Kako proizvesti mladi luk u zimskim mjesecima nije tajna nego dobro organizovana proizvodnja sa minimalnim brojem radnih dana.

Ova zimska proizvodnja ima mnogo prednosti a jedna od najvažnijih za naše uslove jesu minimalne potrebe za zagrijavanjem plastenika. Povrtlari koji se na ovom podneblju bave plasteničkom proizvodnjom uglavnom imaju loše opremljene plastenike tj. pretežno se radi o visokim tunelima, a po klasifikaciji to zapravo i nisu plastenici u pravom smislu. Proizvodnja luka i u ovakvim plastenicima je isplativa i jednostavna.

Odabir sadnog materijala

Postoje tri izbora sadnog materijala: sjeme, arpadžik i lukovica. Za uzgoj mladog luka najviše se koristi lukovica i arpadžik, dok se sjeme koristi za proizvodnju arpadžika. Kod odabira lukovice treba voditi računa da prečnik bude od 25 mm do 40mm, da su lukovice zdrave, karakteristične boje, oblika i bez mehaničkih oštećenja. Arpadžik se kupuje sa kalibracijom od 16 mm do 25 mm. Najzastupljenije sorte su: Majski srebrnjak i Holandski žuti. Potrebno je napomenuti da je ovogodišnja maloprodajna cijena arpadžika od 3,5 KM do 4 KM za kilogram, a lukovice od 0,28 KM do 0,35 KM za kilogram, dok je površina posađena sa kilogramom arpadžika ista kao sa 6 kg lukovice.

Priprema sadnog materijala

Priprema obuhvata čišćenje i klasiranje lukovice, otklanjanje mehaničkih oštećenih dijelova zatim raspoređivanje u određene posude iz kojih će se vršiti sadnja. Priprema može uključivati i radnje koje se obavljaju radi bržeg i ujednačenog prorastanja, a samim tim i ostvarivanja većeg i ranijeg prinosa i prihoda. Neke od metoda za brže prorastanje su:

Potapanje lukovice ili arpadžika u vodu temperature od 30 do 40 stepeni Celzijusovih u dužini trajanja oko 120 minuta.
Odsijecanje vrata lukovice ili arpadžika.
Zalijevanje vodom temperature oko 30 stepeni Celzijusovih lukovice ili arpadžika odmah poslije sadnje.

Priprema plastenika

Pošto mladi luk dolazi kao druga kultura u plodoredu poslije paprike, paradajza ili krastavaca potrebno je izvršiti čišćenje plastenika i iznošenje biljnih ostataka. Čišćenje se obavlja u više faza. Prvo se uklanjaju sistemi za potporu, drveni ili metalni, ili polietirenska vlakna (vezivo za baliranje) ako se radi u špalirskom sistemu. Zatim, pristupa se čupanju biljnih ostataka i njihovom iznošenju izvan plastenika. Po završetku prehtodne faze pristupa se uklanjanju malč folije i sistema kap po kap. Završna faza je čišćenje trave, ostataka biljka i plodova koji su ostali u plasteniku poslije izvršenja prethodnih radnji. Ova faza je veoma bitna i obavezna, pogotovo u plastenicima kod kojih je u sezoni zabilježena pojava bolesti. Zaoravanjem ili frezanjem oboljelih plodova ili dijelova biljaka pomažemo u povećanju njihove brojanosti za naredne sezone.

Osnovna obrada

Prije početka same osnovne obrade na površinama gdje nisu bili plastenici poželjno je izvršiti đubrenje stajnjakom u količini od 30 do 40 tona po hektaru ili mineralnim đubrivima formulacije 1:1:1 ili 1:1:3 u količini od 400 do 500 kilograma po hektaru, što su uobičajene količine primjene. Količine primjene đubriva najbolje je prilagoditi prethodno urađenoj analizi zemljišta. Osnovna obrada se sastoji od zaoravanja organskog ili mineralnog đubriva.

Dodatna obrada i priprema za sadnju

Dodatna obrada se obavlja odmah poslije osnovne obrade tj. odmah poslije oranja. Na uzoranoj parceli vrši se nekoliko prolaza tanjiračama i svjetvo – spremačom, broj prolaza zavisi od stanja i tipa zemljišta koje se obrađuje. Ova dodatna obrada se obavlja na mjestima gdje nisu bili plastenici a planiramo da ih postavimo.

U već postojećim plastenicima dodatna obrada se sastoji od prvog prolaza frezom. Poslije prvog prolaza vršimo osnovno đubrenje u količini i formulaciji koje su već navedene. Poslije osnovnog đubrenja vršimo drugi prolaz frezom. Broj prolaza može biti i veći i vrši se sve dok na postignemo mrvičasto – graškastu stukturu veličine frakcija od 0,5 mm do 5 mm.

Postizanje što sitnije i bolje strukture je veoma bitno zbog olakšavanje sadnje. Poslije završetka dodatne obrade pristupamo pravljenju gredica/trka i označavanju redova. Pravljenje gredica/trka je veoma bitno ako se navodnjavanje vrši rasprskivačima, dok označavanje i sadnja u redova uveliko olakšva međurednu obradu a ima i estetski karakter.

Sadnja

Sadnja lukovice ili arpadžika počinje počekom oktobra i može trajati do kraja novembra u zavisnosti da li želimo ranu proizvodnju luka ili srednje ranu. Luk se može saditi na par načina:

Prvi način: sadnja u gredice/trake sa međurednim rastojanjem od 10 do 12 cm i rednim rastojanjem od oko 5 cm. Na ovaj način utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 3 do 4 kilograma za gore navedenu kalibraciju, dok je utrošak arpadžika oko 0,5 kilograma.

Drugi način: sadnja u gredice/trake sa međurednim rastojanjem od 10 do 12 cm i bez međurednog rastojanja. Kod ovog načina utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 6 do 7 kilograma za gore navedenu kalibraciju, dok je utrošak arpadžika oko 1 kilogram. Ovo je ujedno i najzastupljeniji način sadnje.

Treći način: sadnja bez rastojanja kako rednog tako i međurednog. U ovom sistemu sadnje utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 18 do 20 kilograma za gore navedenu kalibraciju. Na ovaj način se ne preporučuje sadnja arpadžika, prvenstveno zbog njegove sitne kalibracije tako da bi sklop bio pregust i dolazilo bi do potpaljivanja čime bi se prinos znatno smanjio.

Izvor: pssrs.net

PROČITAJTE:

Jesen je pravo vrijeme za sadnju luka u plasteniku

Luk u plasteniku tokom zimskog perioda za mjesec dana