Naslovnica Blog Stranica 371

Berkšir – Rasa svinja čiji je opstanak ugrožen

Agrosavjet
-
0
Berkšir – Rasa svinja čiji je opstanak ugrožen

Berkšir je veoma rijetka rasa svinja koja vodi porijeklo iz istoimene engleske grofovije.

Smatra se da je ovo najstarija britanska rasa svinja, čiji je opstanak ugrožen. Prema podacima fonda za očuvanje rijetkih rasa, u Engleskoj je ostalo svega 300 priplodnih krmača.

Ova rasa je razvijena polovinom 19. vijeka ukrštanjem većeg broja pasmina, a prvo udruženje je formirano 1885. godine.

Pročitajte: Stočni grašak, bob i uljana repica u ishrani svinja

Berkšir je ranostrasna svinja, manjeg formata, crne boje sa karakterističnim bijelim predjelima na vrhu njuške, donjim dijelovima nogu i repu. Na glavi je uočljiva kratka, ulegnuta njuška i uspravne uši. Noge su slabe u odnosu na tijelo.

Važe za dobroćudne svinje, izuzetno mirne naravi sa veoma dobrim majčinskim instiktom. Osrednje su plodnosti, pa krmača prosječno prasi 8-9 prasadi.

Pročitajte: Aromatizovana hraniva povećavaju apetit

Meso je dobrog kvaliteta, cijenjeno zbog ukusa i sočnosti. Visok sadržaj masti ga čini pogodnim za dugo kuvanje i kuvanje na visokim temperaturama.

Pored mangulice i „poland china“ pasmina, berkšir je imao ulogu u nastanku slavonske svinje.

Nemate baštu – Evo koje biljke vole da ih uzgajate u stanu

Agrosavjet
-
0
Nemate baštu – Evo koje biljke vole da ih uzgajate u stanu

Želite li jesti namirnice iz svog uzgoja, a niste od sretnika koji imaju vlastitu baštu, pokušajte uzgajati ovih pet biljaka u zatvorenom i nećete zažaliti.

Bavljenje povrtarstvom ima pregršt prednosti. Osim što omogućuje da jedete namirnice iz vlastitog, kontrolisanog uzgoja, ujedno je i besplatna antistres terapija. No, što je s onima koji se žale da nemaju gdje zasaditi svoj vrt? Rješenje postoji, pa čak i za male stanove u kojima nema puno mjesta i drugih uslova za uzgoj.

Naime, postoje biljke koje praktično vole da ih uzgajate u zatvorenim prostorima. Donosimo pet najpopularnijih.

1. Bosiljak

Ovaj začin poznat iz porodice metvice, sa slatkastim ukusom, poznat je u našim krajevima. Postoji niz sorti bosiljka koje jednostavno možete uzgajati u posuditi koju bi idealno bilo postaviti uz prozor postavljen na južnom pročelju stana. Voli puno sunca i topline.

Osigurajte posudu s dovoljno dobrom drenažom, a zemlja u njoj neka bude vlažna, no nemojte bosiljak „potapati“. Ne zaboravite da se bosiljak sjajno slaže sa sirom, paradajzom, supama, tjesteninom, pizzom…

Pročitajte: Sedam razloga zašto treba da koristite ljekoviti i moćni bosiljak

2. Aloe vera

Riječ je o biljci s dugim, kožnatim, mesnatim listovima. Posadite je u posudu i uzgajajte na sobnoj temperaturi od oko 21°C i uz mnogo svjetla.

Aloe vera preferira nešto suvlju zemlju pa je zalivajte svako 2 do 3 dana. Ova čudesna biljka umiriće opekotine od sunca, ogrebotine i svrb kože. Samo razlomite njen list tamo gdje je najdeblji i nanesite gdje je potrebno.

3. Paradajz

Ovo omiljeno ljetno povrće, koje je zapravo u biljnoj klasifikaciji voće, odličan je izvor vitamina A, C i K, kao i beta karotena koji štiti kožu od štetnih sunčevih zraka.

Odaberite neku sitniju sortu paradajza koja će biti idealna za vaš mali vrt u stanu. Paradajzu treba mnogo topline i svjetla tako da posudu postavite na najosunčanije mjesto u stanu. Zemlja cijelo vrijeme treba biti mokra, no ne i natopljena.

4. Korijander

Riječ je o osjetljivoj biljci, s „čipkastim“ listovima i oporim okusom. Omiljen je to začin u kuhinjama širom svijeta, počevši od meksičke do indijske i tajlandske, no jednako je omiljen i u Evropi.

Čuvajte ga od previsokih temperatura jer će se osušiti, no korijanderu treba puno svjetla. Najbolje bi bilo da ga posadite pokraj prozora orijentiranog prema istoku. Zemlja neka bude vlažna, no ne i natopljena.

Pročitajte: Šta je korijander, kako se gaji i koje su njegove prednosti za zdravlje

5. Špinat

Lisnata superhrana biće sretna ako je uzgajate u zatvorenom prostoru! Ne voli ni kad joj je prevruće ni kad je prehladno stoga smjestite posudu na sunčano mjesto i osigurajte joj sobnu temperaturu. Odaberite dublju posudu jer korijen špinata treba više prostora.

Vrlo brzo uživaćete u biljci bogatoj proteinima, vitaminima A i K, folnoj kiselini, vlaknima… Namirnica je to koja jača srce, memorijski sistem, a idealna je hrana za trudnice jer pomaže razvoju djeteta.

Zaštita, đubrenje i održavanje voćnjaka nakon berbe

Agrosavjet
-
0
Zaštita, đubrenje i održavanje voćnjaka nakon berbe

Poslije berbe voća, a prije opadanja lišća posao u voćnjaku nije završen. Voćku treba održati u dobroj kondiciji obezbjeđujući joj odgovarajuće količine vode za normalan tok fizioloških procesa.

Voćnjak se nakon berbe, a prije opadanja lišća odnosno zimskog mirovanja voća ne smije prihranjivati azotnim đubrivima da ne bi došlo do produžavanja vegetacije. To bi dodatno oslabilo voćku i uvelo je nespremnu  u hladni zimski period. Uslijed niskih temperatura došlo bi do propadanja nedozrelih mladara. To bi značajno umanjilo prinos u narednom vegetacionom periodu i naštetilo samoj biljci.

Voćka se prihranjuje kada list skoro u potpunosti bude opao i prosječne temperature budu niže od 10°C . Tada su voćke u stanju prisilnog mirovanja. U našim uslovima to se dešava uglavnom u drugoj polovini novembra mjeseca.

U  jesenjoj prihrani voćaka pored stajskog đubriva se koriste i kompleksna mineralna NPK đubriva u formulaciji (7:20:30),(16:18:36),(5:20:30) itd. u zavisnosti šta se u tom momentu nudi na tržištu. Po iskustvenim normama za naše zemljište je ukupno potrebno oko 400 kg/ha. Preporuka je da se prihrana mineralnim đubrivima obavlja u dvije faze s tim da količine đubriva prepolovimo.

Prvu dozu kompleksnog đubriva od 200 kg  treba ubaciti u zemljište od prve polovine novembra, dok je drugu dozu potrebno inkorporirati u februaru mjesecu.

Poslije berbe biljku možemo prihraniti i ureom preko lista (folijarno).Ovaj vid prihrane ima dvojak karakter. Prvi je da ovakvim tretmanom skinemo preostalo lišće koje ne dozvoljava voćki da uđe u stanje mirovanja, a izazvano pojačanom prihranom azota tokom vegetacije. Ovakav tretman će obezbijediti do 70% azota biljci. Biljke će ovaj azot deponovati u korijen.

Za ovaj tretman bi trebalo sačekati u našim krajevima drugu polovinu novembra mjeseca da zeljasti dijelovi biljke sazriju i budu spremni za mirovanje. Preporučena doza uree po hektaru je od 45-55 kg. Ovakvim tretmanom će se povećati zametanje plodova za narednu vegetaciju što će utucati na povećanje prinosa za narednu godinu.

Pored prihrane biljke azotom doći će i do smanjivanja inokuluma od fuzikladija (Čađava pjegavost lista i krastavost ploda) jer urea po svom djelovanju će razgraditi list i prouzrokovati razgradnju kleistotecija ovog patogena. Ovakav tretman voćaka nakon berbe je i ekonomičan pošto će smanjiti izlaganje trošku potencijalnog poljoprivrednog proizvođača jer neće morati utrošiti standardne doze azotnog đubriva za majsku prihranu u zemljištu.

Pročitajte: Preporuke za jesenje đubrenje voćaka

Jesenjni folijarni tretmani su se pokazali naročito važni za razvoj velikih, zdravih listova u lisnoj gronji, koji su opet odgovorni za razvoj jakih cvjetova i cvjetnih pupoljaka. Ovakav pristup koji podrazumijeva kombinovanje fertirigacije sa folijarnom aplikacijom azota povećava efikasnost usvajanja azota od strane biljke, dok smanjuje količinu azota primjenjenu uobičajnim putem preko zemljišta.

Prije ovog tretmana u jesenjem periodu potrebno je suzbiti korove u voćnjaku. To možemo uraditi prostim košenjem ili primjenom herbicida. Razlog ovome je da se smanji potencijal korova u narednom vegetacionom periodu koji bi onemogućio nesmetan rast i razvoj voćke koju pripremamo za plodonošenje u narednoj godini. Korov ima plići korijenov sistem i uzima sebi hranu od đubriva koja su namijenjena gajenoj biljci.

U konvencionalnom voćarenju za suzbijanje korova koriste se razne vrste herbicida. Jedan od tih herbicida je na bazi glifosata. On ima translokaciono djelovanje i nije selektivan. Uobičajna doza ovog sredstva je 4 od 6 l/ha ukupne površine. S obzirom da se herbicid aplicira samo na rizosferu (zona tla uz korijen biljke što uključuje tkivo i samu površinu korijena koja je pod njegovim direktnim uticajem) ispod voća treba obratiti pažnju na njegovo doziranje.

U praksi se jako dobro pokazao u kombinaciji sa Deherbanom 2,4-D (2,4-diklorfenikosi) sirćetna kiselina 600 g/L.  Preporučena doza za Deherban je 1l/ha. Treba pripaziti i ovaj tretman uraditi prije opadanja lišća da bi se herbicid mogao što bolje aplicirati na korove. Da bi aplikacija herbicida bila potpuna potrebno je dodati okvašivač u ovaj rastvor. Okvašivač smanjuje površinski napon kapljica vode i stim poboljšava dejstvo herbicida.

Poslije svih ovih radova potrebno je uraditi tretman na biljci bakarnim preparatima. Preporučuje se miješanje bakra sa mineralnim uljem radi boljeg prijanjanja za stablo i njegovog izrazitog ovicidnog djelovanja. U zavisnosti ponude na tržištu i finansiske moći proizvođača mogu se koristiti bakarna sredstva različitih formulacija.

Npr. Nordox 0,15% + Mineralno ulje 3% ili Bakarni oksihlorid 0,75% + M.U. 3% itd.

Poželjno je da temperatura vazduha bude od 12°C pa naviše i po mogućnosti da je vedar dan. Jon bakra pri toj temperaturi je aktivan (oko 2 sata) i ima svoje baktericidno i fungicidno djelovanje.

Kada se završe sve ove radnje i dođe do opadanja lišća može da se krene u zimsku rezidbu, piše Aleksandar Misita/pssrs.net

Njega cvijeća u novembru – 5 korisnih savjeta

Agrosavjet
-
0
Njega cvijeća u novembru – 5 korisnih savjeta

Novembar nam donosi hladne dane, ali obično još uvijek nema snijega. Zato je važno da u baštama i plastenicima uradimo sve što možemo da zaštitimo naše biljke i pripremimo zemljište za predstojeći, još hladniji period. Pogledajte 5 savjeta koji će vam pomoći u tome.

Prihrana

Nemojte prihranjivati biljke u novembru. U ovom periodu one više ne rastu, pa im prihrana nije potrebna. Zapravo, kiša će isprati hranljive materije i one mogu završiti u lokalnim rijekama i potocima, i tako uzrokovati zagađenje.

Pročitajte: Da li bosiljak može da opstane po hladnom vremenu

Malčiranje

Novembar je idealni mjesec da nanesete jesenji malč na biljke koje su osjetljive na niske temperature kao što su afrički ljiljan i plameni ljiljan. Tako ćete ih zaštititi od smrzavanja.

Takođe, ukoliko uzgajate biljke na glinenom tlu, i njega možete malčirati. Sada ono nije tvrdo, ali još nije ni nakvašeno i ljepljivo od zimske hladnoće. Malčiranje će pomoći da se poboljša i održi dobra struktura tla.

Zaštitite osjetljive biljke od mraza

Uvjerite se da niste zaboravili nijednu veoma osjetljivu biljku napolju. Sve njih je potrebno da unesete u zatvorene prostorije na odgovarajuće temperature.

Tako, kukurek rijetko prirodno procvjeta do kraja decembra, ali ga možete ohrabriti da cvjeta malo ranije. Pokrijte ga krpama, unesite u topli staklenik ili ga postavite do prozora u kući. Na taj način podstičete cvjetanje.

Imajte u vidu da ide sve hladnije vrijeme, pa su velike saksije u opasnosti od pucanja na mrazu. Da to spriječite, prekrijte ih folijom ili flisom kako bi se izolovale tokom zime.

Pročitajte: Kako gajiti ORIGANO u saksiji?

Uredite baštu ili plastenik

Važno je da vaša bašta ili staklenik budu uredni. Zato, sakupite opalo lišće i možete ga dodati u gomilu komposta. Takav kompost, koji nastaje od raspadnutog lišća, je odličan poboljšivač zemljišta, a može se koristiti i kao podloga za sjetvu sjemena.

Kada je riječ o obrađivanju i kopanju novih cvjetnih leja, savjet je da to ne radite po kišnom vremenu jer hodanje po nakvašenom tlu može izazvati zbijanje zemljišta koje će vam otežati kasniji posao.

Riješite se korova

Korov se i te kako može javiti i u novembru, pa ga držite pod kontrolom redovnim okopavanjem zemljišta. Zapravo, sada je pravo vrijeme da sa novoobrađenih površina iskopate višegodišnji korov sa dugim korijenom, kao što su maslačak i sljez.

 

Zadnji radovi koje ne smijete preskočiti u bašti ove jeseni

Agrosavjet
-
0
Zadnji radovi koje ne smijete preskočiti u bašti ove jeseni

Ako sad planirate vrt za iduću sezonu vodite računa o bojama – kontrastno lišće i cvijeće stvara zanimljiviju sliku u bašti.

Prije nego podvučemo crtu i kažemo da je sezona u bašti, barem što se tiče cvjetnica, gotova, potrebno je odraditi završne radove. Ako sad planirate baštu za iduću sezonu vodite računa o bojama – kontrastno lišće i cvijeće stvara zanimljiviju sliku u bašti. Tu je i razlika u visini – korištenjem uspravnih biljaka s nižom travom stvaraju se različiti nivoi u bašti što čini krajolik dinamičnijim.

Takođe, razmislite o vrstama koje sadite, da bi vam bašta tokom cijele sezone prštala bojama sadite biljke čija sezona cvatnje se izmijenjuje. Na taj način ćete, kad jedna biljka posusatne imati drugu u punom cvatu – od proljeća do kasne jeseni.

Želite li pak imati baštu punu boja i ove jeseni prionite poslu te nabavite jesensko cvijeće koje voli hladnije temperature i još nije kasno za njegovu sadnju. Maćuhica (viola) je definitivno najbolji izbor. Otporna je na zimu. Naraste oko 15 cm. Možete je nabaviti na pijacama, vrtnim centrima ili cvjećarnicama po vrlo povoljnim cijenama i to u mnogobrojnim bojama.

Pročitajte: Šta raditi u bašti kada je zemlja mokra?

Erika (Erica) je biljka koja voli zimu, a optimalna temperature za prezimljavanje je 5 stepeni. Volite li imati cvijeće na balkonu početak oktobra je pravo vrijeme da ljetne vrste zamijenite zimskima. Erika je dobar izbor. Pernetia (Pernetia mucronata) je grm s bobicama koji podnosi mraz I lijepo ga je vidjeti u vrtu.

Od ostalih radova u vrtu svakako se pobrinite oko travnjaka, osjetljivije biljke malčirajte kako biste ih zaštitili od hladnoće. Uklonite opalo lišće i grane s tla, prije svega s travnjaka. Ako imate povrtnjak možete posaditi kulture koje prve plodove daju zimi, poput raznih salata, a možete i pripremiti tlo za zimski period kako biste na proljeće imali spremni gredice za sadnju.

Ako ste zasadili mlade voćke ovih dana, pazite na zalijevanje, a ako temperature padnu osigurajte im adekvatnu zaštitu. Tu je i vrtni alat – da bi vam trajao dobro ga očistite i pohranite na suvo mjesto.

Ako planirate posaditi voće, pravi je trenutak za to – Ove vrste voćaka možete saditi u jesen

Agrosavjet
-
0
Ako planirate posaditi voće, pravi je trenutak za to – Ove vrste voćaka možete saditi u jesen
Obilje plodova slika je vrta koja će se zadržati sve do prvih jesenskih dana kada započinje priprema za sljedeću sezonu.

U planiranju sezone uvelike će pomoći vrtlarski dnevnik ispunjen vrijednim zapažanjima vezanih uz sjetvu, sadnju, pojavu eventualnih bolesti ili rotaciju plodoreda. U njemu se zapravo nalaze savjeti koji se odnose na najbolje vrijeme sjetve, sadnje te izbor vrste povrća prilagođenih vlastitim mikroklimatskim uvjetima područja u kojem se nalazi vrt ili balkon. No, bez obzira na specifičnosti svakog vrta jesen je godišnje doba kada se povrtnjaci pripremaju za novu sezonu, a voćke i bobičasto voće za zimu, kao i za sadnju i sijanje kasnih sorti povrća.

JESEN JE VRIJEME ZA PRESAĐIVANJE

Biljke koje su posađene na jesen imaju dovoljno vremena da razviju korijenov sistem, zbog čega mogu odmah na proljeće krenuti s intenzivnim rastom. Voće i bobičasto voće zato se po pravilu sade u jesen kada je tlo dovoljno vlažno i još toplo od ljeta. Da se mlada biljka ne bi smrznula važno je prilikom presađivanja duboko i široko prekopati mjesto sadnje te ako je potrebno dodati pijesak ili drenažne cijevi.

Pročitajte: Za podizanje voćnjaka birajte sortu i gledajte korijen

BOGATA JESENSKA SJETVA

Kod sijanja je važno dobro pripremiti zemlju kako bi osigurali povoljne usove za klijanje. Budući da je zemlja topla, a sunce još jako, dobro je par dana prije sijanja zasjeniti gredicu, a zemlju dobro navlažiti.

Jesen na balkonu

Biljke u teglama treba unijeti u zatvoren prostor što je kasnije moguće jer boravak u zatvorenom nije uobičajen za njih, zbog čega su pod stresom. Sobni javor, citrus ili čajevac otporni su na temperature oko i malo ispod nule. Blagi mraz (otprilike -5 °C) pak podnose otporne biljke, kao što su japanski lovor, sobna jela, lovor i maslina.

KOMPOST – SRCE VRTA

Izrada kompostne hrpe još je jedan od jesenskih poslova u vrtu koji se obavlja svake sezone. Otpalo lišće, organski otpad, grančice, pokošena trava, kao i kuhinjski ostaci, sve su to sastojci jedne kompostne hrpe koja će, ako se pravilno izradi, postati idealno đubrivo na proljeće.

10 VRSTA BOBIČASTIH VOĆAKA KOJE MOŽETE SADITI U JESEN

• ARONIJA – Aronia melanocarpa

• GOJI – Lycium chinense

• MALINA – Rubus idaeus

• KUPINA – Rubus fruticosus

• OGROZD – Ribes uva- crispa

• RIBIZ (bijeli, crveni, crni) – Ribes sp.

• JOSTA – Ribes × nidigrolaria (križanac crnog ribiza i ogrozda)

• BOROVNICA – Vaccinium myrtillus

• SIBIRSKA BOROVNICA – Lonicera caerulea var. Kamtschatica

• BRUSNICA – Vaccinium vitis-idaea

Pročitajte: Voćnjak bez plodova – Zašto?

SADNJA BOBIČASTOG VOĆA

Ako ste planirali posaditi bobičasto voće, pravi je trenutak za to. Vegetacija je pri kraju, a još je dovoljno toplo i zemlja je rahla. Prije nego što uopće krenete u tu avanturu, treba odabrati pravo mjesto. Savjetujemo da birate osunčano mjesto, kako bi plodovi mogli sazreti. Imate li više sadnica koje želite posaditi jednu pokraj druge, izračunajte koliko mjesta trebate, imajući na umu da razmak između posađenih grmova mora biti otprilike 1 m.

1. Ubodite dva štapa na ukupnom razmaku sadnje i povežite ih špagom.

2. Tako ćete dobiti ravninu u koju ćete pravilno posaditi sadnice.

3. Nakon toga iskopajte jame otprilike 30×30 cm, tako da je razmak između dvije jame 70 cm. 30 + 70 cm =100 cm (potreban razmak).

Na dno svake jame stavite malo odstajalog stajskog đubriva. Važno je da je đubrivo dovoljno odstajao tokom nekoliko godina kako procesi raspadanja ne bi bili aktivni, jer bi aktivni gnoj u protivnom mogao prouzročiti propadanje korijenova sustava. Zatim stavite sloj iskopane zemlje i izmiješajte s gnojem koji ste stavili prethodno.

4. Na to položite korijen biljke koji trebate zatrpati ostatkom zemlje. Važno je da biljku zatrpate zemljom do korijenovog vrata (mjesto između korijena i stabljike). Nakon toga dobro ugazite zemlju oko biljke da hladnoća ne bi prouzročila podizanje zemlje i izbacivanje biljke. Potom zaštitite mlade biljke tako da obložite svježu zemlju oko njih slamom. To će pomoći pri zadržavanju vlage, ali i u zaštiti od hladnoće.

5. Obilno zalijte.

Prirodni ovlaživač prostora – Uz ovu sobnu biljku se lakše diše

Agrosavjet
-
0
Prirodni ovlaživač prostora – Uz ovu sobnu biljku se lakše diše

Vodena palma nije zahtjevna biljka, a jedna od glavnih njenih prednosti jeste oslobađanje vlage.

Koje osobe ne bi smjele da konzumiraju limun

Agrosavjet
-
0
Koje osobe ne bi smjele da konzumiraju limun

Nutricionisti smatraju da limun nije namirnica koju bi svako mogao da koristi.

Limun ima brojne zdravstvene benefite – bogat je vitaminom C, suprostavlja se slobodnim radikalima u ćelijama i pomaže rad srca. Pored toga, on utiče na smanjenje nivoa šećera u krvi i odličan je saveznik u borbi protiv virusa.

Citrusna kiselina iz limuna pomaže u prevenciji nastanka bolnog kamena u bubregu, a takođe olakšava bol kod upaljenih sinusa.

Pročitajte: Trikovi uz koje ćete iscijediti najveću količinu soka iz limuna

Limun je dragocijen i za očuvanje vitke linije jer ubrzava metabolizam, ali i za ljepotu jer može da posvetli fleke na koži, smanji masnoću kose i ukloni bradavice.

Iako se stiče utisak da je limun svemoguć, nutricionisti ipak upozoravaju da postoje određene kategorije ljudi kojima limun neće prijati.

Prema riječima stručnjaka, agrumi su najopasniji za osobe sa gastritisom i drugim bolestima digestivnog trakta.

Pročitajte: Četiri trika sa limunom koje možete koristiti svaki dan

„Limun stimuliše proizvodnju hlorovodonične kiseline u tijelu. Kada dospije u stomak pacijenta sa problemima sa varenjem, kiselost se još više povećava, što izaziva ne samo nelagodnost, već i pogoršanje zdravstvenih problema“, tvrdi nutricionistkinja Natalija Kruglova.

Trikovi za njegu biljaka koje su koristile naše bake

Agrosavjet
-
0
Trikovi za njegu biljaka koje su koristile naše bake

Kada je riječ o njezi biljaka, složićete se da su naše bake uvijek znale najbolje. Dijelimo najbolje trikove i savjete za njegu biljaka, pa nastavite da čitate da biste ukrali njihove genijalne savjete.

Pospite ljuske jaja oko svojih biljaka

Pitate se kako ‘nahraniti’ svoje lisnate bebe i obezbijediti im dodatne hranljive materije i minerale? Zeleni palčevi će znati ovaj trik. Pospite biljku napuknutom ljuskom jaja kako biste zemljištu obezbijedili bogat izvor kalcijuma. Biljkama treba kalcijum za pravilan razvoj i rast ćelijskog zida. Osim toga, ljuske jaja pomažu u odvraćanju puževa, insekata i drugih insekata koji žvaću biljke.

Pročitajte: RASKOŠNO ĆE CVJETATI DO ZIME Dodajte samo 1 stvar u saksiju i preporodićete MUŠKATLE

Za stvaranje vlažnosti koristite tanjir

Ovo je za sve vaše tropske biljke koje vole vlažnost. Znate one koje izgledaju zavodljivo lijepe, ali vam ne govore koliko će im biti teško da prežive. Da, one. Mnoge biljke zahtjevaju dobar nivo vlažnosti da bi preživile (vlažnost koju većina nas prirodno nema u svojim domovima). Ako nemate ovlaživač vazduha pri ruci, postavite tanjir sa vodom blizu ili pored biljke. Kako voda isparava, nivo vlažnosti oko biljke će se povećati. Nema više tankog, suvog lišća.

Svjetlo za „dugonoge“

Jeste li ikada čuli izraz „dugonogi“? To se dešava kada uspostavljene biljke postanu previsoke ili teške i na kraju se prevrnu. Jedan od razloga zašto biljke postaju dugonoge je nedostatak odgovarajućeg osvjetljenja. Biljke kojima su potrebni umjereni do jaki svjetlosni uslovi savijaće se prema najbližem izvoru svjetlosti i izrašće znatno duže stabljike, pa će po prirodi postati vretenaste i neugledne.

Koristite samozalivajuće biljne šiljke

Zaboravili ste da zalivate svoje biljke? Šiljci za zalivanje biljaka pomažu u održavanju tla vaše biljke čak i kada ne možete da ih zalijete. Šiljke možete napraviti i sami pomoću prazne flaše ili kanapa.

Pročitajte: Koje cvijeće saditi u jesen

Okupite svoje lisnate prijatelje zajedno

Biljke, poput ljudi, bolje funkcionišu sa prijateljima. Biljke često zahtjevaju viši nivo vlažnosti nego što većina unutrašnjih prostorija može da obezbijedi. Biljke prirodno ispuštaju vodenu paru kroz svoje lišće tokom procesa transpiracije. Njihovo spajanje stvara džep visoke vlažnosti u inače suvom zatvorenom okruženju.

Ostaci hrane kriju tajnu

Želite da dodate još biljaka u svoju kolekciju? Vrijeme je da oslobodite svoj unutrašnji kreativni genije. Većina ostataka hrane iz voća, oraha i začinskog bilja može se koristiti kao sjeme za uzgoj više lisnatih prijatelja.

Koja su zemljišta pogodna za gajenje borovnice?

Agrosavjet
-
0
Koja su zemljišta pogodna za gajenje borovnice?

Gajena borovnica ima širok areal uspijevanja i svojevrsne zahtjeve u pogledu klimatskih i zemljišnih uslova.

Optimalan sadržaj humusa u zemljištu za gajenje borovnice je od 7 do 10%. Laka, strukturna, dobro drenirana i dobro aerirana kisela zemljišta bogata humusom odgovaraju borovnici. To su prije svega šumska zemljišta bogata ostacima nastalih raspadanjem šumskih sastojina, gajnjače, deluvijalna zemljišta sa puno humusa u podnožju planinskih visova, višegodišnji pašnjaci i slično.

Organske materije (humus) pomaže u zaštiti osjetljivih korijenova borovnice tako što spriječava iznenadne promene pH vrijednosti, vlažnosti i temperature zemljišta. Kiselost zemljišta (pH) trebalo bi da bude između 4,2 i 4,8 sa vrlo malim odstupanjima. Ona mora da se redovno kontroliše mada je svako odstupanje veoma brzo i vizuelno uočljivo na žbunu borovnice.

Pročitajte: Sorte borovnice ranog zrenja – Prednosti i mane

Dubina zemljišta trebalo bi da je 30 do 50 cm, a što je deblji sloj bogat sa humusom, to je uspjeh u gajenju borovnice bolji.

Zemljište mora da bude stalne umjerene vlažnosti, a nedostatak vlage nadoknađuje se instaliranjem sistema za navodnjavanje (“kap po kap”). Posebnu pažnju trebalo bi obratiti na prisustvo truležnica korijenova višegodišnjih kultura koje mogu štetno da djeluju na simbiotsku mikorizu korijena borovnice.

Pročitajte: Kako i kada se sprovodi rezidba borovnice?

Prisustvo obične (šumske) borovnice je siguran pokazatelj povoljnosti nekog zemljišta za gajenje visokožbunaste borovnice. S obzirom da se najčešće ova proizvodnja obavlja na manjim površinama, potrebno je svaku parcelu brižljivo odabrati i izvršiti neophodnu agrohemijsku analizu zemljišta.

Mr Nebojša Mladenović, PSSS Vranje

1...370371372...1.016Stranica 371 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia