Naslovnica Blog Stranica 447

Uz ovu mjeru do visokih i stablinih prinosa jagode

Zašto je uklanjanje stolona važno za samu biljku jagode, kada se vrši i na koje sve načine pročitajte u nastavku teksta.

Biljka umjesto u plod hranu usmjerava u stolon

Stoloni su dijelovi jagode koji služe za vegetativno razmnožavanje. Međutim, kako kaže naš sagovornik oni su u proizvodnim zasadima onaj negativan dio biljke.

„Kada pričamo o njihovom razvoju najintenzivniji je od maja pa skroz do septembra mjeseca i u tom periodu se vrši ta pomotehnička mjera koja se smatra kao obavezna. Ovom mjerom u proizvodnim zasadima jagode nećemo dobiti samo na kvalitetu plodova, već i na kvantitetu. Razlog leži u tome što biljka kada je u plodonošenju treba da svu svoju hranu usmjerava u plod, a ne u organ za razmnožavanje odnosno stolon iz koga nastaje budući živić”, rekao je Markovič.

U normalnim uslovima vrši se četiri zakidanja stolona godišnje

Potrebno je redovno obavljati taj vid ljetnje rezidbe kod jagode.

„Ova pomotehnička mjera kojom se postižu redovni prinosi se vrši u četiri navrata. Prvi put se radi pred cvjetanje jagode, oni koji se prvi pojave se uklone kako ne bi oduzimali hranu i omogućilo se dobro cvjetanje i precvjetavanje. Drugi put bi trebalo da radimo njihovo uklanjanje neposredno pred berbu, treće po završetku berbe, a četvrto uklanjanje sredinom ili krajem avgusta u normalnim uslovima. Ova četiri navrata su sasvim dovoljna da zasad ostane u dobroj rodnoj kondiciji”, izjavio je naš sagovornik.

Dodaje da međutim njihov razvoj može biti malo drugačiji jer su broj stolona i sam njihov razvoj u direktnoj vezi sa ishranom, navodnjavanjem ili sa klimatskim činiocima kao što ovih dana imamo ekstremno visoke temperature sa deficitom vodenog taloga i manjkom vazdušne vlage koji negativno utiču na samu biljku.

Pročitajte: Kalendar radova u jagodnjaku

„Još jednu stvar je bitno napomenuti, mi u praksi imamo slučajeve da je došlo do oštećenja na nekom mjestu i da na primjer nemamo bokor. U toj situaciji je poželjno da taj stolon koji se razvio od matičnog bokora i koji je došao na mjesto gde fali bokor jagode, ostavimo kako bismo sa njim popunili prazno mjesto”, rekao je za AGROmedia portal ovaj stručnjak.

Ne koristiti živiće od stolona za dalju sadnju jagoda

On ističe još jednu stvar: pojedini voćari koriste te nove živiće koji su nastali od stolona za dalju sadnju. Kako kaže, on nije pristalica toga i smatra da to nije preporučljivo, te kaže da je u ozbiljnoj proizvodnji jagoda potrebno koristiti deklarisani sadni materijal.

Stoloni negativno utiču i na dugotrajnost jednog zasada jagoda.

„Oni faktički iznuruju matični bokor, on im šalje konstantnu hranu dok se ne “uhvate” i umjesto da ta hrana bude isključivo za sam bokor, odnosno za plod koji je na njemu kada imamo završeno precvjetavanje, zametanje plodova i intenzivan porast plodova do berbe”, zaključuje Boban Marković.

Stoloni se mogu ukloniti ručno, mašinski i hemijskim putem

Kada je riječ o njihovom uklanjanju, on ističe da ono može biti ručno, mašinski i hemijski. Mašinskom uklanjanju se pribjegava kada su se oni proširili previše van bankova ili van matične biljke, te je u tom slučaju potrebno proći frezom.

Pročitajte: Regulisanje rodnosti jagode uklanjanjem lišća i rezidbom bokora

Kada je u pitanju hemijski način koriste se herbicidi ali samo oni koji nemaju translokaciono dejstvo kako ih biljka ne bi uvukla u sebe i kroz sprovodne sudove poslala do korijena. U tom slučaju, tvrdi on, dolazi do sušenja bokora.

Kada se radi o uklanjanju stolona ručno, naš sagovornik ističe da se to čini sa stolonima koji se pojavljajuju na bankovima, a u najvećem broju slučajeva u intenzivnim zasadima jagode se rade na foliji te se pribegava njihovom ručnom uklanjanju, to jest makazama, kako ne bi oštetili foliju.

Zašto ne smijemo da pojedemo više od jedne kriške lubenice dnevno?

Sve je zdravo, ali u umjerenim količinama – „Oni misle da su lubenica, jabuka i bobičasto voće samo voda sa „vitaminima“. U međuvremenu oni na takvoj „vodi“ dobiju popriličan broj kilograma.

Imam pacijente koji su kilograme dobijali dok su jeli samo lubenicu.

Morate znati jednu stvar: voće je puno fruktoze. Višak fruktoze, posebno na prazan stomak, dovešće do masne degenaracije jetre. Takođe, fruktoza doprinosi razvoju gojaznosti, izaziva imunitet na hormon masnog tkiva leptina i na hormon insulin pankreasa. To zauzvrat dovodi do stalnog povećanja apetita.

To je začarani krug,“ tvrdi Zuhra Pavlova, endokrinolog na Univerzitetskoj bolnici u Moskvi.

Jedno parče lubenice pruža čak 25% dnevnih potreba za vitaminom C. Vitamin C je važan za zdrave zube i desni, pomaže u apsorpciji gvožđa, u održavanju zdravlja vezivnog tkiva kože, imunološkim funkcijama i zacelivanju rana.

Pročitajte: Sladoled od lubenice – Idealan za vrele ljetne dane

Ovaj vitamin sadrži i antioksidante pa sprečava oštećenje ćelija neutralizacijom slobodnih radikala – molekula za koje se vjeruje da su povezane sa starenjem i pojavom određenih bolesti.

Sve je više dokaza da ljudi koji jedu dovoljno voća i povrća, kako bi zadovoljili dnevne potrebe za vitaminom C, imaju stabilniji krvni pritisak od onih koji ne jedu dovoljno tih važnih namirnica.

Izgradite imuni sistem

Lubenica ima puno vitamina A, koji igra važnu ulogu za zdravlje očiju, rast kostiju, reprodukciju i deobu ćelija.

Vitamin A je od vitalnog značaja za mnoge druge funkcije, uključujući regulaciju imunog sistema i proizvodnju limfocita. Jedno parče pruža 30% dnevnih potreba.

Možete da smršate na zdrav način

Budući da u mnogim zemljama i više od 60% odraslih ima prekomjernu težinu, ili je gojazno, povećava se rizik od hroničnih bolesti. Ako želite da smanjite svoje faktore rizika, imajte na umu da jedno parče lubenice ima samo četrdeset kalorija.

Ukusno povrće niske je kalorijske vrijednosti, ali je bogato hranljivim materijama.

Pročitajte: Koje su zdravstvene prednosti lubenice?

Čuva zdravlje srca

Istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu najmanje tri obroka voća i povrća dnevno, manje podliježu riziku od smrti od moždanog udara, bolesti srca i drugih srčanih uzroka nego ljudi koji pojedu samo jednu porciju dnevno.

S obzirom da je lubenica veoma hranljiva, a organizam ne opterećuje mastima, grickajte je umesto čokoladnih i slanih grickalica.

Milica je rekorderka u branju malina – Nabrala nevjerovatnih 136,5 kilograma malina

Čačak – Berba malina je u punom jeku, a vrijedni radnici još od ranih jutarnjih sati su među vrstama i na svojim pozicijama.

Poznato je da maliniri svake godine muče veliku muku kako bi pronašli dobre berače kojih je sve manje, ali jednom vlasniku u dragačevskom selu Milatovići baš se posrećilo.

Milica Radulović iz Čačka u malinjacima zapadne Srbije definitivno je beračica rekorderka, jer je za jedan dan uspjela da nabere čak 136,5 kilograma malina.

„Prije sam držala rekord od 130 kilograma za dan, a sada je on oboren i nabrala sam oko šest kilograma više. Nije lako to ostvariti, ali branje počinjem ujutru u pet, a završavam oko osam sati uveče. Nisam pušač i rijetko pravim pauze, tako da kad se sve to uzme u obzir, rezultat ne izostaje. Jako je važno i kakav je malinjak i koliko je krupna malina, da bi se ovoliko nabralo. Ne može to svaki dan“, rekla je Milica Radulović za Rinu.

Ova sezonska radnica kanticu drži oko pasa kako bi joj obe ruke bile slobodne za branje, a crvenih plodova unutra što više.

Pročitajte: Crveno zlato dostiglo cijenu koju niko nije očekivao

Motivacija za ovako vrijedan i požrtvovovan rad u otežanim uslovima svakako je dobra dnevnica, a ona zaradi upravo onoliko koliko ubere, a imajući u vidu njenu umješnost, dnevnica je više nego odlična.

„Kad sam oborila ovaj najnoviji rekord, zaradila sam za dan 15.000 dinara. Računica je jasna jer sam se prije početka dogovorila sa gazdom da se bere po kilogramu i to košta 90 dinara. Koliko muzike, toliko i para u mom slučaju. Ove godine cijena malina je dobra, pa je dobra i naša dnevnica. Ono što mi daje dodatni vjetar u leđa jeste pošten gazda koji zna da cijeni moj trud, pa uvijek kad naberem mnogo, da mi još i lijep bonus na tu cifru. Poštuje moj rad i cijeni mene kao osobu i to je najvažnije. Tako smo zadovoljni i mi berači, ali i vlasnici“, kaže kroz osmjeh Milica.

Kako ističe, visoke temperature teško padaju, ali su neizostavni rekviziti u malinjacima peškiri, bijeli šeširići i hladna voda i tako se prilagođavaju vrelini.

Njen tempo je jako teško postići, jer prosječan berač može da ubere skoro tri puta manje.

Ako na kraju dana završe na oko 80 kilograma, pun je pogodak.

Tikvice brzo rastu – Možete ih saditi nekoliko puta u sezoni

Tikvice su tipično ljetno povrće. Osigurate li im mjesto na suncu i mnogo vode, nagradiće vas brojnim plodovima tokom cijeloga ljeta.

Toliko su jednostavne za uzgoj da ih mogu uzgojiti čak i djeca. Dovoljno je utisnuti pokoju sjemenku u uzgojnu čašicu početkom aprila pa da već dvije sedmice poslije u rukama držimo mladu presadnicu s nekoliko razvijenih listova. Tikvica, poznato je, raste brzo, tako da nije uopše kasno posaditi je i u junu ili julu.

Pročitajte: Savjeti za uzgoj tikvica

Nije loša ideja saditi tikvice dva do tri puta u sezoni jer one se nakon obilnog stvaranja plodova obično iscrpe. To se najprije primjećuje na listovima koji dobijaju pepeljastu presvlaku (zbog gljivične bolesti pepelnice) ili im listovi žute i suše se. Da biste to spriječili, djelujete preventivno i listove prskajte 3-postotnom otopinom sode bikarbone. Krenete li za zaštitom na vrijeme i prskate li otprilike svakih 7 dana, vaše će tikvice ostati zdrave i neoštećene, a urod bogat.

Pročitajte: Sorte tikvica koje su veoma plodne i otporne na bolesti

Ako volite tikvice, postupno uzgojite vlastite presadnice više puta u sezoni. Tikvice sadite u razmaku od oko 130 cm među redovima i 60–70 cm od biljke do biljke zavisno od bujnosti. Valja ih zalivati svakih nekoliko dana. Veoma su osjetljive na pepelnicu i plemenjaču. Tikvice traže dobro razrahljeno humusno tlo s mnogo hranjivih materija.

Dragoljub je cvijet koji povećava prinos u bašti, evo koja je njegova tajna

Zbog svojih ljekovitih svojstava, dragoljub bi trebao biti u svakom vrtu. Velike količine vitamina C sastavni su dio ove biljke pa su zato cvjetovi i mladi listovi idealni za salate.

Dragoljub je u uzgoju kao jednogodišnja zeljasta biljka kojoj je domovina Peru, gdje raste kao trajnica – penjačica. Odatle je prenesena u Evropu u 16. vijeku. Stabljika joj puže ili se penje oko potpornja. Ima mesnate i sočne stapke. Biljka je jakog mirisa, posebno neki kultivari. Ima okruglaste listove izraženih žila.

Cvjetovi su smješteni u pojedinačnim glavicama i opora su mirisa. Uzgojeni su mnogobrojni kultivari koji su ili penjačice ili pužući ili patuljasti. Mlade biljke se sade u proljeće (april). Ako rastu na previše plodnu tlu, listovi preobilno rastu pa cvjetovi ne dolaze do izražaja. Brzo raste. Naziv roda potiče od grčkoga tropaion, trofej, jer su listovi oblika štita iznad kojih su cvjetovi nalik kacigama.

Pročitajte: Dragoljub – Borac protiv bakterija raste na vašoj terasi

Listovi, cvjetovi, cvjetni pupoljci i ostruge nektarija mogu se jesti kao salata. Svježe isjeckani listovi daju ljuti začin za mekane sireve ili jela od jaja. Nedozrele sjemenke mogu se kiseliti kao zamjena za kapare. Dragoljub je sjajan saveznik u vrtu. Naime, zasaditi voće i povrće nije bilo dovoljno. Potrebno je zasaditi i cvijeće koje će privući pažnju upravo tamo gdje treba.

Zbog svojih ljekovitih svojstava, dragoljub bi trebao biti u svakoj bašti. Velike količine vitamina C sastavni su dio ove biljke pa su zato cvjetovi i mladi listovi idealni za salate. Treba naglasiti jednostavnost uzgoja jer, osim sunčanih položaja, ova biljka ne traži ništa više.

Prihranjivanje treba izostaviti, jer previše plodno tlo rezultira slabijom ili gotovo nikakvom cvatnjom. U bašti ga je najbolje saditi uz kupusnjače i paradajz, jer osim što privlači gusjenice, privlači i lisne vaši. S obzirom na to da je dragoljub vrlo osjetljiv na mraz, sa sjetvom u zatvorenom počnite tek krajem marta, a u baštu ga presađujte u maju.

Pročitajte: Otjerajte bube iz bašte uz pomoć ovih pet cvjetova

Osim što može poslužiti kao mamac i tako odvratiti štetnike od napada na povrće, neke insekte može i odbiti svojim mirisom, pa se stoga preporučuje posebno uz tikvice i krastavce.

Da bi biljke obilno i dugo cvale, treba ih redovno prikraćivati. Ako se dragoljub uzgaja na manje plodnom tlu, listovi će biti manji i manje mesnati, ali će cvatnja biti obilnija.

Indijanska banana – Otkrijte kako se gaji ovo neobično voće

Indijanska banana – Razmnožavanje je bitan korak za one koji žele uživati što duže u uksuima fine voćke. Zovu je i indijanska banana, paw-paw.

Indijanska banana najčešće raste kao veliki grm ili drvo te doseže visinu od 15 metara. Zimi gubi lišće i ne rađa plodove, a krošnja je zanimljivog oblika piramide. Stablo možemo prepoznati i po potpuno glatkoj sivoj kori i velikim listovima. 

Razmnožavanje je nešto teže od samog uzgoja. Za uzgoj joj jednostavno trebamo osigurati kvalitetno obogaćeno tlo, a može preživjeti mraz i ekstremno niske temperature.

Indijansku bananu možemo uzgajati iz sjemena ili sadnica. Za prvu opciju potrebna nam je duža zima, a sadnice možemo početi uzgajati u bilo koje doba godine. Sadnice možete zasaditi i u posudi na balkonu, terasi, na bilo kojem mjestu daće plodove.

Kad je sadite, treba iskopati nešto veću rupu, napuniti je dobrom vrtnom zemljom ili tresetom za sadnju cvijeća, a stavite i stajsko ili neko drugo đubrivo.

Indijanska banana razmnožavanje

Indijanske banane najčešće nisu samooplodne pa razmnožavanje može biti teško. Iz tog se razloga uvijek sade minimalno dvije sadnice banana, a najbolje je zasaditi 3, 4 u slučaju da neke ne uspiju.

Pročitajte: STEVIJA – Evo kako da sami uzgojite najpopularniju zamjenu za šećer

Evo kako se gaji fikus ginseng koji uspijeva i kao bonsai

Odličan čistač vazduha, lijep i egzotičan fikus ginseng (ficus ginseng) prepoznaje se po debelim, isprepletanim vazdušnim korijenovima i sjajno zelenim zašiljenim listovima, koji su dugi do 7 cm.

Neobična ukrasna biljka, fikus ginseng, najbolje uspijeva na dobro osvjetljenim mjestima blizu prozora, na temperaturi od 18 do 25ºC, a može da podnese minimalno 16ºC. Osjetljiva je na promaju i previše zalivanja, ne prija joj ni direktno sunce. U toku zime zaliva se tek kada se potpuno osuši zemlja, a ljeti kada se prosuši do polovine.

Pročitajte: Još nije kasno za cvijeće – Ove cvjetne vrste možete posaditi i sada!

Prilikom zalivanja saksiju sa fikusom potopite u dublju posudu sa odstajalom vodom i ostavite da oko pola sata da bi se zemlja dobro navlažila. Zatim je ostavite u kadi ili sudoperi da se ocijedi. Lišće svakodnevno prskajte odstajalom vodom. Biljku prihranjujte tečnim mineralnim đubrivom za zelene biljke od marta do septembra.

Ginseng se presađuje na dvije do tri godine, ili jednom godišnje ukoliko se kroz otvore na saksiji pojavi korijenov sistem. To se obavlja na proljeće, stavite je u veću saksiju sa otvorima za drenažu i isijecite trećinu korijena. Zatim biljku dobro zalijte i stavite na sjenovito mjesto dvije nedelje. Prilikom orezivanja trebalo bi da na svakih šest izraslih listova, uklonite tri. Ovo pravilo ne morate striktno da poštujete kod manjih biljaka. Fikus ginseng možete da gajite i kao bonsai.

Iskoristite destilovanu vodu iz klime za zalivanje biljaka

Za zalivanje sobnih biljaka ne postoje precizna pravila. Ono zavisi od vrste biljke, temperature, godišnjeg doba, položaja biljke (da li je u sijenci ili na direktnom svjetlu), veličine saksije i materijala od koga je napravljena, kao i faze rasta. Biljka kojoj je potrebno zalivanje prepoznaje se prije svega po klonulosti listova, a njen zemljišni supstrat je svjetlije boje i na dodir mrvičast.

Zimi treba zalivati biljke ujutru, da bi se do uveče zemlja malo osušila. Za vrijeme toplih ljetnih dana najbolje je da se ujutru zalivaju, a po potrebi i uveče.

Koja voda se može koristiti za zalivanje?

Kišnica, destilovana, prokuvana ili odstajala voda su najbolje za zalivanje biljaka. Možete da dodate malo limuna ili malo vještačkog đubriva u odstajalu vodu, to će im prijati.

Zalivanje hladnom vodom izaziva stres korijenja, a kod nekih biljaka opadaju i cvjetovi. Idealna za zalivanje je odstajala voda sobne temperature.

Kada je potrebno zalivati biljke?

U principu biljke se zalivaju više kada su u periodu vegetacije, u punom rastu, listaju i cvjetaju. Takođe se zalivaju više, kada je visoka ambijentalna temperatura, kada su zasađene u poroznom supstratu ili u tijesnim saksijama.

Zalivanje treba prilagoditi zahtjevima biljke. Postoje biljke, koje ne mogu da podnesu nedostatak vode, pa se suše i venu. Zato kod njih strogo treba paziti da se između dva zalivanja zemlja ne presuši. Takve biljke su na primjer kalatea, ciklama, ciperus, adianum, kalceolarija, dioneja, fikus pumila, fitonija, nefrolepsis, nertera, selaginela, spatifilum, streptokarpus. Biljke koje mogu da podnesu i kada se ponekad ne zaliju su kaktusi, sukulenti, aspidistra, juka, nolina, zamija, hoja, dracena, cikas palma, jatrofa, pahipodijum.

Kada se biljka ne zaliva duže vrijeme može da dođe do oštećenja. Ako kasnije dobije veću količinu vode, često odbaci listove, a kada se zatim uredno zaliva potjera nove.

Pročitajte: Zalivanje biljaka za vrijeme odmora – Potreban vam je samo KANAP!

Da bi se utvrdilo da li je biljci potrebno zalivanje, nije uvijek dovoljno da se opipa samo površina zemlje u saksiji, jer zemlja u dubini saksije može da bude vlažna, a gornji sloj suv, zbog toplote i suvog vazduha u sobi. Takođe, kada se češće zaliva samo površina, ona postaje tamna i vlažna, a ostala zemlja je potpuno suva.

Šta kada previše zalijemo biljku?

Kada se biljka previše zaliva klone, a za nekoliko dana na ivicama ili na sredini lista se pojavljuju tamne mrlje, koje postaju crne i formiraju nekroze. Korijenje počinje da truli, a biljku često napadaju gljivice. Zato treba odmah prestati sa zalivanjem i biljku staviti na suvo mjesto koje se dobro provjetrava. Preporučuje se uklanjenje opuštenog ili korijena sa tamnim mrljama, kao i zamjena saksija i supstrata nekim koji ima lagan mehanički sastav ili sušenje postojećeg.

Pročitajte: Zalivanje cvijeća mlijekom? I još mnogo korisnih trikova za cvijeće bez mane!

Šta kada zaboravimo da zalijemo biljku?

Ako se zbog propusta u zalivanju neka biljka osuši, stavite je u kadu ili u veću posudu sa vodom dok se zemlja ne natopi, što traje obično preko noći.

Priprema tekućeg đubriva od maslačka

Tekuće đubrivo od maslačka – Ovakav pripravak poboljšava strukturu silicijuma te stimuliše rast biljaka, djeluje na razvoj cvijeta kao i na čvrstoću lista, a djeluje i protiv jabukinog smotavca i lisnih vaši. 

Ima visok sadržaj kalijuma te fosfora, kalcijuma, željeza, natrijuma, kao i brojne vitamine, eterično ulje, smolu, inulin, šećer, enzim, masne kiseline, sumpor.

Priprema tečnog đubriva od maslačka

1. Za pripremu đubriva potrebno je nabaviti sljedeće: 1 – 2 kilograma listova i cvjetova maslačka, 10 litara vode, plastičnu posudu, prozračnu tkaninu i cjedilo.

2. Listove i cvjetove maslačka prelijte s 10 litara vode i prekrijte prozračnom tkaninom.

3. Svaki dan otopinu žustro miješajte nekoliko minuta.

4. Nakon 2 sedmice, kada završi fermentacija, đubrivo je spremno za upotrebu.

5. Procijedite je kroz cjedilo i krenite s đubrenjem.

6. Nerazrijeđenim đubrivom đubrite bobičasto voće, stabla kruške i jabuke i prazne gredice. Za đubrenje plodovitog i korjenastog bilja u vrtu đubrivo razrijedite vodom u omjeru 1: 10.

7. Đubrivo od maslačka bogato je mineralima te je izvrsno za podsticanje biološke aktivnosti u tlu pa ga je idealno koristiti dva puta mjesečno.

Pročitajte: Kompostni čaj za kontrolu biljnih bolesti i kao đubrivo /RECEPTI/

Kako se gaji salata endivija?

Endivija (Cichorium endivia L.) je jednogodišnja vrsta. Ima vretenast i slabo razgranat korijenov sistem. U prvim fazama razvoja formira lisnu rozetu koja je jestivi dio biljke, a u drugoj fazi cvjetonosno stablo i plod. 

U zavisnosti od oblika i građe lista razlikuju se eskariol endivija koja ima široke, naborane i slabo nazubljene listove, i krecava endivija koja ima duboko usječene i krecave listove.

Endivija razvija veliku rozetu sa mnogo lišća, ili supotrotno svija lišće i pravi glavicu. Cvketonosno stablo je visine 1-1,5 m, razgranato. Cvjetovi su dvopolni i stranooplodni. Plod je izdužena ahena (2-4 mm), sive boje, sa vijencem ljuspica na vrhu, koje služe za raznošenje.

Endivija najbolje uspjeva na duboko obrađenom, humusnom i baštenskom zemljištu. Slabo podnosi direktno đubrenje stajskim đubrivom, te se gaji poslije kulture koja je đubrena stajnjakom. Pred sjetvu ili sadnju unosi se 70 g/m² kompleksnog NPK, a pred početak intenzivnog rasta lista prihranjuje se sa još 20 g/m² KAN-a.

Endivija se gaji za jesenju odnosno zimsku potrošnju. Proizvodi se preko rasada ili direktnom sjetvom na stalno mjesto. Rasad se gaji slično rasadu salate. Pristiže za sadnju za 4-6 sedmica. Stasali rasad rasađuje se na stalno mjesto 40×40 cm. Na stalno mjesto se sije krajem juna i početkom jula mjeseca direktno na isti razmak. U fazi dva stalna lista vrši se prorjeđivanje na konačni razmak.

Pročitajte: Proizvodnja endivije u plasteniku

Njega endivije sastoji se u prorjeđivanju, okopavanju, prihranjivanju i navodnjavanju. Na dobro razvijenim biljkama izvodi se tzv. etioliranje (izbjeljivanje). Biljke se izbjeljuju 2-3 sedmice pred berbu tako što se biljke pri vrhu privežu vezivom. Do berbe biljke izbijele u unutrašnjosti. Za berbu stiže 2-2,5 mjeseca po rasađivanju. Biljke se režu u osnovi, odvezuju, očiste od suvih i ošećenih listova.

Da bi se produžila proizvodnja i preko zime, praktikuje se da se biljke počupaju sa dijelom zemlje, ostave u stare leje i pokriju prozorima. Prinos se kreće 16-25 t/ha. Kod nas se gaje sorte eskariol žuta i eskariol zelena.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.