Ljeto i suša idu ruku pod ruku. Svjedoci smo da su talasi ekstremnih temperatura sve duži, što dovodi do slike da nekada predivan vrt postane braon i suv. Da li može da se sačuva i spasi? Naravno da može, a evo i kako.

Kako vrijeme postaje sve toplije, bašte i povrtnjaci se brže suše i zahtijevaju veću pažnju. Ove godine svi smo svjedoci velike suše, a ovi savjeti vam mogu pomoći.

Žuto lišće ne znači nužno da je biljka mrtva i da joj ne možete pomoći. Prvo, provjerite da li stabljike imaju znake života. Ako su savitljive i čvrste potencijalno možete da oživite biljku. Međutim, ako su stabljike suve i lome se – biljka je mrtva.

Šta možete da uradite?

Prvo, oduprite se porivu da orežete uvenulu biljku. Neke biljke kada pate od suše miruju i samo izgledaju kao da su mrtve. Ukoliko je biljka zaista mrtva – uklonite je iz vrta.

Pravilno zalivanje

Započnite zalivanje polako i obilno, da voda prodre duboko. Najefikasniji način zalivanja je spor i ujednačen tok koji ide direktno do korenske zone. Jedno ili dva temeljna zalivanja mnogo su bolja od čestog i laganog prskanja.

Biljke se razlikuju po tome koliko su sposobne da tolerišu stres zbog suše. Povrće je posebno teško održavati u životu tokom duže suše. Na primjer, paradajz i pasulj zahtijevaju redovno zalivanje i neće tolerisati duge periode bez dovoljno vlage.

Kada je u pitanju drveće ili grmaste vrste prvo zalijte mlade biljke, a zatim one koje su bile u zemlji 2-5 godina. Takođe, zalivajte mala stabla.

Zalivajte rano ujutro. Biljke najviše vode apsorbuju u tom periodu dana. Ukoliko ih zalivate ujutro smanjićete isparavanja i mogućnost pojave gljivičnih oboljenja.

Malčiranje

Malčirajte oko biljaka da bi očuvali vlagu u tlu i umjerenu temperaturu zemljišta. Poželjno je koristiti organski malč, poput sena, slame. Tokom toplotnih talasa ili suše, malč svijetle boje će da reflektuje sunčevu svjetlost i na taj način će pomagati u hlađenju tla.

Đubrenje i suzbijanje korova

Izbegavajte korišćenje đubriva tokom suše. Soli mogu da spale korenje, navodi Davesgarden. Suzbijajte korov. Oni se takmiče sa biljkama za vlagu i hranljive materije.

Optimizam

Tokom vrelih dana razne povrtarske kulture mogu da izgledaju uvelo, ali bi uveče trebalo ponovo da ožive. Na ovaj način one čuvaju energiju tokom najtoplijeg dela dana. Prošetajte po bašti uveče. Biljke koje i dalje izgledaju uvelo signaliziraju da nešto drugo nije u redu sa njima. Posebno obratite pažnju na paradajz kome se listovi suše.

Lijeskin žižak – Curculio nucum L.  (Coleoptera, Curculionidae) Imago je crvenkastosmeđ, dug 6-9 mm, sa veoma dugom surlicom. Larve su beznoge, savijene, žućkaste, duge 10-16 mm.

Poznata je štetočina leske (Corylus avellana), na kojoj često može da umanji prinos i za 70-100%. Ima je u svim područjima gajenja leske kod nas.

Biologija i štetnost lijeskinog žižka

Lijeskin žižak ima jednu generaciju godišnje, prezimljava kao odrasla larva u zemljištu, koja može ostati u dijapauzi 2-3 godine.

Krajem marta, u vrijeme kretanja vegetacije, imaga počinju da izlaze iz zemlje, pri toplom vremenu (10-15 °C). U prvo vrijeme hrane se sočnim plodovima trešnje, breskve, kruške koji su u formiranju. Izvlače iz njih sokove surlicom, tj. „pikiraju“ ih, pa se oni kasnije u manjoj ili većoj mjeri deformišu ili podliježu napadu gljiva. Krajem maja ili početkom juna prelaze na lijesku, na kojoj takođe oštećuju plodove i lišće. Oštećeni plodovi otpadaju, a taj procenat se obično kreće između 10 i 40%.

Pročitajte: Lijeska – Bolesti i štetočine

Poslije parenja, kada su lješnici veličine 11-12 mm, ženke polažu oko 40 jaja u mala udubljenja koja prave u egzokarpu plodova. Obično je u jedan plod položeno jedno jaje, ređe dva-tri. Otvor kasnije zaraste, pa prisustvo larvi nije vidljivo. Larve se pile posle 5-9 dana i hrane se jezgrom lješnika, potpuno ga izgrizajući i prljajući izmetom. One tokom 25-32 dana prolaze kroz četiri larvena uzrasta, a od početka avgusta do kraja oktobra napuštaju plodove (opale sredinom leta) kroz okrugle otvore (SI. 227) koje buše na strain ploda koja leži na zemlji. Na dubini od 10-25 cm prave zemljane komorice u kojima ostaju u dijapauzi 1-3 godine. U proljeće se jedan deo larava pretvara u lutke, iz kojih se kroz 8-10 dana pojavljuju imaga, a ostale mogu prezimiti i dvije zime.

SUZBIJANJE ŽIŽKA

Lijeskin žižak se suzbija na više načina: sakupljanje i uništavanje prvih opalih plodova u nekoliko navrata; čuvanje sakupljenih plodova u prostorijama sa betonskim podom kako bi se spriječio prelazak larvi u zemlju; tretiranje plodova insekticidima dozvoljenim u skladištima, tretiranje prije nego što imaga pređu na lijesku, obično između 10. i 15. maja.