Naslovnica Blog Stranica 588

Kako nastaje voda za piće?

Agrosavjet
-
0
Kako nastaje voda za piće?

Kruženje vode u prirodi nazivamo hidrološkim ciklusom. Isparavanjem sa velikih vodenih površina (okeana, mora, jezera, rijeka i sl.), zemlje i biljaka voda odlazi u gornje slojeve atmosfere gdje se kondenzuje u vidu oblaka, da bi se kao atmosferske padavine (kiša, snijeg) ponovo vratila na zemlju.

Na svom putu kroz atmosferu ona rastvara različite gasove prisutne u vazduhu kao što su kiseonik i ugljen dioksid, kao i neke vrlo štetne gasove kao što su sumporni i azotni oksidi, a i skuplja i razne nečistoće kao što su čestice čadi, prašine, bakterije i sl. Dalje na svom putu kroz različite slojeve zemlje do nekog vodonepropusnog sloja, ona rastvara različite soli kao soli natrijuma, kalcijuma, magnezijuma, gvožđa i mangana, a i neke organske materije, tako da se u prirodi nikad ne nalazi čista.

Filtracija vode

Filtracija vode je osnovna operacija čiji je cilj da iz vode ukloni sve mehaničke čestice disperzovane u njoj. Način filtracije se bira prema vrsti i veličini disperzovanih čestica. Uglavnom se koriste različita kučišta filtera sa odgovarajućim filter ulošcima raznih poroziteta, a postoji čitava paleta poluautomatskih i automatskih filtera, koji se mogu ispirati tokom rada, te nema diskontinuiteta u radu zbog zamjene ili čišćenja filter uložaka.

Kod jače zaprljanih voda mogu se koristiti klasični pješčani filteri sa višeslojnom silikatnom ispunom različite granulacije.

Deferizacija vode

U mnogim slučajevima kod voda sa većim sadržajem gvožđa postoji potreba da se njegova količina svede na minimum. Kod vode za piće povećani sadržaj gvožđa daje vrlo neprijatan ukus vodi, a takođe se u njoj stvara smeđi talog istaloženog fero-hidroksida, koji u cjevovodima može stvoriti i ozbiljne mikrobiološke probleme. U mnogim proizvodnim procesima, naročito u tekstilnoj, papirnoj i prehrambenoj industriji sadržaj gvožđa se takođe mora svesti na minimum.

Deferizatori su uređaji koji se sastoje od kolone punjene specijalnom katalitičkom-filtarskom masom, koja katalitički prevodi gvožđe iz rastvorne forme u nerastvornu i taloži ga na sebi. Istaloženo gvožđe se povremeno izbacuje iz uređaja jednostavnim protivstrujnim pranjem, što uz visoku efikasnost rezultuje niskim eksploatacionim troškovima.

Dehlorinacija i dezodoracija vode

Radi održavanja mikrobiološke ispravnosti vode za piće, voda se prije distribucije u gradsku vodovodnu instalaciju obavezno hloriše i to određenim viškom hlora (rezidualni hlor), kako bi joj se održala naknadna sterilnost. Upravo ovaj višak hlora može vrlo neugodno djelovati na organoleptičke osobine vode za piće (miris i ukus), a u kontaktu sa organskim supstancama može graditi za ljude veoma opasna jedinjenja (neka od njih su i kancerogena).

Za dehlorisanje vode danas se isključivo koriste filteri sa aktivnim ugljem. Pod dezodoracijom vode podrazumjeva se popravka kvaliteta vode, tj. uklanjanje iz vode supstanci koje joj mogu davati loš ukus, miris, a u nekim slučajevima i boju. U ovakvim slučajevima se takođe koriste filteri sa aktivnim ugljem, koji kao veoma jak adsorbens, vezuje na sebe ove materije.

Nakon iscrpljivanja adsorpcionih sposobnosti aktivnog uglja on se zamenjuje novim. Najčešće se koriste za dehlorisanje i dezodoraciju vode za piće, kao i u prehrambenim tehnologijama koje koriste vodu iz vodovodne mreže.

Denitratizacija

Sadržaj nitrata iznad dozvoljenih granica, osim izuzetno štetnog dejstva na ljudsko zdravlje, najčešće je znak zagađenja vode organskim supstancama koje mogu biti i fekalnog porijekla. Za uklanjanje nitrata proizvode se uređaji na bazi specijalnih jon-selektivnih jonoizmenjivackih masa kojima se nitratni jon konvertuje u neškodljivi hloridni jon. Nakon zasićenja denitratizatori se periodično regenerišu rastvorom kuhinjske soli.

Uklanjanje organskih supstanci

Najčešće se prisustvo organskih supstanci u većim količinama pokazuje kroz primjetno obojenje vode. Kod dubokih bunara najčešće se radi o humusnim materijama, dok kod površinskih voda i plitkih bunara prisustvo organskih supstanci ukazuje na mogućnost fekalnog zagađenja vode. Za uklanjanje organskih supstanci iz vode proizvode se uređaji na bazi specijalnih ispuna za uklanjanje organskih materija (skavendžeri). Nakon zasićenja ispune, ista se regeneriše smješom kuhinjske soli i kaustične sode.

Izvor: vodovodkd.com

PROČITAJTE:

5 Pravila ZAŠTITE voda prilikom upotrebe PESTICIDA

Zdravlje i plastika: Sedam pitanja i odgovora o sirovini koju svakodnevno koristimo

Priča koja će vas natjerati da razmislite – Nada i Milan su počeli nov život, i to u kući OD SLAME I BLATA

Agrosavjet
-
0
Priča koja će vas natjerati da razmislite – Nada i Milan su počeli nov život, i to u kući OD SLAME I BLATA

Nada (41) i Milan (38), farmaceut i profesor fizičkog vaspitanja i njihovo troje djece (dva dečaka i devojčica) kažu da su se navikli na ovakvu „prirodnu“ atmosferu, jer su u kući od slame prezimili već dvije zime, a ovdje se uselili početkom 2018. godine

Godinu dana ranije, od kada se pročulo „da u Jevremovcu kod Šapca jedna porodica gradi ovu, današnjim generacijama nesvakidašnju kuću“, Đupovci su dospjeli u žižu javnosti.

Na početku, postavljala su im se razna pitanja, između ostalih i „Da li oni to kopaju bazen?“, „Zbog čega im je temelj ravan, a ne trakast kao kod klasične kuće“, „Da li će trska na krovu propustiti vodu?“ „Šta rade sa snijegom na krovu?“ i slično. Činilo se da su svi zaboravili da se nekada davno živilo u sličnim kućama, daleko zdravije nego danas u betonu, kao i da je ovaj tip objekta neuporedivo jeftiniji od kuće od cigle i betona.

Počeli od slame

– Kad su stigle bale od slame, prolaznici su se pitali da li pravimo senjak, a onda kada je „nikao“ dimnjak, bilo je jasno da je to stambeni objekat. Gradnju smo počeli u aprilu 2017. godine i završili do Nove godine. Prije toga živili smo u Šapcu, u stanu, u zgradi pored koje je baš bilo bučno. Kafići, parkinzi, gužva… Poželjeli smo da odemo negdje drugdje, a pravi trenutak bio je period od dvije godine, dok sam bila na porodiljskom sa trećim djetetom. Imala sam vremena da istražujem po internetu, gledala kakve kuće postoje, a da nisu skupe. U to vrijeme smo otplaćivali kredit za stan i bili smo pri kraju – sjeća se Nada za Priče sa dušom.

Cilj im je bio da odu iz grada i da naprave jednostavnu i funkcionalnu kuću, od prirodnih materijala. Došli su do arhitekte Vuka Krstića koji je specijalizovan za kuće od slame i koji je među prvima još 2013. za svoju porodicu napravio takav objekat. U Jevremovcu su kupili plac i njihov san je počeo da se ostvaruje.

Nada željela brvnaru

– Ja sam željela brvnaru od oblica, sa izolacijom od debelih balvana, ali je bila preskupa. Na kraju smo odabrali kuću od slame, u kojoj su zidovi od bala slame, umetnuti između drvenih greda, i izmazani blatnim malterom u tri sloja sa obe strane. Krov je od trske, kuća je uglavnom od drvene konstrukcije i malo je podignuta soklom od cigle. Ovde je sve prirodno osim betonske ploče i hidroizolacije koju čine bitulit i kondor – objašnjava Nada.

Struju dobijaju od sunčeve energije, preko solarnih panela. Tu su i kolektori za zagrijavanje vode u bojleru. Voda im stiže sa bunara. Griju se na drva, preko peći sličnoj raketnoj, koju su sazidali po nacrtima organizacije „Uzume“ iz Francuske. Izolacija je dobra, a kako kažu, do polovine februara ove godine potrošili su svega tri kubika drva. Nemaju televizor, ali imaju računar i internet. Hranu spremaju u peći na drva i na šporetu na plin.

Kuća ima 120 kvadratnih metara (po 52 u prizemlju i na spratu) kao i 16 kvadratnih metara na verandi, pod staklom.

– Naši roditelji su bili pomalo skeptični, sve ovo im je bilo neobično. Ljudi u Srbiji jednostavno nisu navikli na takav način gradnje – kažu Đupovci i prisećaju se kako su napravili korak napred i krenuli od nule.

Nismo ništa znali o ovim kućama

– Imali smo zamisao, ali ne i znanje o ovakvim kućama. Gledali smo da što više poslova obavimo sami, da ne moramo da plaćamo majstore, pa smo bili i armirači, zidari, tesari i moleri. Kako smo imali dobrog arhitektu koji nam je dao planove sa svim mogućim mjerama, samo smo pratili njegova uputstva i maltene sve sami završili. Milanov otac i deda su nam davali poneki savjet, a u pomoć su dolazili i naši drugari i komšije – nastavlja Nada da mi pojašnjava.

– Bilo je teško da uopšte pomislimo da ćemo jednog dana napraviti, a kamoli živiti u ovakvoj kući. Glavni pokretač bio je trenutak kad smo dobili djecu i počeli da živimo u centru grada, kad su nas obaveze toliko zaokupile da smo shvatili da  moramo ili da se zaustavimo, ili da usporimo ili da se vratimo nazad. Drugog rješenja nije bilo – nadovezuje se Milan.

Sagovornici Priča sa dušom kažu da je život posljednjih godina u Srbiji postao previše ubrzan, da ljudi jure za novcem, da su mnogi „upali u mašineriju i da moraju neprekidno da rade“, zbog čega se zanemaruju porodične vrijednosti.

– Radno vrijeme nije kao nekad, sada je cjelodnevno, ljudima je svega preko glave, odu ujutru, a vraćaju se kući u šest, sedam uveče, ne znaju da li ručaju ili večeraju, ne vide svoju djecu po ceo dan, koja su zbog toga prepuštena sama sebi. Mi smo željeli to da presječemo, da kažemo „dosta nam je svega“ i da se žrtvujemo. Nažalost, mnogi ljudi danas nisu spremni da podnesu ni tu „malu žrtvu“. Ipak, nikoga ne možete natjerati na silu da to uradi, želja za promjenom mora da se javi u čovjeku – kaže Nada za Priče sa dušom.

Čega su se odrekli zbog života na selu?

– Ne žalimo mi za gradom. Ali, na primjer, kada koristite solarne panele, onda ne možete da imate struju u svakom trenutku, odnosno ne možete da upalite deset uređaja odjednom. Potrebno je napraviti raspored aktivnosti, ali vas to ništa ne košta. Imamo i baterije koje akumuliraju struju, pa stvorimo zalihe i za 15 dana. Život na selu i u prirodi je prijatan, ustajemo rano, a isto tako u zimsko vrijeme idemo ranije na spavanje. Sa takvim načinom života, biološki sat se pomjera i usklađuje. Normalno je da u gradu ljudi ležu kasnije jer sve sija do ponoći i duže – slažu se Milan i Nada.

Jedan dio placa od 11 ari posvetili su bašti, a planiraju da kupe kokoške i jednu kozicu. Djeca su se uveliko navikla na život na selu, na svjež vazduh, na boravak na imanju. Najstariji sin ide u seosku školu. Nada kaže da im je cilj bio da djecu naviknu na prirodu, na šumu, na zdravo.

– Kao djevojčicu, otac me je često vodio na Cer, gdje imamo dosta zemlje i šume. Željela sam da tu ljubav prenesem i na svoju djecu. Dok sam bila na porodiljskom, imala sam vremena za razmišljanje, vremena da malo usporim i razmišljam. Shvatila sam da djeca u gradu nisu srećna: ljeti im je prevruće, a zimi nemaju kud. Na selu naša djeca imaju svoje dvorište, a imaće i svoje životinje, naučiće kako se gaje biljke, vratiće se našim korijenima.

Naučićemo djecu životu na selu

– Želimo da ih osposobimo da u slučaju teških vremena mogu sami sebi da obezbjede hranu i da nauče da gaje životinje. Željeli smo svi da se vratimo malo unazad, uprkos svemu – izjavili su Nada i Milan za Priče sa dušom i pozvali zainteresovane da im se pridruže ovog proljeća na radionicama na kojima će pokazati kako se gradi kuća od slame.

MIlan i Nada

PROČITAJTE:

Porodica Gajić iz Crnjelova, uprkos pandemiji, USPJEŠNO PROIZVODI 1.500 litara mlijeka dnevno

Slovenci se pitali „GDJE JE TAJ GRAD CRNJELOVO“: Tamića bilo koliko i kuća, donosili lijepu zaradu

Zanat koji izumire: Nekad se toliko zarađivalo da mi nije trebala Njemačka

Rezidba zasada dunje – Detaljan opis sa slikama

Agrosavjet
-
0
Rezidba zasada dunje – Detaljan opis sa slikama

Rezidba dunje se grubo može dijeliti na:

*Rezidbu za formiranje stabla ( PRVE 3 godine)

*Rezidbu u rodu

*Rezidbu za podmljađivanje stabla (poslije 20 godina)

Rezidba za formiranje stabla počunje u prvoj godini pa sve do treće pa i u četvrtoj godini, za to vrijeme se formira osnovni oblik stabla koji se kasnije održava redovnom rezidbom. Osa stabla se proteže u vis oko 3 do 4m dok se primarne i sekundarne grane pružaju unaokol po 1m u nekolikospratova. Slika govori 1000 reči, pogledajte grafiku:

Kako orezati dunju

Rezidba u rodu

Poslije tri godine počinje održavanje uzgojnog oblika, cilj te rezidbe je da se:

Ne dozvoli prerastanje grana

Omogući osvjetljenost i provjetrenost krošnje

Obnove rodne grane i reducira rod

Dunja rađa na jednogodišnjim, dvogodišnjim i trogodišnjim granama, tako da rezidbom se trudimo da imamo u istom odnosu te grane.

Izbjegavati jake sjekove i velike rane na dunji, to može dovesti do pojave bolesti.

PROČITAJTE: Ovo su GRANE koje treba OREZATI prilikom orezivanja VOĆAKA!

Rezidba za podmlađivanje

To je tip rezidbe poslije otprilike 20 godina, tada su stabla već izgubila formu i oblik, daju sitan i neujednačen kvalitet ploda.

Onda se pristupa radikalnim rezovima na debelim granama koje se uklanjaju i podstiču se nove mlade grane. Ovako se produžuje život stabla za 10 godina i podiže kvalitet ploda – pišu SADNICE DUNJE.

Pogledajte grafiku:

Rezidba dunje za podmladjivanje

Tri moćna rastvarača masnih naslaga – Sigurno ih već imate u kuhinji

Agrosavjet
-
0
Tri moćna rastvarača masnih naslaga – Sigurno ih već imate u kuhinji

Kombinacija limuna, bijelog luka i maslinovog ulja eliminisaće masne naslage, ali i ubrzati metabolizma i osloboditi vas toksina.

Ove tri namirnice predstavljaju najbolju kombinaciju kako za imunitet, tako i za gubitak kilograma.
Kombinacija bijelog luka i limuna, reguliše i šećer u krvi, smanjuje količinu triglicerida, poboljšava cirkulaciju, reguliše loš holesterol, ali u isto vrijeme podiže nivo dobrog holesterola.

Ova kombinacija predstavlja sjajnu prevenciju od raka i kancerogenih ćelija. Takođe, izbacuje toksine iz organizma i jača imuni sistem.

Isjeckajte 3 čena bijelog luka, dodajte čašu tople vode, sok od jednog limuna i nekoliko kapi maslinovog ulja. Dobijenu smjesu ostavite da odstoji oko pola sata, a zatim je promiješajte i procijedite u šolju. Po želji možete dodati med ili javorov sirup.

Izvor: magičnobilje.com

PROČITAJTE:

Moćni napitak za mršavljenje od samo pet sastojaka

Kako se koristi laneno sjeme i koje su njegove prednosti

Evo zašto je ljuta PAPRIKA tako ZDRAVA?

Pile ili riba – Šta je zdravije?

Agrosavjet
-
0
Pile ili riba – Šta je zdravije?

U većini dijeta kao korisno, niskokalorično i meso koje ima pravu vrijednost preporučuju se piletina i riba. Ali koje od ovog dvoga je zdravije za konzumaciju? Postoje neke karakteristike koje treba da se imaju u vidu kada vršimo izbor na kojem od ova dva da insistiramo u našem režimu ishrane.

Na prvom mjestu treba da spomenemo opštepoznatu činjenicu da su pilići u mreži prodavnica prethodno bili tretirana svim vrstama sintetičkih preparata da bi brže rasli i da se ne bi razboljeli.

U njihovom uzgajanju uzimali su antibiotike i druge preparate protiv ptičijih bolesti, a za brzi rast su dobijali hormonske dodatke – koji veoma često sadrže estrogen.

Uz to, neka proučavanja pokazuju da se nekim pilićima, već spremnim za prodaju, dodatno ubrizgava voda kako bi bili teži od svoje realne težine. Uzimajući zajedno sve ove detalje oko rasta pilića, sami možete da odgovorite – pileće meso u prodavnicama uopšte nije najzdravija stvar na svijetu.

Sa druge strane, ako kupujete piliće iz domaćeg gazdinstva ili sa provjerene biofarme gdje su životinje slobodne i uzgajaju se u najprihvatljivijim ekološkim uslovima, možete da budete sigurni da konzumirate veoma zdravo i dijetalno meso.

Za razliku od pilića, riba nije podvrgnuta tako teškim hemijskim obradama. Čak i ona koja je uzgajana u mrestilištima. Pored toga, veoma često se u prodavnicama nude ribe koje su ulov iz ribnjaka sa prirodnim uslovima za život, tzv. – divlje ribe.

Očekuje se da su one najčistije moguće i najpovoljnije za konzumaciju. Ipak treba imati u vidu da ne sadrže svi ribnjaci čistu u nezagađenu vodu. Zbog toga bi bilo dobro da se kupuje najsvježnija moguća riba iz provjerenih ribnjaka.

Sa tačke gledišta sastava obe vrste hrane – piletine i ribe, ne postoji način da ne spomenemo jednu prednost ribljih proizvoda koji ih naglo pretvaraju u tražen i željen proizvod za dijetalnu ishranu koja ima pravu vrijednost.

Riječ je o bogatom sadržaju vrijednih polinezasićenih masnih kiselina – Omega-6 i Omega-3. One su apsolutno nezamjenjive za čovjeka i njihova upotreba je od ogromne važnosti za održavanje dobrog zdravlja.

Vjeruje se da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, posjeduju protivupalna svojstva, pozitivno utiču na nervni, endokrini, reproduktivni i imuni sistem.

Sumirajući ove važne karakteristike ribe i pilećeg mesa, vaga je prevagnula u korist ribe. Ali ukoliko imate pod rukom domaće pile, uzgajano u provjerenim usovima, nemojte uopšte da se dvoumite. U svakom slučaju, to je sjajna hrana i mnogo dijetalnija u odnosu na teletinu i svinjsko meso ili gotove kobasice za konzumaciju.

Izvor: bonapeti.rs

PROČITAJTE:

Korijen koji provjereno liječi upalu sinusa

Ove namirnice imaju najviše omega-3 masnih kiselina

Otkrijte zašto je jogurt zdrava namirnica

Zašto se svaki izgubljeni pas uvijek vrati kući, koliko god da je daleko?

Agrosavjet
-
0
Zašto se svaki izgubljeni pas uvijek vrati kući, koliko god da je daleko?

Nedavno je u medijima objavljena vijest da je jedan pas šetao gotovo 100 kilometara do svog doma u Misuriju, gdje je živio s porodicom, a naučnici su sada dali objašnjenje zašto izgubljeni psi uvijek nekako uspiju da pronađu put kući.

Istraživanje sprovedeno na 27 pasa u kojem su praćene navigacijske sposobnosti pasa pratili su naučnici s češkog univerziteta. Psima su oko vrata stavljali gps i kameru, i puštali ih da slobodno lutaju šumom.

Otkrili su da su se svi psi uspješno vratili vlasnicima sljedeći svoju “kompas-intuiciju”. Naučnici vjeruju da su psi sposobni da detektuju magnetska polja i da se u prirodi snalaze upravo zbog toga.

Čak 59% pasa se prilikom kretanja služilo čulom mirisa i intuicijom, a 39% put je pronašlo vizualizujući okolinu i prateći tragove. Tek je njih osam posto koristilo kombinaciju ovih metoda.

Izvor: magazin.novosti.rs

PROČITAJTE:

Izračunajte IQ vašem psu

Pas nevjerovatne snage, odan zaštitnik porodice i djece – Ako imate ovog psa, imate i sigurnost!

Postoji objašnjenje zašto ste osoba koja voli pse ili mačke

Zašto frezanje nije dobro za suzbijanje korova?

Agrosavjet
-
0
Zašto frezanje nije dobro za suzbijanje korova?

Freza hrani korove – Stručni saradnik Maslinara Kristijan Franin ističe kako frezanje može biti prilično opasan zahvat u suzbijanju višegodišnih korova s razvijenim podzemnim organima jer ovim načinom obrade podstičemo širenje ovakvih korova

Kao i kod svih ostalih poljoprivrednih kultura korovi su prateća komponenta u mamslinjaku. Kako su korovi prema jednoj od definicija biljke koje nisu uvijek štetne, kao što nisu uvijek ni korisne, pristup ovoj problematici i potreba za suzbijanjem zavise od puno činilaca.

Pobjednici

Korovi se s maslinom takmiče za dostupnu količinu vode i hranjiva, svjetlom i životnim prostorom. U toj bitci, naravno ukoliko im dopustimo, korovi gotovo uvijek odnose pobjedu. Najprije, nisu sve korovne vrste jednako opasne, niti su u svim životnim stadijumima jednako agresivne prema kulturnoj biljci. Na moguću štetu utiču starost masline, ali i agrotehnika.

U našim maslinjacima najzastupljenije korovne vrste od uskolisnih (trave ili Poaceae) su: ljulj, svračica i muhari. Od širokolisnih vrsta najčešće se pojavljuju: loboda, dvornici, šćir, hudoljetnica, mlječike, trputac, kopriva i divlja mrkva. Svakako najveći problem predstavljaju višegodišnje vrste: troskot, pirika, slak, osjak, štavelj i tetivika.

Posebno veliki problem korovi mogu uzrokovati u mladim maslinjacima jer su tada snažni kompetitori za vodu pa neki znanstvenici smatraju kako zakorovljena površina može sadržavati i do jedne četvrtine manje vode za razliku od nezakorovljene. Zavisno od tipa proizvodnje, korovnu floru možemo suzbijati na različite načine. Mehanički način (okopavanje, košnja i plijevljenje) je mukotrpan i težak posao stoga ga je moguće obavljati samo na manjim površinama. Upotrebu mehanizacije ograničava knfiguracija terena, veličina i nagnutost površine, te vrsta i značajke tla. Korišćenje pluga, freze ili kultivatora je moguća na većim, ravnim površinama i tlima s minimalnim sadržajem skeleta.

Svakako treba imati na umu kako je veliki dio naših maslinjaka na teško dopstupnim terenima, ponekad u samom kamenu, prema tomu ovakav način održavanja tla ne dolazi u obzir. Osim toga, frezanje može biti prilično opasan zahvat u suzbijanju višegodišnjeg korova (npr. troskot) s razvijenim podzemnim organima jer ovim načinom obrade postižemo suprotan učinak, odnosno potičemo širenje ovakvih korova.

Travnati pokrivač

Na nagnutim terenima gdje postoji opasnost od erozije i u starijim nasadima moguće je zatraviti površinu nekom djetelinsko-travnom smjesom. Travnati pokrivač dobro „drži“ tlo te sprječava ispiranje čestica odnosno eroziju, povoljno utiče na žive organizme tla, predstavlja stalni izvor organske tvari, smanjuje zbijanje tla i na neki nači stvara pritisak na određene korovne vrste koje s vremenom polako nestaju s površine. Osim ciljanog uzgoja DTS-a, površinu je naravno moguće ostaviti pod spontanom, autohtonom florom. Ovakvi maslinjaci se održavaju košenjem, a pokošeni materijal ostavljamo po površini kao zastirku (malč).

Najčešće zatravljujemo međuredni prostor, dok prostor unutar reda, odnosno između biljaka, možemo osim mehaničkom obradom održavati i herbicidima. Na područjima gdje nema dovoljno padalina zatravljivanje može imati i negativne posljedice. Tako da je ova metoda opravdana u onim područjima gdje je godišnja količina padalina oko 650 do 700 mm, s time da one moraju biti raspoređene i tokom vegetacije. U navodnjavanim maslinjacima se ova metoda često primjenjuje.

U ekološkim maslinjacima se posebno promoviše uzgoj ovaca koje uspješno ispašom uništavaju korove, te istovremeno gnoje površinu. Košenje kao metoda zaštite može imati značajnu ulogu ako primjenjujemo tzv. košenje do iscrpljivanja. Ovim košenjem ne dopuštamo razvoj nadzemne mase višegodišnjih korova, a posljedica toga je smanjeno skladištenje rezervnih tvari u podzemnim organima, npr. podancima. Da bi takva biljka razvila novi izdanak i dalje rasla, mora stalno trošiti zalihe iz podzemnog dijela. Zalihe se sve više i više troše, što postupno dovodi do iscrpljivanja i konačnog propadanja korova. Od herbicida se mogu koristiti kontaktna i sistemična sredstva.

Sistemični herbicidi

Kontaktna sredstva dodirom unište nadzemni dio, ali se iz podzemnog dijela biljka obnavlja. Druga skupina su sistemični herbicidi koje biljka upija i prenosi po svim dijelovima, kako nadzemnim tako i podzemnim, pa su zbog toga djelotvorni i na višegodišnje korove. Osim na korove, translokacijska sredstva djeluju i na brojne drvenaste vrste, npr. neke nepoželjne članove makije koji se mogu pojaviti u nasadu i vrlo brzo oblikovati grm ili stablo.

Iz tog razloga treba biti posebno oprezan prilikom tretiranja da sredstvo slučajno ne zahvati krošnju masline, pogotovo u mladim maslinjacima. Suzbijanje korova u maslinjacima do 3 godine starosti se ne provodi. Od herbicida su u Hrvatskoj dozvoljeni pripravci na bazi glifosata, flazasulfurona i kombinacija glifosat+flazasulfuron.

Doza zavisi od sastava korovne flore, ali i o veličini same biljke. U suzbijanju jednogodišnjih vrsta dovoljne su doze od 1,5 do 3 l/ha, a kod višegodišnjih od 4 do 6 l/ha. Sredstva se primjenjuju u jesen i u proljeće nakon nicanja, kada su korovi u aktivnom porastu. Za suzbijanje jednogodišnjih korova sredstva na bazi glifosata se mogu koristiti jednom do dva puta u razmaku od 30 dana.

Kod višegodišnjih korova dozvoljena je samo jedna primjena. Kod tretiranja treba paziti na izbor uređaja za aplikaciju kao i na vremenske prilike. Tretiranje treba obaviti po mirnom vremenu, bez vjetra, a kapljice škropiva moraju biti krupnije da bi izbjegli zanošenje sredstva na kulturu. Radni organ prskalice treba biti udaljen od površine tla najviše 30 cm. Osim toga, širina herbicidnog pojasa, dakle dio koji tretiramo, ne smije prijeći prosječno 1/3 međurednog razmaka. Karenca za primjenu herbicida u maslinjaku se najčešće kreće od 28 do 30 dana, iako postoje i pripravci s kraćom karencom, od 7 dana. Ukoliko površina nije jako zakorovljena, ekološki prihvatljiviji način tretiranja korova bi bio pomoću posebnih aplikatora kojima je završni dio u obliku sunđera natopljenog herbicidom.

Ovim načinom tretiramo samo pojedinačne biljke. Osim šteta koje izazivaju, korovi imaju izuzetnu važnost u povećanju bioraznolikosti maslinika i biološkoj zaštiti od štetnika, što je u integriranom i ekološkom maslinarstvu neizmjerno važno. Međutim, o toj temi nekom drugom prilikom.

Izvor: masliar.com

PROČITAJTE:

Kalemljenje pod koru – Najjednostavnija tehnika!

Kako i čime sačuvati masline nakon berbe?

Bolesti jabuke i kruške u skladištu

Pet problema u kući koje može riješiti šećer

Agrosavjet
-
0
Pet problema u kući koje može riješiti šećer
Šećer nas odmah asocira na nešto slatko poput kolača, ali može nam pomoći i oko nekih problema u kućanstvu

1. Svježina cvijeća

Proljeće je pred vratima, a ako vas mirisi cvijeća u vazi podsjećaju na tople dane koji dolaze, evo kako ga učiniti što trajnijim. U litru mlake vode usipajte tri kašike bijelog sirćeta/octa i dvije kašike šećera pa će cvijeće u vazi duže ostati svježe.

2. Biljke u vrtu

Ako vam se čini da su vaše biljke u vrtu napali paraziti odnosno sitni crvi, šećer može pomoći da ih se riješite, savjetuje Reader’s Digest. Takva vrsta parazita stvara sitne čvorove na korijenu biljke, a šećer im smeta.

3. Prljave ruke

Masnoća i prljavština na rukama često se teško skidaju običnim sapunom, a uz to se umivaonik zaprlja jače no inače. Probajte recept s malo maslinovog ulja i šećera. Maslinovo ulje će hidratizirati kožu, a šećer djelovati kao abrazivno sredstvo i ukloniti masnoće. Emulziju dobro utrljate na ruke, a nakon nekoliko minuta isperite toplom vodom.

4. Zamka za insekte

Umjesto skupih sprejeva šećer može biti izvrsna zamka za muhe, dosadne mušice i insekte. U loncu prokuhajte dvije čaše mlijeka, 115 grama šećera i 60 grama mljevenog papra 10 minuta, povremeno miješajući. Sipajte u plitke zdjele i postavite na mjesta na kojima vam dosađuju insekti.

5. Istrijebite žohare

Žohara se uopće nije lako riješiti, ali prije nego pozovete stručnjaka za dezinsekciju probajte složiti mješavinu jednakih dijelova šećera i boraks praha te posipati preko zaraženih područja. Šećer će privući žohare, a boraks će ih ubiti.

Izvor: www.tportal.hr

PROČITAJTE:

Ušećerene jabuke na štapiću: Napravite najukusniji praznični slatkiš /RECEPT/

Sirup od smokve – Otkrivamo recept za legendarni lijek protiv kašlja

Agrosavjet
-
0
Sirup od smokve – Otkrivamo recept za legendarni lijek protiv kašlja

Neugodni kašalj vrlo je čest u ovom djelu godine, no postoji lijek koji se krije u vašem domu. Saznajte kako napraviti odličan sirup za kašalj od suve smokve.

Sirup protiv kašlja možete napraviti sami i to po starom, ali itekako učinkovitom receptu. Sve što vam je potrebno su suve smokve i šećer.

Suve smokve nalaze se na vrhu ljestvice zdravih namirnica i veoma su korisne za naše zdravlje.
Smokve su bogate beta karotenom, A, C, E i K vitaminima, kalcijumom, gvožđem i drugim mineralina. Imaju nešto više kalorija od svježih, ali su takođe visoko koncetrovani izvori antioksidanata, vitamina i minerala.

Sirup od smokve

Potrebni sastojci:

zdjelica smokava
zdjelica šećera
jedna do dvije zdjelice vode
Postupak:

Suve smokve zajedno sa šećerom stavite u lonac i dodajte vode, ali samo toliko da prekrije sve sastojke.
Mješavinu kuvajte sve dok se šećer u potpunosti ne istopi, a smjesa ne postane gusta masa poput sirupa. Izvadite smokve, a sirup pretočite u šoljicu.
Pijuckate ga u malim gutljajima tokom cijelog dana i vaš problem s kašljem će postepeno nestati. I smokve se mogu iskoristiti i to protiv bolova u prsima pa ih možete pojesti dok su još mlake.

Za sve one koji ne smiju jesti šećer postoji i jednostavniji recept.

Zakuvate litru vode te dodajte šest većih suvih smokvi. Kuvajte ih oko četiri minute te ih izvadite iz vode. Dobijeni napitak takođe je vrlo koristan i zdrav jer je bogat željezom, kalijumom i kalcijumom kao i antibiotskom materijom koja nastaje pri sušenju, a oslobađa se pri kuvanju.

Ostavite da se ohladi i pijte ga takođe u malim gutljajima tokom cijelog dana.

Pripravak protiv grlobolje

Suve smokve mogu vam pomoći da se riješite neugodnog peckanja u grlu. Usitnite ih u mikseru i pomiješajte s domaćim medom. Polako cuclajte ovaj pripravak kad osjetite tegobe s gutanjem ili za ublažavanje kašlja.

Za probavu suve smokve

Isijecite tri do četiri suhe smokve i tri do četiri suve šljive te sve prelijte s 200 g vode i ostavite da odstoji tokom noći. Ujutro ocijedite i popijte, a plodove pojedete. Ovo pomaže protiv zatvora i podstiče redovnu probavu.

Izvor: narodnilijek.com

PROČITAJTE:

Čaj od matičnjaka – prirodno sredstvo za smirenje i dobar san

Ulje cimeta – Napravite sami i iskoristite mnoga ljekovita svojstva

Pet razloga zašto je dobar CRNI ČAJ

ZIMSKA BUĐ – Ova pojava uništava vaš travnjak, evo kako da je spriječite!

Agrosavjet
-
0
ZIMSKA BUĐ – Ova pojava uništava vaš travnjak, evo kako da je spriječite!

Zimska buđ je bolest travnjaka koja se obično javlja po hladnom i vlažnom vremenu, na temperaturama oko 3 stepena i to je jedna od najčešćih uzroka bolesti na travnjacima.

Iako bolest nosi u svom nazivu reč „zima“, jesenje kišno vrijeme sa niskim temperaturama takođe može da podstakne širenje ove bolesti travnjaka. Izraz „zimska buđ“ često dovodi ljude u zabludu jer se bolest može javiti i kada nema snijega, odnosno nije ograničena samo na zimske mjesece, mada se tada najčešće javlja – pa otud i ime.

Gljivice vrlo lijepo napreduju u hladnim uslovima i nakon temperaturnih oscilacija. Posebno dobro rastu na temperaturama između 0 i 8 stepeni, ali se ne šire čim temperatura pređe 20-i podeok. Ova bolest se često javlja u kombinaciji sa drugim zimskim bolestima.

Uslovi za nastanak bolesti

Kao mnogi patogeni koji uzrokuju bolest i ove gljivice su uvek prisutne. Međutim, bolest izbija samo ako su za nju povoljni uslovi.

  • Vlažnost i temperaturna kolebanja;
  • Posebno blago i kišovito vrijeme;
  • Reznice trave i jesenje lišće na travi;
  • Održavana vlaga kroz rosu i maglu;
  • Nedostatak cirkulacije vazduha (zbog zidanih ili živih ograda);
  • Hodanje po travnjaku kada je pokriven mrazom;
  • Nedostatak kalijuma.

Obrazac bolesti

Ukoliko je napadnut gljivicama, travnjak će prvo da pokaže male okruglje mrlje koje se polako povećavaju i šire, smeđe boje sa sivo-bijelom ivicom. Ova pojava će da se širi od sredine ka spolja.

Rješavanje problema

Kako temperature rastu, gljivice prestaju da se razmnožavaju i mrlje na travnjaku će se automatski smanjivati. Da biste ubrzali oporavak, ove površine možete ponovo zasijati sjemenom trave.

Prevencija

Zdrav, dobro negovan travnjak otporniji je na sve bolesti. Iz tog razloga, optimalna prevencija je pravilna njega travnjaka.

Nakon sezone aktivnog korišćenja, hodanja i igranja na travi, njegovo čišćenje na jesen poboljšava prozračnost i omogućava da se brže osuši. Takođe, u jesen nahranite svoj travnjak sa đubrivom koje sadrži dosta kalijuma.

Visok sadržaj kalijuma pospješuje snagu ćelijiskih zidova i povećava sadržaj soli u biljnim ćelijama. Na ovaj način, kalijum smanjuje tačke smrzavanja ćelijskih sokova i smanjuje štetu od mraza.

U jesen i zimu lišće treba redovno uklanjati.

U proljeće mahovina i mrtvi organski materijal moraju da se uklone sa travnjaka uz pomoć grabulja. Na taj način uklanja se i zaraženi biljni materijal i podstiče cirkulacija vazduha i svjetlosti.

Izvor: Agromedia, Gardena

PROČITAJTE:

Da bi vaš travnjak ponovo zablistao URADITE OVO!

Popravak štete na travnjaku i u bašti poslije obilnih kiša

Da li treba kositi travnjak u rano proljeće?

1...587588589...1.011Stranica 588 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia