Naslovnica Blog Stranica 449

Ovom cvijeću neće smetati ako zaboravite da ga zalijete

Višegodišnje biljke ili trajnice veoma su zahvalne za održavanje zbog toga što jednom se kad posade nije ih potrebno ponovo presađivati, a osim toga uljepšavaju balkon ili vrt jer cvjetaju svake godine.

Za ljubitelje cvijeća rano proljeće idealno je vrijeme za razmišljanje o tome kako ukrasiti svoj balkon ili vrt.

Kako ne biste morali gubiti vrijeme na često presađivanje, koje najčešće zauzima puno mjesta, pogotovo ako se radi na balkonu, razmislite o kupovini višegodišnjih biljki ili trajnica, prenosi portal Zadovoljna.hr.

U trgovinama, tržnicama i rasadnicima mogu se kupiti sjemenke ili mlade trajnice.

Ovim potezom uštedićete svoj novac i dragocjeno vrijeme, a rascvjetano cvijeće i biljke ukrašavaće vaš prostor iz sezone u sezonu.

Pročitajte: Lantana – Savjeti za njegu i uzgoj

Još je jedna prednost trajnica ta što nisu zahtjevne za održavanje te uspijevaju čak i ako na njih s vremena na vrijeme „zaboravite“.

Mlade trajnice dolaze u plastičnim posudicama koje je potrebno presaditi u zemlju ili teglicu, a za sadnju sjemenki potrebno je napuniti teglice do 3/4 zemljom, lagano rasporediti sjeme te na njega dodati tanak sloj zemlje koji će prekriti sjemenke.

Nakon svakog presađivanja potrebno je zaliti trajnicu i prihraniti je sa supstratom. Kako bismo vam olakšali izbor pri kupovini, donosimo vam pet trajnica koje će vas rascvjetano uveseljavati svake godine:

1. Ehinacea

Od biljaka koje pripadaju rodu Ehinacea u našim je krajevima najpoznatija purpurna ili ljubičasta ehinaceja. Osim što je vrlo nezahtjevna te treba samo povremeno zalijevanje, ehinaceja je vrlo ljekovita biljka.

Štaviše, još su američki Indijanci njom vidali rane, a ruski naučnik S. A. Tomilin preporučio je ehinaceju za depresiju, mentalni i fizički umor, grlobolju, hroničnu sepsu, upalne bolesti unutrašnjih organa, akutne i kronične zarazne bolesti te time učinio ovu biljku planetarno popularnom.

Danas se pripravci od nje prodaju u apotekama širom svijeta.

Potrebno ju je smjestiti na osunčano mjesto, a preporučuje se prvo je posaditi u teglici, pa tek kada stasa premjestiti je na gredicu vrta. Time će se izbjeći navala puževa koji inače jako vole ovu biljku.

Pročitajte: Pretjerana PRIHRANA RUŽA je opasna – Evo kada je potrebno vršiti prihranjivanje

 2. Uresnica

Cvijeće za koje se čini kao da je satkano od nježnih vilinskih niti krasi brojne ljetne vrtove, a naziv mu je jednako bajkovit – cvjetni kozmos ili uresnica. Boje njegovih nježnih cvjetova protežu se od bijele do ružičaste i ljubičaste.

S obzirom na to da rastu u visinu, a lako su lomljive, dobro je osigurati im podršku u obliku drvene letvice ili ih posaditi kraj ograde kako bi se naslonile na nju. Dobro podnosi ljetne vrućine i osunčana mjesta te je ujedno rado posjećuju pčele kojima daju bogatstvo nektara.

3. Dnevni ljiljan

Biljka upečatljivih narandžastih cvjetova u čijoj ljepoti možemo uživati samo tokom dana, dok se noću zatvaraju, krije se iza imena dnevni ljiljan ili graničica.

Zanimljivo je da su dijelovi ovog cvijeta jestivi pa se tako pupovi i cvjetovi mogu dodati u ljetne salate. S obzirom na to da se noću zatvara, nije najbolji odabir za bukete jer ujutro više neće biti ni nalik cvijetu koji ste ubrali.

Njegovu je ljepotu najbolje posmatrati u prirodnom staništu, u tegli ili na gredici.

4. Lavanda

Nezahtjevna biljka koja voli puno sunca, privlači pčele i bumbare, a u posljednje se vrijeme sve više uzgaja i u našim kontinentalnim krajevima te ima pregršt blagotvornih svojstava za tijelo i kožu, naročito njeno ulje, svakako je lavanda.

Osim što će čitavog ljeta oduševljavati svojim mirisom, lavanda je i snažan saveznik u borbi proziv komaraca i muha. Zato je smjestite i na prozore ili blizu vrata kako biste neželjene krilate goste sveli na najmanju moguću mjeru.

Ne zahtjeva posebnu brigu. Samo ju je potrebno oblikovati u grm tijekom prve i druge godine rasta, a nadalje samo povremeno zalijevati.

Pročitajte: ZMIJSKA PALMA – U Banatu redovno cvjeta nesvakidašnji egzotični cvijet

5. Djevojačko ili carevo oko

Cvijet poetskog naziva djevojačko ili carevo oko voli sunčana mjesta pa neće „zamjeriti“ ni duže razdoblje bez vode. Sa svojim žutim ili žuto-smeđkastim cvjetovima može narasti od 30 do 120 cm, u zavisnosti od sorte.

Kako bi se što duže moglo uživati u njenoj ljepoti, za vrijeme cvjetanja potrebno je skidati osušene cvjetove kako bi na njihovom mjestu mogli narasti novi. Njena je prednost i što vrlo brzo raste pa ćete u kratkom vremenu imati čitav grm koji će trajati godinama.

Zašto je dobro da povremeno zapalite listove žalfije u kući?

Žalfija je na ovim prostorima od davnina poznata kao ljekovita biljka. Naši preci su je koristili za istjerivanje zla, ali i za liječenje mnogih bolesti.

U raznim krajevima je nazivaju raznim imenima – kadulja, pelin, kaloper, bijeli džiger, slavulja… što samo govori o tome koliko su je naši preci koristili.

Ova ljekovita biljka ima široku medicinsku primjenu i ulazi u sastav mnogih lijekova. Njena ljekovitost potiče od isparljivih etarskih ulja, onda zamislite koliko je zdravo udisati njena isparenja.

Pročitajte: Žalfija: Svi važni recepti na jednom mjestu

Bilo da je ljeto ili zima, da su prozori otvoreni po ceo dan ili su zatvoreni, vazduh u našoj kući je pun raznih otrova i mikroorganizama. Ako hoćete da se riješite ovih, nepoželjnih materija, pročistite vazduh u svojoj kući ili, kako bi naši stari rekli – da istjerate zlo, najbolje ćete to uraditi pomoću žalfije. Istraživanja su pokazala da kada okadite prostoriju žalfijom, uništi se čak 94 odsto bakterija iz vazduha. A kada su istraživači ispitali vazduh sljedećeg dana, on je i dalje bio čist.

Sve što treba da uradite jeste da suve listove žalfije savijete u “štapić”, zapalite jedan kraj i odmah ugasite. Nakon toga ona će početi da se žari i da dimi.

Ako ovo budete radili svakih nekoliko dana, uradićete mnogo za svoje zdravlje. Spriječićete glavobolje, kašalj i respiratorne infekcije, smanjiti mogućnost od dobijanja raka pluća i srčanih bolesti i tretirati hronični umor i astmu.

Pročitajte: Žalfija: Prirodni antiseptik i antibiotik

Svako cvijeće ima značenje – Otkrijte koju skrivenu poruku vam šalju kada ga dobijete na poklon!

Da li ste znali da svako cvijeće ima značenje povezano sa njim? I, da li postoji cvijeće koje priliči određenim prilikama?

Zaštita paradajza od plamenjače

Plamenjača je kod nas jedna od ekonomskih najštenijih bolesti paradajza koja pri masovnoj pojavi kod osjetljivih sorti može prouzrokovati i 100 % štete.

Najčešći domaćini Phytophthora infestans su krompir, paradajz i plavi patlidžan, na kojima ovaj patogen može formirati veći broj fizioloških rasta.

Phytophthora infestans napada sve nadzemne organe paradajza.

MEJERE ZAŠTITE

Od agrotehničkih mjera preporučuje se primjena plodoreda, gajenjem manje osjetljivih sroti i hibrida i izbalansirana ishrana NPK hranivima uz dodatak mirkoelemenata.

Ipak za potpunu zaštitu paradajza neophodna je upotreba hemijskih mjera, pri čemu prskanja fungicidima treba izvoditi u razmacima u zavisnosti od kretanja meteoroloških faktora uz strogo poštovanje karence.

Prema preporuci poljoprivrednih inženjera kompanije agimatco d.o.o. BIH efikasni fungicidi za suzbijanje plamenjače paradajza (Phytophtora infestans) su:

AZBANY 250 SC (a.m. azoksistrobin 250 g/l)

Primjenjuje se u usjevu krompira i paradajza za suzbijanje plamenjače (Phytophtora infestans) i crne pjegavosti (Alternaria solani) u dozi 0,75 l/ha

CHAMP (a.m. bakar hidroksid 655 ± 25 g/kg)

Champ se primjenjuje u usjevu paradajza za suzbijanje prouzrokovača plamenjače (Phytophtora infestans) u dozi 2 kg/ha.

MOLTOVIN ( cimoksanil 35 g/l + bakar sulfat trobazni 345 g/l)

Primjenjuje se u usjevu paradajza za suzbijanje plamenjače (Phytophtora infestans) i
crne pjegavosti
(Alternaria solani) u dozi od 3 l/ha.

RIVAL (propamokarb-hidrohlorid………722 g/l

Za suzbijanje prouzrokovača plamenjače (Phytophtora spp.) u koncentraciji od 0,25 % (25 ml u 10 litara vode) zalivanjem rasada 3 dana prije rasađivanja i 2 puta nakon rasađivanja u intervalima 7-10 dana.

RANMAN TOP (ciazofamid ………160g/l)

Za sve registrovane kulture (krompir, paradajz, krastavac, dinja, duvan, ukrasno
bilje) primjenjuje se u količini do 0,5l/ha. Broj prskanja u jednoj vegetacijskoj
sezoni je najviše 6 puta.

Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco D.O.O

Prije primjene preparata obavezno pročitati uputstvo za upotrebu!

 

DOMAĆA SREDSTVA PROTIV KOMARACA – Napravite sami djelotvorne biljne rastvore

DOMAĆA SREDSTVA PROTIV KOMARACA – Borba protiv insekata i komaraca u ljetnjem periodu postala je gotovo nemoguća, često i izgubljena, jer ih tada ima ponajviše. Ali ne predajemo se unapred, pa u pomoć zovemo biljke koje svojim jakim mirisom tjeraju krvopije.

Aromatične biljke imaju tu moć da rastjeruju komarce, tako što ovim napasnicima smeta jak miris koji na njih odbojno djeluje, a evo i pet koji će ih sigurno otjerati.

Tamjan

Poznato je da je miris tamjana prilično jak i da ima opijajući momenat, a upravo zbog tog mirisa odlično rastjeruje komarce, pa se često ubacuje u vatru kada smo na otvorenom. Može se koristiti i u prostoriji, tako što se nekoliko zrna stavi na aluminijumsku foliju pa na zagrejanu ringlu da pusti dim i tada u sobi sigurno neće biti komaraca.

Lavanda

Veoma zanimljiva činjenica vezana za ovu biljku je i ta da rastjeruje mnoge insekte, moljce prvenstveno, ali i muve i komarce. Zato je najčešće korišćena u svim preparatima koji sprječavaju ujede. U decilitar maslinovog ulja dodajte 40 kapi ulja lavande, dobro promućkajte te sipajte u staklenu flašicu. Povremeno nanesite i na kožu tokom dana. Ako se ipak odlučite da ne koristite preparate, zasadite lavandu u vrt i uživajte i u pogledu, ali i u ljetnim večerima bez dosadnih komaraca.

Pročitajte: Evo šta sve može da izliječi tamjan, ako se primjenjuje na ovaj način!

Ruzmarin

U narodu je poznat kao vesela biljka. Vjerovatno zato što se koristi na vjenčanjima, a pored toga ima izuzetno jaku aromu, koja se osjeća u rasponu od 10 metara. Lijepo raste u vrtovima, pa se komarci i bube sklanjaju kada ga osjete u blizini. Etarsko ulje ruzmarina može se koristiti i za kožu, a što je još bolje, možete ga sami napraviti. Operite svježi ruzmarin i osušite ga na suncu, a zatim napunite teglu do vrha. Prelijte ga hladno cijeđenim maslinovim uljem i ostavite na tamnom mjestu, nekih 40 dana da odstoji. Nakon toga, procijedite ruzmarin kroz čistu gazu i koristite najduže do šest mjeseci.

Ulje čajevca

Veoma efikasno ulje koje odbija komarce. Pored komaraca, odbija i mrave, vaši i druge mnogobrojne insekte. U jednu flašicu sa rasprskivačem od 200 mililitara, sipajte 60 mlilitara ovog ulja, a ostatak napunite destilisanom vodom. Sve dobro promućkajte i poprskajte kožu.

Pročitajte: Čajevac je biljka jača od antibiotika!

Sprej s karanfilićem

Potpuno bezbjedan, prirodan sprej protiv komaraca možete napraviti sami, a za to će vam biti potrebno: 1,5 litara 70-procentnog alkohola, 100 grama karanfilića te etarsko ulje po želji. Pripremite ga tako što ćete malo omekšati cvjetove karanfilića, preliti ih alkoholom i ostaviti da stoji četiri dana, uz povremeno miješanje. Na kraju treba da dodate malo eteričnog ulja i sipate u bocu s raspršivačem. Naprskajte se svaki put prije nego što da izađete napolje.

Recepti travara – Najbolji čajevi za mršavljenje

Najbolji čajevi za mršavljenje – Različite biljke mogu da pomognu kod različitih zdravstvenih problema i stanja, ali i u mršavljenju. Novinar i najpoznatiji srpski travar Momčilo Antonijević kaže da mu se ljudi najčešće obraćaju pitanjem – „dajte mi neki čaj za mršavljenje“.

On je, gostujući na RTS, istakao da postoje neke biljke koje mogu da pomognu u izbacivanju tečnosti iz organizma, da djeluju kao blagi laksativ.

Biljke sa laksativnim i diuretičkim dejstvom

„Prva grupa bi bile biljke sa blagim laksativnim dejstvom, i one mogu da pomognu ženama koje imaju problem sa opstipacijom, ako je to suština vaše gojaznosti. Tu na prvom mjestu mislim na laneno sjeme i koru krušine.
Kora krušine je možda najbolji biljni laksativ nama dostupan, mnogo bih je prije preporučio nego senu. Ja nikome ne savjetujem da je upotrebljava jer ima izuzetno snažno djelovanje, neprijatno, a dugom upotrebom izaziva još veću naviku kod ljudi i problem se pogoršava. Druga grupa su biljke sa diuretičkim dejstvom, to su biljke koje pomažu da se izbaci višak tečnosti iz organizma“.
 Recept za čaj

Ljetna sjetva boranije

Boranija je izuzetno vrijedna i zdrava mahunarka, koju treba jesti redovno. Porijeklom je iz Južne i srednje Amerike, a odatle su je Španci donijeli u Evropu.

Jednogodišnja je biljka i ubrajamo je u povrće. Može da se sije u dva navrata. Najljepša je ljeti kada se kuva svježa, a inače se zamrzava ili konzerviše, pa je imamo i tokom godine.

Dvije sjetve – proljećna i ljetna boranija

Moguće je boraniju sijati dva puta. Kada se sije boranija? Prvi put u proleće, kada sasvim prođe opasnost od mrazeva, a to je negde u aprilu ili maju mesecu.

Drugi put boranija se sije u ljeto i zato je zovemo ljetna ili postrna boranija. Postrna zato što se sije kao postrni usjev. A to znači na parceli na kojoj se nešto već gajilo ove sezone, pa je skinuto, odnosno požnjeveno.

Čak mnogi smatraju da boranija daje bolje prinose kao postrni usjev, zato što su joj tad povoljnije okolnosti uzgoja za rast i razviće. Ali treba znati i poštovati plodored, jer boranija najbolje da se sije poslije korjenastog  i lukovičastog povrća ili pak strništa. Uzgaja se na zemljištu na kome 3 prethodne godine nisu gajene leguminoze, kao soja, lucerka, detelina. Druga sjetva boranije se obavlja krajem juna ili početkom jula.

Pročitajte: Njega usjeva boranije

Sjetva boranije

Boranija se sije na dubinu od 5 do 7 cm kod lakših zemljišta ili na 3 do 4 cm kada su teža zemljišta. Sjetva se najčešće obavlja u redove ili kućice. Boranija se sije 4-6 sjemena na 50 do 100 cm, kako bi bilo dosta prostora za odrasle biljke.

Navodnjavanje je obavezna mjera, naročito za drugu sjetvu, jer su tada i više temperature, a boranija zahtjeva dosta vlage. Boranija može podnijeti kratkotrajnu sušu, ali je osjetljiva na suv vazduh. Visoke temperature i suv vazduh mogu biti uzrok opadanja cvjetova. Đubrenje sada ne radimo stajnjakom, nego mineralnim đubrivom.

Za ljetnu sjetvu tražimo sorte sa kraćim periodom vegetacije, do 2 mjeseca. Očekivani prinos boranije može biti 10-15 t/ ha. I ljetne i proljećne boranije daju mahune koje su pogodne za potrošnju odmah ili za preradu. Cijena boranije bude solidna, tako da i proizvodnja može biti isplativa.

Pročitajte: Proljećna sjetva BORANIJE

Okopavanje i navodnjavanje boranije

U toku vegetacije boranija se okopava 2-3 puta da bi se riješili dosadnog korova koji joj odvlači hranivo iz zemljišta. Radi se plitko okopavanje. Navodnjavanje se radi, ali u brazdu, a ne po listu. Iako je osjetljiva na suv vazduh, nikakvo orošavanje i vještačka kiša nam ne odgovara, jer se tako razvijaju bolesti na listovima, a to bi značilo i više tretiranja preparatima za zaštitu.

Kako se riješiti smrdibuba prije nego što nam oberu paradajz

Već nekoliko godina unazad, smrdibuba je jedna od najgorih štetočina u bašti. Ko se bavi uzgojem voća i povrća sigurno je imao prilike da ih vidi na djelu.

Čini se da najviše strada paradajz, mada ni ostalo povrće i voće nije pošteđeno. Nekako se taj prvi dio ljeta i pregura bez njih, a već od druge polovine jula kreće najezda. Samo čekaju sazrijevanje plodova, a onda isisavaju sok. Uzrokuju oštećenje plodova i nanose nam veliku štetu.

Prskanje protiv smrdibuba

Za mnoge upotreba hemijskih insekticida ne dolazi u obzir u bašti. Oni koji su ih koristili, primjetili su da smrdibube brzo razvijaju otpornost na te preparate, pa ih treba često mijenjati. Od prirodnih preparata mogu se koristiti nim ulje, duvan i slana voda za prskanje. Međutim, sve ovo ima ograničeno dejstvo i neće potpuno uništiti smrdibube. Veće koncentracije ovih preparata bolje djeluju, ali pitanje je koliko će spaliti vaše biljke.

Pročitajte: Smrdibube ne biraju usjeve – Da biste ih suzbili spriječite polaganje jaja

Prirodni neprijatelji

Bubamere jedu jaja smrdibuba. Ako ste vidjeli bubamare na paradajzu, moguće je da su smrdibube već položile jaja. Za odrasle insekte smrdibuba pauci su terminatori. E sad, kad bi mogli u baštu da dovedemo dovoljno bubamara i paukova, to bi bilo dobro. Živina jede smrdibube, ali ako se pusti u baštu, može da nastrada i povrće.

Kulture koje ćemo žrtvovati

Poznato je da smrdibube mnogo vole paradajz i papriku, ali izgleda da još više vole blitvu. Od cvijeća im se dopada neven. Da bi spasili naš paradajz posijali smo oko njega blitvu i neven, pa neka se slade smrdibube, samo da paradajz ostave. Vidjećemo kako će se ova taktika pokazati.

Pročitajte: Kako se jeftino i sigurno otarasiti smrdibuba?

Ručno skupljanje smrdibuba

Smrdibube mogu da se skupljaju i ručno. Ponesite kanticu sa slanom vodom. Svako jutro i veče krenite po bašti i svaku smrdibubu koju vidite na povrću ubacite u kaniticu. Ovo bi trebalo da doprinese da se populacija smrdibuba u bašti smanji, ali definitivno ne može biti rješenje. Vizuelno izviđanje u bašti nije sasvim pouzdano i odnosi mnogo vremena.

Uzgoj paradajza u zatvorenom prostoru

Uzgoj paradajza u plasteniku se dobro pokazao i kad je zaštita od smrdibuba u pitanju. Tu je paradajz dosta zaštićen i nema problema sa ovim bubama kao na otvorenom. Jeste da ovo predstavlja investiciju, ali eto ko voli da uzgaja paradajz, treba da zna da se smrdibube slabo zavlače u plastenik.

Pročitajte: DOMAĆE SREDSTVO PROTIV SMRDIBUBA

 

UGINULA RODA MALENA – Ljubavnu priču Malene i Klepetana svijet prati već 19 godina

Uginula je roda Malena, javljuju hrvatski mediji.

„11 dana nije jela, pokušao sam je hraniti, bila je tu kod mene u kući… Klepetan je ostao tu, ali ne želi u gnijezdo. On i dalje misli da je ona negdje, jako mi je teško. Imala je to slomljeno krilo već dugo i eto… Bio je i veterinar posljednjih nekoliko dana, ali rekao je odmah da joj nema pomoći“, potvrdio je Indexu Stjepan Vokić.
„Ostajemo Klepo i ja, on ako dođe i sljedeće godine, ja ću biti tu za njega“, dodaje shrvani Vokić.
Ljubavnu priču Malene i Klepetana Hrvatska i svijet prate već 19 godina.
Prije 28 godina penzioner i udovac Stjepan Vokić iz Slavonskog Broda pronašao je rodu Malenu slomljenog krila, spasio joj život i od tada su njih dvoje svoje dane provodili zajedno, većinom u iščekivanju novog proljeća.
Malena je 2002. pronašla ljubav svog života, Klepetana, koji joj se vraćao svake godine i zajedno su imali 66 ptića.
Svake jeseni Klepetan je odlazio u Afriku dok je Malena ostajala u selu sa Stjepanom.
O njihovoj ljubavnoj priči snimljen je i film Starac i roda.

Crveno zlato dostiglo cijenu koju niko nije očekivao

Ivanjica – Berba malina se zahuktava, a uzgajivači crvenog zlata već nakon nekoliko branja zadovoljno trljaju ruke.

Cijena crvenog zlata dostigla je cijenu koju niko nije očekivao, jer se kilogram prodaje za 400 dinara, što je istorijski maksimum jer ni najstariji malinari ne pamte da su je ikada prodavali po toj cijeni. Mještane ivanjičkih malinogorja obišao je i ministar poljopriivrede, šumarstva i vodoprivrede.

„Ovaj put dočekali su me kao Tita, ali sjećamo se mi i onih godina kada smo ovdje razgovarali sa preko 700 malinara i kada je cijena bila tri puta manja. Znali smo da će ove godine cijena biti visoka, ali ni mi se ovome nismo nadali. Očekivali smo cifru od 270 do 320 dinara, ali 400 po kilogramu je i za nas iznenađenje, ali dobro je što je tako“, izjavio je za Rinu Nedimović.

Veliku tražnju za srpskim crvenim zlatom uslovio je loš rod kod glavnih konkurenta, u Poljskoj i Čileu. Nedimović apeluje na malinare da ovu dobru godinu i prihode iskoriste kako bi uložili proizvodnju.

Pročitajte: Premija za pšenicu dva feninga po kilogramu

„Godina je dobra, ali je pitanje šta će biti već sljedeće. Zato je jako važno da se ulaže u protivgradne mreže, sistem zaštite, ali i da se zanove zasadi jer će tako imati mnogo veći rod. U selu Prilike susreo sam se sa domaćinom koji je gajio oko 30 ari starih i odmah pored 30 ari novih zasada malina i prihod je na ovim drugima bio čak tri puta veći. Mora da se ulaže u tehnologiju, kako bi rod bio zagarantovan. Za malinom trenutno vlada velika potražnja, a nema je zato je jako važno da iskorisimo ovu šansu. Ministarstvo će kroz subvencije takođe im pomoći u ulaganjima u malinjake“, izjavio je Nedimović.

Nakon što su imali problema da pronađu radnike, domaćini podno planine Mučanj kod Ivanjice sada su od ranih jutarnjih sati u malinjacima. Nerjetko je u branju angažovana i čitava porodica, ali ništa im ne pada teško jer svoj trud sada mogu i da naplate.

Pročitajte: Sadnja malina u jesen – Određivanje redova i razmaka

„Dočekali smo i to da malina sada košta kao kilogram mesa. Konačno je došlo vrijeme i da se trud nas poljoprivrednika cijeni. Znamo da je velika potražnja za našom malinom, čak i Poljaci prethodnih mjeseci tragaju za našim crvenim zlatom jer je rod kod njih podbacio. Hladnjačari sada nas zovu i pitaju za voće, a prije je bilo obrnuto. Rod je solidan, ali se nadamo skorijoj kiši kako se plodovi ne bi osušili“, rekao je Aco Đokić iz ivanjičkog sela Brezova.