Naslovnica Blog Stranica 242

Svemirsko grožđe uskoro spremno za berbu

Kaberne i merlo sa sadnica koje su provele više od godinu dana na Međunarodnoj svemirskoj stanici biće pretvoren u eksperimentalno vino.

Istraživači koji su svojevremeno poslali boce vina Petrus u kosmos kako bi istražili način na koji bestežinsko stanje djeluje na vino, sa ovim bocama su poslali i sadnice vinove loze, i to merloa i kaberne sovinjona, prenosi portal Vino&Fino.

Ovaj dio eksperimenta nije bio medijima toliko zanimljiv kao slanje u kosmos jednog od najčuvenijih vina na planeti, ali naredna faza eksperimenta – berba grožđa sa sadnica koje su rasle u kosmosu – mogla bi da bude još zanimljivija.

Pročitajte: Pomiješajte grožđe sa lukom – Kombinacija za zdravlje

Sok od džanarika bez šećera

U ovom tekstu vam donosimo recept za ukusan, osvježavajući i veoma zdrav sok od džanarika.

Najčešće ne zna da ova, inače jedna od najstarijih vrsta šljive (poznata od prije hiljadu godina kada je bila najprostranjenija) obiluje voćnim šećerima, vitaminima A, B grupe i C, mineralima kalijumom, fosforom i magnezijumom, pektinom, celulozom, etarskim uljima, kao i da sadrži za organizam izuzetno povoljan odnos organskih kiselina (jabučne, limunske, vinske, oksalne i taninske).

Sok od džanarika

Sastojci:

  • 4 kg zrelih džanarika (divljih šljiva)
  • 2 kesice (20g) limuntusa

Pročitajte: Džanarika pomaže kod ovih zdravstvenih problema /RECEPTI/

Priprema:

Oprati džanarike i staviti ih u veliku šerpu (ili prepoloviti količine na pola i staviti u dvije manje).

Dodati 5 dl tople vode (ili po 2,5dl u svaku posudu ako ste ih prepolovili) i uz blago zagrijavanje dobro propasirati smjesu tako da postane jednolična.

Na kraju dodati limuntus i dobro promiješati.

Poklopiti i ostaviti da odstoji nekoliko sati (ili preko noći).

Kada je smjesa odstajala, procijediti je kroz cjediljku ili gazu (ako volite gušći sok procijedite samo kroz cjediljku) i dobijeni sok prokuvajte.

U međuvremenu operite i zagrijte u rerni staklene flaše, pa prokuvani sok sipajte u njih. Dobro zatvoriti flaše, ušuškati ih dekom i ostaviti da se ohlade do sobne temperature (minimum 24h).

Sok nema šećera i kiselkastog je ukusa, tako da je najbolje razblažiti ga sa vodom u odnosu 1:1.

Orezivanje kupine u rodu

Orezivanje kupine u rodu je veoma jednostavno. Obavlja se u dva navrata: rano s proljeća i i u drugoj polovini ljeta, poslije berbe.

Proljećno orezivanje kupine

Proljećno orezivanje se izvodi krajem marta ili početkom aprila, čim vremenske prilike dozvole. Obavlja se na tak način što se prvo izvrši prorjeđivanje izdanaka, pri čemu se povređeni i nedovoljno razvijeni izdanci uklanjaju do zemlje, a ostaju samo zdravi i dobro razvijeni. Kod kupina koje rastu uspravno ostavljaju se u toku druge i treće godine po 3-4, a kasnije po 5-6 izdanaka.

Ako se kupina gaji po sistemu žive ograde, a ne u žbunovima, onda se prorjeđivanje vrši tako što se na svaki dužni metar ostavi po 9-14 izdanka, u zavisnosti od sorte i razvijenosti mladara, a zatim se oni skraćuju.

Pročitajte: Vrste i načini postavljanja naslona za KUPINE

Normalno, izdanci kupine se prekraćuju prema njihovoj bujnosti, odnosno debljini, pri čemu se nastoji da se ne prekraćuju mnogo. Ukoliko se izdanci više prekraćuju utoliko će biti manji prinos i obrnuto. Najidealnija visina za prekraćivanje izdanaka je 1,5 do 1,8 m. Na toj visini berači mogu da dohvate plod, a da se ne propinju mnogo.

Za razliku od maline, kupina obrazuje mnogo postranih lastara, odnosno mladara, tako da se već do polovine ljeta jako razgrana. Ovo je naročito izraženo u sušnim godinama. Stoga je potrebno da se ovi prevremeni izbojci prekraćuju, a oni koji se ostavljaju da se pinciraju odnosno zakinu na 3-4 pupoljka.

Ovo prorjeđivanje i pinciranje prevremenih izbojaka potencira uspravniji porast izdanaka i postizanje većih prinosa u sljedećoj godini. Prilikom pinciranja trebalo bi sve izdanke koji će se ostaviti za rod za iduću godinu – malo prekratiti, da bi se potenciralo izbijanje prevremenih izbojaka, radi povećanja rodnosti.

Pročitajte: Razmnožite kupine vrhom stabljike

Ljetnje orezivanje kupine

Ljetnje orezivanje kupine obavlja se po završetku berbe. U ovoj rezidbi treba do osnove odsjeći sve prošlogodišnje izdanke koji su u ovoj godini donijeli rod. Tom prilikom valja do zemlje sasjeći i sve slomljene, suve i kržljave izdanke, pa ih iznijeti iz kupinjaka i spaliti.

U slučaju pojave bolesti antraknoze treba poslije berbe do osnove sasjeći sve izdanke (i stare i mlade), pa ih takođe spaliti. Poslije toga kupinjak se obilno pođubri kombinovanim đubrivom NPK (10+12+26), sa oko 50 kg po hektaru, pa se zemljište prekopa i dobro zalije, da bi se podstakao brži razvoj novih izdanaka za rod u sljedećoj godini.

Jednu namirnicu svi bacamo, a čini čudo za cvijeće, preporodiće ga u sekundi

Biljkama su neophodne brojne hranjive materije kako bi neometano rasle, razvijale se i cvjetale kada za to dođe vrijeme.

Ljeto je vrijeme bujanja i cvjetanja, pa ako ste primjetili da je svim vašim komšijama cvijeće procvjetalo, dok vaše nikako da počne, vjerovatno je problem u zemljištu.

Tačnije, najvjerovatnije je u pitanju manjak hranjivih materija, poput magnezijuma, kalijuma i kalcijuma, koji su svim biljkama neophodni.

Nema potrebe da se ljutite na prirodu. Mnogo je bolja ideja da sami preduzmete nešto, a to možete da uradite već sada. Pritom, nećete potrošiti ni dinar.

Pročitajte: Domaća prihrana koja oporavlja uvenule biljke

Upotreba ljuski od luka za cvijeće

U toku ljeta, vjerovatno svakodnevno jedete crni luk, kao neizostavni dio salate. Ljuske od luka su bogate pomenutim materijama, ali i bakrom i gvožđem, te stoga predstavljaju fantastičnu đubrivo za biljke.

Potrebno je da skupite ljuske od 4, 5 glavica, stavite ih u teglu i prelijete sa toplom vodom. Zatim zatvorite teglu i ostavite je da odstoji 24 sata.

Nakon toga procijedite ovu prihranu za cvijeće i dobijenom tečnošću zalivajte biljke.

NE BACAJTE PETELJKE OD PAPRIKA – Evo kako ih domaćice koriste

NE BACAJTE PETELJKE OD PAPRIKA – Od paprike možete da napravite razna jela, npr. da ih napunite, da ih dodate u bećarac, a svi najviše vole kada se ispeku ili se od njih napravi ajvar.

Ljeti je sezona ovog ukusnog povrća, ali zimi su one skuplje i nisu tako često na meniju. Pametni i ekonomični kuvari su smislili kako da ukus paprike bude u svim jelima.

Pročitajte: Džem od paprika – Za manje od pola sata gotov je namaz za pamćenje

Umjesto da peteljke od paprika bacate kada ih čistite vi ih spremite u kesu i stavite u zamrzivač. Da biste zimi obogatili svako jelo, izvadite peteljke iz zamrzivača i ubacite ih u hranu koju spremate. Koriste se kao začin. Mogu se dodati u supu, variva, meso…

Iz gotovog jela obavezno izvadite peteljke i bacite. Bilo koji obrok pripremljen od ovako neobičnog začina biće mnogo ukusniji i aromatičniji.

Pročitajte: Za šta je dobra crvena paprika

Zdravstvene prednosti paprika

Prema mišljenju nutricionista paprika ima brojne zdravstvene prednosti, koje ne bi trebalo zanemariti.

Osim primamljivog ukusa, imaju i posebne ljekovite osobine zbog kojih su dobrodošle za svaki obrok.

100 g svježe crvene paprike sadrži 92% vode, 6 grama ugljenih hidrata, 1 gram bjelančevina, 0,3 grama masti i 1,2 grama dijetetskih vlakana.

Paprika je izvrstan izvor vitamina A, C i B6. Dobar je izvor folne kiseline, dijetalnih vlakana, vitamina B2, pantotenske kiseline, niacina i kalijuma, vitamina K, mangana, vitamina B i magnezijuma.

KAKO DA JABUKE NE POCRNE – Dva prosta trika i voće će izgledati kao da ste ga tek isjekli

Postoji lako rešenje kako da vam jabuke ne pocrne nakon što ih isječete.

Jabuke spadaju među najjeftinije voće, i često se koriste i za kolače, ali i za voćne salate ili banana split. Nekada ih ljudi i sijeku i grickaju samo. Ali, ako malo duže stoje dešava se da potamne. Takve i nisu nešto privlačne za jelo, ali i to može da se popravi. Postoje dva  laka i brza trika koja će spriječiti da popularno voće dobije tamnu boju.

Jabuke su odlične za zdravlje, ali nisu sve podjednako moćne. Kako da izaberete najbolju? Jedna boja otkriva sve.

Jabuke su ubjedljivo najpopularnije voće kod nas, a i nutricionisti se slažu da je dobro jesti ih često.

Naučnici su izračunali da svakodnevnim konzumiranjem jabuka vi zaista možete produžiti život. Za ovaj magičan efekat je zaslužan pektin – prirodni polimer koji apsorbuje zagađivače (teške metale, holesterol pa čak i radioaktivne materije), i izbacuje ih iz tijela. Jabuka takođe čisti crijeva i vraća mikrofloru, poboljšava krv i jača imuni sistem. Ukratko, radi kao pravi eliksir mladosti.

Pročitajte: Da li su DIVLJE JABUKE zdravije od DOMAĆIH?

Kako da vam jabuke ne pocrne nakon što ih isječete

Prvi i lakši trik je vrlo jednostavan. Kada jabuku isiječete na kriške, ako je nećete odmah koristiti, dobro je pričvrstite prozirnom folijom.

Drugi trik zahtijeva malo više posla, ali ništa pretjerano. Sve što treba da uradite je da pomiješate vodu sa limunovim sokom i da svaku krišku jabuke umočite u dobijenu tečnosta, a nakon toga je osušite ubrusom, nakon toga jabuke ne pocrne i ostanu kao da ste ih tek ogulili.

Kada se izvodi ljetna rezidba voćakai na kojim voćnim vrstama?

Kada se izvodi ljetna rezidba voćaka, na kojim voćnim vrstama i koji je njen smisao? Ovo su najčešća pitanja i nedoumice kod proizvođača voća u vezi ove pomološke mjere u voćarstvu.

Dipl. inž. voćarstva Milinka Sinđića iz PSS Zrenjanin kaže da ljetna rezidba predstavlja mjeru koja se obavlja u toku vegetacije, tj. dok je voćka zelena i ima dva osnovna cilja. To su korekcija zimske rezidbe i smanjenje bujnosti voćke.

Sinđić objašnjava da se pod korekcijom zimske rezidbe podrazumijeva uklanjanje onih grana i grančica koje tokom zimske rezidbe nisu odstranjene. To znači da, ukoliko je zimska rezidba dobro isplanirana i odrađena, za ljetnom nema ni potrebe. Smanjenje bujnosti voćke osnovni cilj zelene rezidbe voćaka.

Pročitajte: Rezidba breskve – Više roda, kraća rezidba

Kada se izvodi ljetna rezidba voćaka, na kojim voćnim vrstama

– Svaki voćar, amater ili profesionalac, zna da smanjenje bujnosti voćke na posredan način povećava broj rodnih pupoljaka, a time i rodnost samih voćaka. Prema tome, kontrola bujnosti kod voćaka koje su izuzetno rodne, poput trešnje, rješava se izborom podloge i zelenom rezidbom, objašnjava Sinđić.

On kaže da se prekraćivanjem i uklanjanjem zelenih grana i grančica kod voćaka remeti njihova fiziologija sinteze organske materije i drastično utiče na smanjenje porasta korijenovog sistema voćaka. Zato zelena rezidba spada u osjetljive operacije kojim se može narušiti fiziološka ravnoteža.

-Ukoliko se ukloni previše grana nekoliko godina zaredom, voćka se može skroz osušiti. Zimska rezidba je daleko bezbjednija operacija po voćku i ona ne utiče na masu korijena. Tu važi pravilo – jača rezidba-veća bujnost, i obrnuto, poručuje Sinđić.

Na pitanje kada pristupiti zelenoj rezidbi on kaže da prema vremenu izvođenja ona može biti rana, srednja i kasna.

Pročitajte: Izbjegnite GREŠKE u rezidbi voćaka – Kada je NAJBOLJE VRIJEME za orezivanje

Rana zelena rezidba se izvodi obično u maju mjesecu prije početka zdrvenjavanja osnove mladara, a ima za cilj da se isprovocira porast bočnih grančica na mladaru. To se obično radi kod kajsije i u toku formiranja krune voćaka.

-Srednje vrijeme predstavlja u stvari onu pravu ljetnu rezidbu kakvu većina voćara poznaje. Radi se od polovine juna do kraja jula. U ovo vrijeme najviše se utiče na kasniji smanjeni razvoj korijena i bujnosti kod voćaka. Najviše se primjenjuje kod trešnje. Imamo i kasnu ljetnu rezidbu, što je u osnovi rana zimska u fiziološkom smislu. Izvodi se od polovine avgusta do kraja septembra, i najčešće je primjenjuju voćari na kajsiji kaže Sinđić.

Ona doprinosi poboljšanom sazrijevanju grana i grančica i boljem prezimljavanju u toku zime.

Da bi se izbjegle štete koje mogu nastati nepravilnom ljetnom rezidbom dipl.inž. Milinko Sinđić iz PSS Zrenjanin poručuje da je stoga treba izvoditi samo i isključivo pod nadzorom i preporukom stručnjaka za voćarstvo ili lica koje ima veliko iskustvo u njenoj primjeni.

 

U borbi s vrućinom biljkama će pomoći i ovaj zahvat

Da bi vaše balkonsko ili vrtno cvijeće uspješno napredovalo i uvijek iznova cvjetalo, potrebno je, osim pravilnog pozicioniranja i zalijevanja, redovno odstranjivati požutile i suve listove, kao i cvjetove, dok je kod nekih vrsta potrebno ne samo odstranjivanje nego i orezivanje.

To će ih učiniti još ljepšima i bujnijima jer će tako slabije grančice moći više rasti i ojačati se. Glavno orezivanje kod većine biljnih vrsta obavlja se i u proljeće, ali kod nekih je to potrebno činiti i dalje, tokom ljeta i jeseni. Orezivanje se može koristiti i u svrhu da se spriječi daljnji rast biljke ili da se jednostavno smanji njen volumen na željeni. Tada je potrebno odstranjivati deblje grane i to što bliže tlu, samo pazite da to ne činite u danima kada su visoke dnevne temperature te svakako to radite rano ujutro ili naveče.

HIBISKUS

Bujniji grm hibiskusa kao i brojnost cvjetova povećaće se odstranjivanjem vrhova uvenulih izdanaka, ali i rezanjem.

Pročitajte: Za bolje cvjetanje i rast dodajte ASPIRIN u vodu za zalivanje biljaka

PETUNIJE

Imaju dosta osjetljive cvjetove koji su skloni sušenju, naročito ako im uslovi poput redovnog zalijevanja ili sunčane pozicije nisu zadovoljeni. Odstranjujte redovno suve cvjetove, kako bi mogli izrasti novi te makayama slobodno oblikujte dužinu grana. Naročito je potrebno odrezati one grane koje nemaju cvjetova – izrašće nove s novim izdancima. Požutili i suvi listovi kao i slabo cvjetanje može biti znak da cvijet treba ne samo više vode, nego i redovitiju prihranu.

LAVANDA

Svaki put kad procvjetaju novi cvjetovi, slobodno ih odrežite (otprilike na trećinu) i stavite na sušenje. Zatim ih upotrijebite kao dekoraciju, stavite u vazu ili napravite mirisne jastučiće, a na mjestu odrezanih cvjetova narast će vrlo brzo novi.

Pročitajte: Zalivanje sobnih biljaka – Na ovaj način ih nećete uništiti!

 PELARGONIJE

Glavno orezivanje, kao i kod lavande, obavlja se u proljeće, a tokom ljeta je potrebno uklanjati samo uvele i osušene grane i cvjetove. Ako vam se događa da listovi često žute, moguće je da cvijet previše zalijevate ili da umjesto direktno u zemlju, vodu nanosite i na cvjetove li listove.

Penjačice koje se najbrže šire

Šarm svakom vrtu, okućnici ili baklonu daće penjačice, bez obzira jesu li samo s listovima ili imaju i cvjetove. Osim što lijepo izgledaju i nude dodatni zeleni kutak i hladovinu u našem eksterijeru, penjačice imaju i sasvim praktičnu ulogu. Naročito ako imate staru, oštećenu fasadu, ciglene zidove, balkon vam je na prometnom mjestu i graniči sa susjedovim pa ne možete izaći na njega i u miru popiti kafu ili pročitati novine, ili je mjesto na direktnom suncu, pa trebate zaklon tj. prirodnu hladovinu….

U svim takvim situacijama najbolje je rješenje sadnja penjačica. Penjačice su biljke koje u pravilu brzo rastu (do 1 metar godišnje), no i među njima postoje razlike. Neke će jednostavno brže rasti od drugih i više od jednog metra na godinu. Jer kao što postoje listopadne i zimzelene, tako postoje i spororastuće i brzorastuće penjačice.

Ako želite još ove godine uživati u svim blagodatima posađene penjačice, nudimo vam one koje najbrže rastu, odnosno najviše se šire. To će, naravno, zahtijevati i redovno rezanje i usmjeravanje…

Pročitajte: Penjačice su prilagodljive, otporne i dekorativne – Jeste li znali da su i korisne?

Penjačice koje se najbrže šire

BRŠLJAN

Zimzelena penjačica s mnogo vrsta (različita boja i veličina listova), koja vrlo intenzivno raste i za čas možete od nje dobiti zelenu ogradu. Dobro je rješenje ako u vrtu želite više ptica jer se one hrane bobicama bršljana. Nije zahtjevna biljka, voli mjesta koja nisu na direktnom suncu te podnosi niske temeprature. Ima zračno korijenje pa se sama prima za podlogu.

LONICERA

Penjačica poznata kao orlovi nokti ili pak kozja krv je takođe brzorastuća zimzelena penjačica koja može narasti do 10 metara. Posebna je i zbog svojih divnih mirisnih cvjetova. Kao i bršljan, podnosi visoke i niske temperature. Jedino morate paziti da je za vrijeme jako vrućih dana redovno zalijevate.

LAŽNA LOZICA

Penjačica koja u jesen dobija prekrasne narandžasto-crvene listove te vrlo agresivnog rasta koji može doseći visinu do 12 metara. Stoga je potrebno kontrolisati njen rast i širenje, ako je ne želite imati na mjestima na kojima to niste planirali. Odličan je prekrivač, ali radi i izvrsnu sjenu. Otporna je na sve temperature, ali i na štetočine i bolesti.

Pročitajte: Bugenvilija – Penjačica raskošnih cvjetova

RUŽE PENJAČICE

Divna cvjetna dekoracija u vrtu ili na balkonu biće, posljednjih sezona popularne, ruže penjačice i puzavice. Većinom su to listopadni grmovi dugih, mlohavih grana koje trebaju potporanj. Stabljike su im prekrivene kukasto svinutim trnjem. Puzavice imaju male cvjetove, bujnoga su rasta.

Penjačice imaju veće cvjetove od puzavica. Kod sadnje se treba paziti da se jama za sadnju penjačica odmakne od zida kako bi se izbjegla pretjerana suvoća korijena. Druge se biljke ne smiju saditi bliže gotovo metar od jame za sadnju jer bi smetale ruži u razvoju.

Pet biljaka koje su pogodne za pripremu silaže

0

Za pripremu silaže najpogodniji je kukuruz. Može se silirati sam ili u smješi sa drugim biljkama kao što su trave, sirak, repica, suncokret.

Većina krmnih biljaka uspješno se može silirati. Ipak, poznato je da neke biljke nemaju dovoljno ugljenih hidrata da bi se stvorila mliječna kiselina. Zbog toga je potrebno njihovu zelenu masu koja najčešće sadrži mnogo proteina, miješati sa kukuruzom ili drugim sirovinama bogatim šećerima, podsjeća dipl. inž. poljoprivrede Tanja Petrović.

Sve jednogodišnje i višegodišnje krmne mahunarke, prije svih lucerka, predstavljaju dobar izvor biljnih proteina, ali im nedostaje ugljenih hidrata pa se zato najčešće miješaju sa kukuruzom ali su moguće i kombinacije sa drugim biljkama.

Krmni sirak je odličan za spravljanje silaže, sadrži visok postotak šećera, ali se ipak prilikom siliranja miješa sa kukuruzom, a pogodan je i za silažu sa travnim smješama.

Krmna repica u kombinaciji sa kukuruzom učestvuje sa 50% gdje dospijevaju i glave i lišće.

Suncokret ima osrednju količinu šećera pa se mora miješati sa masama u kojima ima ugljenih hidrata.

Pročitajte: Silaža kukuruza i soje – Bogata je proteinima i stoka je radije jede

Silaže od cijele biljke ili klipa kukuruza

Najpogodniji usjev za uspješno siliranje bilo sam ili u smješi sa drugim biljkama jeste kukuruz. Potrebno je izabrati odgovarajući hibrid za odgovarajući region i za svako vrijeme siliranja. Hibride treba odabrati na osnovu klasifikacije prema nadmorskoj visini i za određenu visinu uzeti one koje postižu najbolje prinose.

Pored izbora hibrida, treba voditi računa i o odnosu pojedinih dijelova biljke i to: stabla u odnosu na list i na klip, jer je klip najvažniji dio koji sadrži najviše energije i proteina, zatim dolazi list, pa tek onda stabljika. Najvažniji odnos stabljike, lista i klipa imaju rani hibridi, zatim srednje rani, a zatim kasni.

Najveće prinose mase, suve materije i proteina daju najkasniji hibridi. Veći broj biljaka po hektaru obezbjeđuje veće prinose mase, suve materije i proteina. Sa povećanjem broja biljaka neznatno se povećava udeo stabljike, a smanjuje udeo klipa, ali se znatno povećava prinos mase, suve materije i sirovih proteina. Kada se radi o ranostasnim hibridima udio klipa je znatno veći pri sklopu od 100.000 biljaka po hektaru iznosi 40%, pri 80.000 biljaka 45% a pri 67.000 iznosi 46,5%.

Pročitajte: Krompir silaža – Iskoristite neutrošeni krompir za ishranu stoke

Kada se silira cijela biljka kukuruza dobija se devet puta veća količina energije u odnosu na energiju koja je za njenu proizvodnju utrošena. Kod klipa za siliranje je dobijena energija pet puta veća od utrošene. Kod suvog zrna kukuruza za ishranu stoke energija je samo 3,3 puta veća od utrošene, a zbog transporta i sušenja ekonomičnost ovog izvora u ishrani je niska, ističe Petrović, savetodavac PSSS.

Proizvodnja kukuruza za siliranje mljevenog klipa ili zrna takođe zahtijeva hibride koji imaju najviše proteina i energije u klipu ili zrnu pri sadržaju 60-65% suve materije.

Pojava višeklipnih hibrida kukuruza koji na jednom stablu imaju i do šest klipova značajno će uticati na prinos ukupne mase, a posebno na količinu hranljivih sastojaka.