Naslovnica Blog Stranica 502

Koje povrće je bolje jesti kuvano, a koje sirovo

Agrosavjet
-
0
Koje povrće je bolje jesti kuvano, a koje sirovo

Sirovo povrće ima različite hranjive materije od kuvanog i u nekim slučajevima oni su bolji izbor.

Generalno nema ispravnog ili pogrešnog načina jedenja povrća ali neko povrće je zdravije jesti kuvano, a drugo ne, a to vam može pomoći u optimizaciji količine vitamina, minerala i antioksidansa koje tijelo apsorbuje.

Povrće je bogato vitaminima i mineralima. Vitamini u povrću kategorišu se kao oni topljivi u  mastima i topljivi u vodi. Vitamini topljivi u mastima, koji uključuju vitamine A, D, E i K, stabilniji su, dok su vitamini topljivi u vodi, kao što su vitamin C i B osjetljiviji na kuvanje i tako se gube.

Zato se često preporučuje neke vrste povrća jesti sirove kako bi maksimizovali količinu hranjivih sastojaka iz njih. Povrće je takođe bogato antioksidansima, a oni se u nekom povrću prilikom kuvanja uništavaju, a u nekima postaju bioraspoloživi. To znači da tijelo bolje apsorbuje hranjive materije iz njih. Način kuvanja takođe igra ulogu u opstanku minerala i antioksidansa.

Povrće koje je zdravije jesti sirovo

Povrće bogato vitaminom C poput brokule, špinata i zelene salate najbolje utiče na zdravlje kada se jede sirovo. Kod njih kuhanje smanjuje udio vitamina C. Kelj i grašak je zdravije jesti sirov.

Povrće bogato antioksidansima koje je također zdravije jesti sirovo su bijeli luk, špinat, korijen peršuna i poriluk, a od začina zeleni biber u zrnu.

Povrće koje je bolje jesti kuvano

Postoji povrće čiji se antioksidansi bolje apsorbuju u tijelu kada se prethodno skuvaju. Kako bi iskoristili sve hranjive materije, skuvajte mrkvu, šparoge, cveklu i karfiol.

Kuvanje ima i pozitivan učinak na bolju apsorpciju beta karotena u povrću poput mrkve, tikvica i bundeve.

Povrće kuvajte pažljivo

Naravno, jesti kuano povrće je bolje nego da ga uopšte ne jedete. Ako sirovo povrće nije za vas ili  jednostavno radije jedete kuvano, maksimalno iskoristite hranjive materije. Kuvajte ih dovoljno da omekšaju, ali ne predugo da postane kašasto, piše Live Strong.

Izvor: nezavisne.com

Neobična družina, pas otvara vrata, svinja sama sebi priprema jelo

Agrosavjet
-
0
Neobična družina, pas otvara vrata, svinja sama sebi priprema jelo

Milenko Ignjatović vratio se iz Šapca u rodno selo Desić, podno Cera, gdje živi s neobičnom družinom zbog koje je i osvanuo na televiziji.

Riječ je o njegovim ljubimcima – psu Džoniju, koji sam otvara vrata i kapije, svinji koja sama sebi sprema obrok baš onako kako voli i pijetlu koji je postao kućni ljubimac i koji najviše voli da kukuriče u dnevnoj sobi?!

Milenko kaže da na životinje oduvijek gleda kao na ljude i da je možda baš zbog toga pas Džoni, koji je kao štene odgajan u kući, naučio da sam ulazi u kuću tako što se propne na zadnje noge, stisne kvaku pa prvo šapom otvori dvorišnu kapiju, a onda i velika metalna vrata na ulazu u kuću.

Milenko kaže jednom ga je tako prepao usred noći kad mu je iz dvorišta ušao u kuću, pa u sobu. Otad mora i kapiju da zaključava da Džoni noću ne bi ulazio kuću.

„Presjekao me… Ko je to, kad ono moj Džoni“, kaže Milenko.

Ali to nije sve – Milenko ima svinju koja sama sebi sprema obrok baš onako kako voli.

Kaže, ne voli suvu hranu pa kad joj sipa jarmu ona zubima posudu odnese do pojilice pa njuškom pusti vodu, nakvasi jedan dio hrane pa kad to pojede, ona uradi isto.

I na kraju, tu je i pijetao koji se toliko odomaćio da ulazi u kuću, gdje najviše voli da kukuriče – usred sobe. A počelo je tako što je Milenku sam došao u krilo, pa sa psom Džonijem počeo da ulazi u kuću, penje se na kauč…

Prilog možete pogledati ODVJE.

Izvor: Kurir.rs/RTS

PROĆITAJTE:

Zakopaće 2.000 pari gaća kako bi ispitali kvalitet tla?

Zbog pesticida spriječen uvoz mandarina i krastavaca u RS

Prodaja domaćih proizvoda ispred zgrada

Za hortenzije s puno cvjetova isprobajte ove sjajne trikove stručnjaka

Agrosavjet
-
0
Za hortenzije s puno cvjetova isprobajte ove sjajne trikove stručnjaka

Svaka vrsta hortenzije ima malo drugačije zahtjeve za njegom, pa ćete uz malo znanja i planiranja moći pravilno pripremiti specifičnu sortu hortenzija za optimalno cvjetanje.

Velike cvjetne glavice hortenzija bez napora privlače pažnju gdje god su posađene. Kao središnja točka u vrtu, u vazi i u vjenčanim buketima, hortenzije su mnogima omiljeni cvijet. Uz to, prilično ih je lako uzgajati. Kako biste iz hortenzija dobili najviše cvijeća, sve što trebate jest osigurati da biljka dobiva prave količine vode i đubriva. Ključno je poznavanje vrste hortenzija koje uzgajate. Iako ih ima oko sedamdesetak, u vrtovima se najčešće uzgajaju ove tri sorte hortenzija: penjačice, glatke i velelisne.

Svaka vrsta ima malo drugačije zahtjeve za njegom, pa ćete uz malo znanja i planiranja moći pravilno pripremiti specifičnu sortu hortenzija za optimalno cvjetanje.

Koliko često zalijevati hortenzije

Sve hortenzije vole vodu. Njihovo ime dolazi od grčkog „hydra“ što znači „voda“ i „angeon“ što znači „posuda“. Ali koliko vode trebaju hortenzije? Odgovor ćete znati kad pogledate lišće. Dakle, ako lišće pada, vjerojatno je vrijeme za zalijevanje. Lišće takođe mlitavo pada popodne, pa pričekajte do večeri da vidite hoće li se oporaviti prije nego što ih zalijete. Kada sadite svoju hortenziju u zemlju, najbolje je zalijevati biljku najmanje tri puta tjedno kako biste uspostavili jak korijenski sustav. Obavezno održavajte zemlju vlažnom, ali ne i natopljenom do te mjere da stoji voda.

Kako razmnožavati hortenzije

Đubrenje hortenzija može biti težak zadatak. Većini hortenzija ne treba puno, ali guru drvenastih biljaka Michael Dirr, penzionisani profesor hortikulture sa Sveučilišta Georgia, kaže da je najbolje đubrivo za hortenzije univerzalno đubrivo koje se primjenjuje krajem zime ili početkom proljeća. Budite oprezni pri nanošenju đubriva – ako primijenite previše, možda ćete dobiti više lišća nego što cvjeta. Previše aota takođe stvara duge stabljike koje neće stvoritii cvjetne pupoljke. Hortenzije penjačice Stvarajući goleme cvjetne grozdove, hortenzije penjačice najčešće imaju bijele cvjetove, ali cvjetovi nekoliko sorti mogu biti ružičaste boje. Cvjetanje počinje u julu, nastavljajući se u jesen. Biljke se najbolje snalaze na suncu i dobro dreniranom tlu. Ako želite veliku hortenziju, ova sorta je za vas. Mogu narasti i do 10 metara visine.

Kako dobiti više cvjetova hortenzije penjačice

Posadite ih na sunčani položaj. Zalijevajte ih tijekom suše, pogotovo ako primijetite uvenuće. Oko biljke dodajte puno organske tvari (poput komposta). Bilo kakvu drastičnu rezidbu ograničite na rano proljeće, neposredno prije nego što se pojavi novi rast.

Glatka hortenzija

Nazvane po teksturi velikih listova, glatke hortenzije poznate su po ogromnim, sferičnim, bijelim cvjetnim glavicama. Porijeklom iz područja Sjeverne Amerike, glatka hortenzija počinje cvjetati krajem juna i nastavlja cvjetati s prekidima tokom cijelog ljeta. Raste u sunčanim ili djelimično sjenovitim uslovima.

Kako dobiti više cvjetova glatke hortenzije

Sadite glatke hortenzije na punom suncu i pazite da zemlja ostane vlažna. Zalijevajte ih u vrijeme suše, posebno tokom ljetnih vrućina. Dopunite tlo organskim materijama (poput komposta).

Velikolisna hortenzija

Ove hortenzije prvenstveno cvjetaju na stabljikama iz prethodne godine (ponekad se nazivaju i „prošlogodišnje drvo“). Ako orežete stabljike jedne godine, vjerojatno ćete odrezati cvjetove sljedeće godine. U redu je ukloniti sve mrtve stabljike u proljeće. Ako želite orezati oblik, učinite to najkasnije početkom avgusta, jer se cvjetni pupoljci sljedeće godine postavljaju kad temperature počnu padati. U hladnim ljetnim podnebljima s obilnom ljetnom vlagom, hortenzije velikog lista mogu se uzgajati na punom suncu. No tamo gdje su ljeta vruća ili suha, ove hortenzije cijene jarko jutarnje sunce i popodnevni hlad. Uzgoj  u previše sjene rezultirat će manjim brojem cvjetova. U hladnim regijama na cvjetanje mogu utjecati ranojesenski mraz, kasnoproljetni mraz ili hladne zimske temperature. Ako želite, hortenzije velikih listova možete prekriti malčem od 12-18 centimetara nakon prvog mraza, uklanjajući malč čim prođe prijetnja mraza u proljeće.

Kako dobiti više cvjetova hortenzije velikog lista

Zalijevajte ih dobro u proljeće i rano ljeto. Godišnje mijenjajte tlo organskim materijama (poput komposta). Ne orezujte ako nije potrebno (osim da biste izrezali mrtve / bolesne grane). Orezivanje sorti koje cvjetaju samo na starom drvetu ograničite na kraj juna i početak avgusta. Dajte stabljikama dodatnu zimsku zaštitu zimi umotavajući ih u vreću i izolirajući isjeckanim lišćem. Održavajte dobar zračni prostor između biljaka; ne gruprajte ih!

Izvor: living.vecernji.hr

PROĆITAJTE:

Hortenzija – Raskošni cvijet koji smiruje um

AMARILIS – Cvijet od kojeg zastaje dah

Kamelija – Kako da gajite ovu kraljicu zime

Zakopaće 2.000 pari gaća kako bi ispitali kvalitet tla?

Agrosavjet
-
0
Zakopaće 2.000 pari gaća kako bi ispitali kvalitet tla?

Širom Švajcarske vlasnici bašti i poljoprivrednog zemljišta u zemlju će zakopati 2.000 pari donjeg veša, u cilju naučnog istraživanja o kvalitetu tla.

Državni institut za istraživanja Agroskop dobrovoljcima koji učestvuju u ovom istraživanju poslao je po dva para pamučnih gaća, a njihov je zadatak da ih zakopaju u zemlju u svojoj bašti ili na njivi.

Kako prenosi Index.hr, plan je da se nakon određenog vremena gaće iskopaju i da se odnesu na analizu gdje bi trebalo da se ispita u kakvom stanju se nalaze, odnosno to će biti pokazatelj u kolikoj su mjeri sitni organizmi razgradili tekstil.

Švajcarski stručnjaci kažu za agenciju DPA da su u Kanadi već obavljali slične eksperimente, ali ne tako opsežne.

Plan je i da volonteri koji su se prijavili u zemlju zakopaju i kesice čaja, koje će kontrolisati pouzdanost rezultata dobijenih od donjeg rublja, budući da je ta metoda sa ispitivanjem tla kesicama čaja odavno poznata.

Plan istraživanja je da se jedan par gaća otkopa nakon mjesec dana, uz prisustvo kontrolnih organa i uz fotografisanje, a drugi par za dva mjeseca.

Potom će se digitalnom metodom analizirati razgradnja prirodnih vlakana. Što se pronađe više rupa na gaćicama, znači da je tlo zdravije.

Kako to izgleda pogledajte u videu:

Izvor: b92.net

PROĆITAJTE:

Načini za unošenje stajnjaka u zemljište kod povrtarskih biljaka

Kako pripremiti zemljište za sadnju voćaka?

Uticaj POPLAVA na biljke i zemljište!

PRAZILUK JE LIJEK – Evo zašto bi trebalo da ga jedete svaki dan

Agrosavjet
-
0
PRAZILUK JE LIJEK – Evo zašto bi trebalo da ga jedete svaki dan

Praziluk – Obiluje hranljivim i ljekovitim materijama, sadrži veliku količinu mineralnih materija i vitamina C, ali to nije sve! Saznajte zašto je ovo zimsko povrće toliko zdravo.

Neobičan dodatak jelima koji je na dohvat ruke, praziluk će odlično uticati i na vaš vid, baš kao i na vaše kosti koje će u njemu naći odličnog saveznika.

Praziluk nije osjetljiv na niske temperature, pa je njegovo uzgajanje najlakše. Može se brati od početka jeseni pa sve do kraja proljeća,  i njegova upotreba je velika naročito zimi kada je izbor povrća osiromašen. Najblažeg ukusa, bez ljutine, bez jakog mirisa, ne izaziva suze u očima, ali pripada vrsti luka.

Nutritivna vrijednost

Po nutritivnom sastavu sličan je svojim rođacima, ali sadrži više bjelančevina, beta-karotena i vitamina C. Sirovi praziluk odličan je izvor mangana, dobar izvor gvoždja, folne kiseline, vitamina C i B6. Obzirom da se kuvanjem smanjuje količina vitamina i minerala, kuvani praziluk postaje dobar izvor mangana i osrednji izvor gvoždja, folne kiseline i vitamina B6.

Ljekovitost

Za razliku od crvenog ili bijelog luka, praziluk se upotrebljava ceo i to ne samo kao začin, već kao samostalno povrće. Obiluje hranjivim i ljekovitim stvarima. Sadrži veliku količinu minerala i vitamin C, kao i eterična ulja sa sumporom. Ta ulja djeluju blagotvorno na disajne i probavne organe, bubrege, jetru, krv i vene. Ujedno od tih ulja potiče i miris praziluka, koji je prilično specifičan i mnogim ljudima odbojan. Kod upotrebe praziluka preporučuje se korišćenje cijelog praziluka i bijele stabljike  i zelenog lišća. U lišću, koje se često izbjegava za korišćenje, uma nekoliko puta više vitamina nego u bijelom dijelu.

Zdravstvene prednosti

Kod povećane štitne žlijezde preporučaju se topli oblozi od kuvanog praziluka.

– Praziluk pomaže kod iskašljavanja, smiruje kašalj i blagotvorno djeluje na promuklost, upalu pluća i astmu.

– Smanjuje povećanu količinu mokraćne kiseline, holesterola i masnoće u krvi.

– Praziluk poboljšava cirkulaciju krvi, i pomaže kod arteroskleroze i upale vena.

– Poboljšava apetit te potstiče rad probavnog sistema i crijeva.

– Praziluk potstiče bolji rad bubrega i izlučivanje mokraće, i pomaže kod bolova u bubrezima i kamena u bubregu.

Izvor: telegraf.rs

PROĆITAJTE:

Provjeren recept – Ukiseljeni mladi luk

Pametno iskoristite sezonu mladog luka

Domaća marmelada od luka

Namirnice koje nikako ne bi trebalo da dajete psima

Agrosavjet
-
0
Namirnice koje nikako ne bi trebalo da dajete psima

Sve ono što je ukusno ljudima ne bi smjeli konzumirati njihovi četvoronožni ljubimci. Neke namirnice i napici su toksični, a u najgorem slučaju za pse mogu biti fatalni.

Tako grožđe i grožđice sadrže oksalnu kiselinu koja kod pasa može izazvati akutno zatajenje bubrega i može biti opasna po život.

Psi ne bi smjeli da se domognu ni kafe jer njen sastojak metilksantin zahvata njihov nervni sistem i u nekim slučajevima može rezultirati smrću. Simptomi su napadaji, drhtanje, nemir, hipertermija, dijareja, povraćanje i srčana aritmija.

Kakao i čokolada su problematični zbog teobromina, gorkog alkaloida iz kakaovca. Za štence i manje pse čak i male količine mogu biti fatalne.

Kosti psima mogu naštetiti

Sirovi pasulj sadrži fitohemaglutinin koji može uzrokovati zgrušavanje crvenih krvnih zrnaca. Posljedice su oticanje jetre, groznica i grčevi u abdomenu, piše dpa. Kuvani grah za pse nije štetan.

Sumporna kiselina iz crvenog luka uništava pseća crvena krvna zrnca. Luk je za pse otrovan već u količini od pet do deset grama po kilogramu tjelesne težine. Najčešće rezultira prolivom, pojavom krvi u urinu, povraćanjem i teškim disanjem.

Kosti peradi su oštre i lako se lome, što može dovesti do ozbiljnih povreda usne šupljine, grla i želuca kod pasa, a avokado sadrži hemijski spoj persin koji izaziva proljev i povraćanje i za pse može biti vrlo opasan.

I ksilitol, zamjenski šećer koji se nalazi u nekim proizvodima, može biti fatalan za pse jer izaziva pojačano lučenje insulina 10 do 30 minuta nakon konzumacije, a to vodi u hipoglikemiju.

Izvor: Index.hr

PROĆITAJTE:

Socijalno inteligentniji – Psi imaju veći mozak od mačaka

Zašto je zlatni retriver omiljeni kućni ljubimac?

Zašto psi stavljaju šape na nas?

Eriofidna grinja lista maline – Sve veći problem u proizvodnji maline

Agrosavjet
-
0
Eriofidna grinja lista maline – Sve veći problem u proizvodnji maline

Eriofidna grinja lista maline (Phyllocoptes gracillis) je u posljednjih nekoliko godina sve veći problem u proizvodnji maline.

Ova štetočina pripada grupi eriofidnih grinja, tijelo im je crvolikog oblika i veoma sitnih dimenzija. Dužina tijela odraslih jedinki se kreće od 115 do 130 mikrona. Prezimljavaju odrasle ženke u kolonijama u pazuhu pupoljaka oko ljuspastih listića.

Sa kretanjem vegetacije, kad srednja dnevna temperatura prijeđe 11 stepeni, grinje počinju da se kreću i nastanjuju vršni dio pupoljaka maline, a kasnije migriraju na mlade listove na kojima se hrane sisanjem sokova. Na listovima, usljed ishrane, nastaje hlorotično šarenilo i deformacije koje su praćene povijanjem lisnog nerva na dole. Ovakvi simptomi se često miješaju sa simptomima virusnih oboljenja, te se ne sprovodi suzbijanje grinje što može dovesti do propadanja biljaka.

Suzbijanje

Phyllocoptes gracillis razvija veći broj generacija tokom godine, koje se međusobno preklapaju što znatno otežava suzbijanje. Strategija suzbijanja se sastoji u vizuelnim pregledima počev od aktiviranja imaga poslije perioda zimskog mirovanja. Cilj ovog tretmana je suzbijanje odraslih jedinki prije nego što dođe do polaganja jaja. Kasnije tokom vegetcije, ukoliko se registruje prisustvo grinja, neophodno je ponoviti zaštitu primjenom akaricida. U cilju suzbijanja eriofidne grinje primjenjuju se preparati na bazi abamektina.

Izvor: dipl. inž. Sandra Miletaković, PSSS Kruševac

PROĆITAJTE:

Obrada zemljišta u malinjaku – Obezbjedite dovoljno vlage

Izbor pogodnog mjesta i položaja za malinjak

TRULEŽ KORIJENA MALINE – Mladi izdanci u proljeće naglo venu i propadaju

Pekmez od rogača poslastica puna zdravlja

Agrosavjet
-
0
Pekmez od rogača poslastica puna zdravlja

Pekmez od rogača je vrlo vrijedan prehrambeni proizvod koji uspješno povećava apetit, poboljšava cirkulaciju, podupire krvotok te jača kapilare. Ovaj ljekoviti pekmez jača imunitet, smanjuje učestalost virusnih i uzročiti bolesti. Primjenjuje se kod bolesti probavnog trakta. Pekmez se preporučuje kod visokog krvnog tlak, a može se koristiti kao afrodizijak.

Pekmez (bekmes) – riječ turskog porijekla, što znači kondenzirani sok (sirup) voća, bobičastog voća, povrća. Često se nalazi pekmez od grožđa, jabuka kao i od ploda rogača. Zahvaljujući bogatstvu voćnih kiselina, pektina i biljne sluzi, rogač je ujedno hrana i lijek.

Stablo rogača je zimzeleno drvo koje u šestoj godini života počinje da daje plodove s mahunama sličnim rogu životinje. Stablo je čisto, na njemu se ne nalazi parazit, pa se u mnogim zemljama smatra svetim. Prirodna slatkoća rogaca omogućava da se njime odlično zamjenjuje kakao i proizvodi kakaa.

Pekmez od rogača ljekovitost

Sadržaj kalcija i željeza u pekmezu od rogača je prilično visok. Kalcij je mineral koji je efikasan u razvoju kostiju. Sa svojim visokim sadržaj minerala i vitamina pekmez od rogača je ukusan i idealan je izvor hranljivih materija za sve dobne skupine. Pekmez od rogača daje značajan doprinos u povećanju otpornosti organizma i jačanju imunološkog sistema.

Rogač obiluje kalcijem, kalijem i bakrom te riboflavinom. U manjim količinama sadrži vitamin E i vitamine B skupine te željezo, magnezij, fosfor, mangan i selen.

Sadrži tanine i galnu kiselinu koja djeluje analgetski, antiseptički, antibakterijski, antioksidativno i antivirusno.

Pomaže u jačanju imuniteta i sprečavanju alergija, te u prevenciji dječje paralize.

Zbog visokog udjela fosfora i kalcija, rogač podupire zdravlje zubiju i kostiju te smanjuje rizik od osteoporoze.

U studijama se pokazalo da sprečava rak maternice, a preporučuje se i za prevenciju raka pluća.

Smanjuje holesterol i šećer u krvi.

Rogač je bogat polifenolima koji imaju snažno antioksidativno djelovanje. Zbog svoje specifične biološke aktivnosti, oni štite srce i krvne žile.

Konzumacija hrane bogate složenim ugljikohidratima, poput rogača, značajno pomaže pri reduciranju kolesterola i šećera u krvi.

U jednoj studiji na skupini ispitanika koja je svakodnevno konzumirala rogač dobiveni su sljedeći rezultati. Ukupna razina kolesterola kod ispitanika smanjila se za 18%, dok se razina LDL kolesterola smanjila za 23%.

Pekmez od rogača recept

Izrada pekmeza od rogača sastoji se od nekoliko faza. Prva od njih je čekiranje rogača, tj da ga izlupate, služite se alatom. U drugoj fazi, usitnjeni rogač izvadite u zdjelu ili kotlić prema količini i napunite ga vodom dok se ne pokrije cijela količina.

Rogač u vodi držati najmanje dan ili dva. Natopljeni rogač se stavi u tikvicu i snažno stisne, a sok i kaša se odvoje.

Nakon toga sok od rogača odvojen od pulpe sipati u kotlu i kuhati na laganoj vatri. Ovu vodu treba kuhati oko sedam do osam sati, uz stalnu kontrolu i miješanje vatre. Nakon miješanja sedam do osam sati pekmez rogača ostaviti da se ohladi. Nakon hlađenja sipati u staklenke ili prikladne posude za odlaganje i flašira.

Izvor: narodnilijek.com

PROĆITAJTE:

PEKMEZ OD JABUKA KAO LIJEK – Doktori ga nazivaju slatkom infuzijom, evo zašto

Pekmez od smokvi – Brza priprema, nezaboravan ukus!

Pekmez od šipka – Poduhvat vrijedan truda

Matičnjak – Razmnožavanje i mjere njege

Agrosavjet
-
0
Matičnjak – Razmnožavanje i mjere njege

Matičnjak (Melissa officinalis) je višegodišnja, otporna biljka. Ime biljke potiče od grčke reči – melissa, što znači med, jer je jako bogata cvjetnim nektarom.

Ova divna i višestruko korisna biljka ima ugodan limunast miris. U narodu matičnjak nazivaju i: melisa, limunčica, čelinjak, limunka, maternjak, pčelinja metvica, rojevac i macina trava.

Ima višestruku primjenu i kao medonosna, ljekovita, mirisna i ukrasna, začinska, aromatična biljka, pa plantaže ove biljke imaju multipliciran značaj.

Kako gajiti matičnjak?

Gajenje matičnjaka

Matičnjak jе višеgodišnja biljka, na istom zеmljištu ostajе 5-6 godina tе sе iz tog razloga nе uvodi u klasičan plodored. Najbolji predusjev za gajеnjе matičnjaka su đubrеnе okopavinе.

Obradu zеmljišta za sadnju potrеbno jе započеti u jеsеn. Poslijе okopavina orati na punu dubinu. Naročito jе važno da sе duboko oranjе obavi u oblastima gdjе godišnjе padnе manjе od 600 mm padavina.

U slučaju proljеćnе sadnjе zеmljištе ostajе u otvorеnim brazdama da prеzimi. Ako sе matičnjak sadi u jеsеn poorano zеmljištе trеba odmah priprеmiti za sadnju.

Matičnjak najbolji prinos dajе na parcеlama koja su prеthodnе godinе đubrеnjе stajskim đubrivom.

Od minеralnih đubriva matičnjaku najvišе odgovaraju komplеksna NPK đubriva koja trеba unijеti u količini 400-500 kg/ha kojе sе rasturaju sa prеdsjеtvеnom priprеmom zеmljišta.

Matičnjak razmnožavamo na tri načina

Matičnjak sе razmnožava na tri načina: dirеktom sjеtvom, dijеljеnjеm starijih bokora i proizvodnjom rasada u hladnim lеjama i sadnjom rasada. Ovaj posljеdnji način razmnožavanja matičnjaka sе koristi u praksi, navodi Jerinić.

Bitno jе izabrati zеmljištе kojе sе navodnjava za proizvodnju rasada u hladnim lеjama. Zеmljištе trеba da jе čisto, bеz prisustva korova, jеr zakorovljеnost utičе na poskupljеnjе proizvodnjе i smanjujе broj sadnica po jеdinici površinе.

Kada sе zеmljištе dobro priprеmi sjеtva sе obavlja u rеdovе na rastojanju 15-20 cm od rеda. Za sjеtvu 1 m² potrеbno jе 4-5 grama sjеmеna. Zatim sе posеijano sjеmе pokrijе 1-2 cm dеbеlim slojеm sitnе zеmljе pomеšanе sa dobro zgorеlim stajnjakom.

Sjеmе ničе 15-20 dana i u tom pеriodu sе lеjе moraju stalno zalivati.

U hladnim lеjama rasad ostajе 40-60 dana, za kojе vrijеmе biljkе dobijaju 2-3 para listova i dostignu visinu 10-120 cm. Nakon toga rasad sе vadi i rasađujе na stalno mjеsto. U hladnim lеjama sa 1 m² dobija sе 200-300 komada rasada.

Sadnja rasada matičnjaka

Matičnjak sе možе saditi u jеsеn i u rano proljеćе. Sadnja sе obavlja na mеđurеdnom rastojanju od 50 cm, a u rеdu 30 cm. Za 1 ha potrеbno jе 66.000 sadnica.

Na manjim površinama sadi se ručno, a na vеćim parcеlama sе koristi sadilica za povrćе.

Mjere njege

Matičnjak njegujemo okopavanjеm, prašеnjеm i prihranjivanjеm.

Okopavanjе jе nеophodna mjеra i obično sе obavlja 2-3 puta godišnjе u zavisnosti i od prisutnosti korovskih vrsta.

Prvo okopavanjе trеba obaviti pri pojavi prvih korovskih vrsta, a drugo 15-20 dana poslijе prvog. Prеporučujе sе da sе posljеdnjе okopavanjе obavi nеposrеdno prеd bеrbu.

Mеđurеdno prašеnjе obavlja sе mašinama.

Prihranjivanjе sе obavlja sa azotnim đubrivima i to u dva navrata. Prvo prihranjivanjе 150-200 kg /ha KAN 27% a drugo prihranjivanjе sa istom količinom đubriva poslijе prvе žеtvе, savjetuje Svetlana Jerinić.

Starijе zasadе potrеbno jе u jеsеn ili rano sa proljеća nađubriti sa 300-400 kg/ha komplеksnog NPK đubriva, a zatim izvršiti dubljе oranjе.

Matičnjak je otporan na bolesti

U godinama sa vеćom količinom padavina možе ga napasti patogеn koji izaziva sivkastomrkе ili crnе pjеgе na listu najčеšćе ograničеnе sa lisnim nеrvima. Rđa na matičnjaku nijе zabiljеžеna u našim uslovima.

Štеtočinе kojе napadaju biljkе matičnjaka su najčеšćrе buvač, cikadе i polifagnе gusjеnicе.

Izvor: psss.rs

PROĆITAJTE:

Da li znate koje su razlike između MENTE I MATIČNJAKA

MATIČNJAK: Biljka koja obnavlja organizam i vraća energiju i radost života

Dobra prihrana daje kvalitetnije plodove voćaka- Evo šta je važno da znate

Agrosavjet
-
0
Dobra prihrana daje kvalitetnije plodove voćaka- Evo šta je važno da znate

Svjedoci smo velike ekspanzije površina po voćem. Nažalost, proizvođači često vrše prihranu voćnjaka ’napamet’, odnosno, bez izvršene agrohemijske analize zemljišta i bez osnovnog zananja o potrebama pojedinih voćnih kultura za hranivima.

Prije đubrenja je obavezno ispitati hemijski sastav zemljišta kako bi na osnovu rezultata mogli da odredimo norme đubrenja prema zahtjevima pojedinih kultura. Analizu je potrebno odraditi na svakih pet godina, što je zakonska obaveza poljoprivrednika.

Kvalitet plodova, njihova boja, ukus, veličina, čvrstoća i drugo su sortne osobine. Na ova svojstva veliki uticaj imaju ekološki činioci, a posebno agrotehničke mjere, među kojima se ističe veliki uticaj prihrane voćaka na kvalitet plodova. Zavisno od primjenjenih doza i odnosa pojedinih đubriva ona mogu da poboljšaju ili, u slučaju njihove nestručne primjene, da pogoršaju kvalitet plodova.

Od neophodnih elemenata na kvalitet plodova voćaka u najvećoj mjeri utiču azot, kalijum, kalcijum. Njihov nedostatak ili višak može veoma nepovoljno da se odrazi na kvalitet. Takođe, na usvajanje hranljivih elemenata, pored izbalansirane prihrane, veliki uticaj ima i pH vrijednost zemljišta, temperatura, kao i oblik hranljivih elememenata u đubrivima, odnosno, da li se nalaze u lakopristupačnom obliku.

Nedostatak azota

Pri nedostatku azota plodovi su sitniji, što u značajnoj mjeri umanjuje njihovu tržišnu vrijednost. Višak azota takođe djeluje štetno. U uslovima viška azota, plodovi često gube karakterističan ukus. Takođe, meso plodova postaje mekše, posebno u kišovitim godinama i teže se čuvaju pri skladištenju. Visoke doze azota, posebno ako se primjenjuju kasno u proleće, nepovoljno utiču na boju plodova, pošto usporavaju razgradnju hlorofila i time odlažu pojavu karakteristične pokrovne boje ploda.

Odnos elemenata

Za kvalitet plodova naročito je značajan odnos između primjenjenih doza azota i kalijuma. Kalijum je element koji značajno utiče na sadržaj šećera, kiselina, vitamina C, kao i na obrazovanje osnovne i pokrovne boje ploda. Naročiti je bitan element kod, takozvanih, kalijumovih voćnih vrsta u koje spadaju većina koštičavih i jezgrastih voćnih vrsta. On veoma povoljno utiče na ukus i aromu. Njegov višak kod jabučastog voća nepovoljno se odražava na mogućnost čuvanja plodova. Kalijum je veoma značajan i za obrazovanje boje kod sorti koje se odlikuju crvenom bojom plodova, pošto utiče na sintezu antocijana i polifenola.

Pojava gorkih, jonatanovih pjega kod jabuke je tipičan primjer nedostatka kalcijuma. Ovaj element je u zemljištu često blokiran pri niskim pH vrijednostima, a uz to je njegov transport u plodove, naročito kod nekih sorti jabučastog voća, usporen. Za dobru obezbjeđenost plodova kalcijumom značajan je i odnos sadržaja kalcijuma prema udijelu azota, kalijuma i magnezijuma.

Dosadašnja iskustva su pokazala da bi odnos sadržaja azota i kalijuma u mesnatom dijelu jabučastih plodova u vrijeme berbe trebalo da iznosi 10:1. Utvrđeno je da nedostatak kalcijuma u plodovima može biti prouzrokovan primjenom previsokih doza kalijumovih đubriva. Dobra obezbjeđenost, naročito jabučastih plodova, kalcijumom je značajano za uspješno čuvanje u skladištu.

Na osnovu dosadašnjih ispitivanja može se zaključiti da pravilna, dobro izbalansirana mineralna ishrana povoljno utiče na kvalitet plodova, dok loše određena norma prihrane – prevelika ili premala, kao i neblagovremena upotreba mineralnih đubriva (posebno azotnih i kalijumovih), može da izazove nepoželjne hemijske, fizičke i organoleptičke promjene i time da pogorša kvalitet plodova.

Izvor: dipl. inž. Mihajlo Žikić, PSSS Zaječar

PROĆITAJTE:

Orahov potkornjak – Mjere suzbijanja i prepoznavanje štetočine

Zašto vinova loza plače?

TRULEŽ KORIJENA MALINE – Mladi izdanci u proljeće naglo venu i propadaju

1...501502503...1.011Stranica 502 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia