Naslovnica Blog Stranica 449

Evo kako da uzgojite najslađi paradajz. Sa ovih 8 savjeta do najvećih prinosa!

Agrosavjet
-
0
Evo kako da uzgojite najslađi paradajz. Sa ovih 8 savjeta do najvećih prinosa!

Gajenje paradajza u bašti je veoma jednostavno. Osim dobre zemlje, dovoljno sunca i malo vode – ovoj biljci ništa više nije potrebno.

Evo kako da uzgojite najbolji i najslađi paradajz na svijetu:

1. Odaberite najbolju sortu paradajza

Prvi paradajz je bio sitniji i svetlije boje. Vremenom je uznapredovala proizvodnja paradajza koja je stvorila primamljiv plod jarko crvene boje.

Danas postoji dosta varijacija među sortama paradajza. Mnogi komercijalno proizvode paradajz sa debelom korom i voštanim izgledom jer može da izdrži dugo a da se ne pokvari.

Ako proizvodite svoj paradajz ne morate da budete uslovljeni bilo čime. Odaberite sortu koja vam odgovara i gajite je.

Pročitajte: Najviše gajene niske sorte i hibridi paradajza krupnih plodova

2. Gajite sortu koja odlično uspijeva u vašoj bašti

Morate da znate koju ph vrijednost ima zemljište u vašoj bašti. Da li je to zemljište sa više padavina, da li imate dovoljnu količinu sunca? Kada shvatite kakvo dvorište imate, raspitajte se koja sorta paradajza uspijeva najbolje u takvim uslovima, pa ga nađite i posadite.

3. Posadite paradajz ranije

Paradajz voli toplu zemlju. Stoga ga posejte 8 nedelja od poslednjeg mraza. Ako ste baš sigurni da neće biti velikih vremenskih oscilacija, tek onda posadite paradajz u baštu. Ova biljka ne voli izlaganje niskim temperaturama.

Pročitajte: 5 ključnih koraka do savršenih plodova paradajza

4. Obezbijedite mu sunce

Paradajz zahtijeva sunčevu svjetlost. Da biste dobili sočan i sladak plod paradajza, posadite ga na takvo mjesto gde će imati od 6 do 8 sati direktnu sunčevu svjetlost.

5. Posadite ga u bogato zemljište

Zemljište mora biti dobro nađubreno kvalitetnim organskim đubrivom. Takođe se postarajte da je zemljište dobro drenirano i da ne zdržava višak vlage. Paradajz voli kalcijum i magnezijum pa se postarajte da to i dobije. Ljuske od jaja su idealne kao kompost u zemljištu paradajza, a dobra su zaštita i od puževa.

6. Sadnice paradajza posadite duboko

Što dublje ukopate sadnicu paradajza – to bolje! Sadnice prvo postepeno izlažite suncu i sklanjajte ih tokom sedam do deset dana. Kada se sadnica paradajza navikne na sunce, presadite ga. Napravite veliku rupu u koju ćete prvo dodati malo komposta ili organskog đubriva, dobro je zalijte pa onda ukopajte sadnicu. Cilj ovog dubokog sađenja je da ni u jednom periodu rasta, ne dođe do toga da se biljci ogoli koren.

7. Obezbijedite mu toplotu

Neko koristi crnu foliju oko biljke paradajza koja će sprečiti bujanje korova ali i dodatno sačuvati toplotu oko paradajza. Ova folija će reflektovati sunčeve zrake u plodove, ali će zaštititi biljku od štetočina.

8. Što više pažnje to bolje

Paradajz voli kada ga pazite i mazite. Redovno ga zalivajte, zakidajte zaperke i čuvajte ga od štetočina.

Pročitajte: Zakidanje zaperaka i vezivanje paradajza – Evo kako se obavlja

Pored njega obavezno posadite kadife koje će ga čuvati od krompirove zlatice koja po nekad zna da ga napadne.

Paradajz voli blago kiselu zemlju, ali kako odrasta potrebna mu je alkalnija zemlja. To ćete podstići ako oko biljke sipate malo pepela koje će tlo obogatiti kalijumom i mineralima. Ako je zemljište prekiselo dodajte mu sodu bikarbonu koja će zemljištu obezbediti umjerenu PH vrijednost.

Kako da vaše povrće lakse podnese vrućine

Agrosavjet
-
0
Kako da vaše povrće lakse podnese vrućine

U biljnoj proizvodnji povrće najbolje podnosi visoke temperature. Međutim, neophodno je navodnjavanje i puna agrotehnika, izjavio je za Radio Novi Sad profesor Žarko Ilin.

Povrtarska kultura upravo zahtjeva ovako visoke temperature, ali većina vrsta zahtjeva obilno navodnjavanje.

– Tehnički minimum vlage za povrtarske kulture je minimum 70 odsto vodnog kapaciteta, a za papriiku, paradajz, krastavac, dinje i lubenice čak i 80 odsto kako ne bi došlo do opadanja prinosa, a prije svega kvaliteta proizvoda povrtarskih prinosa – ističe professor Ilin.

Pročitajte: Pepino mozaik virus oštećuje sve dijelove paradajza

Osim navodnjavanja, važno je da se obezbjedi i prihrana, prije svega azotom, zatim kalijumom i kalcijumom koji direktno utiče na smanjenje potrošnje vode.

Profesionalni poroizvođači moraju da obilaze svoje parcele i vode računa o zaštiti, dodao je Ilin. Trenutno je veliki problem pojava lisnih vaši, moljca, tripsa, pa bi trebalo na vrijeme intervenisati. Toplo vrijeme je dobro jer nema prouzrokovača bolesti što znači da ćemo imati ekstra kvalitetno povrće.

Poželjno je da budu što veće razlike između dnevnih i noćnih temperatura.

– Neophodno je sijenčenje kad god je to moguće uraditi kvalitetnom prihranom u pet obroka u toku vegetacije, prihranom azotom kako ne bi došlo do nedostatka lisne mase odnosno do ožegotina, mreže za sijenčenje ali ne više od 30 odsto – kaže Ilin.

Pročitajte: Ljetna sjetva povrća koje ima kratku vegetaciju

Što se tiče vode, važan je izvor, bolji načini su vodotokovi, a zatim postoje različite tehnike navodnjavanja. Važno je napomenuti da bi trebalo racionalno trošiti vodu.

Takođe je važan i izbor energenata za navodnjavanje koji bi trebalo da bude takav da cijena navodnjavanja ne bude viša od 15-50 evrocenti po milimetru dodate vode.

– Cjelokupna proizvodnja u Srbiji je čak tri puta veća nego što su potrebe stanovništva pa treba podsticati izvoz i dio vraćati proizvođačima kroz subvencije kako bi proizvodnja i dalje napredovala – zaključio je Ilin.

Salata za zimu od tikvica, paprike i raznog povrća – Ukus koji oduševljava

Agrosavjet
-
0
Salata za zimu od tikvica, paprike i raznog povrća – Ukus koji oduševljava

Salata za zimu od tikvica, paprike i raznog povrća – Sačuvajte tikvice za zimu u predivnoj salati koja nas je sve oduševila svojim ukusom. Spoj raznog povrća je savršen a što je najbitnije nema konzervansa. Pravi se jednostavno. Čuvajte tegle na tamnom i hladnom mjestu, a kada ih budete otvorili salatu čuvajte u frižideru do 7 dana.

Pročitajte: Salata od kastavaca sa lukom

SASTOJCI:

2 kg paradajza
pola kg tikvica
pola kg paprike
pola kg šargarepe
jedan i po čen bijelog luka
1 veza peršuna
opciono (1 ljuta papričica)
50 gr soli
120 gr šećera
100 ml ulja
60 ml alkoholnog sirćeta 9%

Pročitajte: Carska salata – Fantastična za zimsko meze!

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Hortenzije su na vrhuncu sezone – Evo kako im produžiti cvjetanje sve do jeseni

Agrosavjet
-
0
Hortenzije su na vrhuncu sezone – Evo kako im produžiti cvjetanje sve do jeseni

Upravo je sezona cvjetanja hortenzija, a kako je riječ o vrlo prilagodljivoj biljci čest je gost većine vrtova. Cvjetne lopte dolaze u različitim bojama, što često zavisi od vrste tla i činjenice je li hortenzija posađena na sjenovitom ili sunčanom mjestu.

Zanosna ljepotica svakog vrta, hortenzija je impresivan cvijet koji oduševljava svakim pogledom. Hrastolisna hortenzija vrsta je porijeklom iz Amerike i predstavlja grm koji može narasti i do osam metara. Specifična je po čunjastom obliku glavice cvjetova, a ne okruglom, tipičnom za ostale vrste hortenzija.

Veliki, zgusnuti klasteri cvjetova cvjetaju cijele sezone, sve do zime. Većina vrsta toleriše sunce, pogotovo ako se ne radi o jakom podnevnom suncu. Cvjetovi mijenjaju boju zavisno od svoje staorsti: od kremasto bijele boje idu prema ružičastoj te na kraju jeseni i zimi postanu rđavo smeđi. Njihova boja ne zavisi od pH zemlje.

Pročitajte: Prekrasne HORTENZIJE cvjetaju tokom cijelog ljeta sve do jeseni

Velike cvjetne glavice hortenzija bez napora privlače pažnju gdje god su posađene. Kao središnja tačka u vrtu, u vazi i u vjenčanim buketima, hortenzije su mnogima omiljeni cvijet. Uz to, prilično ih je lako uzgajati.

Kako da hortezija više cvijeta?

Kako biste iz hortenzija dobili najviše cvijeća, sve što trebate jeste osigurati da biljka dobija prave količine vode i gnojiva. Ključno je poznavanje vrste hortenzija koje uzgajate. Iako ih ima oko sedamdesetak, u vrtovima se najčešće uzgajaju ove tri sorte hortenzija: penjačice, glatke i velelisne.

Svaka vrsta ima malo drugačije zahtjeve za njegom, pa ćete uz malo znanja i planiranja moći pravilno pripremiti specifičnu sortu hortenzija za optimalno cvjetanje.

Koliko često zalivati hortenzije

Sve hortenzije vole vodu. Njihovo ime dolazi od grčkog „hydra“ što znači „voda“ i „angeon“ što znači „posuda“. Ali koliko vode trebaju hortenzije? Odgovor ćete znati kad pogledate lišće. Dakle, ako lišće pada, vjerovatno je vrijeme za zalivanje. Lišće takođe mlitavo pada popodne, pa pričekajte do večeri da vidite hoće li se oporaviti prije nego što ih zalijete. Kada sadite svoju hortenziju u zemlju, najbolje je zalivati biljku najmanje tri puta sedmično kako biste uspostavili jak korijenski sistem. Obavezno održavajte zemlju vlažnom, ali ne i natopljenom do te mjere da stoji voda.

Pročitajte: Za hortenzije s puno cvjetova isprobajte ove sjajne trikove stručnjaka

Đubrenje hortenzija

Đubrenje hortenzija može biti težak zadatak. Većini hortenzija ne treba puno, ali guru drvenastih biljaka Michael Dirr, penzionisani profesor hortikulture sa Sveučilišta Georgia, kaže da je najbolje đubrivo za hortenzije univerzalno đubrivo koje se primjenjuje krajem zime ili početkom proljeća. Budite oprezni pri nanošenju đubriva – ako primijenite previše, možda ćete dobiti više lišća nego što cvjeta. Previše azota takođe stvara duge stabljike koje neće stvoritii cvjetne pupoljke.

Hortenzije penjačice

Stvarajući goleme cvjetne grozdove, hortenzije penjačice najčešće imaju bijele cvjetove, ali cvjetovi nekoliko sorti mogu biti ružičaste boje. Cvjetanje počinje u julu, nastavljajući se u jesen. Biljke se najbolje snalaze na suncu i dobro dreniranom tlu. Ako želite veliku hortenziju, ova sorta je za vas. Mogu narasti i do 10 metara visine.

 

Ljekovite prednosti obične jele

Agrosavjet
-
0
Ljekovite prednosti obične jele

U ljekovite svrhe koriste se posve mladi izbojci, pupovi i iglice, a posebno mjesto zauzima smola. Izbojci se sakupljaju u proljeće dok su posve mladi i još zavijeni u smeđe ljuskice.

Tad se sakupljaju i pupovi. Odrasle iglice i smola sakupljaju se tokom ljeta. Iglice i izbojci sadrže vitamin C. Glavni sastavni dio smole je terpentin. Terpentin sadrži od 15 do 20 % eteričnog ulja i oko 80 % čiste smole, bronilacetat, pinen, limonen i još nekoliko sastojaka. Ljekovitost jelove smole i terpentina ista je kao i kod drugih četinara. Destilacijom mladih izbojaka i iglica dobija se ljekovito eterično ulje.

Jela ima aromatična i antiseptična svojstva koja djeluju na cirkulaciju i prokrvljenost. Jela također djeluje kao ekspektorans (za iskašljavanje) i diuretik. Njeni sastojci koriste se protiv kašlja i prehlade, i to u kupkama i uljima za masažu i trljanje protiv reumatizma i neurastenije (vrsta funkcionalnog poremećaja).

Pročitajte: Koji četinar posaditi u dvorištu?

Smola se upotrebljava protiv upale dišnih putova, opekotina, kožnih osipa i reumatičnih bolesti. Čaj od mladih izdanaka i iglica koristi se protiv kašlja, gripoznih pojava, katara mjehura, za jače izlučivanje znoja i čišćenje krvi. Odličan je i za otklanjanje proljetnog umora koji nastaje zbog pomanjkanja vitamina C.

Terpentinsko ulje jest od velikog značaja za liječenje raznih bolesti. Djeluje nadražujuće pa se može upotrijebiti za pojačanje optoka krvi u koži, suzbijanje bolnog i kroničnog reumatizma mišića, upale zglobova i tkiva i protiv edema nastalih zastojem optoka krvi. U unutrašnjoj primjeni terpentinsko ulje pospješuje protok krvi, sluznice želuca i crijeva i pobuđuje aktivnost žuči i bubrega. Služi i za inhalacije kod oboljenja organa za disanje, bronhalnog katara, upale pluća, plućne gangrene i tuberkuloze. Za ta oboljenja vrlo je vrijedan sirup pripravljen od mladih izdanaka i pupova jele.

Ulje se primjenjuje i za liječenje rana i čireva životinja. Terpentinsko ulje u obliku ekstrakta za kupelji pojačava optok krvi i izmjenu tvari. To je od velikog značenja za liječenje upaljenih rana, gihta, reume, otvrdnulih mišića i zastoja rada jetre. Kupelji se mogu prirediti i od iglica, vrhova grančica i zelenih češera.

Zašto je mediteranska ishrana najbolja za zaštitu od sunca

Agrosavjet
-
0
Zašto je mediteranska ishrana najbolja za zaštitu od sunca
Mediteransku ishranu odlikuje velika količina povrća – to znači da se u gotovo svakom vašem jelu treba pronaći neki plod povrća kao što su paradajz, kelj, brokula, špinat, mrkva, krastavci, luk.
Voće bi takođe trebalo često konzumirati, kao i ribu i maslinovo ulje. Slatkiši, crvena mesa i gazirana pića se izbjegavaju u velikom krugu.
Svježe voće kao što su banane, smokve, datule, grožđe, dinje i drugo imaju blagotovorno dejstvo za organizam.
Doktorka Doris Dej s njujorškog Univerziteta Langone Medical Center objasnila je zašto je mediteranska ishrana najbolja za zaštitu od sunca.
– Jedna od najzdravijih na svijetu, ova ishrana zapravo će ti osigurati mladenački sjaj kože, dovoljnu vlažnost bez potrebe za uzimanjem dodatnih suplemenata – rekla je doktorka.
Ona je istakla da ovakav način ishrane ima višestruku korisnost za zdravlje, ali i letot i elestičnost kože.
– Hrana zastupljena u mediteranskoj ishrani sadrži antioksidanse, sadrži vitamine, minerale i fitonutrijente, i može nadoknaditi štetne učinke UV zračenja time što povećava prirodnu odbranu vaše kože. Na ljeto prema jeseni imamo paradajz, šipak, tikvice koje su nevjerovatne za kožu. Sadrže čitav niz antioksidansa, do vitamina C do vitamina A, kalijuma, magnezijuma. Svi su to bitni za kožu – rekla je doktorka Dej.
Doktorka je naglasila da konzumiranje hrane bogate antioksidansima nije zamjena za svakodnevno nošenje kreme za sunčanja i prejedanje malinama ne može zaštiti kožu od negativnih posljedica izloženosti UV zračenja.

Suša spžila njive u Srpskoj

Agrosavjet
-
0
Suša spžila njive u Srpskoj

BANJALUKA, BIJELJINA – Visoke temperature i suša ovog ljeta spržile su veliki dio poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj, a kao posljedica očekuju se umanjeni prinosi, ali i kvalitet proizvoda, saglasni su poljoprivredni proizvođači.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, ističe da je došlo vrijeme da se proglasi vremenska nepogoda.

„O tome treba uveliko razmišljati jer ovaj sušni period traje već skoro 20 dana. Visoke temperature su još opasnije nego sam nedostatak vlage, a naročito u ovim fazama kad su biljke u cvjetanju i formiranju mahune kada se priča o soji, odnosno u fazi cvjetanja i oprašivanja kada se priča o kukuruzu“, kazao je Marinković.

Dodaje da ono što se vidi na terenu govori da će ove godine biti podbačaj u prinosima.

„Nadamo se spasenju, odnosno kiši“, kazao je Marinković za „Nezavisne novine“.

Vremenske nepogode koje danima traju na pojedinim zemljištima lošijeg hemijskog i mehaničkog sastava uništile su sve usjeve, i to bespovratno.

„Jako je loša situacija kada je ratarstvo u pitanju, ali ni ostale poljoprivredne grane, poput voćarstva, ali i povrtlarstva, nisu u boljoj situaciji“, kazao je Marinković.

Iako povrtlari imaju sistem za navodnjavanje, uz ovako visoke temperature te uz određenu količinu vode prouzrokuje se „kuvanje“ pa dolazi do veće potrebe za hemijskim tretmanom, što opet poskupljuje proizvodnju, a daje manji prinos.

„Voćari su takođe u sličnoj situaciji. Već se po plodovima vide ožegotine, te oni štite voće protivgradnom zaštitom i mrežama ne bi li ga koliko-toliko zaštitili od prejakog sunca“, pojašnjava Marinković.

Da će voće ove godine biti desetkovano upravo zbog visokih temperatura i suše smatra i Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.

„Suša će nanijeti jako veliku štetu voćarima, koji su već pretrpjeli štetu od mraza u martu, tako da će još dodatno uticati da ćemo imati jako loš kvalitet, ali i rod voća“, kaže Dojčinović za „Nezavisne novine“.

Visoke temperature utiču na to da voćke ne dobiju krupnoću plodova koja je potrebna.

„Čak i oni voćari koji imaju sistem za navodnjavanje neće uspjeti na ovako visokim temperaturama da postignu dobre rezultate“, kazao je Dojčinović i dodao da će sigurno manji rod svih vrsta voća uticati na to da cijene budu visoke.

„Visoke temperature su skoro spalile sve voće. Tako su već vidljive ožegotine na plodovima jabuka“, kazao je Dojčinović.

Da je za sve poljoprivrednike ovo jedna od težih godina kaže i Boško Radić iz Bijeljine…

„Ukoliko u neko skorije vrijeme ne padnu veće količine kiše na našem području kukuruz je završio svoje, a i soja i sve voće“, kazao je Radić za „Nezavisne novine“.

Da su skoro sve poljoprivredne kulture ugrožene i da su neke površine već otpisane zbog visokih temperatura i suše koje danima ne posustaju kaže i Dragan Mandić iz Zavoda za strna žita pri Poljoprivrednom institutu RS.

„Zasad možemo reći da se pšenica izvukla i da su dobri ovogodišnji prinosi, ali budući da opet najavljuju visoke temperature, kukuruz, soja, ali i suncokret su pod velikim upitnikom“, zaključuje Mandić za „Nezavisne novine“.

 

Bijeljinski Žitopromet ponovo otvorio silose

Agrosavjet
-
0
Bijeljinski Žitopromet ponovo otvorio silose
Dobra godina za proizvodnju pšenice u Srpskoj! Dobar prinos, kvalitet i dobra cijena, što se rijetko događa, rekao je resorni ministar Boris Pašalić, tokom posjete najvećem semberskom otkupljivaču Novom Žitoprometu u Bijeljini.

Nakon duže pauze, to preduzeće je pred ovogodišnju žetvu ponovo otvorilo silose i uskladištilo više od 10 hiljada tona ovogodišnjeg roda pšenice.

Novi Žitopromet prvi je objavio otkupnu cijenu pšenice 36 feninga po kilogramu, plus jedan fening za kvalitet, i na taj način uticao da cijenu koriguju i drugi mlinovi koji su na početku žetve nudili 32 – 33 feninga po kilogramu. Predatu pšenicu isplaćuju odmah.

– Za poljoprivrednika je to u svakom slučaju stalno dobro. Znate kakvo je selo, mora stalno biti i rezervni dijelovi, gorivo , repromaterijali, to je velika prednost – smatra Dragan Gajić iz Batkovića

Ova mlinska industrija oduvijek je bila značajan proizvođač i otkupljivač ne samo za semberske poljoprivrednike, nego i za Vladu Srpske jer su pokazali korektan stav prema proizvođačima.

– Žitopromet planira da investira u nove pogone da se širi i poboljšava i proširuje svoju djelatnost i bitno je da su poljoprivredni proizvođači predali i uskladištili značajne količine pšenice i da polako naplaćuju i da ta saradnja ide jako dobro – smatra Boris Pašalić ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske.

U oživljavanje Novog Žitoprometa kompanija Pavgord do sada je uložila preko 10 miliona maraka. Uskoro počinju sa radom mlin, zatim pekare i mješaonice stočne hrane.

– Drugi ciklus kreće na jesen gdje ćemo izgraditi veliki kompleks. Radi se o izgradnji hale od 9.500 metara kvadratnih  gdje će biti i dodatnih proizvodnih kapaciteta – naveo je Slaviša Mijatović direktor Novog Žitoprometa Bijeljina.

Direktor Agrarnog fonda Grada Bijeljina Zlatan Lazarević navodi da je ono najbolje što se desilo proizvođačima to da je Žitopromet proradio i da je uveo zdravu konkurenciju na području Semberije.

U hali planiraju da otvore agro centar i obezbijede kompletan repromaterijal za proizvodnju. U Semberiji je žetva pšenice pri kraju. Iz Agrarnog fonda Bijeljine proizvođačima je obezbijeđena premija u iznosu od dva feninga po kilogramu, a resorno ministarstvo isplatilo je 300 maraka po hektaru zasijane pšenice za 2.200 proizvođača.

Bijeljina: Rekorderi u proizvodnji paradajza

Agrosavjet
-
0
Bijeljina: Rekorderi u proizvodnji paradajza

Bijeljinska Zelena pijaca, pogotovo petkom, prepuna je voća i povrća koje stiže iz cijele Semberije i podmajevičkog kraja.

Na pijacu su se ovog petka mogli vidjeti i rekordno teški primjerci paradajza, sorte “volovsko srce”.

Savka Čembić iz Ljeljenče kaže da je u prvom kolu uzgojila izuzetno kvalitetan, sočan i krupan paradajz u svom plasteniku, pokazujući nam primjerke teške od 1.150 i 1.200 grama. Tu je i vaga da potvrdi njene riječi i težinu paradajza.

“U drugom kolu biće i većih primjeraka. Živimo od prodaje paradajza, krastavca i drugog povrća. Desetak godina uspješno se bavim proizvodnjom povrća”, kaže Savka Čembić, koja paradajz prodaje po trenutnoj cijeni od 2,5 KM za kilogram.

Jela Pajić iz Donje Čađavice ovog petka na bijeljinskoj pijaci  prodala je primjerak paradajza težak oko 1.400 grama.

Kupac je taj primjerak odnio u ranim jutarnjim satima, te nam nije preostalo ništa drugo, već da vjerujemo na riječ.

“Ovo su primjerci od 850 grama i 950 grama. Paradjz je ove godine izuzetno kvalitetan, jer je bilo puno sunčanih dana, a redovno smo ga okopavali i zalivali”, kaže Jela Pajić.

Izliječite cvijeće od biljnih vaši sastojcima koje imate u kuhinji

Agrosavjet
-
0
Izliječite cvijeće od biljnih vaši sastojcima koje imate u kuhinji

Ukoliko su vaše cvijeće koje je tek počelo da raste napale biljne vaši, potrebno je da reagujete brzo, kako biste spasili biljku.

1...448449450...1.012Stranica 449 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia