostavite oko 30 minuta i isperite vodom.

Čaj od listova masline poboljšava imunitet, a priprema se tako što se na 200 mililitara vruće vode stavi do dvije kašičice sušenog lista ove biljke. Kuvati 15 minuta, procijediti i piti do 3 šolje ovog čaja u toku dana.

Izvor: magičnobilje

PROČITAJTE:

Ispeglajte svoje bore pomoću maslinovog ulja

Prednosti mediteranske prehrane i maslinovog ulja u menopauzi

Deset dobrih razloga da jedete masline

Malčiranje kao mjera suzbijanja korova

Malčiranje predstavlja pokrivanje proizvodnih površina u širokorednim usjevima.

U cilju izostavljanja okopavanja površina između okopavinskih usijeva ili u zasadima može da se pokriva – malčira, različitim materijalima mrtvog malča ili da se zasnuje živi malč.

Malčiranje, pored ostalog, ima značajnu ulogu u suzbijanju nicanja i razvijanja korova.

Kao prirodni materijal za pokrivanje tla može da posluži pločasto kamenje, šljunak, pijesak, strugotine drveta, treset, slama, pleva, sijeno, kompost i stajnjak.

Neki materijal za malčiranje (slama, pleva, sijeno, kompost i stajnjak), zbog mogućnosti da sadrže sjemena korovskih biljaka, mogu da budu izvor zakorovljivanja i rasprostiranja korova.

Od vještačkih materijala za malčiranje se mogu primijeniti specijalni papiri, plastične folije kao i neka hemijska sredstva kojima se prska zemljište i koji stvaraju na njegovoj površini tanak i proziran film.

U izvijesnim slučajevima primenjuje se živi malč.

Za živi mulč uzimaju se biljke malog habitusa koje rastu u gustom sklopu te dobro pokrivaju površinu zemljišta. (Trifolium repens na primer) i zasejavaju stvarajući gusti »tepih« koji svojim konkurentskim odnosima spriječava nicanje i razvoj drugih biljaka.

Marija Janjić Dipl.Inž.Poljoprivrede za ratarstvo
PSSS 

PROČITAJTE:

Kako boja folije za malčiranje utiče na gajene biljke

Malčiranjem protiv korova

Mahovina i njene koristi u bašti!

Kaolin glina u organskoj zaštiti biljaka!

Od sredstava za zaštitu bilja sve su popularniji preparati na prirodnoj bazi, a jedan od takvih je i kaolin glina.

U današnje vrijeme intenzivne upotrebe pesticida, veliki se naglasak daje na iznalaženje alternativnih metoda upotrebe sredstava u zaštiti bilja od štetočina, a koji će, uz dobar učinak – biti apsolutno neškodljivi za čovjeka i njegovu okolinu.

Sredstvo koje dosta obećava, a u pojedinim dijelovima Evrope i SAD-a, već se uvelike upotrebljava, je i kaolinska glina.

Ona se u eksperimentima koristila u gotovo svim granama poljoprivrede, ali se posebno dobro pokazala u voćarstvu, a posebno u području organske i konvencionalne proizvodnje Kaolin za smanjenje štetočina i zaštitu od sunčevih ožegotina

Već 2000. godine bio je znatno zastupljen na tržištu SAD-a, a ubrzo je i uvršten na listu preparata dozvoljenih u organskoj proizvodnji.

Glavni mehanizam djelovanja kaolinskog segmenta, je u stvaranju kristalnog mikrofilma koji stvara barijeru između štetočina i štićene biljke. Sredstvo posjeduje izvesno odbijajuće (repelentno) djelovanje. Inače se materijal prije koristio za sprječavanje zgrudnjavanja prerađenih namirnica i u proizvodnji pasta za zube. Kaolin se nanosi otopljen u vodi na biljku, gdje isparavanjem stvara zaštitni film na površini vode. Kod primjene je jako bitno odraditi ravnomjerno pokrivanje svih dijelova biljke sredstvom.

Ovaj film odbija štetočine na više načina. Sitne čestice gline se zakače za insekta kada on dođe u kontakt sa stablom, isto tako insekt nerado odlaže jaja na površine pod filmom, a isto tako reflektujući sloj na stablu čini ga manje prepoznatljivim kao potencijalnog domaćina. Ako se borimo protiv prve generacije voćnih smotavaca, tada ćemo tretiranja sa kaolinom trebati započeti u fenofazi precvjetavanja i nastaviti na svakih nedelju dana u intervalima 6-7 puta.

Ova tretiranja imaju veliki efekat i u sprječavanju mrežavosti na plodovima Golden Deliciousa. U ovom slučaju nema opasnosti od zaostataka bijelog filma, koji često može, ukoliko se ne ukloni pranjem, biti odbojan od strane potrošača kada jabuka ide u sveţu potrošnju. Ukoliko nastavljamo sa borbom protiv kasnijih generacija tada će takve jabuke morati proći pranje prilikom sortiranja. Kod organskih proizvođača jabuka, smanjenje šteta može biti jako značajno u odnosu na druge preparate koji su dopušteni za tretiranje. Kaolin snižava temperaturu biljke i povećava fotosintezu.

U konvencionalnoj proizvodnji to nije takav slučaj, ali se kaolin po svojem širokom spektru djelovanja može uporediti s klasičnim kontaktnim insekticidom, hlorpirifosom, i može značajno doprinijeti u smanjenju populacije pojedinih štetočina. Što se troškova tiče, oni su uporedivi sa troškovima jednog insekticida širokog spektra delovanja poput hlorpirifosa, ali imaju daleko veći spektar djelovanja, a kod proizvođača bez mreža, sa visokim procentom ožegotina, može biti ključan faktor u isplativosti proizvodnje. Isto tako, broj godišnjih tretiranja zavisi će i od vremenskih prilika tokom vegetacije.

Iako se na prvi pogled može činiti da kaolin sa svojim belim filmom sprečava prodor svetlosti, on zapravo pojačava fotosintezu i pruža dopunu očuvanju zdravstvene kondicije stabla. Kaolin snizuje temperaturu biljke za vreme vrućih letnih dana i tako povećava fotosintezu do dugo u poslepodnevne sate, za razliku od netretiranih stabala, gde fotosinteza u potpunosti prestaje posle podne, usled toplotnog stresa. Uzgajivači u vrućim područjima uzgoja imali su koristi od smanjenja pojave ožegotina, ponegde i do 50 posto ili više.

Njegovo dopunsko djelovanje najviše dolazi do izražaja kada se kombinuje sa dobro osmišljenim agrohemijskim mjerama u zavisnosti od specifičnosti svakog voćnjaka i mikro klime te nasleđene populacije štetočina. Nužna proba kompatibilnosti prije upotrebe kaolina. Kada je o miješanju riječ, u pravilu se mogu miješati sa većinom fungicida, insekticida i akaricida, ali se ne bi smio miješati sa sumporom i sa bakarnim preparatima.

Svakako se preporučuje prije upotrebe napraviti malu probu kompatibilnosti i ukoliko primjetimo reakcije poput taloženja, penušanja, odvajanja, potrebno je izostaviti kaolin iz kombinacije. Potrebno je napomenuti da sirova kaolinska glina nije isto što i fino mljevena i obrađena kaolinska glina te da primjena takve gline može izazvati neželjene posljedice na biljci (fitotoksičnost, odumiranje). Primjećen je i pozitivan efekat i na gljivu čađavicu u organskoj proizvodnji jabuka i krušaka. Sada se uveliko istražuje uticaj kaolina na pojavu i intenzitet najopasnije bolesti na jabukama – krastavosti.

Izvor: Poljoprivredne stručne i savetodavne službe

Autor: Mast dipl. inž. zaštite bilja Dušan Stojanović

PROČITAJTE:

Kako najbrže osloboditi kalcijum iz ljuski od jaja?

Navodnjavanje u organskoj proizvodnji

Organski uzgoj PARADAJZA – Sve od sjetve do berbe!

Top 5 najefikasnijih prirodnih đubriva!

Predstavili prvi pametni 5G traktor na vodonik

0

Mašina je od samih početaka razvijena kako bi mogla voziti bez vozača. U tu se svrhu oslanja na 5G mrežu kompanije China Mobile, a takođe koristi GPS antenu, milimetarski radar i veliku tehnologiju podataka za daljinsko upravljanje.

Kinezi se svojim novim traktorom naziva ET504-H žele pozicionirati na tržištu ekološki prihvatljivih poljoprivrednih mašina, piše futurefarming.

Sportskog izgleda, ovaj futuristički model podržava 5G tehnologiju mobilne komunikacije te upravljanja na daljinski način.

Postiže maksimalnu brzinu od 30 km/h

Ovaj traktor ima glavni, permanentni magnet, sinhronizovan srednji i nezavisne električne motore za dizanje i upravljanje. Vodonikov gorivni članak radi kada mašina ne zahtijeva punu snagu dok će ga pod velikim opterećenjem litijeva baterija dodatno napajati. Električni pogonski sklop može isporučiti 50 konjskih snaga pri maksimalnoj brzini od 30 kilometara na sat.

Traktor je od samih početaka razvijen kako bi mogao voziti bez vozača. U tu se svrhu oslanja na 5G mrežu kompanije China Mobile, a takođe koristi GPS antenu, milimetarski radar i veliku tehnologiju podataka za daljinsko upravljanje.

Tehnologija bespilotnih klastera

Ova navigacijska tehnologija može u stvarnom vremenu uočiti stanje vozila i okolno radno okruženje. Iskorištava 5G karakteristike poput velike brzine, niskog kašnjenja te ih kombinuje s inteligentnom tehnologijom klastera bez vozača kako bi učinkovito poboljšala pouzdanost rada poljoprivredne mehanizacije i pružila potrošačima kvalitetnije usluge.

Zajednički su ga razvili Luoyang Research Institute for Intelligent Agricultural Equipment (CHIAIC) te baza za istraživanje i razvoj napredne proizvodne industrije Luoyang na Istraživačkom institutu za naprednu opremu u Tianjinu na Univerzitetu Tsinghua.

U razvoj je uključen i najveći kineski proizvođač traktora YTO koji je proizveo neke dijelove prototipa.

Nema jasnog tržišnog plana

Na lokalnom prostoru želimo demonstrirati rad autonomnog traktora koji radi na vodik te pokazati kako je to moguće u poljoprivrednoj praksi„, kaže Huang Shengcao, zamjenik generalnog direktora CHIAIC-a.

Na modelu ET504-H do sada je izvršeno niz ogleda i u proizvodnji i u marketingu. No zbog visokih troškova potrebnih za baterije traktora, još nema jasnog plana prodaje. Međutim, naglašavaju inovatori, to se može brzo promijeniti.

Već se neko vrijeme sprovode istraživanja poljoprivrednih mašina koji rade na vodikov gorivni članak. Tako je New Holland 2009. godine predstavio svoj prvi traktor na ovu vrstu pogona, koji je nakon toga na evropskim farmama u upotrebi bio do 2012. No, zbog ograničene dostupnosti goriva i visokih proizvodnih troškova, nikada nije postao komercijalno održiv.

Kako izgleda model traktora  ET504-H pogledajte u videu:

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Upravljanje sa dva traktora istovremeno

Ovo nije traktor, ovo je svemirski brod na zemlji!

Čudna sprava zaludjela voćare u Srbiji

Mašina za skupljanje šljiva pravljena je ručno, a njen izumitelj kaže da šljive mogu da se koriste i za rakiju i džem.

Čudna sprava, na prvi pogled reklo bi se, izazvala je lavinu komentara na društvenim mrežama prethodnih dana. Sastoji se od, naizgled, običnog bubnja koji se ručno kotrplja i sakuplja šljive.

Oni koji su isprobali kažu da je pomoć voćarima neupitna i da bi trebalo dati Nobela onome koju ju je izmislio.

Štedi vrijeme, snagu, ali i živce jer svima je poznato kako izgleda sakupljanje šljiva kad upekne žega.

Njen izumitelj Nebojša Jakovljević, kaže da mu se telefon usijao, i da je potražnja velika.

Nebojša ne spori da možda neko ima sličnu ideju u Srbiji, ali da je nekako ova njegova postala odjednom “otkrivena”. Prema njegovim rečim, osim šljiva, mašina može na ovaj način da sakuplja i drugo voće, kao što su jabuke, masline…

Na kritike da možda ova tehnika oštećuje šljivu, navodi da nema mjesta tome jer su šljive skupljene na ovaj način namenjene za rakiju i džem, a probušene će biti bliže vrenju.

Izvor: Telegraf.rs

JAPANSKI NAČIN ISHRANE ZA ZDRAVO SRCE

Hranite se onako kako su to nekada činili Japanci.

Invazijom zapadnjačke „brze“ hrane bogate mastima, došlo je do porasta stope srčanih oboljenja u Japanu. Međutim, godinama je način ishrane u toj zemlji – siromašan mastima i bogat ribom – sliužio kao model za život bez srčanih oboljenja.

Ansel Kiz, tadašnji profesor na Univerzitetu Minesota, započeo je 1957. godine praćenje stope srčanih oboljenja u sedam zemalja: SAD-u, Finskoj, Holandiji, Italiji, Jugoslaviji, Grčkoj i Japanu.

Otkrio je da je u načelu u zapadnim zemljama pet puta više smrtonosnih slučajeva oboljenja negu u Japanu, gdje ih je bilo najmanje.

Na primjer u istočnoj Finskoj je bilo najviše srčanih oboljenja, oko osam puta više nego u Japanu.

Zapanjujuća je bila činjenica da su Japanci unosili svega 9% procenata kalorija u obliku masti, od čega je samo 3% životinjskog porijekla, dok se finskim načinom ishrane masnoćama unosilo 39% kalorija, od kojih je 22% porcenata bilo životinjskog porijekla.

Iako klasična japanska kuhinja koja čuva srce polako nestaje, istraživači Helsinškog univerziteta su pri intervjuisanju japanskih seljaka saznali da oni i dalje slijede tradicionalan način ishrane.

EVO OD ČEGA SE SASTOJI NJIHOVA PROSJEČNA ISHRANA

  • Četiri do pet šolja pirinača
  • 150 do 240 grama voća
  • Oko 270 grama povrća
  • 60 grama pasulja
  • 60 grama mesa
  • 90 do 120 grama ribe
  • Pola šolje mlijeka
  • Jedno ili nijedno jaje
  • Dvije kašičice šećera
  • Jedna i po kašika sosa od soje.
  • Muškarci još piju i pola litra piva, dok žene samo po neki gutljaj

Jasno je da je klasičan način japanske ishrane siromašan enrgijom, masnoćama i mesom, a bogat ribom, voćem i povrćem.

NEDOSTATAK OVAKVE ISHRANE

Jedini nedostatak ovakve ishrane je prevelika količina natrijuma, većim dijelom iz soja sosa, koji je odgovoran za visoku stopu moždanih udara. Ako smanjite kloličinu natrijuma, način na koji su se nakada hranili Japanci odličan je za prevenciju srčanih oboljenja.

Tekst preuzet iz “Hrana vaš čudesni lek”  – Džin Karper 55 str

Izvro: AgroSavjet

Poljoprivrednici polako odustaju od sjetve: Uljarice potiskuju pšenicu

Iako je do početka jesenje sjetve ostalo tek nekoliko sedmica, dobar dio zemljoradnika u RS o tome i ne razmišlja, a oni poljoprivrednici koje se odluče na taj korak mijenjaće, kažu, sijanje ozimih kultura.

Naime, kako ističu, umjesto pšenice koja je godinama zauzimala najviše zasijanih površina, od ove jeseni poljoprivrednici će se više odlučivati za sijanje uljanih kultura.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da je opravdano strahovanje poljoprivrednih proizvođača za jesenju sjetvu, te da sijanje pšenice polako potiskuju površine nekih drugih ozimih kultura.

„Poljoprivrednici odustaju od sjetve pšenice zato što prinosi ne mogu preći šest tona po hektaru“, kazao je Marinković.

Drugi razlog je, kako on navodi, dosta niska okupna cijena  ove žitarice.

„Većina poljoprivrednika nema vlastite skladišne prostore da bi mogli da sačekaju bolju cijenu. Međutim, unazad nekoliko godina se pokazalo da ni to ne mora biti pravilo, tako da nekoliko mjeseci nakon žetve cijena pšenice ostaje ista – jako niska“, kazao je Marinković.

Dodao je da će i ove godine doći do blagog smanjenja površina pod pšenicom i istovremeno do povećanja površina pod uljaricama, prije svega pod sojom i suncokretom.

„U zadnje vrijeme značajne površine ima i uljana repica“, naveo je Marinković, ističući da su u pitanju kulture koje je lakše plasirati na tržište, a i cijene su nešto povoljnije u odnosu na pšenicu.

Zemljoradnici će, upozorava on, od ove jeseni sigurno dobro razmisliti kad budu kalkulisali o daljim pravcima proizvodnje koju će uvrstiti u svoje gazdinstvo.

Boško Radić, poljoprivredni proizvođač iz Bijeljine, ističe da inače tokom jesenje sjetve najviše sije pšenicu i ječam, ali da će ovaj put, za razliku od ječma, usjevi pšenice biti smanjeni.

„Niske cijene ove godine uticaće da se mi poljoprivrednici teže odlučimo na jesenju sjetvu jer nam se ne isplati da ulažemo sredstva, a da na kraju nemamo nikakvu dobit“, kazao je Radić.

Dodao je da su razlog manjih zasijanih površina i visoke cijene goriva i ostalog materijala. Poljoprivrednik, kaže on, ne može ostvariti ni 50 odsto onoga što je uložio, tako da kad se sve sabere i oduzme u pšeničnim usjevima nemaju nikakvu ekonomsku računicu.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da se, kada je u pitanju repromaterijal za proljećnu i jesenju sjetvu, podrška ovog resora ogleda prije svega u obezbjeđivanju regresiranog dizel goriva. Poznato je, ističu, da ovu mjeru već duži niz godina koriste jedino poljoprivrednici u Republici Srpskoj, za šta se godišnje izdvajaju značajna sredstva.

„Pravo za ovu vrstu podsticaja u 2020. godini ostvarilo je 15.220 korisnika iz 64 opštine ili grada u  RS. Podsticaj je ostvaren za 122.912 hektara poljoprivrednog zemljišta, a ukupno je odobreno 12.291.196 litara dizel goriva po regresiranoj cijeni od 0,60 KM/lit. Za ovu vrstu podsticaja iz agrarnog budžeta će biti izdvojeno 7.374.717 KM“, kazali su iz nadležnog ministarstva.

Dodaju da je u jesen prošle godine zasijan ukupno 69.091 hektar, od čega je pšenica zasijana na 43.670 hektara ili oko 63 odsto  od ukupnih žitnih površina.

Izvor: nezavisnenovine

PROČITAJTE:

Evo zašto se suncokret okreće prema suncu

Moć SUNCOKRETA da pročišćava ZAGAĐENO zemljište!

Pistaći – Rentabilna voćna vrsta koja uspijeva i kod nas!

Poljoprivredno gazdinstvo Jakovljević tradicionalno se bavi proizvodnjom voćnoloznog sadnog materijala više od šezdeset godina.

U selu Selište (susjedna Srbija), ova porodica generacijski proizvodi široku paletu sadnica. Počeli su sa proizvodnjom loznih kalemova koji su izvozili u SSSR. Međutim, nestabilna cijena voća i varijabilna potražnja opredijelila ih je da svoju dotadašnju proizvodnju promijene.

„Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, usljed teške ekonomske situacije i raspada Sovjetskog Saveza počeli smo proizvoditi voćne sadnice. Njihova ponuda u početku bila je standardna ali 2000. počeli smo intenzivno proizvoditi i sadnice oraha, lješnika i badema“, kaže Jakovljević.

U saradnji sa „Ferero Rošerom“ iz Italije, zasadili su preko 1.200 hektara zasada vrhunskih sorti lješnika.

„Ideja o proizvodnji sadnica pistacija rodila se prije pet godina, kada sam saznao da se nedaleko od nas nalaze plodonosna stabla ovog voća stara nekoliko godina, koja se ne štite od mraza i ne zahtijevaju posebnu njegu“, otkriva Jakovljvić.

Od tada kreće njihovo angažovanje, posvećenost ovoj biljnoj vrsti koja je neobična za naše podneblje.

Ranijih godina sarađivao je sa profesorom Ivom Miljkovićem iz Zagreba na njegovoj knjizi „Ljeska“. Znao je da on ima knjigu o pistacijama, krenuo je u edukaciju, istraživanje o sortama, podlogama, tipovima tla i klimatskim uslovima.

Za početak je kao najbezbjedniju odabrao sortu kerman kao žensku, najzastupljeniju na svijetu u različitim klimatskim područjima i mušku sortu peters koja ima najduži period polenizacije.

U svom rasadniku trenutno u ponudi imaju dvogodišnje sadnice u biorazgradivim kontejnerima sa kojima se sade jer imaju jako osjetljiv piramidalni korijen i nije preporučljivo uklanjati zemlju tokom sadnje.

Ove godine u saradnji sa kolegama iz Turske i Grčke rade na proširenju asortimana. Nove sorte aegina, gumdrop i bjanka biće u ponudi sredinom sljedeće godine.

„Intenzivno radimo na kalemljenju terebintusa u Hrvatskoj koji je izuzetna podloga pistacija. Hrvatska je do prošle godine terebintus tretirala kao korov, nisu znali šta je“ kaže Jakovljević.

Kalemljenjem se određuje sorta, pol biljke kao i izbor podloge prema klimatskim i zemljišnim uslovima u kojima se proizvodnja obavlja.

Pistaći ili pistacije su inače dvodome biljke, imaju samo jedan pol cvjetova i zato je potrebno imati mušku i žensku biljku.

Muške biljke oprašuju radijus od 30 metara, tako da najudaljenija ženska sadnica ne smije biti više od 15 metara udaljena od muške, kako u redu tako i u bočnim redovima.

Bitno je napraviti dobar raspored i tako svesti na minimum muške sadnice koje ne plodonose i nisu rentabilne u zasadu.

Sadnice pistacija počinju da plodonose u petoj godini ukoliko su kalemljene.

Poslije deset godina imaju prinos 15 kilograma čistog ploda, što je maksimalan urod u aktuelnim proizvodnim uslovima.

Rentabilnost

Sazrijevanje plodova počinje krajem avgusta kada se makazama skidaju grozdovi i suše na promaji do pucanja ljuske.

Veleprodajna cijena pistacija kod nas trenutno iznosi 20 evra po kilogramu, a otkupljuju ga konditori i trgovine zdravom hranom.

Pistaći – Skupa ali zdrava namirnica!

Riječ je o veoma rentabilnoj voćnoj vrsti, ako uzmemo u obzir visinu uloga, održavanje zasada i cijenu ploda.

Izvor: nezavisnenovine

PROČITAJTE:

Pistaći – Skupa ali zdrava namirnica!