четвртак, август 28, 2025
Naslovnica Blog Stranica 6

Najbolji recept za omiljeno ljetno jelo, sataraš

Agrosavjet
-
0
Najbolji recept za omiljeno ljetno jelo, sataraš

Kako god bilo, sataraš nudi kombinaciju ukusa koju svako voli, a pravo vrijeme je da se prisjetite recepta za njega.

Sastojci za sataraš:

  • 4-5 paprika babura
  • 2 glavice crnog luka
  • 2 čena bijelog luka
  • 2 jajeta
  • 3 zrela paradajza
  • so, biber, origano
  • ulje

Pročitajte: Ovako se sprema paradajz za zimu: Za đuveč, sataraš i ostala jela gdje ide paradajz

Priprema:

Zagrijte ulje u tiganju na srednjoj vatri i stavite luk da se prodinsta.

Stavite vodu da se zagrije, u koju ćete dodati kasnije paradajz.

Dok se luk prži, isjecite papriku na trake i dodajte u tiganj.

Paradajz stavite u provrelu vodu, pa ga rashladite što hladnijom vodom i onda mu skinite kožicu. Isjecite ga na kriške i dodajte u tiganj.

Sve lijepo promješajte, pa dinstajte poklopljeno nekih 20 minuta.

Dodajte bijeli luk i začine, pa promješajte sve zajedno.

Ne preklapajte sataraš, već pustite da malo ispari tečnost koju su satojci pustili.

Umutite dva jajeta i dodajte, pa mješajte, prenosi „Ona„.

Ne bacajte gorak krastavac – Trik ga pretvara u savršen zalogaj

Agrosavjet
-
0
Ne bacajte gorak krastavac – Trik ga pretvara u savršen zalogaj

Gorak krastavac ne morate bavati, postoji brz i jednostavan trik koji će im vratiti svjež, blag ukus.

Krastavci su sinonim za ljetnju svježinu, lagani, hrskavi i savršeni kao prilog, u salatama, sendvičima ili uz lagane obroke.

Ipak, ništa ne može pokvariti taj osvježavajući zalogaj kao iznenadna gorčina, koja se ponekad pojavi baš kada to najmanje očekujete.

Njegova količina varira u zavisnosti od vrste, načina uzgoja i uslova u kojima je biljka rasla, a najviše se zadržava u vrhovima ploda.

Pročitajte: Uz ovaj trik krastavac će ostati svjež danima

Srećom, postoji brz i jednostavan trik koji može znatno umanjiti ili potpuno ukloniti gorčinu iz krastavca i sve što vam treba je nož i par minuta vremena.

Kako iskoristiti gorak krastavac

Odsjecite vrh krastavca (onaj kraj gdje je bio povezan za biljku). Trljajte ga kružnim pokretima o preostali dio ploda. Nakon nekoliko sekundi, pojaviće se bjeličasta pjena ili „mlijeko“, to je znak da se kukurbitacin oslobađa.

Isti postupak ponovite i sa drugim krajem krastavca. Na kraju, temeljno isperite krastavac hladnom vodom, kako biste uklonili ostatke supstance.

Još jedan koristan savjet: ako imate vremena, posolite krastavce nakon sječenja i ostavite ih da odstoje 10-15 minuta. So pomaže da se izvuče višak tečnosti, omekšava plod i dodatno umanjuje gorčinu, ostavljajući krastavac sočnijim i prijatnijim za jelo.

Isprobajte ovu tehniku sljedeći put kada pripremate obrok i uživajte u punom, čistom ukusu krastavca, bez neprijatnih iznenađenja.

Nevenova mast je čudo za kožu – Evo kako je sami možete napraviti

Agrosavjet
-
0
Nevenova mast je čudo za kožu – Evo kako je sami možete napraviti

Neven (Calendula officinalis), biljka prepoznatljivih sunčano žutih i narandzastih cvjetova, mnogo je više od ukrasa. Još od 12. vijeka, travari i narodni ljekari koriste je kao moćan lijek za brojne tegobe, a njezina ljekovita svojstva potvrđena su i u modernim znanstvenim istraživanjima. Upravo je nevenova mast, postala sinonim za prirodnu njegu i prvu pomoć kod gotovo svih kožnih problema. Njena popularnost leži u jednostavnosti pripreme i nevjerovatnoj učinkovitosti, zbog čega se s pravom smatra jednim od najsvestranijih melema koje nam priroda nudi. Od umirivanja nadražene dječje kože do zacjeljivanja rana i ublažavanja hroničnih stanja, nevenova mast je dokazala svoju vrijednost kroz generacije.

Posjekotine, ogrebotine, ubodi…

Spektar djelovanja nevenove masti izuzetno je širok, a njena primjena obuhvata velik broj kožnih stanja. Djelotvorna je kod manjih posjekotina, ogrebotina, opeklina i uboda insekata jer podstiče bržu regeneraciju stanica i zacjeljivanje tkiva. Zbog snažnih protivupalnih svojstava, idealna je za umirivanje osipa, ekcema, dermatitisa i pelenskog osipa kod beba. Mnogi je koriste za suzbijanje crvenila i ljuskanja kože.

Osim toga, nevenova mast dubinski hidrira i hrani suvu i ispucalu kožu, bilo da se radi o rukama oštećenim od rada, ispucalim petama ili usnama. Djeluje blagotvorno i nakon brijanja, sprječavajući iritacije, a može pomoći i u smanjenju vidljivosti ožiljaka i proširenih vena. Njeno antimikrobno djelovanje čini je korisnom i kod blagih gljivičnih infekcija kože.

Tajna ljekovitosti nevena krije se u bogatom hemijskom sastavu njegovih cvjetova. Oni sadrže brojne aktivne tvari, uključujući triterpenoide, flavonoide poput kvercetina, karotenoide koji mu daju prepoznatljivu boju, saponine i esencijalna ulja. Ovi spojevi djeluju sinergijski, pružajući snažan protuupalni, antioksidativni i antimikrobni učinak.

Zanimljivo je da se najvrjedniji ljekoviti spojevi, smolaste tvari, ne nalaze samo u laticama, već su najkoncentriraniji u ljepljivoj zelenoj čašici na dnu cvjetne glavice. Upravo zbog toga se za izradu najpotentnijih pripravaka preporučuje korištenje cijelih osušenih cvjetova. Ovi spojevi potiču sintezu kolagena, ključnog proteina za zdravlje i elastičnost kože, te poboljšavaju lokalnu cirkulaciju, čime ubrzavaju proces oporavka i regeneracije.

Izrada nevenove masti kod kuće iznenađujuće je jednostavan proces koji započinje pripremom nevenovog ulja, poznatog kao macerat. Za to vam je potrebna tegla, osušeni cvjetovi nevena i kvalitetno bazno ulje poput hladno cijeđenog maslinovog, bademovog ili jojobinog ulja.

Pročltajte: Napravite losion za tijelo od nevena

Najjednostavnija, ali i najdugotrajnija metoda je solarna infuzija: teglu napunite osušenim cvjetovima, prelijte ih uljem tako da budu potpuno potopljeni te je dobro zatvorite. Ostavite je na sunčanom mjestu četiri do šest sedmica, povremeno je protresite. Brža metoda uključuje zagrijavanje ulja i cvjetova u vodenoj kupelji (lonac u loncu) na vrlo niskoj temperaturi (ulje ne smije prokuvati) tokom nekoliko sati. Nakon što ulje poprimi zlatnožutu boju i intenzivan miris nevena, procijedite ga kroz gustu gazu ili filter kako biste uklonili sve biljne dijelove. Dobijeno ulje je baza za vašu mast i može se koristiti i samostalno za njegu kože.

Jednostavan recept za ljekoviti melem

Kada ste pripremili nevenov macerat, do izrade masti dijeli vas samo nekoliko koraka. Osnovni omjer za mast srednje čvrstoće je otprilike 4:1, odnosno četiri dijela ulja na jedan dio voska. Za jednu šolju (oko 240 ml) nevenovog ulja biće vam potrebno otprilike 30 grama (ili oko 1/4 šoljice) pčelinjeg voska u granulama ili naribanog. Za dodatnu njegu i hranjivost, u mast možete dodati i žlicu shea ili kakao maslaca. Postupak je sljedeći: u posudu za vodenu kupelj stavite nevenovo ulje i pčelinji vosak.

Zagrijavajte na laganoj vatri uz povremeno miješanje dok se vosak potpuno ne otopi i smjesa ne postane jednolična. Izuzetno je važno da smjesu ne pregrijete kako ne biste uništili ljekovite sastojke. Maknite s vatre i, po želji, dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja lavande ili kamilice za dodatni umirujući učinak i ugodan miris. Dok je još tekuća, smjesu pažljivo ulijte u čiste, sterilsane tegle ili limene posudice. Ostavite ih otvorene dok se mast potpuno ne ohladi i stvrdne.

Pročitajte: Čaj od NEVENA – Lijek za mnoge bolesti

Pravilna upotreba i mjere opreza

Nevenovu mast nanosite u tankom sloju na čistu i suvu kožu, jednom do nekoliko puta dnevno, zavisno od potrebe. Budući da je koncentrovana, mala količina je dovoljna za veliku površinu. Iako se smatra izuzetno sigurnim pripravkom, važno je pridržavati se nekoliko mjera opreza.

Mast je namijenjena isključivo za spoljašnju upotrebu. Ne preporučuje se njena primjena na otvorenim, dubokim ranama, kao ni na kožnim stanjima koja vlaže (npr. svježi osip od otrovnog bršljana ili weepy ekcem), jer masna podloga zadržava vlagu i toplinu, što može pogoršati stanje. Osobe alergične na biljke iz porodice Asteraceae (tratinčice, ambrozija, krizanteme) trebale bi napraviti test na malom dijelu kože prije prve upotrebe. Čuvajte mast na hladnom i tamnom mjestu.

Kako se zaliva lavanda: Izbjegnite ovu tipičnu grešku

Agrosavjet
-
0
Kako se zaliva lavanda: Izbjegnite ovu tipičnu grešku

Lavanda je omiljena mediteranska biljka prepoznatljiva po svom nežnom ljubičastom cvetu i intenzivnom, prijatnom mirisu. Iako je otporna i zahvalna za uzgoj, često se dešava da ne uspeva onako kako bi mogla – i to najčešće zbog nepravilnog zalivanja.

Jedna od najčešćih grešaka koju ljudi prave prilikom gajenja lavande jeste preterano zalivanje. Lavanda je biljka koja prirodno raste na suvim i kamenitim terenima, pa joj ne odgovara stalna vlažnost. Previše vode može dovesti do truljenja korena i razvoja gljivičnih bolesti, što značajno utiče na njen rast i miris, piše Miss7.

Kako se pravilno zaliva lavanda?

Lavandu treba zalivati jednom do dva puta nedeljno, u zavisnosti od vremenskih uslova i tipa zemljišta. Ako je prethodnih dana bilo kiše, Pre nego što zalijete biljku, proverite prstima da li je zemlja suva do dubine od nekoliko centimetara. Ako je i dalje vlažna, sačekajte još par dana.

Kada zalivate, usmerite vodu direktno na tlo oko korena. Ne prskajte po listovima i cvetovima, jer to povećava rizik od pojave buđi i drugih gljivičnih bolesti.

Lavanda ne voli stajaću vodu. Važno je da tlo bude propusno, a saksije (ako se gaji u posudama) treba da imaju rupe za odvod viška vode. Ako se voda zadržava, biljka će patiti bez obzira na količinu svetlosti i toplote.

Kako prepoznati da lavanda dobija previše vode?

Prvi znaci prekomernog zalivanja su žućenje donjih listova, mekani izdanci i usporen rast. U tom slučaju odmah smanjite učestalost zalivanja i proverite da li je zemljište previše zbijeno ili loše drenira vodu.

Lavanda može biti dugovečna, mirisna i raskošna biljka u vašem vrtu ili na terasi – ali samo ako joj obezbedite uslove slične njenom prirodnom staništu: sunčano mesto, suvlje tlo i dobru drenažu. Umesto da je zalivate iz navike, osluškujte potrebe biljke i proveravajte vlagu zemljišta. Tako će lavanda bogato cvetati i mirisati tokom celog leta.

Kako sačuvati paradajz od plamenjače na prirodan način? Ovako to rade iskusni baštovani

Agrosavjet
-
0
Kako sačuvati paradajz od plamenjače na prirodan način? Ovako to rade iskusni baštovani

Plamenjača (Phytophthora infestans) jedna je od najopasnijih bolesti paradajza. Javlja se naročito kada su dani topli, a noći vlažne. Ipak, postoji niz prirodnih i efikasnih načina da se paradajz zaštiti bez upotrebe hemije.

1. Prevencija je najvažnija

Najefikasniji način borbe protiv plamenjače je da se spreči njena pojava. Evo šta je važno:

Paradajz se ne sme zalivati po listovima. Zalivanje treba obavljati direktno u zemlju, najbolje ujutru, kako bi se biljka osušila prije večeri.

Sadnice treba postavljati na razmak kako bi imale dovoljno prostora i vazduha. Dobra cirkulacija vazduha smanjuje šanse za širenje gljivičnih bolesti.

Donji listovi koji dodiruju zemlju treba redovno uklanjati jer se bolest najčešće širi odatle.

Na istom mjestu ne treba saditi paradajz iz godine u godinu. Rotacija kultura je važna u borbi protiv bolesti i štetočina.

Zaražene biljke ili biljni otpad ne treba ostavljati u bašti.

Uvijek ih treba izneti van bašte i spaliti ili baciti u komunalni otpad, nikako u kompost.

2. Prirodni preparati protiv plamenjače

Postoji nekoliko domaćih, jednostavnih i efikasnih sredstava koje možeš sam napraviti i koristiti redovno.

Rastvor sode bikarbone i biljnog ulja

U jedan litar vode dodaje se jedna ravna kašičica sode bikarbone i nekoliko kapi biljnog ulja ili tečnog prirodnog sapuna. Ovaj rastvor koristi se za prskanje paradajza jednom nedjeljno, posebno po naličju listova. Djeluje preventivno i sprečava razvoj gljivičnih oboljenja.

Pročitajte: Zaštita paprike od plamenjače i bijele truleži

Čaj od bijelog luka i crnog luka

Tri do četiri čena bijelog luka i jedna glavica crnog luka sitno se isijeku i preliju sa jednim litrom ključale vode. Ovaj rastvor treba da odstoji dvadeset četiri sata, a zatim se procijedi. Prska se jednom do dva puta nedjeljno. Bijeli luk ima jaka antifungalna svojstva i jača otpornost biljaka.

Rastvor od preslice ili koprive

Sto grama svježe preslice (ili dvadeset grama suve) kuva se trideset minuta u jednom litru vode. Nakon kuvanja, rastvor se razblaži u još četiri litra vode. Preslica sadrži silicijum koji prirodno jača ćelijske zidove biljke i povećava njenu otpornost. Prskanje se vrši jednom nedeljno.

3. Prihrana koja jača biljku

Zdrava i snažna biljka lakše odoleva bolestima. Fermentisani čajevi od koprive ili gaveza sadrže mnogo korisnih minerala i mikroelemenata koji pomažu biljci da izgradi prirodnu otpornost. Prihranjivanje paradajza ovim rastvorima jednom nedjeljno preporučuje se tokom cijele vegetacije.

Pročitajte: Rastvor od BIJELOG LUKA protiv plamenjače paradajza: Prirodno rješenje iz vaše kuhinje

4. Redovno njegovanje biljke

Veoma je važno redovno pregledati biljke i uklanjati sve listove koji su požutili, uveli ili pokazuju prve znake bolesti. Ti listovi se ne ostavljaju pored biljke, već odmah iznose iz bašte. Paradajz treba vezivati uz pritke kako bi listovi i plodovi bili udaljeni od tla. Donji listovi mogu se postepeno uklanjati čim biljka poraste.

5. Pravilna sadnja i dobri susjedi u bašti

Biraj otpornije sorte paradajza ako imaš mogućnost. Sorte kao što su San Marzano, Roma ili Matina poznate su po većoj otpornosti na bolesti. Pored paradajza možeš saditi biljke koje mu prirodno pomažu: bosiljak, neven, crni i bijeli luk. Ove biljke odbijaju štetočine i smanjuju rizik od pojave bolesti.

Takođe je važno izbjegavati sadnju paradajza blizu krompira, jer krompir često prenosi iste bolesti, uključujući plamenjaču.

Upoznajte NAJMOĆNIJI prirodni insekticid!

Agrosavjet
-
0
Upoznajte NAJMOĆNIJI prirodni insekticid!

Prirodni insekticid – Dijatomejska zemlja sastoji se od fosilizovanih vodenih biljaka i prirodno je prisutno slikatno sedimentno mineralno jedinjenje iz ostataka biljaka sličnih algama, a koje se zovu dijatomeji. Ovaj biološki materijal predstavlja geološki depozit koji čine naslage krede, a koje su ostavile dijatomeji. Oni se vade i melju kako bi se stvorio puder koji izgledom podsjeća na talk.

Šta je dijatomejska zemlja?

Dijatomejska zemlja je prirodni insekticid na bazi minerala i njen sastav iznosi oko 3 posto magnezijuma, 5 posto natrijuma, 2 posto gvožđa, 19 posto kalcijuma i 33 posto silicijuma, zajedno sa još nekoliko minerala u tragovima.

Kada koristite dijatomejsku zemlju za vrt, vodite računa da ne kupite onu koja se koristi za filtere bazena već godinama. Dijatomejska zemlja koja se koristi u fillterima za bazene prolazi kroz drugačiji postupak i ima veći sadržaj slobodnog silicijuma.

Za šta se dijatomejska zemlja koristi u bašti?

Najčešće se koristi kao insekticid. Dijatomejska zemlja deluje na uklanjanje više vrsta insekata kao što su:

  • Biljne vaši
  • Tripsi
  • Mravi
  • Moljci
  • Uholaže ili ušare
  • Stenice
  • Odrasle jedinke buvača
  • Bubašvabe
  • Puževi i puževi golaći

Za ove insekte diatomejska zemlja je smrtonosna prašina sa mikroskopskim oštrim ivicama koje probijaju njihov zaštitni omotač i isušuju ih. Jedna od prednosti dijatomejske zemlje za kontrolu insekata je ta što insekti nemaju način da izgrade otpornost na nju, što se ne može reći za mnoge hemijske insekticide. Dijatomatska zemlja neće naštetiti glistama ili bilo kojem korisnom mikroorganizmu u zemlji.

Kako se primjenjuje?

Dijatomejskom zemljom treba da se prekriju i gornji i donji dio lisne mase. Ako kiša padne odmah nakon aplikacije, mora da se ponovi. Zato je pravo vrijeme za aplikaciju nakon kiše ili vrlo rano ujutro kada je rosa još uvjek na lišću, jer ona pomaže da se prah dobro zaljepi za lišće.

Prilikom primjene dijatomejske zemlje važno je koristiti masku za prašinu kako je ne biste previse udisali, jer hoće da nadraži sluznicu nosa i usta. Nakon što ste prašina slegne neće praviti problem.

Možete i da napravite rastvor. Za nanošenje raspršivanjem razmjera smješe bi bila 1 šoljica dijatomejske zemlje na 2 litara vode. Dobro promješati više puta i pred svako prskanje.

Ova mješavina može da se nanese i na drveće i na žbunje.

Izvor: Gardening know how

PROČITAJTE:

Napravite KOKOŠIJI STAJNJAK za prihranu biljaka

Cimet u bašti: Prirodni fungicid, tjera štetočine, stimuliše rast biljaka!

Plamenjača paprike – Zaštita na prirodan način

Spremite se za vrele ljetne dane – Kako da uštedite na vodi za zalivanje

Agrosavjet
-
0
Spremite se za vrele ljetne dane – Kako da uštedite na vodi za zalivanje

Srećom, postoje alternativni i ekološki prihvatljivi načini da osigurate zdrav rast i razvoj svojih biljaka bez uključivanja prskalica ili baštenskog crijeva za zalivanje. Evo i kako.

Hvatajte kišnicu

Kiša koja bez prestanka pada već danima sigurno nije pozitivno iskustvo, ni za nas, ni za biljke. Ali, ovu situaciju možemo pametno da iskoristimo, a posebno velike pljuskove. Svu burad koju imate, a neće vam trebati u narednom periodu, možete da angažujete na skupljanju kišnice. Ako nemate burad – kupite, jer će vam se višestruko isplatiti kada dođu vreli ljetnji talasi.

Kišnica može da se koristi gotovo za sve, od zalivanja organske bašte do pranja automobila. Burad prekrijte sitnijom mrežom kako ne bi upadali insekti i prljavština.

Zalivajte biljke rano ujutro

Možda vam se čini kao dobra ideja da zalivate biljke predveče, možda ste tako navikli. Odmah da kažemo da zalivanje uveče nije pogrešno, ali je bolje ujutro. Ako želite da sačuvate vodu tokom ljeta, razmislite da zalivate svoju organsku baštu između 6-6.30 sati ujutru.

Naime, ljeto je poseban period, jer se sve ugrijje tokom dana i nema puno vremena da se ohladi do večernjih sati. Jutarnjim zalivanjem smanjuje se količina vode koja će da ispari, jer su se tokom noći koliko-toliko ohladili zemlja, vazduh i biljke, čime se osigurava da povrće i cvijeće usvoje vodu koja im je neophodna da prežive tokom vrelog dana. Zalivajte baze biljaka, nikako po lišću. Još jedna benefit jutarnjeg zalivanja bi bila odsustvo komaraca.

Skupljajte „kuhinjsku“ vodu

Prosto je nevjerovatno koliko vode bacimo, a da nismo toga ni svjesni. Sakupljanje vode iz kuhinje je još jedan način da se osigura da vaš organski vrt dobija obilnu zalihu vode tokom vrućih ljetnjim mjeseci. Ako imate dvorišnu česmu, postavite kantu ispod, kako bi voda kojom perete povrće za pripremu obroka punila kantu. Vodu prespite u bure. Nećete vjerovati koliko se vode nakupi ovim putem.

Moguće je reciklirati i vodu od kupanja, ali to traži malo više angažovanja. Ipak, ukoliko se za to odlučite, nemojte koristiti kupke ili šampone. Možete koristiti Epsom so, koja je pomaže da se opustite u kadi, tako što smiruje bolne mišiće baštovana, opušta vratne mišiće, a pomaže biljkama da budu zdravije i jače.

Upotreba vode iz akvarijuma

Ako imate rezervoar za ribu ili akvarijum u kući, ne bacajte staru vodu prilikom njegovog čišćenja. Umjesto toga, prebacite ga u kantu i upotrijebite za zalivanje biljaka. Ona je veoma korisna za sobne biljke i organske bašte jer sadrži nitrate koji mogu da pomognu biljkama da bolje rastu. Korišćenje vode iz akvariju je takođe sigurniji način za prihranu vrta, jer sadrži hranljive materije koje mogu da prođu kroz drenažne sisteme i vodene puteve u zemlji.

Izvor: Organic growers school

PROČITAJTE:

Pravilno zalivanje CRNOG LUKA za veći prinos

Kakva VODA je najbolja za ZALIVANJE povrća?

Evo šta još možete posijati u junu!

5 razloga ZAŠTO paradajz CVJETA ali nema PLODA

Agrosavjet
-
0
5 razloga ZAŠTO paradajz CVJETA ali nema PLODA

Vrlo je frustrirajuće kada imate cvijet paradajza, ali nema ploda.

Ovo je pet razloga zašto paradajz slabo cjveta ili mu opada plod:

1. PREVIŠE AZOTA

Ako tokom vegetacije pradajzu dodajte previše često đubrivo koje u svom sastavu sadrži više azota N onda ćete imati biljke koje će imaju veliku zelenu masu (lišće), a manje cvijeta i ploda.

Paradajz je biljka koja zahtijeva pažnju tokom đubrenja te pored azota mora imati i druge elemente kao što su FOSFOR I KALIJUM ali i mirkoelemente koji su svakako potrebini za bolji rast.

U fazi cvjetanja smanite količinu azota, a dodajte više fosfora.

Preporuke za prihranu paradajza i paprike kroz sistem kap po kap

2. NEDOVOLJNO OPRAŠIVANJE

Prvo što treba razmotriti je koliko lako oprašivači tj. insekti mogu doći do vaših usjeva. Paradajz je samooplodan, što znači da se svaki cvijet može sam oprašiti. Ipak, prisustvo pčela i / ili vjetra dramatično poboljšava oprašivanje.

Bumbari su u tome posebno dobri. Dok upotrebljavaju svoje leteće mišiće tj.krila oni proizvode niske vibracije te doslovno otreskuju polen bez pada, omogućavajući mu da se spusti na stigmu (tučak) – ženski dio cvijeta koji ulovi polen.

Ako uzgajate paradajz u plasteniku ili tunelu od polietilena, možda bi bilo vrijedno razmotriti imaju li insekti koji oprašuju jednostavan pristup biljkama. Otvorite vrata i ventilacijske otvore, što će takođee pomoći da se stvori dobar protok zraka, održavajući temperaturu, a samim time smanjiti rizik od bolesti.

POSTOJE JOŠ NEKI NAČINI VJEŠTAČKOG OPRAŠIVANJA PARADAJZA A TO MOŽETE PROČITATI NA LINKU ISPOD

Ručno oprašivanje paradajza: Da svaki cvijet postane plod!

3. PREVISOKE TEMPERATURE

Paradajz je toploljubiva biljka, ali previsoke temperature koje ga zadese, posbeno nakon hladnijeg i kišovitog kraja maja i početka juna, ne idu na ruku oplodnji.

Osim toga, naglo zatopljenje je preveliki stres za ovu biljku.

Naime, optimalna dnevna temperatura za rast i razvoj ploda je 20-25°C.

Visoke temperature, pogotovo kad su praćene niskom relativnom vlažnošću zraka, sprječavaju zametanje ploda i često su uzrok otpadanja cvjetova.

Kada temperature dostignu više od 35°C, rast biljke i zametanje plodova u potpunosti prestaju. Sitnije sorte su otpornije na ovu pojavu dok se kod sorti koje dolaze iz hladnijih dijelova svijeta odbacivanje ploda može dogoditi već kod temperatura višim od 30°C.

4. NEDOSTATAK VODE

Ključ zdravih biljaka paradajza je da ih nikada ne pustite da se osuše ili preplave, već da zemlja ostane ravnomerno vlažna. Možete pomoći biljkama da zadrže vlagu dodavanjem organskog malča i komposta oko baze biljke.

Dakle, u fazi cvjetanja potrebno je redovno zalijevanje, barem svakih nekoliko dana, a vlagu će pomoći zadržati malčiranje oko biljki. Važno je zalijevati uz samo stabljiku, a na po lišću.

Koliko je potrebno ZALIVATI PARADAJZ

5. MANJAK SVJETLOSTI

Manje svjetla takođe može uzrokovati opadanje plodova. Paradajz zahtijeva od šest do osam sati sunca kako bi mogao cvjetati, a onda i dati plod. Zato je važno saditi ih na sunčana mjesta u vrtu.

Izvor: AgroSavjet

Plod KROMPIRA – bobica slična paradajzu!

Agrosavjet
-
0
Plod KROMPIRA – bobica slična paradajzu!

Često se krtole nazivaju plodovima krompira, ali je ovo botanički neispravno.

U nadzemne organe biljke krompira spadaju stablo, lišće, cvijet i plod.

Cvijet i plod imaju ulogu razmnožavanja.

Plod je bobica slična sitnom paradajzu, sa mnogo sjemenki (do 300) koje sijanjem daju novu biljku krompira.

KROMPIROV PLOD

Međutim ako se krompir razmnožava vegetativno, tj. putem krtole/gomolja, plod se jedino upotrebljava za ukrštanje radi dobijanja novih sroti krompira.

Prednost vegetativnog razmnožvanja je u tome što se ovim putem duže zadržavaju genetske osobine biljke krompira.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Suzbijanje KROMPIROVE ZALTICE

10 biljaka uz koje KROMPIR daje bolji ukus i veći PRINOS

Borba protiv korova u krompiru

Zasadite ovo cvijeće u junu i imaćete najljepšu baštu

Agrosavjet
-
0
Zasadite ovo cvijeće u junu i imaćete najljepšu baštu

Razmišljate da zasadite cvijeće kako biste tokom ljeta uživali u oazi na balkonu, a ne znate koje? Ove biljke sade se u junu i obožavaju sunce.

Iako se većina biljaka sadi tokom proljeća, vaša bašta može davati najljepše nijanse boja ukoliko ih zasadite i u junu. Ovaj mesec je pogodan za sadnju biljaka koje dobro podnose letnje vrućine.

U nastavku vam predstavljamo 7 vrsta cvijeća koje je najbolje da posadite u junu. Veoma su prilagodljive svim uslovima, neće vam biti potrebno mnogo truda i njege, a svojim cvjetovima će dodatno uljepšati vašu baštu.

Hortenzije

Postoji čak 70 različitih vrsta hortenzija, a u svakom slučaju daće poseban izgled vašoj bašti zahvaljujući crvenim, plavim, ružičastim i bijelim nijansama.

Ona ne voli previše sunčeve toplote, pa je najbolje da je sadite u sjenovitim dijelovima bašte ili dvorišta.

Iris

Irisi su omiljeni zbog zanimljivog oblika i raznobojnih cvjetova u bijeloj, žutoj, roze, crvenoj i plavoj boji.

Ova biljka voli vlažno zemljište, ali dobro podnosi i sušu. Voli sunčana mjesta, a nikako sjenku.

Lavanda

Lavanda voli sučana i topla mjesta, ali ne podnosi prekomjernu vlagu, pa na to obratite pažnju prilikom sadnje.

Ne zahtijeva mnogo vode, a uz to što će da vam uljepša baštu, ova biljka je i prirodni repelent, pa će tako otjerati komarce.

Kalistemon

Zimzeleni žbun neobičnog i efektnog cvijeta cvjeta dva puta godišnje ukoliko ima dosta vlage. Voli osunčana mjesta i umjereno vlažno zemljište. Njegovi cvjetovi su upečatljivi i crvene su boje.

Dalije

Ova biljka voli sunčana i topla mjesta, a ako imaju manjak svjetlosti vrlo brzo se izdužuju i postaju osjetljive na bolesti.

Elegantni cvjetovi dolaze u brojnim varijacijama od patuljastih do visokih sorti, a oblici takođe variraju od jednostavnih, kaktusnih do savršeno okruglih pom-pom dalija.

Kosmos

Ovo baštensko cvijeće raste veoma visoko i nije mu potrebno mnogo njege. Veoma je prilagodljivo i uspijeva u svim uslovima.

Voli sunčane uslove i dobro drenirana tla.

Božur

Cvjetovi božura su jedni od najljepših i mogu da budu u bijeloj, ružičastoj, pink, crvenoj i ljubičastoj boji, a osim što prelijepo izgledaju, oni i predivno mirišu.

Ne podnose vlažno tlo, ali obožavaju sunce, prenosi B92.

1...567...1.016Stranica 6 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia