Naslovnica Blog Stranica 422

Kako se pravi alkoholno piće od smokava?

Smokva (Ficus carica L.) se često naziva rajskim voćem Mediterana jer je jedna od najzdravijih voćki. Bogata je brojnim fitonutrijentima, vitaminima i antioksidansima. Kako se pravi alkoholno piće od smokava pročitajte u nastavku.

Ljekoviti dijelovi su plod smokve, mliječni sok, list i kora drveta.

Smokve su odličan izvor minerala i vitamina:

  • kalcijuma,
  • fosfora,
  • bakra,
  • kalijuma,
  • magnezijuma,
  • vitamina B, C, A i K.

Pročitajte: Evo zašto bi trebalo konzumirati suve smokve

Izuzetno su bogat izvor hranljivih vlakana, a visok procenat čine vlakna rastvorljiva u vodi. Ta vrsta vlakana pomaže pri sniženju nivoa glukoze i holesterola u krvi, a ujedno djeluje povoljno na regulaciju probave. Bogate su brojnim fitohemikalijama, posebno beta-karotenom, polifenolima, antocijaninima i biljnim mastima.

Smokve regulišu nivo holesterola u krvi, mada ne sve smokve podjednako.

Pročitajte: Recept za SIRUP od LISTOVA SMOKVE!

Mediteranska travarica od smokava – alkoholno piće od smokava

U staklenu posudu staviti 1 l lozove rakije, 4 kašike meda, 4 jako zrele smokve, 1 g cimeta, a klinčić, 1 koricu limuna (samo žuti dio). Ostaviti da odstoji 60 dana, filtrirati, flaširati i ostaviti da odstoji još 30 dana. Ovo piće je lagani laksativ.

Jubilarni 10. Međunarodni sajam šljive, voćnih rakija i meda u Ugljeviku

Jubilarni 10. Međunarodni sajam šljive, voćnih rakija u Ugljeviku održava se danas na gradskom trgu a okupio je preko 90 izlagača.

Načelnik Ugljevika Vasilije Perić otvorio je sajam pozdravnim riječima učesnicima i svim gostima.

– Ovo je najveća privredna i turistička manifestacija koja se održava u našoj opštini, a  Ugljevik je poznat voćarski kraj,  zahvaljujući vrijednim domaćinima, njihovom radu, iskustvu i znanju, ali i klimatskim prilikama, jer u ovom kraju šljiva dospijeva nešto ranije u odnosu na druge krajeve – rekao je Perić u obraćanju za portal InfoBijeljina

 

 Načelnik Ugljevika Vasilije Perić

Načelnik Ugljevika Vasilije Perić

On je dodao da je Ugljevik najveći proizvođač šljive u Srpskoj.

– Sajam je nastao kao rezultat potrebe da povećamo obim proizvodnje ovog proizvoda ali i za sticanje novih saznanja, novih poslovnih veza. Opština Ugljevik je u prethodnom periodu ulagala značajna novčana sredstva u izgradnju infrastrukture u seoskom području, a selo je ono od čega zavisi ostanak stanovništva na ovim prostorima – naveo je Perić koji se zahvalio organizatorima i svima koji su podržali ovu manifestaciju.

Organizator Sajama je lokalna agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća, a direktor Momčilo Marsenić rekao je da ovogodišnji sajam ima rekordan broj izlagača, nji 90, te da su predata 223 uzorka voćnih rakija iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH za ocjenjivanje.

– Vlasnik najbolje šljivovice dobiće kazan za rakiju od 110 litara vrijednosti 4.800 KM – rekao je Marsenić.

Sajmu su prisustvovali predsjednik SDS-a Mirko Šarović, narodni poslanik PDP-a u Skupštini Srpske Jelena Trivić, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović i načelnik Lopara Rado Savić.

 

Crna unutrašnjost krompira – Kako spriječiti ovu pojavu?

Često ćemo prilikom sječenja krtola otkriti da je unutrašnjost crna. Ovu pojavu mogu izazvati različiti uzroci, a većinu možemo spriječiti.

Krompir je vrsta povrća koju možemo pronaći u skoro svakoj bašti. U ovom periodu vade se njegove krtole koje ćemo čuvati tokom zime. Veoma često se na uskladištenim krtolama javljaju oboljenja koja mogu dovesti do njihovog propadanja. Oboljele mogu dospjeti sa polja u skladišta ili se bolest može pojaviti na onima koje smo već spremili. Najčešće pronalazimo one koje su po izgledu dobre, zdrave, ali tek kada ih počnemo sjeći otkrijemo da je njihova unutrašnjost crna, tamna.

Uzroci suve tuleži

Suva trulež krompira je gljivično oboljenje koje izazivaju gljivice iz roda Fusarium, a osim gljivica do ove pojave mogu dovesti i drugi uzroci. Ovo najznačajnije oboljenje uskladištenog krompira izaziva velike štete i može u potpunosti da ga upropasti.

Osim gljivičnog oboljenja, razlozi su i neuravnotežen sastav zemljišta, pogrešno đubrivo, nedostatak vlage u zemljištu, vremenske prilike tokom uzgajanja i vađenja, postupak sa krtolama tokom vađenja i skladištenja, ali i uslovi skladištenja.

Zaraze gljivicama Fusarium spp. dolazi prilikom vađenja iz zemlje, sortiranja ili transporta. Svako oštećenje na površini krtole predstavlja otvorena vrata za ulazak gljivice.

Pročitajte: Pravilno vađenje krompira

„Krivac“ su i azotna đubriva

Neuravnotežen sastav zemljišta i greške prilikom prihrane biljaka mogu izazavati ovu pojavu. Veliki broj baštovana u želji da dobije visok prinos i krupne krtole pribjegava đubrenju azotnim đubrivima – mineralnim i prirodnim. Ona stimulišu brzi rast nadzemne mase i daju krupne krtole. Međutim, upravo je u tome problem. Velika količina azota dovodi do bržeg propadanja uskladištenih.

Zbog toga u periodu vegetacije ne treba krompir pretjerano prihranjivati azotnim đubrivima. Treba biti obazriv i kada su u pitanju prirodna. Stajsko i kokošije, biljna đubriva, đubrivo od koprive, zelena biljna masa i razna druga su bogata azotom. Često se u kombinaciji sa njihovom pretjeranom upotrebom zaboravi na đubriva bogata kalijumom. Krompir je veliki potrošač kalijuma, a upravo od njega zavisi kvalitet, dozrijevanje i mogućnost čuvanja.

Nedostatak vlage u zemljištu tokom perioda vegetacije je još jedan razlog. Ukoliko sušni period dugo potraje, krtole ostaju nerazvijene, isušuju se. Višak vlage tokom vegetacije sprečava korijen da vrši razmjenu gasova. Dolazi do truleži i propadanja korijena i krtola.

Vremenski uslovi imaju veliki uticaj na rast i razvoj. Krompir je biljna vrsta kojoj odgovaraju umjerena temperatura i vlažnost. Visoka temperatura zaustavlja rast krtola i izaziva njihovo pregrijavanje. Niže temperature usporavaju usvajanje hranjivih materija.

Pročitajte: Kada je pravo vrijeme za vađenje krompira?

Pazite kod vađenja

Prilikom vađenja, manipulacije sa njima, čišćenja, sortiranja i skladištenja možemo djelovati na pojavu crne unutrašnjosti. Veoma je važno da pravilno odredimo momenat vađenja. Vađenje nezrelih, kao i suviše kasno vađenje mogu dovesti do gubitaka. Određivanje optimalnog momenta berbe smanjuje ovu pojavu za 25 posto.

Takođe, prilikom vađenja, sortiranja i transporta treba smanjiti mogućnost oštećenja. Krtole ne bacati i ne udarati, jer na tim mjestima može doći do oštećenja. Ne čuvati ga u debelom sloju. Na onaj u donjem se vrši se veliki pritisak i one su podložnije propadanju.

I skladištenje u neadekvatnim uslovima, posebno kada su u pitanju temperatura i vlažnost, rezultiraće pojavom crnila unutrašnjosti.

Probajte da uzgojite kineski kupus, lako je, a sada je pravo vrijeme za sadnju!

Kineski kupus riznica je hranjivih materija – vitamina A i C te kalcijuma. I ono što je najvažnije – uspijeva i kod nas.

Kupusnjače su prilično popularne na našim jelovnicima i imaju dugu uzgajivačku i kulinarsku tradiciju – osim kupusa, često konzumiramo kelj, prokulicu, korabu i karfiol tako da kineski kupus, koji se pojavio prije nekih 15-ak godina na našim pijacama, ima doista jaku konkurenciju.

Stoga kod nas još uvijek ima status manje poznatoga povrća i tek rijetki posežu za njim, uprkos njegovom bogatom ukusu i vrijednim hranjivim sastojcima i niskoj kalorijskoj vrijednosti.

Pročitajte: Kineski kupus – Zeleno lisnato povrće bogato vitaminima

Nastao je ukrštanjem kineske raštike i postrne repe, kineski kupus, koji smo u počecima zvali pe-tsai, ukusom najviše odgovara kelju. I sprema se na sličan način – na pari, s maslinovim uljem i bijelim lukom, kao varivo, u obliku popečaka ili kao sastojak u složencima. Isto tako, kineski kupus moguće je jesti i u sirovom obliku, kao salatu Kinezi i Japanci često pohuju njegovo lišće, tako da vrijedi ne samo eksperimentirati s njim u kuhinji nego ga zasaditi i u većoj količini jer ćete, nakon što ga probate biti njegov obožavatelj.

Uzgoj kineskog kupusa

Svakako se nemojte libiti zasaditi ga u svojoj bašti, bez obzira živjeli u mediteranskom ili kontinentalnom području jer će uspjeti bez većih problema. Bitno je da temperatura u vrijeme sadnje i vegetacije ne bude ispod 7 stepeni.

Pročitajte: Njega usjeva kupusa – Prihranjivanje, okopavanje, zalivanje

Sada je pravo vrijeme da kupite njegove sadnice i nađete mu mjesto u svojoj bašti. Sredina i kraj ljeta idealno su vrijeme za njegovu sadnju – idealna temperatura za njega je od 12 do 22 stepena, a pozicija – sunčana i s puno svjetla. Iako, dobro će uspjeti i u polusjeni.

Sadite ga i njegujete isto kao i kupusnjače i u tlo koje je pogodno za njihov uzgoj. Važno i popusno tlo za kineski kupus će biti pravo rješenje. Ako je zemlja odviše rahla ili tvrda, slabije će uspjeti. Sadnice neka budu udaljene jedna od druge oko 30 cm. Nakon sadnje redovno zalivajte sadnice, jer kupus ima plitko korijenje koja zahtijeva vodu, ali u manjoj količini. Prve odrasle plodove možete očekivati u oktobru.

Zaštita zasada maline posle berbe

Malinu napada veliki broj štetočina, prouzrokovača biljnih bolesti – patogena i korova. Iz tog razloga potrebno je preduzeti mjere zaštite koje sprječavaju pojavu bolesti, štetočina i korova obezbeđujući zdrav i kvalitetan rod.

Nakon završene berbe u zasadima maline, potrebno je početi sa preventivnim mjerama zaštite protiv štetnih organizama.

Za suzbijanje prouzrokovača biljnih bolesti može se primijeniti preparat na bazi a.m. azoksistrobina odmah nakon berbe i uklanjanja starih izdanaka uz dodatak insekto-akaricida na bazi a.m. abamektina ili a.m.buprofezin-a koji suzbijaju štetne insekte i grinje. Petnaest dana nakon prethodno obavljenog tretmana (u slučaju potrebe) ponoviti tretman istim gore navedenim preparatima.

Krajem oktobra u malinjaku je potrebno nastaviti sa preventivnom zaštitom i to primjenom nekih od preparata na bazi a.m. bakra koji suzbijaju prezimljavajuće oblike bolesti koji izazivaju sušenje izdanaka maline.

Pročitajte: Šta prvo trebate uraditi s malinama nakon kupovine

Jedna od neophodnih mjera u malinjaku nakon berbe je i uništavanje korova, što predstavlja obaveznu i redovnu mjeru u proizvodnji zdravog i kvalitetnog ploda maline. Ukoliko se u malinjacima ne uništavaju korovi i ako se isti posle berbe ne uklone ili unište oni će biti velika konkurencija ostavljenim izdancima u hrani i vodi koja je najpotrebnija malinjacima u julu i avgustu mjesecu i dobra podloga za razvoj štetnih organizama.

Korovi u malinjacima suzbijaju se primjenom mehaničkih i hemijskih mjera ili kombinacijom istih. Mehaničke mjere podrazumevaju primjenu različitih agotehničkih mjera: plijevljenje i okopavanje u redu, plitko oranje, drljanje, košenje i freziranje između redova (po potrebi).

Hemijske mjere podrazumevaju primjenu herbicida. Sa herbicidima u malinjacima treba biti oprezan i ne upotrebljavati ih pre konsultacija sa stručnim licima.

Dipl. inž. Vesna Janković, PSSS Valjevo

 

Šljivin smotavac – Najznačajnija štetočina ŠLJIVE

Šljivin smotavac (Cydia funebrana) predstavlja jednu od najznačajnijih i najopsnijih štetočina šljive.

Najštetniji stadijum pomenute štetočine šljive je larva, koja nanosi ogromne štete u uslovima prenamnoženosti, do kojih ne rijetko dolazi u povoljnim klimatskim uslovima.

Zeleni plodovi koje napada prva genracija šljivinog smotavca, mogu prevremeno dobiti plavu boju i opadaju. Prisustvo gusjenice u plodu može se prepoznati po smolotočini koja se formira na mjestu ubušivanja štetočine u plod.

U jedan plod može da se ubuši više larvi. Larve često oštećuju i košticu u mladom plodu, a rupe oko koštice pune svojim izmetom.

Pročitajte: Kako spriječiti monilioze koštičavog voća

Prezimljava kao gusjenica na skrovitim mjestima na granama i deblu voćaka.

U proljeće nastaju leptiri koji polažu jaja na plodove. Ispiljene gusjenice se ubušuju u plod, završavaju razviće za dvadesetak dana, napuštaju plod i odlaze na skrovita mjesta na stablu ili zemljištu.

Leptiri nove generacije se pojavljuju tokom ljeta i njihove gusjenice čine štete na već zrelim plodovima. U nekim godinama može se javiti i treća generacija.

Suzbijanje:

Šljivin smotavac se suzbija u periodu od završetka embrionalnog razvoja do ubušivanja gusjenica (od kraja maja do kraja juna) sa obaveznim ponavljanjem tretiranja  insekticidima u vremenskim razmacima koji zavise od rezidualnog dejstva primenjenih preparata zbog preklapanja generacija.

Kako su naše bake čuvale BRESKVE – Ovakav način pakovanja održava svježinu voća

Kako se čuvaju breskve da se održe svježe i gdje treba stavljati one koje još nisu sasvim zrele?

Vrijeme berbe bresaka uvijek je za naše bake značilo da se u kući sprema džem ili marmelada, ali i da će voća biti previše da se sve odjednom iskoristi.

Pročitajte: Najbitnije zdravstvene prednosti breskve

Zato su domaćice pažljivo odvajale zrele breskve od onih koje još mogu i treba da stoje na sobnoj temperaturi. To se prepoznaje po sljedećim znacima:

  • svijetla kora
  • tvrda voćka na lagani pritisak i
  • odsustvo izrazitog mirisa

To znači da je breskva još uvijek nedozrela. U tom slučaju, ne treba je stavljati u frižider. Tada se voće stavlja na sobnu temperaturu ili, eventualno, u podrum. Idealno je ako možete da breskve rasporedite u plitke gajbice ili na poslužavnik i to tako da se međusobno ne dodiruju. Obavezno ih okrenite naopačke, tako da leže na mjestu gdje je bila peteljka. Takođe, nemojte ni da ih perete.

Pročitajte: Kako da omekšate tvrde breskve, kajsije i nektarine?

Ako su breskve:

  • narandžaste i crvenkaste boje
  • izrazitog mirisa
  • meke pod pritiskom prstiju

znači da su zrele i spremne za upotrebu. Ako ne možete sve odmah da ih potrošite, spremite ih u frižider po istim uputstvima – okrenute naopačke, najbolje u plastičnoj ili metalnoj kutiji i poklopljene.

Sada cvjeta DALIJA – Kako se gaji ovaj prelijepi cvijet?

Dalija je porijeklom iz Meksika i Centralne Amerike. Bogatstvo boja učinilo ju je idealnim cvjetom za dekorisanje svakog doma ili balkona. Ostavljaju cvjetanje za kraj ljeta, pa je sada njihovo idealno vrijeme. Cvjetaju od sredine ljeta do prvog mraza i dostupne su u velikom broju boja, uzoraka, veličina cvijeta i oblika.

Njega dalije

Dalije se uzgajaju lako, dovoljno je da pratite nekoliko jednostavnih koraka.

Dalije i svetlost

Da bi proizvele mngoo cvjetova dalijama je potrebno mnogo sunca. Poželjo je najmanje šest do osam sati dnevno.

Pročitajte: Neobična prihrana koju će cvijeće obožavati i davati bujne cvjetove

Zemljište

Dobro drenirano tlo sa dosta organske materije i prilično neutralnim pH tla od oko 6,5 idealno je za ovu prelijepu biljku.

Zalivanje dalija

Dalije je dovoljno da zalivamo dva puta nedjeljno. U slučaju da su ljetni dani posebno topli i suvi, zalivajte ih i češće, prema stanju zemljišta. Važno je da se zemlja nikada ne osuši jer je suvi gornji sloj zemlje jednak suvoj biljci.

Porodica Šubarić iz Bijeljine tokom cijele godine proizvodi organsku zelenu salatu

Stojan Šubarić iz Velike Obarske kod Bijeljine jedan je od rijetkih povrtara koji se odlučio za proizvodnju zelene salate tokom cijele godine.

Proizvodi oko 20 vrsta salate.

Ovo je dosta zahtjevna proizvodnja, a tržište nesigurno, što je ovoj vrijednoj porodici kočnica za dalja ulaganja i unapređenje proizvodnje u koju su uključeni svi članovi domaćinstva.

Proizvodnja zelene salate dosta je zahtjevna i traži angažman cijele godine.

Osnovni preduslov za uzgoj salate na otvorenom je kvalitetno zemljište, bogato humusom koje dobro zadržava vlagu.

U proizvodnju su uključena starija djeca, sin i kćerka Јelena koja je upisala Poljoprivredni fakultet jer želi da unaprijedi proizvodnju.

– Dobili smo papir da nam je salata ispravna, dolazila je inpekcija uzela uzorak, nije ništa našla, čista organska salata zato i imamo svoje stalne mušterije – kažu Šubarići.

Sadilica za salatu Šubarićima bi mnogo olakšala posao, ali još nisu u mogućnosti da nabave ovu mašinu koja je za njih preskupa, jer zbog nesigurnog tržišta ne smiju da uđu u velika finansijska ulaganja.

Ovogodišnja proizvodnja je skuplja za 30% zbog većih cijena goriva, đubriva i repromaterijala.

Trik kako da vratite prezreloj banani lijepu žutu boju

Iako banane spadaju u jedno od omiljenog voća, čim promijene zlatnu, žutu boju, odnosno potamne i dobiju pege, ostavljamo ih po strani, misleći da nisu dobre i jestive.

Međutim, taj podatak je daleko od istine.

Za početak uzmite kesu za čuvanje namirnica, ili kesu za zamrzivač i u nju stavite rižu i bananu.

Kesu zatvorite i ostavite bananu da odstoji tako sat vremena. Potom je izvadite iz kese, i sušite je fenom za kosu podešenim na najnižu temperaturu nekoliko minuta.

Banane će dobiti lijepu žutu boju i ponovo će biti ukusne.

Pogledajte video: