Naslovnica Blog Stranica 250

Prihrana krompira za pravilno razvijanje

Prihrana krompira – Da bi se krompir pravilno razvijao potrebna je izbalansirana ishrana mineralnim đubrivima u optimalnim količinama. Ukoliko se pojavi nedostatak ili višak nekog od hranljivih elemenata, dolazi do određenih problema u procesu proizvodnje krompira i isti se mogu manifestovati na biljkama.

Da bi se izbjegle posljedice nepravilne ishrane gajenih biljaka preporuka proizvođačima – prvo agrohemijska analiza zemljišta, a onda đubrenje.

Prihrana krompira

Azot

Veoma značajan element u ishrani krompira. Nedostatak ovog hranljivog elementa odražava se na smanjeni porast, ravoj i izgled biljke. Biljke postaju bledunjave, dolazi do smanjenja nadzemne mase, pa samim tim i roda. Veće količine azota potenciraju stvaranje veće nadzemne mase, ali time usporavaju formiranje krtola. Dolazi do produženja vegetacionog perioda, a veća bujnost izaziva veću osjetljivost na mnoge biljne bolesti. Dolazi do smanjenja sadržaja suvih materija i skroba, većih količina šećera. Takav krompir teže čuva u skladištu.

Pročitajte: Štetočine koje smanjuju prinos krompira i odgovarajuća zaštita

Fosfor

Nedostatak fosfora je izražen na kiselim, siromašnim zemljištima i ako je blokiran od strane gvožđa. Simptomi su jako izraženi na listovima. List je tamno zelene boje, bez sjaja. U ekstremnim situacijama na obodu lista se javljaju ljubičaste pjege.

Kalijum

Krompir je poznat kao kultura koja dosta iznosi kalijum iz zemljišta. Nedostatak kalijuma na krompiru izraženiji je u drugom dijelu vegetacionog perioda, a manifestuje se pojavom tamno zelene boje mezofila lista i žućkaste do tamnosmeđe boje oboda lista. Ispod promijenjene boje tkiva dolazi do njegovog izumiranja. List se uvija i dobija grubu površinu. Velike doze kalijuma izazivaju blokadu magnezijuma. Krtole su takođe osjetljive i teže se čuvaju. Ovaj element se na lakim zemljištima lako ispira, a na teškim blokira.

Pročitajte: Zagrtanje krompira za uspješno gajenje i visoke prinose

Magnezijum

Usljed nedostatka magnezijuma biljke krompira dobijaju blijedožutu boju i dolazi do žućenja donjeg lišća. Dio lista između nerava mijenja boju u svijetložutu, po obodu lišće ostaje zeleno i vremenom postaje lomljivo. Nedostatak magnezijuma se sreće na kiselim i alkalnim zemljištima.

Mangan

Nedostatak mangana na krompiru izaziva promjene na vršnom, mladom lišću koje se uvija. Tkivo između nerava postaje žućkasto i sa mnogobrojnim crnim, nekrotičnim tačkama duž nerava. Kada je jači nedostatak mangana lišće krompira se suše i opada. Nedostatak mangana se najčešće javlja na lakim, pjeskovitim zemljištima.

Izvor: dipl. inž. Boban Stanković, PSSS Leskovac

Domaći sprej protiv komaraca

Bili u zatvorenom ili otvorenom, komarci mogu svuda da nas prate, zato je dobro napraviti domaći sprej protiv komaraca.

Ipak za male štetočine postoji rješenje. Umjesto da odete u prodavnicu i kupite sredstvo protiv komaraca, repelent možete da napravite i kod kuće.

Repelent protiv komaraca je vrsta spreja ili losiona koji ih sprečava da vas ujedu. Ujedi komaraca mogu da ostave velike mrlje koje svrbe na tijelu, a da izazovu i alergijske reakcije. Repelent protiv komaraca neće ubiti komarca već će samo da ga udalji od vas, što će biti dovoljno.

Pročitajte: DOMAĆA SREDSTVA PROTIV KOMARACA – Napravite sami djelotvorne biljne rastvore

Prirodni repelenti odbijaju komarce mirisom eteričnih ulja, koja su bezbijedna za osjetljivu kožu. Mi smo se odlučili za ulje lavande i čajevca u kombinaciji sa alkoholom.

Etarska ulja lavande i čajevca su od davnina poznata kao izuzetno djelotvoran repelent. Ima široku primjenu u borbi protiv raznih insekata. Poznato je da komarci ne vole ni miris alholoha, pa je idealan dio prirodnog spreja.

Šta vam je potrebno za domaći sprej protiv komaraca:

  • bočica sa raspršivačem
  • alkohol
  • voda
  • ulje lavande
  • ulje čajevca

Pročitajte: RJEŠENJE PROTIV KOMARACA: U dvorište postavite dvije tegle i komarci će vas zaobilaziti

Priprema je krajnje jednostavna. Sipajte podjednake količine vode i alkohola i dodajte do 15 do 20 kapi lavande i čajevca. Sve dobro promiješajte i domaći sprej protiv komaraca je spreman za korišćenje.

 

Da vam se biljke SAME ZALIVAJU – Uz pomoć jednostavne metode bićete mirni 30 dana! /VIDEO/

Jedan od najvećih problema sa kojima se suočavamo kada idemo na odmor i imamo biljke je kako da nam ne uvenu usljed nedostatka zalivanja. Ponekad moramo da ostavimo ključeve komšiji ili kupujemo skupe sisteme koji nisu uvijek efikasni za zalivanje

Srebrni vodopad – Predivna viseća puzavica

Dihondra (Dichondra) ili srebrni vodopad je lisnodekorativna puzavica koja je zanimljiv ukras sunčanih terasa i balkona.

Cijela dihondra je prekrivena gustim bijelim dlačicama, što joj daje baršunast izgled. Brzo raste i njeno dugo viseće stablo može da poraste i preko 2 m, a ako se posadi u leji, jedna biljka može da pokrije 1 m². Listovi dihondre su sitni, srcolikog oblika, srebrne boje.

Kao viseća puzavica dihondra (srebrni vodopad) se sadi u velike saksije, kao i viseće korpe ili saksije. Idealna je za kombinovanje sa cvijećem. Visegodisnja je biljka ali se u zimskom periodu čuva u zatvorenom jer ne podnosi temperature ispod 0°C.

Sijanje se može početi krajem januara – početkom februara. S obzirom na to da se dihondra razvija lagano, kultivacija iz sjemena traje duži period: samo do vremena kada se dihondra mora posaditi na otvorenom tlu, ona će se malo povećati i postati jača. Prije sjetve, sjemena treba držati 12 sati u vodi, u kojoj treba dodati bilo koji faktor rasta za ukrasne biljke. Treba voditi računa o dobroj drenaži, jer dihondri ne voli stajaću vodu i ne toleriše prekomjernu vlagu u tlu. Ako se ne brinete o tome, onda može uginuti od truljenja korijenskog sistema.

Pročitajte: Lijepi Jova – Cvjeta cijelo ljeto, idealan za sjenovita mjesta

Za sadnju sjemena potrebno je pripremiti tlo, koje će sadržati plodno tlo i pijesak u jednakim količinama. Zalivanje sadnica Dichondra je potrebno redovno čim primijetite da se zemljište osuši. Takođe treba hraniti kaleme sa mineralnim đubrivima za ukrasne bilje.

Zalivanje sadnica srebrni vodopad je potrebno redovno čim primijetite da se zemljište osuši. Takođe treba je hraniti sa mineralnim đubrivima za ukrasne bilje.

Pre nego što dihondra ode u zimu, neophodno je odrezati sve pogače za 10 cm: takva manipulacija će izazvati proljećnu granu dihondre sljedeće godine. Za zaštitu dihondre od isušivanja neophodno je obezbijediti dovoljno hladnu prostoriju, čija temperatura će biti ne više od +18 stepeni. Možete smanjiti temperaturu, ali ako je ispod 15 stepeni, postrojenje će prestati da raste. Srebrni vodopadje biljka koja zahtijeva puno pažnje i vremena.

Bebi spanać – Kako se gaji ovo korisno povrće?

Spanać je jedno od najkorisnijih povrća zbog bogatog sadržaja proteina, ugljenih hidrata, vitamina (C, B1, B2, B6, PP, K), kao i folne kiseline i mineralnih supstanci (gvožđe, kalcijum, bakar, natrijum, kalijum, fosfor). Priprema se na različite načine – na primjer, pečeni spanać sa pirinčem, prženi spanać sa jajima ili kao nadjev za pite. Veoma je ukusan i sirov kao sastojak raznih salata, a najnežniji i najprijatniji je bebi spanać.

Iako su prodavnice već dobro snabdjevene raznim povrćem, najbolje povrće je ono proizvedeno kod kuće. A salata sa svježe ubranim bejbi spanaćem iz sopstvene bašte je neuporediva.

Da biste uzgajali bebi spanać, potrebno vam je sjeme, mješavina zemlje, velika saksija, nekoliko manjih saksija za sadnice. Spanać najbolje uspijeva i najbogatiji je vitaminom C kada se sadi i gaji u jesen i proljeće jer ne voli previsoke temperature.

Pročitajte: Navodnjavanje salate i spanaća

Prvo napravite drenažu u saksiji tako što ćete izbušiti nekoliko rupa na dnu saksije, a zatim dno prekrijte kamenčićima ili komadićima gline. Napunite je zemljom do 3/4 zapremine saksije. Stavite sjeme i pažljivo napunite posudu do vrha ostatkom zemlje. Lagano pritisnite malom lopaticom ili kašikom i sipajte vodu. Nemojte koristiti jak mlaz, jer ćete isprati sjeme. Možete lagano prskati vodu, ali pazite da obezbijedite dovoljno vlage vašim biljkama.

Stavite saksiju na svijetlo mjesto i često je zalivajte jer spanać voli vodu. Nakon perioda od dvije nedjelje do jednog mjeseca, trebalo bi da imate gotove sadnice koje možete presaditi u pojedinačne saksije ili direktno u pripremljenu zemlju u bašti. Pažljivo dodirujte spanać, jer su stabljike veoma krhke.

Pročitajte: Zašto je dobro jesti spanać?

Možete sijati bebi spanać i direktno u bašti. Tada treba da ostavite oko 15 cm između redova, a sjeme stavljajte u rupice dubine oko 5 cm na udaljenosti od 20 cm jedna od druge ili u plitke brazde.

Da biste imali jesenju berbu spanaća, potrebno je da posijete bebi spanać krajem avgusta. Ako želite da imate spanać zimi i u rano proljeće, posijte ga krajem septembra. Proljećni mjeseci koji su pogodni za sadnju su februar (kraj) i mart (početak). Spanać je otporan na hladnoću, ali mu treba obezbijediti mjesto zaštićeno od vjetra.

Voluharice – metode suzbijanja

Voluharice (Microtus arvalis) – mali su glodari sa dužinom tijela do 10 do 12 cm.

Najradije se zadržava na otvorenom, ravnim površinama, koje se rijetko obrađuju ili nikako (pašnjaci, utrine, nasipi, međe i sl.), dok im površine koj se često obrađuju ne odgovaraju, ali se u pojedinim godinama mogu naći i na obrađenim baštama te nanijeti znatne štete povrtarskim kulturama.

Voluharice ne vole vlažne, kišovite i maglovite jeseni i zime, te im se tada broj smanjuje, dok su godine sa dugom i toplom jeseni, blagom i suvom zimom i suvim proljećem vrlo pogodne.

Poljske voluharice ne saklupljaju hranu za zimu, pa su štete naročito uočljive u toku jeseni, zime i proljeća. Vrlo je polifagna (hrani se sa više vrsta biljaka). Hrane se sočnom biljnom hranom a manje zrnjem. Od povrtarskih kultura oštećuju korjenasto i krtolasto bilje (repu, krompir i mrkvu), ali pored toga velike štete može nanijeti i na grašku i kupusnjačama.

Pročitajte: Glodari u voćnjacima – 4 načina za smanjenje reprodukcije glodara

Poljske voluharice su vrlo plodne. Kote se 6-7 puta, a u jednom leglu može biti 4-9 mladih, koji dolaze na svijet potpuno goli i slijepi.

Kako se suzbijaju voluharice

Hemijskom suzbijanju se pristupa kada se utvrde 1 do 2 otvorene rupe na 100 m².

Voluharice je najlakše otrovati kad je njihov broj malen. Trovanje se treba provoditi tokom cijele godine i to na mjestima gdje se voluharice najviše zadržavaju, a to su ivični pojasevi parcela, nasipi, livade i pašnjaci..

Hemijska sredstva za suzbijanje glodara su rodenticidi. Prilikom suzbijanja treba paziti da u kontakt s otrovom ne dođu druge životinje.

Biološko suzbijanje voluharica

Jedan od djelotvornih načina za odbijanje voluharica je učiniti stanište što manje pogodnim za njih. Korov, gust biljni pokrov i malč omogućuju voluharicama hranu i zaštitu od grabežljivaca, kao i okolišnih stresova. Ako se ukloni ova zaštita, njihov broj će se smanjiti.

Biljni repelenti za voluharice su: carska kockavica (Fritillaria imperialis), bijeli luk, mlječika (Euphorbia lathyris), pasji jezik (Cynoglossum officinale), crni ribiz (Ribes nigrum), sunovrati (sorte „LaRiante“), bijeli kokotac (Melilotus albus). Može ih se postaviti oko vrta ili oko ugroženih mjesta jer voluharicima ne odgovara miris ovih biljaka. U hodnike se mogu staviti materije koje izlučuju odbijajući miris: grane tuje, lišće oraha, češnjevi češnjaka, riblje glave. U otvorene hodnike uliti gnojivo od listova bazge. Čičoke na rubovima usjeva mame voluharice te ih drže podalje od ostalih gredica.

Najveći uspjeh će se postići kombinovanjem više mjera . Ipak, mačka je jedan od najdjelotvornijih metoda za suzbijanje voluharica. Ako imate mačku koja je dobar lovac broj voluharica će se sigurno smanjiti.

 

5 vrsta najotpornijeg balkonskog cvijeća /FOTO/

Ima li šta ljepše do balkona punog raznobojnog cvijeća? Ako i vi želite da napravite bajku na balkonu, naš savjet su ove vrste cvijeća.

Ovih pet vrsta balkonskog cvijeća koje uspijeva svima i odlično podnosi vućinu:

1. Kadifa

Kadifa

Kadifa je jedna od najpopularnijih ljetnih cvjetova, što zbog svoje ljupkosti što zbog malih prohtjeva u uzgoju. U kakvu god zemlju posadili ove zahvalne cvjetnice, one će uspjeti. Kadifica je balkonsko cvijeće koja traje cijelo ljeto. Dolazi u nijansama žute i narandžaste, a cvatovi mogu biti jednostavni ili puni.

Kadifica će najljepše rasti u sunčanom do polusjenovitom staništu uz propustan supstrat. Ako želite da vam kadifica cvjeta cijelo ljeto, obvezno joj uklanjajte ocvale cvatove i redovno ih prihranjujte i zalivajte.

2. Muškatle

muškatle
Foto: Pixabay

2. Muškatle su takođe poznata po svojoj otpornosti i nezahtjevnosti. Karakteriše ih uspravni mesnati izboji s tamnozelenim listovima koji na ivicama imaju karakterističan tamnozeleni prsten. Muškatle dolazi u bijeloj, žutoj, ružičastoj, crvenoj, ljubičastoj i narandžastoj nijansi. Za rast im treba sunčano stanište, ali zaštićeno od direktnog podnevnog sunca te propustan supstrat. Kako bi lijepo rasla obavezno joj uklanjajte ocvale cvjetove i požutjele listove kako se ne bi razvile bolesti. Pelargonije redovno zalijevajte, ali je potrebno ostaviti supstrat da se prosuši između dva zalijevanja.

3. Petunija

PETUNIJA

Petunija je jedna od najpoznatijih vrsta za balkonskog cvijeća. Ova prepoznatljiva cvjetna ljepotica dolazi u mnogo oblika i boja cvijeta, bijeloj, žutoj, ružičastoj, ljubičastoj, plavoj i crvenoj, a može biti i dvobojna.

Cvjeta od juna do septembra, a potrebno joj je polusjenovito stanište te propusni, humusni supstrat. Zbog njenih nježnijih cvjetova, pazite da nije previše na vjetru. Petunije njegujte redovnim zalijevanjem te prihranjivanjem đubrivima koja sadrže nizak postotak azota i više fosfora kako bi biljke obilno cvjetale. U drugom dijelu ljeta biljke možete orezati na 20 cm od nivoa zemljišta, dobro ih prihraniti i ponovno će cvjetati do jeseni.

4. Dan-noć

dan i noć
Foto: agrosavjet.com

Dan-noć će se uspješno održati na svakoj vrsti tla. Ovo zahvalno cvijeće je najčešća vrsta koju vidimo posađenu na gredicama u parkovima i vrtovima. Vrlo je prepoznatljiva po specifičnoj građi cvijeta – peteročlani cvijet s dvije latice u gornjem dijelu, dvije sa strane i jednom u donjem dijelu cvijeta.

Postoji veliki broj sorti koje se razlikuju po boji cvijeta koja može biti u svim nijansama od bijele do tamnoljubičaste. Osim jednobojnih postoje i sorte sa cvjetovima u kombinaciji dvije ili više boja.

5. Begonija

BEGONIJA

Begonija je grmolika biljka krhkih, vodenastih izboja, mesnatog lišća i velikog broja cvjetova. Dolazi u bijeloj, ružičastoj i crvenoj boji, a cvjetovi su puni ili jednostavni; listovi kod nekih sorti mogu biti bakrene boje. Potrebno im je sunčano do polusjenovito stanište te propustan supstrat.

Kako bi biljka opravdala svoj latinski naziv semperflorens što znači stalnocvatući, potrebno ju je redovno prihranjivati. Između dva zalijevanja preporučuje se da se pusti supstrat da se lagano prosuši.

Otkriveno: Šta jedu najdugovječniji ljudi?

Plave zone su mjesta s najvećom koncentracijom stogodišnjaka koji su poznati po najzdravijim navikama.

Dok genetika najverovatnije igra ulogu u očekivanom životnom vijeku u tim regijama, istraživanja su otkrila da ne treba zanemariti ni kretanje, društvene odnose, nivo stresa i ishranu.

Najveći obrok u danu u plavim zonama je doručak, a najmanji večera. Postoji nekoliko namirnica koje najdugovječniji ljudi svakodnevno jedu, a prije ručka ili večere posežu za zdravim grickalicama.

Pomiješajte grožđe sa lukom – Kombinacija za zdravlje

Studija je pokazala da 54 odsto odraslih nije svjesno da kombinovanje različitih namirnica može biti od koristi za njihovo zdravlje. Ako želite da snizite krvni pritisak i spriječite stvaranje krvnih ugrušaka, pomiješajte grožđe sa lukom.

Crno grožđe, bogato moćnim antioksidansima – polifenolima, pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, raka i neuroloških poremećaja, ali ako se jede sa lukom, savjetuje poznati britanski nutricionista Rob Hobson, može da spriječi stvaranje krvnih ugrušaka i unaprijedi zdravlje kardiovaskularnog sistema.

„Često i ne znamo da hranom stvaramo povoljne sinergije za zdravlje. Sa biološke tačke gledišta, tijelu su potrebne sinergije da bi pravilno funkcionisalo. Sinergija hrane je definisana načinom na koji određene namirnice i hranljive materije koje sadrže rade zajedno kako bi pružile zdravstvene koristi veće od koristi jedne namirnice“, kaže Rob Hobson, koji redovno piše blog na svojoj web-stranici kako bi obrazovao o vitaminima i drugim hranljivim materijama.

Pesticidi u hrani – Koje mjere preduzeti?

Pesticidi u hrani su prisutni i više nego što mnogi misle. Pesticidi, koji se koriste za zaštitu bilja od raznih bolesti, uglavnom su proizvodi hemijskog ili biološkom porijekla. Gotovo svi pesticidi svrstani su u određene grupe otrova i predstavljaju potencijalnu opanost po ljudski organizam.

Ako se nađu u našem tijelu u većim količinama, ovi otrovi mogu da doprinesu nastanku različitih vrsta karcinoma, autizma kod djece, poremećaja pažnje, dijabetesa i sl. Ove rezultate pokazala su i brojna sprovedena istraživanja.

Pesticidi u hrani su najviše prisutni u sljedićeim namirnicama (voće i povrće): jagode, spanać, kelj, zelje, nektarine, jabuke, grožđe, paprike, trešnje, breskve, kruške, paradajz i celer.

Pročitajte: Oprezno sa voćem i povrćem – Pesticidi vrebaju, a evo gdje ih ima najviše